TEHNIČKA ŠKOLA RUĐERA BOŠKOVIĆA

GETALDIĆEVA 4, ZAGREB

RAID POLJA
SEMINARSKI RAD

Profesor: Učenik:
Hrvoje Šestanj Luka Cvetnić 4.A

ZAGREB, travanj 2022.

Sadržaj
1.RAID..........................................................................................................................................1
1.1.POVIJEST RAID POLJA.........................................................................................................1
1.2.NAČIN RADA RAID POLJA...................................................................................................1
1.3 PREDNOSTI I NEDOSTATCI..................................................................................................2
2. SAMOSTALNA RAID POLJA.......................................................................................................3
2.1 RAID 0.................................................................................................................................3
2.2 RAID 1.................................................................................................................................3
2.3 RAID 2.................................................................................................................................4
2.4 RAID 3.................................................................................................................................4
2.5 RAID 4.................................................................................................................................5
2.6 RAID 5.................................................................................................................................5
2.7 RAID 6.................................................................................................................................6
2.8 RAID 7.................................................................................................................................6
3. UGNJEŽĐENI RAID....................................................................................................................7
3.1 RAID 10...............................................................................................................................7
3.2 RAID 50...............................................................................................................................7
4. IMPLEMENTACIJA RAID POLJA.................................................................................................8
4.1 HARDVERSKI RAID..............................................................................................................8
SOFTVERSKI RAID.....................................................................................................................8
5. LITERATURA..............................................................................................................................9
1.RAID

Raid (eng. Redundant Array of Inexpensive/Independent Disks) polje je tehnologija

pohrane podataka koja se sastoji od više redundantnih neovisnih diskova koja se stvara radi
poboljšanja performansi ili sigurnosti podataka. Najčešće se koristi kod servera no sve je
češća i kod običnih računala.
Podaci se mogu distribuirati po pogonima na nekoliko načina, ovisno o potrebnoj razini
redundantnosti i performansi. Različite razine distribucije podataka imenovane su riječju
"RAID" nakon koje slijedi broj (RAID 0 / 1 / 5…). Svaka razina RAID-a pruža različitu
ravnotežu između ključnih ciljeva: pouzdanosti , dostupnosti , performanse i kapaciteta .
RAID razine veće od RAID 0 pružaju zaštitu od nepopravljivih grešaka čitanja sektora , kao i
od kvarova cijelih fizičkih diskova.
RAID ubrzava pristup podacima i / ili povećava sigurnost podataka, ali to ne znači da su
oni u potpunosti sigurni. RAID može smanjiti vjerojatnost gubitka podataka zbog kvara na
disku, ali nije backup ili zaštita od gubitka podataka zbog drugih okolnosti, npr. pogreška
korisnika, katastrofa poput poplava ili požara itd.
1.1.POVIJEST RAID POLJA

RAID polja izumljena su 1987. godine na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji. Stvorio ih

je tim koji su činili David Patterson, Garth A. Gibson i Randy Katz. Htjeli su dokazati da
pogone mainframe diskova koji su bili izrazito dobri za to doba mogu nadmašiti stvaranjem
niza jeftinih pogona za osobna računala. Znali su da će kvarovi biti češći, ali redundancijom
diskova stvorili su polja čija je pouzdanost premašivala pouzdanost samostalnog pogona.
Većini korisnika je smetala činjenica da su šanse za kvar veće pa je stoga osmišljeno
više razina RAID polja sa različitim načinima spremanja podataka na njih kako bi pružili veću
sigurnost, zalihost podataka ili veću brzinu pristupa podatcima. U današnje vrijeme RAID
polja su napredovala pa se diskovi koji se koriste mogu mijenjati čak i tijekom rada bez
ometanja rada računala što je iznimno važno za upravljanje serverima.
1.2.NAČIN RADA RAID POLJA

Temeljno načelo RAID-a je dijeljenje podataka. Oni su podijeljeni u blokove veličine

od 512 bajta do nekoliko megabajta. Veličina bloka ovisi o tipu aplikacije koja se koristi. Ako
se koristi video ili audio materijal koji zauzima veći prostor i zahtjeva brz pristup podacima
koristiti će se manji blokovi. Oni će paralelno zapisivati i čitati sa više diskova i time će se
pristup podatcima znatno ubrzati, dok se za podatke kojima se ne pristupa često koristi se veći
blok. Bitno je posao raspodijeliti jednako kako bi svaki disk bio maksimalno iskorišten.
Ukoliko korisnik sam ne definira želi li brzinu ili više istovremenih operacija, sustav će sam
donijeti odluku i napraviti “prijelazni” tip u kojem veličina bloka neće biti dovoljno velika da
većina datoteka stane na jedan disk, no loša strana ovog pristupa je da se može dogoditi
preopterećenje ako se na jednom disku nalaze datoteke kojima korisnik najčešće pristupa pa je
taj disk jako opterećen dok drugi diskovi rade znatno manje. Time se gube korisni efekti
RAID polja.

1
1.3 PREDNOSTI I NEDOSTATCI
PREDNOSTI:
 Poboljšana isplativost jer se koristi veliki broj jeftinih diskova.
 Korištenje više tvrdih diskova omogućuje RAID-u poboljšanje performansi
 Povećana brzina i pouzdanost računala nakon pada, ovisno o konfiguraciji.
 Čitanje i pisanje može se izvesti brže nego s jednim pogonom s RAID-om 0.
Zato što je datotečni sustav podijeljen i raspoređen na diskove koji rade zajedno
na istoj datoteci.
 Povećana je dostupnost i otpornost u RAID 5. Uz zrcaljenje, dva diska mogu
sadržavati iste podatke, osiguravajući da će jedan nastaviti raditi ako drugi ne
uspije.

NEDOSTACI:
 Ugniježđene razine RAID-a skuplje su za implementaciju jer zahtijevaju više
diskova.
 Cijena po gigabajtu za uređaje za pohranu veća je za ugniježđeni RAID jer se
mnogi diskovi koriste za redundantnost.
 Kada se jedan disk pokvari, povećava se vjerojatnost da će drugi disk u nizu
također uskoro otkazati, što bi vjerojatno rezultiralo gubitkom podataka. Zato što
su svi diskovi u RAID polju instalirani u isto vrijeme, tako da su svi diskovi
podložni istoj količini trošenja.
 Neke razine RAID-a poput RAID 1 i 5 mogu izdržati samo jedan kvar diska.
 RAID nizovi i podaci u njima ranjivi su sve dok se neispravni disk ne zamijeni i
novi disk ne popuni podacima.
 Budući da pogoni sada imaju mnogo veći kapacitet nego kada je RAID prvi put
implementiran, potrebno je puno više vremena za ponovnu izgradnju neuspjelih
diskova.
 Ako dođe do kvara na disku, postoji mogućnost da preostali diskovi mogu
sadržavati loše sektore ili nečitljive podatke, što može onemogućiti potpunu
ponovnu izgradnju niza.

2
2. SAMOSTALNA RAID POLJA

Kako bi svaki korisnik sa diskom ostvario upravo ono što je htio stvoreno je više vrsta
RAID polja. Neke vrste omogućuju veću brzinu obrade podataka dok druge ostvaruju veću
sigurnost uz sporije brzine. Postoje i vrste polja koje uspijevaju spojiti brzinu, sigurnost i
kapacitet. Najčešće korištena polja su 0,1 i 5 no postoje i ostale vrste koje se ne koriste često
ali imaju svoje prednosti.
2.1 RAID 0

Primjenjuje tehniku stripinga (dijeljenja). Dijeli

podatke na dva ili više diskova, bez pariteta, redundancije
ili tolerancije grešaka: ako jedan od pogona prestane sa
radom, svi podaci u RAID 0 polju su izgubljeni i cijeli
sustav ne funkcionira. Najčešće se koristi u svrhe pohrane
nekritičnih podataka, gdje je važna brzina, a pouzdanost
sporedna. Podatke dijeli u fragmente čije broj ovisi o broju
diskova koji čine polje. Fragmenti se na sve diskove upisuju
u isto vrijeme što doprinosi brzini čitanja i pisanja
podataka. Kapacitet polja je jednak umnošku kapaciteta
najmanjeg diska i broja diskova u polju. Prilikom kreiranja
RAID 0 polja, svi podaci na trenutnom disku se brišu.
Prednosti: odlične performanse, cijeli kapacitet diskova je
iskorišten.
Nedostaci: nema redundancije podataka, sigurnost podataka
2.2 RAID 1

Primjenjuje zrcalnu (mirroring) tehniku. Za rad

potrebna su najmanje dva diska na koje se podatci upisuju
istovremeno. RAID 1 duplicira podatke zapisujući identične
podatke u parove diskova. Ova metoda ima sporiju brzinu
pisanja od RAID 0, ali prednost joj je redundancija. Ako
jedan od diskova u polju prestane raditi, sustav i dalje može
pristupiti podacima sa preostalih diskova. Čim se neispravni
disk zamijeni, podaci će se na njega automatski kopirati s
ostalih funkcionalnih diskova. Najčešće se koristi za
aplikacijske poslužitelje gdje je presudna sigurnost i
pouzdanost podataka i kod uredskih računala i servera..
Prednosti: Tolerancija na greške, povećana brzina čitanja,
obnavljanje i sigurnost podataka
Nedostaci: Manji iskoristivi kapacitet pohrane (iskoristiva je
samo polovica ukupnog diskovnog prostora jer su svi podaci
zapisani dva puta), cijena.

3
4
2.3 RAID 2

Primjenjuje striping tehniku. RAID 2 polje se od 2014. godine više ne koristi na

komercijalno dostupnim sustavima. Podatci se gledaju na razini bitova, a ne na razini blokova
podataka. Za ispravak grešaka koristi se Hummingov kod. Hammingov kod koristi 7 bitova: 4
za podatke i 3 paritetna bita tako da se RAID 2 ostvaruje sa 7 diskova; četiri za podatke i tri
za ispravljanje pogrešaka. RAID kontroler sinkronizira diskove tako da se njihova vrtnja
odvija u skladu te su bitovi podataka koje dohvaćaju na istom mjestu. Omogućuje oporavak
pogreške koja je nastala na razini bitova što druga polja osim RAID 6 ne mogu. Druga polja
takvu pogreške mogu samo otkriti ali je ne mogu ispraviti bez intervencije korisnika.

2.4 RAID 3

Za funkcionalan rad su potrebna minimalno tri diska. Podjela podataka izvršava se na

razini bajtova koji se spremaju na prva dva diska dok se treći disk koristi za paritet. Zbog
takve implementacije ne može obrađivati više zahtjeva istovremeno. Razlog tome je što se
svaki blok podataka nalazi razbacan na više diskova te je potrebno i istovremeno okretanje
diskova jer sve operacije čitanja i pisanja zahtijevaju aktivnost na svim diskovima. Kapacitet
RAID 3 polja jednak je kapacitetu svih diskova umanjenom za kapacitet paritetnog diska .
Poput RAID 2, RAID 3 se isto ne koristi često ili uopće. Prednost mu je pouzdanost.

5
 2.5 RAID 4

Minimalni broj diskova za rad je 3. Vrši podjelu podataka na razini blokova. Koristi
diskove podataka i jedan paritetni disk.. Jedina razlika u odnosu na RAID 3 je rad s
blokovima podataka a ne bajtovima. Razlika u odnosu na RAID 5 je u mjestu na kojem se
nalaze paritetni blokovi – kod RAID 5 polja oni su raspodijeljeni ravnomjerno po diskovima.
Kod RAID 4 svi su na istom disku. Glavna prednost RAID-a 4 u odnosu na RAID 2 i 3 je
paralelizam čitanja i pisanja. U RAID-u 2 i 3, jedna operacija čitanja zahtijeva čitanje cijele
grupe podatkovnih diskova, dok u RAID-u 4 jedan operacija čitanja ne mora se širiti na sve
podatkovne pogone. Kao rezultat toga, više operacija može se izvoditi paralelno,
poboljšavajući performanse malih prijenosa.

2.6 RAID 5

Primjenjuje striping tehniku i tehniku pariteta. RAID 5 trenutno je najčešća i široko

prihvaćena kao jedna od sigurnijih konfiguracija. RAID 5 zahtijeva najmanje tri diska a nudi i
brzinu (jer se podacima pristupa s više diskova) i veliku pouzdanost (što znači da ovo polje
može preživjeti kvar jednoga diska bez gubitka podataka). Paritetni blokovi zapisuju se na sve
diskove ravnomjerno. Paritet je podatak do kojeg se dolazi XOR kalkulacijom. XOR služi za
rekonstrukciju podataka u slučaju otkazivanja nekog diska. Paritet se svaki put zapisuje na
drugi disk što dodatno povećava sigurnost podataka Najčešće se koristi za pohranu datoteka i
poslužitelje aplikacija.
Prednosti: Tolerancija na pogreške i povećana brzina čitanja
Nedostaci: Kvar jednoga od diskova može utjecati na brzinu čitanja/pisanja, složenost
tehnologije

6
2.7 RAID 6

Primjenjuje striping tehniku i tehniku dvostrukog pariteta. RAID 6 zahtijeva najmanje 4

diska. Gotovo identičan RAID-u 5, međutim, RAID 6 pruža povećanu pouzdanost
korištenjem još jednog bloka pariteta koji mu omogućuje nesmetani nastavak rada u slučaju
da dva diska ispadnu iz polja. Izračun paritetnih bitova odvija se koristeći XOR operaciju i
Reed-Solomon kod. Ako je potreban veći kapacitet pogona i veća polja onda je RAID 6 bolji
izbor od RAID 5.
Prednosti: veća pouzdanost od RAID 5, povećane brzine čitanja
Nedostaci: sporije performanse pisanja od RAID 5; kvarovi diskova mogu utjecati na brzine
čitanja/pisanja, složenost tehnologije

2.8 RAID 7

Nestandardna RAID razina temeljena na RAID-u 3 i RAID-u 4 koja dodaje

predmemoriju. Uključuje ugrađeni OS u stvarnom vremenu kao kontroler, keširanje putem
sabirnice velike brzine i druge karakteristike samostalnog računala.

7
3. UGNJEŽĐENI RAID
Uz samostalna RAID polja moguće ih je ugnijezditi jedno u drugo čime će se dobiti polje koje
ima dobre kvalitete oba spojena polja. Moguće kombinacije su 0+1, 0+3, 1+0, 5+0, 6+0 i 10+0.
Najčešće se koriste RAID 1+0 (10) i RAID 5+0 (50).

3.1 RAID 10

Primjenjuje tehnike stripinga i zrcaljenja. Minimalan broj diskova za rad je 4 Ova

konfiguracija kombinira redundantnost RAID 1 s povećanim brzinama RAID 0. Pruža
sigurnost zrcaljenjem svih podataka na sekundarnim diskovima, dok koristi dijeljenje kroz
svaki skup diskova za ubrzan prijenos podataka. RAID 10 je najprikladniji za okruženja u
kojima je potrebna i visoka učinkovitost i sigurnost. Dva para diskova se prvo stavljaju u
striping, a onda se prebacuju u mirror (RAID 0/1). Dva para diskova se prvo stavljaju u mirror
(RAID 1), a onda se ta dva polja organiziraju u jedno RAID 0 polje (striping) (RAID 10).
Prednosti: Tolerancija na greške; izuzetno visoke performanse.
Nedostaci: Cijena (zbog zrcaljenja iskoristivost je pola ukupnog kapaciteta diskova).

3.2 RAID 50

Sastoji od RAID 0 polja sastavljenog od nekoliko RAID 5 polja. Za rad je potrebno

minimalno šest diskova. Može preživjeti prestanak rada samo jednog diska u svakom setu.
Daje veću toleranciju na pogreške s većom brzinom čitanja i pisanja od RAID 5 polja. Tvrtke
često koriste RAID 50 za aplikacije kojima je najvažnija brzina čitanja i pisanja, bez obzira na
visoke cijene ove konfiguracije.

8
9
4. IMPLEMENTACIJA RAID POLJA

Kao i kod RAID kontrolera, RAID se implementira putem hardvera ili softvera.
4.1 HARDVERSKI RAID

RAID koji se temelji na hardveru podržava različite RAID konfiguracije i prikladan je

za RAID 5 i 6. Konfiguracija za hardverski RAID 1 dobra je za podršku pokretanju i procesu
pogona aplikacije, dok je hardverski RAID 5 prikladan za velike nizove pohrane. I hardverski
RAID 5 i 6 su vrlo prikladni za performanse.
RAID koji se temelji na hardveru zahtijeva da na poslužitelju bude instaliran namjenski
kontroler. RAID kontroleri u hardveru se konfiguriraju putem osnovnog I/O sustava kartice ili
ROM-a prije ili nakon pokretanja OS-a. Proizvođači RAID kontrolera također obično pružaju
vlasnički softverski alat za svoje podržane OS-ove.
Prednost hardverske nad softverskom je da je rad generalno govoreći ugodniji, brži,
sigurniji i jednostavniji.

SOFTVERSKI RAID

RAID baziran na softveru osigurava nekoliko modernih OS-ova. Provodi se na više

načina, uključujući: kao komponenta datotečnog sustava, kao sloj koji apstrahira uređaje kao
jedan virtualni uređaj; i kao sloj koji se nalazi iznad bilo kojeg datotečnog sustava.
Ova metoda RAID-a koristi dio računalne snage sustava za upravljanje softverskom
konfiguracijom RAID-a. Windows podržava softverski RAID 0, 1 i 5, dok Appleov macOS
podržava RAID 0, 1 i 1+0.
Nedostatci: veće opterećenje procesora u radu, nedostatak nekih naprednijih mogućnosti koje
imaju specijalizirani kontroleri (rad sa hot-swap diskovima)

10
5. LITERATURA

https://bitlover.home.blog/2019/07/17/sto-su-to-raid-polja/
https://www.datasector.hr/hr/blog/sto-je-to-raid/10
https://en.wikipedia.org/wiki/RAID
https://www.techtarget.com/searchstorage/definition/RAID
https://en.wikipedia.org/wiki/Non-standard_RAID_levels
https://en.wikipedia.org/wiki/Nested_RAID_levels#RAID_50_(RAID_5+0)
SLIKE su preuzete sa:
https://commons.wikimedia.org/wiki/Main_Page

11