Višestruki integrali

Definicija i osnovna svojstva višestrukog integrala

• Zatvoreni n-dimenzionalni kvadar K je kartezijev produkt od n zatvorenih segmenata:

K = [a1 , b1 ] × [a2 , b2 ] × · · · × [an , bn ] ⊆ Rn ,

[ai , bi ] ⊆ R, i = 1, . . . , n.
n o
(i) (i) (i)
• Neka je Di = x0 , x1 , . . . , xki jedan rastav segmenta [ai , bi ], tj.

(i) (i) (i) (i) (i)

ai = x0 ≤ x1 ≤ x2 ≤ · · · ≤ xki −1 ≤ xki = bi .

S Di označimo skup svih rastava segmenta [ai , bi ].

• Kartezijev produkt
D = D1 × D2 × · · · Dn , gdje je Di ∈ Di ,
zove se rastav (dekompozicija) kvadra K. Skup svih rastava kvadra K označit ćemo
s D.

Definicija 1. Neka je f : K → R omeđena funkcija, tj. postoje m, M ∈ R takvi da je

m ≤ f (x1 , x2 , . . . , xn ) ≤ M, ∀ (x1 , x2 , . . . , xn ) ∈ K.

Svakom rastavu D ∈ D kvadra K možemo pridružiti gornju integralnu sumu g (f, D) i donju
integralnu sumu d (f, D) . Ako je

inf {g (f, D) : D ∈ D} = sup {d (f, D) : D ∈ D} = I,

onda se broj I naziva određeni (višestruki, n-terostruki) integral funkcije f na kvadru

K. Tada kažemo da je f integrabilna na K i pišemo
Z
I = f (x1 , x2 , . . . , xn ) dx1 dx2 · · · dxn =
K
Z Z
= ··· f (x1 , x2 , . . . , xn ) dx1 dx2 · · · dxn
K

Ukoliko područje integracije nije kvadar, višestruki integral definiramo na sljedeći način:

Definicija 2. Neka je f : D → R, D ⊆ Rn omeđena funkcija i neka je D sadržano u nekom

kvadru K. Funkciju g : K → R definiramo kao proširenje funkcije f :
(
f (x1 , . . . , xn ) , (x1 , . . . , xn ) ∈ D,
g (x1 , . . . , xn ) =
0, (x1 , . . . , xn ) ∈ K \ D.

Ako je g integrabilna na K, onda integral funkcije f na D definiramo kao

Z Z
f (x1 , . . . , xn ) dx1 · · · dxn = g (x1 , . . . , xn ) dx1 · · · dxn .
D K

Skup D je područje integracije.

Višestruki integrali

U nastavku navodimo osnovna svojstva višestrukog integrala.

Ako su f i g integrabilne na području D vrijedi:

• linearnost
Z Z Z
(αf + βg) dx1 · · · dxn = α f dx1 · · · dxn + β gdx1 · · · dxn ,
D D D

gdje su α, β ∈ R i

• integriranje po dijelovima područja integracije

Z Z Z
f dx1 · · · dxn = f dx1 · · · dxn + f dx1 · · · dxn ,
D D1 D2

gdje je D = D1 ∪ D2 i D1 ∩ D2 = ∅.

Dvostruki integral

Dvostruki integral računamo uzastopnim računanjem dva jednostruka integrala pomoću Newton-
Leibnitzove formule:

Teorem 3 (Fubini). Neka je f : K → R neprekidna funkcija definirana na pravokutniku K =

[a, b] × [c, d]. Tada je

Zd
 b
Zb Zd
  
ZZ Z
f (x, y) dxdy =  f (x, y) dx dy =  f (x, y) dy  dx.
K c a a c

Primjer: Ako je K = [1, 2] × [1, 3], izračunajmo

ZZ
I= xy 2 dxdy.
K

Prema teoremu je
Z2
 3
Z2 Z2
   
3 3
!
y 33 13
Z
2
I =  xy dy  dx =  x   dx = x − dx =

3 1
3 3
1 1 1 1
 2
1 x2 
1  
= (27 − 1)  = 26 22 − 12 = 13.

3 2 6 1

Isti rezultat dobije se i računajući

Z3
 2 
Z
I=  xy 2 dx dy.
1 1

Napomena: Iz prethodnog primjera vidimo da se prvo integrira po jednoj, a zatim po drugoj va-
rijabli, pri čemu rezultat ne ovisi o redoslijedu integriranja. Slično vrijedi i kada područje
integracije nije pravokutnik, kao i kod integrala viših dimenzija.
Višestruki integrali

Napomena: Integral iz prethodnog primjera je integral sa separiranim varijablama, odnosno

integral koji se može rastaviti na produkt dva jednostruka integrala (što općenito nije moguće):

Z2
 3
Z2 Z3

Z
 xy 2 dy  dx = xdx · y 2 dy.
1 1 1 1

Ako područje integracije nije pravokutnik nego područje omeđeno dvjema neprekidnim funkci-
jama,
D = {(x, y) : a ≤ x ≤ b, g (x) ≤ y ≤ h (x)} ,

onda je  
ZZ Zb h(x)
Z
f (x, y) dxdy = f (x, y) dy  dx.
 

D a g(x)

Naravno, uloge varijabli x i y mogu biti zamijenjene.

x + y 2 dxdy, pri čemu je D područje omeđeno krivu-

RR

Primjer: Izračunajmo integral I =
D
ljama y = x2 i y = x4 .

Za određivanje granica integracije potrebno je skicirati područje D.(vidi sliku na vrhu stranice)

Vidimo da je n o
D = (x, y) : −1 ≤ x ≤ 1, x4 ≤ y ≤ x2 .

Dakle.
 
Z1 Zx2  Z1 " #x2
2
 y3
I = x+y dy  dx = xy + dx =
 
3

−1 x4 −1 x4

Z1 ! " #1
x6
3 x12 x4 x7 x6 x13
= x + − x5 − dx = + − − =
3 3 4 21 6 39 −1
−1
12
= .
273

No možemo i zamijeniti redoslijed pa integrirati prvo po varijabli x. U tom slučaju je potrebno

područje D rastaviti na uniju dva disjunktna područja:
Višestruki integrali

Neka je
√ √
D1 = {(x, y) : 0 ≤ y ≤ 1, − 4 y ≤ x ≤ − y} ,
√ √
D2 = {(x, y) : 0 ≤ y ≤ 1, y ≤ x ≤ 4 y}

pa je  √  √ 
Z1 −
Z y
4
Z1 Z y
  12
I= x + y 2 dx dy +  x + y 2 dx dy = · · · = .
   
273

√ √
0 −4y 0 y

Primjene dvostrukog integrala

• Neka je podintegralna funkcija f : D → R, D ⊆ R2 , neprekidna i nenegativna te neka je

područje D omeđeno s po djelovima glatkom jednostavnom zatvorenom krivuljom.

• Tada je vrijednost pripadnog dvostrukog integrala jednaka volumenu tijela Ω koje je ome-
đeno bazom D (u xy-ravnini) i plohom z = f (x, y)
ZZ ZZ
V (Ω) = f (x, y) dxdy = zdP.
D D

• Izraz dP = dxdy označava element površine, odnosno površinu pravokutnika sa strani-

cama dx i dy.

• Za z = f (x, y) = 1 dvostruki integral daje površinu područja D

ZZ
P (D) = V (Ω) = dP.
D

Primjer: Izračunajmo obujam tijela omeđenog plohom z = x2 + y 2 i ravninama

z = 0, y = x, y = 3x, y = 2 − x, y = 4 − x.

Zadana ploha je kružni paraboloid sa središtem u ishodištu.

Područje integracije u xy-ravnini je omeđeno s četiri pravca(vidi sliku na sljedećoj stranici).
Nakon što odredimo točke presjeka zadanih pravaca, područje integracije ćemo rastaviti na dva
dijela, pravcem x = 1.
Sada imamo
Z1 Z3x   Z2 4−x
Z  
2 2
V = x +y dydx + x2 + y 2 dydx.
1 2−x 1 x
2

Alternativno, možemo D rastaviti na tri dijela i integrirati prvo po x:

3
Z2 Zy   Z2 Zy   Z3 4−y
Z  
2 2 2 2
V = x +y dxdy + x +y dxdy + x2 + y 2 dxdy.
1 2−y 3 y 2 y
2 3 3
Višestruki integrali

65
Na oba načina se dobije rezultat V = 8 .

Volumen tijela Ω omeđenog plohama z = f (x, y) i z = g (x, y) pri čemu je

f, g : D → R, g (x, y) ≤ f (x, y) ∀ (x, y) ∈ D,

se računa po formuli ZZ
V (Ω) = (f (x, y) − g (x, y)) dxdy.
D
To je prirodno poopćenje formule za računanje površine ravninskih likova pomoću jednostrukog
integrala.

Polarne koordinate

Neka je područje D ⊆ R2 zadano u polarnom koordinatnom sustavu kao

D = {(r, ϕ) : ϕ1 ≤ ϕ ≤ ϕ2 , r1 (ϕ) ≤ r ≤ r2 (ϕ)} ,

gdje su r1 , r2 : [ϕ1 , ϕ2 ] → R neprekidne funkcije.

Tada za računanje dvostrukog integrala koristimo supstituciju

x = r cos ϕ, y = r sin ϕ.

Element površine u polarnim kordinatama je:

dP = rdrdϕ.
Prema tome, vrijedi

ZZ Zϕ2 rZ2 (ϕ)

f (x, y) dxdy = f (r cos ϕ, r sin ϕ) rdrdϕ.
D ϕ1 r1 (ϕ)

U polarnim koordinatama se integrira prvo po r pa onda po ϕ!

 2
1 1
Primjer: Ako je D polukrug u prvom kvadrantu omeđen kružnicom x − 2 + y2 = 4 i osi x,
izračunajte ZZ q
1 − x2 − y 2 dxdy.
D
Višestruki integrali

p
Radi se o volumenu tijela što ga iz polukugle z = 1 − x2 − y 2 izreže cilindar s bazom D.
Uvrštavanjem supstitucije u jednadžbu zadane kružnice dobijemo
2
1 1

r cos ϕ − + (r sin ϕ)2 = ,
2 4
odnosno
r (r − cos ϕ) = 0
pa jednadžba zadane kružnice u polarnim koordinatama glasi

r = cos ϕ.

Dakle, područje D je opisano s

π
   
D = (r, ϕ) : ϕ ∈ 0, , r ∈ [0, cos ϕ]
2
Dakle, imamo
π
Z ϕp
Z2 cos ( )
1 − r2 = t r 0 cos ϕ
I= 1 − r2 rdrdϕ =
−2rdr = dt t 1 sin2 ϕ
0 0
π 2 π
Z ϕ√
Z2 sin Z2 sin2 ϕ
1 1 3
=− tdtdϕ = − t2  dϕ = {sin ϕ > 0}

2 3 1
0 1 0
π π
2 π Z2
1  1  2 1 
Z  
3
=− sin ϕ − 1 dϕ = ϕ − 1 − cos2 ϕ sin ϕdϕ
3 3 0 3
0 0

Z0 
π 1  π 2
= {cos ϕ = u} = + 1 − u2 du = − .
6 3 6 9
1

Nepravi integral

• Nepravi integrali funkcija više varijabli se definiraju pomoću limesa, slično kao i nepravi
integrali funkcije jedne varijable.

• Pri tome nastupaju razni fenomeni i problemi slični onima koji se javljaju kod proučavanja
limesa funkcija više varijabli.

• Ovdje ih nećemo detaljno izučavati.