See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/350320334

Beton od recikliranog agregata

Conference Paper · April 2014

CITATIONS READS
0 75

5 authors, including:

Adnan Mujkanović Marina Jovanovic

University of Zenica University of Zenica
52 PUBLICATIONS   29 CITATIONS    44 PUBLICATIONS   26 CITATIONS   

SEE PROFILE SEE PROFILE

Some of the authors of this publication are also working on these related projects:

HURBE Healthy URBan Environment View project

Primjena elektrofilterskog pepela u proizvodnji samozbijajućeg betona Fly ash utilization in self-compacting concrete (SCC) production View project

All content following this page was uploaded by Adnan Mujkanović on 23 March 2021.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

 X Naučno/stručni simpozij sa međunarodnim učešćem
„METALNI I NEMETALNI MATERIJALI“ Zenica, BiH

BETON OD RECIKLIRANOG AGREGATA

Adnan Mujkanović, Marina Jovanović, Adela Telalović
Fakultet za metalurgiju i materijale Univerziteta u Zenici

Almir Bajraktarević
ALMY d.o.o Zenica

Adis Ćatić
JUB d.o.o. Sarajevo

Ključne riječi: agregat, beton, recikliranje, zbrinjavanje građevinskog otpada

REZIME
U cilju utvrđivanja mogućnosti primjene recikliranog agregata za proizvodnju betona, ispitana su
svojstva recikliranog agregata i krečnjačkog agregata: granulometrijski sastav, stvarna gustoća čestica,
gustoća čestica u suhom stanju, gustoća čestica u zasićenom površinski suhom stanju i upijanje vode,
otpornost prema drobljenju i habanju i otpornost na udar. Ispitana je konzistencija i sadržaj uvučenog
zraka svježeg betona, te čvrstoća na pritisak i modul elastičnosti očvrslog betona. Utvrđeno je da se,
unatoč lošijim svojstvima recikliranog agregata, njime može zamijeniti 50 % mase frakcija 4-8,8-16 i 16-
31,5 mm prirodnog agregata, bez značajnijeg pogoršanja svojstava svježeg i očvrsnulog betona.

Key words: aggregate, concrete, construction waste, recycling

ABSTRACT
In order to determine the possibility of using recycled aggregate for concrete production, properties of
recycled aggregate and limestone aggregates: particle size distribution, oven-dried particle density,
saturated and surface dried particle density and apparent particle density, water absorption, resistance to
fragmentation and impact resistance, were determined. Also, consistency and air content of fresh
concrete were investigated, as well as compressive strength and modulus of elasticity of hardened
concrete. It was found that, despite the inferior characteristics of recycled aggregate, it can replace 50%
of three sieved fractions (4-8,8-16, and 16-31.5 mm) of natural aggregate, with no significant
deterioration in the properties of fresh and hardened concrete.

1. UVOD

Upotrebom građevinskog otpada koji nastaje kao posljedica rušenja ili rekonstrukcije građevinskih
objekata istovremeno se smanjuje potreba za prirodnim materijalima koji predstavljaju neobnovljive
resurse i vrši se zbrinjavanje otpada koji inače završava na deponijima. Ovaj inertni otpad se može
prerađivati u odgovarajućim postrojenjima za recikliranje i tako prerađen koristiti kao dodatni ili
alternativni materijal prirodnim agregatima. Nažalost, dok se u razvijenim industrijskim zemljama
promoviše recikliranje1, u Bosni i Hercegovini je trenutno osnovni način upravljanja građevinskim
otpadom njegovo zbrinjavanje na odlagalištima, što dovodi do nastanka sve većeg broja često divljih
deponija. Mogućnost primjene otpadnog građevinskog u proizvodnji betona i armiranog betona je
naznačena u europskim standardima koji ne razlikuju agregate prema njihovom porijeklu već prema
njihovim karakteristikama. Prema važećem standardu BAS EN 206-1:2002 „Agregati mogu biti prirodni
ili vještački, a takođe i reciklirani, kada su dobiveni od materijala prethodno korišćenih za građenje.“
Također, standardi BAS EN 12620:2004 (Agregati za beton), BAS EN 13139:2003 (Agregati za malter),
BAS EN 13055- 1:2006 (Laki agregati za beton, malter i malter za injektiranje) i BAS EN 13043:2006
(Agregati za bitumenske mješavine i tretiranje površina za ceste, aerodrome i druge saobraćajne površine)
se odnose i na agregate dobivene recikliranjem građevinskog otpada. Prema navedenim standardima u
svim slučajevima kada se kao agregat koristi materijal sa čijom primjenom se nema dovoljno iskustva,
kao što je bilo koji reciklirani agregat, neohodno je provesti detaljna ispitivanja svojstava kako samog
agregata, tako i svježeg i očvrsnulog betona [2].

U nekim europskim zemljama, kao što su Njemačka, Velika Britanija, Španija, Holandija i Mađarska,
usvojene su tehničke preporuke za primjenu recikliranih agregata, bilo kao posebni standardi ili kao
dodatak postojećim EN standadima. Tako se u aneksu 15 Propisa za betonske konstrukcije Kraljevine
Španije navodi da se reciklirani agregat može koristiti za proizvodnju betona i armiranog betona čija
karakteristična čvrstoća nije veća od 40 N/mm2, dok se za proizvodnju prednapregnutog betona ne smije
koristiti. Preporučuje se korištenje krupnog recikliranog agregata sa maksimalnim masenim udjelom od
20 % od ukupne količine krupnog agregata. Upijanje vode recikliranog agregata ne smije biti veće od 7%,
dok je upijanje vode prirodnog agregata ograničeno na max. 4,5 % [3].
RILEM2 je još 1994. godine objavio preporuke prema kojima se za proizvodnju betona može koristiti
isključivo krupni reciklirani agregat (4 mm), koji se klasificira u tri kategorije:
a) Tip I – agregat dobiven drobljenjem opeke;
b) Tip II – agregat dobiven drobljenjem betona;
c) Tip III – agregat dobiven miješanjem prirodnog i recikliranog agregata (min. 80%
prirodnog, max. 10% agregata tipa II).

Prema ovim preporukama u recikliranom agregatu od drobljenog betona (tip II) sadržaj stranih materijala
(metali, staklo, bitumen i sl.) ograničava na max. 1 %, dok se sadržaj organskih materija ograničava na
0,5%.

Prema DAfStb-smjernici (Deutscher Aufschuss fuer Stahbeton) reciklirani agregat za beton je građevinski
materijal koji ima slijedeći sastav:
 udio drobljenog betona u ukupnom recikliranom agregatu ≥ 95 % mase agregata,
 udio mineralnih sastojaka i asfalta u ukupnom recikliranom agregatu je ≤ 5% mase agregata,
 udio nemineralnih sastojaka u ukupnom recikliranom agregatu je ≤ 0.2% mase agregata.

Ipak, s obzirom da uticaj recikliranog agregata na svojstva betona u velikoj mjeri zavisi od porijekla
agregata i drugih faktora kao što su metoda miješanja, udio recikliranog agregata, vrsta i udio hemijskih i
mineralnih dodataka, sve navedene preporuke trebaju se uzeti sa rezervom, odnosno neophodno je izvršiti
eksperimentalnu provjeru mogućnosti korištenja recikliranog agregata za svaku konkretnu primjenu. U
ovom radu predstavljeni su eksperimentalni rezultati ispitivanja svježeg i očvrsnulog betona sa povećanim
udjelom recikliranog agregata u odnosu na preporučene vrijednosti. Kao osnova za usporedbu poslužili su
rezultati ispitivanja betona sa prirodnim agregatom.

1
2008. godine Europska komisija objavila direktivu koja postavlja cilj recikliranja od 50% za komunalni otpad i 70% za
građevinski otpad, kojeg treba postići do 2020 [1].

2
The International Union of Laboratories and Experts in Construction Materials, Systems and Structures
2. PRIPREMA I ISPITIVANJE NAJVAŽNIJIH SVOJSTAVA AGREGATA OD
RECIKLIRANOG BETONA
Beton za izradu recikliranog agregata preuzet je sa gradilišta tvornice ALMY d.o.o. (slika 1).
Krupniji komadi su usitnjeni korištenjem hidrauličnog čekića, a zatim se pristupilo daljem
usitnjavanju na vertikalno-konusnoj drobilici BABBITLES BS 702 tipa 15-FN, kapaciteta 100
t/h, sa nazivnim maksimalnim zrnom promjera 400 mm.

Slika 1. Beton korišten za izradu recikliranog agregata

Klasiranjem drobljenog agregata na laboratorijskom kompletu sita dobivene su frakcije agregata:

0 - 4 mm (I), 4 - 8 mm (II), 8 - 16 mm (III) i 16 – 31,5 mm (IV). Frakcija 0 – 4 mm je zbog
prevelike količine sitnih čestica izostavljena iz daljeg toka ispitivanja, dok su preostale tri
frakcije pomiješane u masenim odnosima II:III:IV=1:1:1,5. Odnos frakcija u uzorku za
ispitivanje agregata je identičan njihovom odnosu u uzorcima betona. Pored recikliranog
agregata, u cilju uporedbe, pripremljen je uzorak prirodnog krečnjačkog agregata, te su paralelno
ispitana važna fizičko-mehanička svojstva i jednog i drugog agregata. Granulometrijski sastav
agregata ispitan je u skladu sa standardom BAS EN 933-1, a rezultati ispitivanja su dati u
tabelama 1 i 2.

Tabela 1. Granulometrijski sastav drobljenog krečnjačkog agregata

Frakcija Prolaz kroz sito (%)
0,125 0,25 0,5 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5 63,0
mm mm mm mm mm mm mm mm mm mm
0/4 5,35 9,08 23,54 44,72 70,18 98,23 100,0 100,0 100,0 100,0
4/8 - - - 0,89 1,25 4,38 99,02 100,0 100,0 100,0
8/16 - - - - - 1,02 7,16 98,36 100,0 100,0
16/31,5 - - - - - - 0,71 5,48 99,03 100,0
Tabela 2. Granulometrijski sastav recikliranog agregata
Frakcija Prolaz kroz sito (%)
0,125 0,25 0,5 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5 63,0
mm mm mm mm mm mm mm mm mm mm
4/8 - - - - - 3,5 100,0 100,0 100,0 100,0
8/16 - - - - - - 1,16 100,0 100,0 100,0
16/31,5 - - - - - - - 2,18 100,0 100,0

Manja količina nadmjernih i podmjernih zrna u frakcijama betona od recikliranog agregata

objašnjava se time što je recikirani agregat klasiran pomoću laboratorijskih sita. Za ispitivanje
stvarne gustoće čestica (ρa), gustoće čestica u suhom stanju (ρrd), gustoće čestica u zasićenom
površinski suhom stanju (ρssd) i upijanja vode (WA₂₄) korištena je metoda propisana
standardom BAS EN 1097-6. Ispitivanje otpornosti agregata prema drobljenju i habanju izvršeno
je prema standardu BAS EN 1097-2, dok je ispitivanje otpornosti agregata na udar izvršeno u
skladu sa standardom BS 812-112. Rezultati navedenih ispitivanja predstavljeni su u tabelama 3 i
4.

Tabela 3. Rezultati ispitivanja gustoće i upijanja vode agregata

Vrsta agregata ρrd, Mg/m3 ρa, Mg/m3 ρssd, Mg/m3 WA₂₄, %
Reciklirani agregat 2,16 2,51 2,30 6,60
Prirodni agregat 2,59 2,77 2,65 2,47

Tabela 4. Rezultati ispitivanja otpornosti prema drobljenju i habanju i otpornosti agregata na udar
Vrsta agregata LA koeficijent, % AIV, %
Reciklirani agregat 34,6 24,07
Prirodni agregat 22,5 17,25

Iz prikazanih rezultata se vidi da se reciklirani agregat odlikuje znatno većim upijanjem vode od
prirodnog, te manjom gustoćom u zasićenom površinski suhom stanju i gustoćom u suhom
stanju. S druge strane, razlika između stvarne gustoće dva agregata je manja. Dobiveni rezultati
se mogu objasniti velikom otvorenom poroznošću recikliranog agregata, odnosno time što su
zrna agregata obavijena poroznim malterskim slojem. Na osnovu dobivenih rezultata, a u skladu
sa klasifikacijom agregata prema vrijednosti LA koeficijenta (BAS EN 12620), reciklirani
agregat se svrstava u klasu LA35, a prirodni agregat u klasu LA25. Rezultati ispitivanja otpornosti
prema drobljenju i habanju bili su očekivani, s obzirom na to da reciklirani agregat sadrži
značajan udio cementnog kamena koji je znatno manje čvrstoće od prirodnog agregata, te se
nakon njegovog tretmana u Los Angeles mašini dobiva veći udio sitnih čestica. Rezultati
prikazani u tabeli 4 pokazuju znatno veću otpornost na udar prirodnog agregata nego što je to
slučaj sa recikliranim agregatom, što se takođe objašnjava prisustvom cementnog kamena koji se
pri udarnim opterećenjima lakše usitnjava od prirodnog kamena.
3. SVOJSTVA SVJEŽEG BETONA
Kao referentni materijal poslužio je beton koji je u svemu identičan ispitivanom betonu, osim što
u svoj sastav uključuje isključivo prirodni krečnjački agregat kamenoloma Sokolica. Za izradu
uzoraka betona sa recikliranim agregatom prethodno su pripremljene frakcije agregata: 4 - 8 mm,
8 - 16 mm i 16 - 31,5 mm, koje sadrže po 50% recikliranog i prirodnog krečnjačkog agregata
Kamenoloma „Sokolica“, dok je kao sitna frakcija (0 - 4 mm) korišten samo prirodni krečnjački
agregat Kamenoloma „Sokolica“. Naime, ocijenjeno da reciklirani agregat sadrži suviše veliku
količinu frakcije praha koja bi štetno uticala na svojstva svježeg i očvrslog betona. Prije
miješanja sa ostalim kompontama betona i prirodni i drobljeni agregat su vlaženjem dovedeni u
zasićeno površinski suho stanje (ZPS). Kao vezivna komponenta korišten je cement Tvornice
cementa Kakanj CEM II/B-W 42,5N, koji sadrži 65-79% portland cementnog klinkera i 21-35%
dodatka kalcijskog letećeg pepela i do 5% prirodnog gipsa kao regulatora vezivanja. Za
poboljšanje obradivosti betonske mješavine korišten je tečni superplastifikator na
polikarboksilatnoj bazi. Aditiv je u betonsku mješavinu dodat nakon što je ona prethodno
miješana 10 minuta, kako bi se izbjeglo da njegovo značajnije upijanje u agregat. U tabeli 5
prikazani su sastav i projektovana svojstva betonske mješavine.

Tabela 5. Sastav i svojstva betonske mješavine

Klasa konzistencije S3
Klasa betona C 25/30
Maksimalni dijametar zrna 31,5 mm
Maseni udio cementa 350 kg/m3
Maseni udjeli frakcija :
 0 – 4 mm 30%
 4 – 8 mm 20%
 8 – 16 mm 20%
 16 -31,5 mm 30%
Maseni udio superplastifikatora 0,5 % (na masu cementa)
Vodocementni faktor (za agregat u ZPS stanju) 0,55

Ispitivanje konzistencije izvršeno je u skladu sa standardom BAS EN 12350-2, ispitivanje

količine uvučenog zraka prema standardu BAS EN 12350-7, dok je zapreminska masa
određena prema standardu 12350-6. Rezultati ispitivanja svojstava svježeg betona predstavljeni
su u tabeli 6.

Tabela 6. Rezultati ispitivanja betona u svježem stanju

Vrsta betona Slijeganje, cm Sadržaj uvučenog Zapreminska masa,
zraka, % kg/m3
Beton sa recikliranim agregatom 12,8 1,93 2498
Beton sa prirodnim agregatom 14,9 1,83 2550

S obzirom da su oba agregata prije miješanja sa betonom dovedana u zasićeno površinski suho
stanje, nisu uočene značajne razlike u mjeri slijeganja. Ipak, reciklirani agregat ima zrna
hrapavije površine, što dovodi do smanjene pokretljivosti svježe betonske mješavine, i to je
dovelo do izvjesnog smanjenja mjere slijeganja. Nešto veća količina uvučenog zraka izmjerena
je kod betona sa recikliranim agregatom, što se može objasniti većom poroznošću i
površinskom hrapavošću recikliranog agregata. Rezultati ispitivanja zapreminske mase svježeg
betona pokazuju da kod svježeg betona sa recikliranim agregatom imamo manju zapreminsku
masu nego kod referentnog betonskog uzorka. To je bilo i za očekivati jer je zapreminska masa
zrna recikliranog agregata manja nego kod prirodnog agregata.

4. SVOJSTVA OČVRSLOG BETONA

Postupak izrade i njegovanja uzoraka za ispitivanje izvršen je prema standardu BAS EN
12390-2. Ispitivanje čvrstoće na pritisak je izvršeno prema standardu BAS EN 12390-3,
pomoću hidraulične prese kapaciteta 2000 kN, dok na osnovu rezultata dobivenim ispitivanjem
pomoću ultrazvučne metode prema standardu BAS EN 12504-4, određen dinamički modul
elastičnosti uzoraka očvrsnulog betona. Rezultati ispitivanja čvrstoće na pritisak i modula
elastičnosti dati su u tabeli 7.

Tabela 7. Rezultati ispitivanja čvrstoće na pritisak i modula elastičnosti očvrsnulog betona

Vrsta betona Čvrstoća na pritisak, MPa Modul elastičnosti, GPa
Beton sa recikliranim
agregatom 38,5 33,2
Beton sa prirodnim agregatom 39,2 33,3

Na osnovu dobivenih rezultata može se konstatovati da beton sa recikliranim agregatom ima za

oko 4 % nižu vrijednost čvrstoće na pritisak od betona sa prirodnim agregatom, dok se
vrijednosti modula elastičnosti bitno ne razlikuju.

3. ZAKLJUČAK

Ispitivanjem je utvrđeno je da reciklirani agregat ima manju zapreminsku masu, kao i otpornost
prema habanju i drobljenju, te veće upijanje vode od prirodnog agregata. Što se tiče svojstva
betona, utvrđeno je da zamjena polovine krpnog prirodnog agregata recikliranim agregatom ne
dovodi do velike promjene svojstava betona u svježem i očvrsnulom stanju. Zbog povećane
poroznosti recikliranog agregata i izraženije hrapavosti površine zrna, dolazi do određenog
smanjenja obradivosti mješavine svježeg betona. Zapreminska masa svježeg betona sa
recikliranim agregatom je takođe manja (2498 kg/m3) nego kod betona sa prirodnim agregatom
(2550 kg/m3), a to se odnosi i na čvrstoću na pritisak očvrslog betona (38 MPa beton sa
recikliranim agregatom, 39,7 MPa beton sa prirodnim agregatom). Međutim, u svim
ispitivanjima svježeg i očvrslog betona, utvrđeno je da razlike u svojstvima betona sa i bez
recikliranog agregata nisu velike, odnosno da upotreba recikliranog agregata nije uticala u
značajnoj mjeri na svojstva finalnog proizvoda. Ovo naravno važi samo u slučaju ako se
betonska mješavina pravilno komponuje, odnosno ukoliko se doziranje i miješanje komponata
izvrši na ispravan način.
 4. REFERENCE
[1] eur-lex.europa.eu
[2] G. L. Balázs, T. Kausay,T. K. Simon: Technical Guideline For The Production And
Utilisation Ofconcrete Out Of Recycled Aggregates In Hungary, Concrete Structures
(Annual Journal Of The Hungarian Group Of Fib, Budapest) 2008. Vol. 9. Pp. 45-55
[3] EHE-08. Instrucción de Hormigón Estructural. Publicaciones del Ministerio de Fomento;
Secretaría General Técnica, Madrid, 2008.
[4] P. Grübl, M. Rühl, German Committee for Reinforced Concrete (DAfStb) - Code: Concrete
with Recycled Aggregates, 1998, University of Dundee, Concrete Technology Unit,
London, UK

View publication stats