padinama Kantona Sarajevo nalazi se zaštićeni pejzaž „Bijambare“ koji pokriva površinu od 4.970.000 m2 odnosno 497 hektara.
Prema zapadu i sjeveru pružaju se valovite planinske livade, a prema jugu i istoku velike i guste šume, uglavnom četinarske.
Na nekoliko mjesta pojavljuju se i stjenoviti krečnjački grebeni, koji cijelom pejzažu daju Flora i Fauna
Područje se odlikuje velikom biološkom raznovrsnošću. Konstatovane su 133 različite
životne zajednice, a njihovu strukturu čini preko 800 vrsta viših biljaka. Posebno je bogato vrstama koje spadaju u grupu medicinske flore, ljekovitih, jestivih, aromatičnih i vitaminskih biljaka. Takođe, zastupljeno je i različito medonosno bilje. Prisutni su i brojni predstavnici faune – sisari, ptice, gmizavci, vodozemci, mekušci, insekti i druge grupe životinja na nižem stepenu razvoja. S obzirom da se nalazi u kraškoj regiji, ovo područje obiluje kraškim pojavama, kao što su kraški ponori, vrtače i pećine.
Pećine Bijambare su najpoznatije po pećinama. Na prostoru Bijambara ima 8 pećina. U Gornjoj pećini su nađeni tragovi ljudskog prisustva – oruđa i oružja iz kamenog doba, koja se nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Od ovih pećina, jedino je Srednja bijambarska pećina uređena, osvijetljena i otvorena za posjetioce. Duga je oko 500 metara i sastoji se od četiri dvorane, koje se mogu razgledati krećući se asfaltiranom stazom. Posebno je zanimljiva četvrta dvorana, koja je zbog svoje izuzetne akustičnosti nazvana „koncertnom dvoranom“. Pećine
Srednja bijambarska pećina je poznata po svom rijetkom i neobičnom nakitu –
stalaktitima, stalagmitima, pećinskim draperijama ili zavjesama, kao i pećinskim kadama ili bigrenama koje su nastale povlačenjem vode preko naslaga kalcijum karbonata i gline. Zanimljivo je istaći da je stalaktitu za rast od 1 centimetra potrebno 100 do 150 godina. Stanovnici pećina
U tami pećina skrivaju se mnogobrojne male životinje, od
kojih su se neke našle tu slučajno dok su druge prilagođene životu u podzemnom svijetu. Među najčešćim stanovnicima su šišmiši, koji spadaju u troglofilne životinje, kojima je pećina idealno mjesto za neke od njihovih potreba, dok za neke ipak moraju da napuste pećinsko okruženje. Pećine nastanjuju i troglobiti, prave pećinske životinje, u potpunosti prilagođene životu bez svjetlosti i potpuno ovisne o stabilnim pećinskim uslovima zbog čega ne mogu preživjeti van pećine. Troglobiti su često i endemične vrste u specifičnom području, a u Srednjoj pećini tvrdokrilac Anthroherpon stenocephalum je pomenut u evropskoj naučnoj literaturi kao endemična vrsta još Bijambare – mjesto za edukaciju i odmor
Područje Bijambara nudi posjetiocima brojne
sadržaje. Opremljeno je planinskim mobilijarom za boravak u prirodi, relaksaciju i odmor za cijelu porodicu, te igralištem za djecu (Drveni grad). Posjeduje biciklističke, obrazovne i šumske staze. Veliku atrakciju predstavlja turistički voz koji saobraća od ulaza do središta nukleusa. Na području Bijambara izgrađen je Edukaciono- informativni centar koji predstavlja nezaobilazan turistički punkt gdje se daju informacione usluge posjetiocima i organizuju različiti vidovi edukacije i prezentacije.
Zaštita pejzaža „Bijambare“
Zabranjeno je narušavanje ambijentalnih
vrijednosti, sječa šume, eksploatisanje mineralnih sirovina, iskorištavanje fosilnih resursa, lov i ribolov, sakupljanje ljekovitih i jestivih biljaka, šumskih plodova i gljiva, prikupljanje primjeraka divlje flore i faune, namjerno unošenje invazivnih vrsta, izgradnja u zonama postojećih vrela i slivnom području, isušivanje visokih i niskih tresetišta, mijenjanje mreže vodotoka, saobraćaj motornim vozilima (osim interventnih vozila i vozila sa posebnim odobrenjem), upotreba otvorenog plamena, odlaganje čvrstog otpada, zahvati kojima bi se mijenjao vodni režim, sve ostale aktivnosti koje mogu remetiti precizirane mjere zaštite po Bijambare – vezani dokumenti
ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
ZAKON O PROGLAŠENJU ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA BIJAMBARE HVALA NA PAŽNJI.