Professional Documents
Culture Documents
115
Školska godina: Broj:
Predmet:Bosanski jezik i književnost…………….... Razred: VIII(osmi)………....
Nastavne metode: a) razgovor, b) usmeno izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) rad na tekstu, f) diskusija,
g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i) grafički radovi
Cilj sata: Razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke, sadržajna analiza, vremenska i
prostorna lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki i
retrospektivani način kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izražajnog čitanja,
uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi, humorističnost
proze, humoristična priča, humorist
(...)
Kako li smo nekada, zajedno, dječački, lirski zaneseni, tugovali nad pjesnikom Garsijom Lorkom i
zamišljali ono proskozorje kad ga odvode, bespovratno, pustim ulicama Granade.
Bio sam, skorih dana, i u Granadi, gledao sa brijega osunčan kamenit labirint njenih ulica i pitao se:
na koju su ga stranu odveli? Opet si tada bio pored mene, sasvim blizu, i ne znam ko je od nas dvojice
šaputao Lorkine riječi pune jeze:
“Crni su im konji, crne potkovice.”
Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri, a ja sjedim nad svojm
rukopisima i pričam o jednoj bašti sljezove boje, o dobrim starcima i zanesenim dječacima. Gnjuram
se u dim rata i nalazim surove bojovnike: golubljeg srca. Prije nego što me odvedu, žurim da ispričam
bajku o ljudima. Njeno su mi sjeme posijali u srce još u djetinjstvu i ono bez prestanka niče, cvjeta i
obnavlja se.
(...)
(Književniku ZIJI DIZDAREVIĆU, ubijenom u logoru Jasenovac 1942.)
Šta su našem piscu Branku Ćopiću „posijali u srce još u djetinjstvu“?
Najava teksta
Branko Ćopić: BAŠTA SLJEZOVE BOJE
Emocionalno-intelektualna pauza
Konkretizacija doživljaja:
Interpretacija teksta:
spektar - snop raznobojnih zraka koji se stvara prelamanjem svjetlosti kroz prizmu
sljez - vrsta ljekovite biljke
prosinuti - početi sjati, iznenada bljesnuti
čivit - plava boja, modar kao čivit, indigo
kvit - koji su izravnati u računima i međusobnim obavezama
bečiti se - neobičajeno izbuljiti oči, zgledati se s nekim u čudu
haps - hapšenje, uhićenje koga radi odvođenja u zatvor
uzjoguniti se - biti tvrdoglav, jogunast, zainatiti se
uzrikiti se - zagledati se
tur - zadnji dio pantalona
vajda - korist
buvara - zatvor
Interpretacija
Zbirka priča “Bašta sljezove boje” sadrži 54 kratke priče razdijeljene u tri cjeline. Priča
koju ste pročitali pripada ciklusu pod naslovom “Jutra plavog sljeza” u kojem se pisac posvećuje
svojim uspomenama na djetinjstvo. Kojim bojama (osjećanjima) Ćopić boji ovu uspomenu?
Ćopić u ovoj priči slika jednu zgodu vezanu za dječačke dane, i u nju upliće svoga djeda.
Po čemu je zanimljiv djed Rade?
Kako je djed Rade predstavljen u priči:
- opisom njegovog vanjskog izgleda, odjeće, obuće...
- opisom njegovog ponašanja
- neposrednim navođenjem osobina
- kroz njegove postupke i ponašanja
- kroz njegov govor
- kroz njegova razmišljanja, preživljavanja...?
Djelo Bašta sljezove boje predstavlja neku vrstu piščeve biografije, Ćopić ju je posvetio
svom drugu iz djetinjstva, piscu Ziji Dizdareviću. Posveta u formi pisma, nezaobilazna za
razumijevanje djela, sadrži i rečenicu: «Prije nego me odvedu, žurim da ispričam zlatnu bajku o
ljudima». Pod dojmom tragičnog stradanja svoga prijatelja u logoru, Ćopić želi pričati priče o «o
dobrim starcima i zanesenim dječacima» iz doba svog djetinjstva. Šta je bajkovito u svijetu
djetinjstva? Kakvo utočište pruža svijet djetinjstva?
Ovo je priča o ljudskoj dobroti u jednoj „bašti sljezove boje“. Kako ovaj prostor
kontrastira svijetu u kojim vladaju „crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri“?
Ciklus priča „Jutra plavog sljeza“ posvećen je ranom djetinjstvu, vremenu obilježenom
vedrinom prvih dječačkih snova i žudnji za nepoznatim i dalekim, tajnovitim i bajkovitim svjetovima.
Pronađite u priči taj ton vedrine. Kako ga Ćopić utkiva u sve čega se takne?
Ćopić je stvorio svoj sopstveni jezik. Po čemu je zanimljiv jezik kojim govore Ćopićevi
junaci?
Pronađite/odaberite riječi koje ga opisuju: svjež, vedar, nježan, topao, humorističan…
Dramatizirajte priču!
Priča može biti sastavljena od pet činova.
I čin - učionica, učiteljica i učenici
II čin – razgovor dječaka Branka i djeda kod kuće
III čin – Djed u učionici (djed, učiteljica i učenici)
IV čin - žandari odvode djeda
V čin – djedov povratak i razgovor s dječakom Brankom
Saznaj više o ...
Branku Ćopiću su posvećene brojne internet stranice. Neke od njih su:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko
http://bs.wikisource.org/wiki/Bosna
O književniku...
Branko Ćopić
Branko Ćopić (1915 - 1984.) pjesnik je, pripovjedač, romansijer i pisac za djecu. Rođen je u selu
Hašanima, pod Grmečom. Pod snažnim utiskom ratnog djetinjstva, Ćopić je sav svoj život pretočio u
pjesme i priče, tako da je zanimljiv ovaj pokušaj da se sačini njegova biografiju od naslova njegovih
zbirki: Svoje „bosonogo djetinjstvo" ovaj "zaneseni dječak" proveo je "pod Grmečom" "ispod
zmajevih krila" u carstvu "leptira i medvjeda" upijajući zauvijek u svoje radoznale oči "život u magli"
svojih "planinaca" i slušajući bajke "ispod krnjeg mjeseca". "Magareće godine" školovanja u
susjednom gradiću i studije u Beogradu biće samo priprema za "surovu školu" rata koji je banuo kao
"prolom" u svijet njegove planine u kojem oduvijek i "orlovi rano lete". Tu je uz "ognjeno rađanje
Domovine" počelo Ćopićevo "ratnikovo proljeće" sa "rosom na bajonetima" i uz prasak pravog i
"gluvog baruta". Odratovao je uz mladiće kakav je bio "Nikoletina Bursać" i starčekanje kakav je bio
"Vuk Bubalo" svih sedam ofanziva i onda u Beogradu počeo da živi "gorki med" one poslednje
"osme ofanzive". Za cijelo to vrijeme uz "bronzanu stražu" sjećanja pisao je ono što je zapamtio oko
sebe i u sebi. A zapažao je i zapazio mnogo. (Branislav Mihajlović)
Sinteza:
Zbirka priča “Bašta sljezove boje” sadrži 54 kratke priče razdijeljene u tri cjeline. Priča koju ste
pročitali pripada ciklusu pod naslovom “Jutra plavog sljeza” u kojem se pisac posvećuje svojim
uspomenama na djetinjstvo.
Humoristična priča (humoreska) je književno umjetničko djelo prožeto komičnim i dosjetljivim
segmentima. Efekt humoristične priče leži u načinu humora, komike i dosjetljivosti.
Humorist je pisac sa izrazitim smislom za humor.
Refleksija
Učenici prezentiraju svoj rad, postavljaju pitanja i daju odgovore. U ovom dijelu časa trebalo
bi se osvrnuti i na dio Znaš li? Iz ovog dijela izdvojiti i univezalnu poruku.
Napomena: …………………………………………………………………………………………………….
Nastavnik: ……Mirza Begović
Obrazac OŠ3c