Saobraćaj u Bosni i Hercegovini

Osnovna škola Hrasno

Odjeljenje V-4

BERINA MEHANOVIĆ - 30.05.2020

Podjela i značaj saobraćaja

Saobraćaj je privredna djelatnost koja obuhvata prijevoz

ljudi, robe, energije i vijesti. Prema površini na kojoj se
obavlja, saobraćaj se dijeli na:
- kopneni (cestovni, željeznički i cjevovodni)
- vodeni (riječni, jezerski i morski)
- zračni (avionski i helikopterski)
Cestovni saobraćaj

Od svih vrsta saobaćaja u Bosni i Hercegovini

najrazvijeniji je cestovni saobraćaj koji se odvija na
cestama različitih vrsta i kategorija. Kroz teritoriju Bosne i
Hercegovine prolazi nekoliko ruta međunaro E661, E761 i
E762. Od ovih međunarodnih ruta svakaka je najvažnija
ruta kojom prolazi Autoput A1 koji spaja sjever sa jugom
države.
Cestovni saobraćaj
U Bosni i Hercegovini ukupna dužina
cesta iznosi 21.846 km i cestovnim
saobraćajem dobro je povezana sa
državama u okruženju i općenito
evropskim državama. Postoje
svakodnevne međunarodne linije za
gradove kako susjednih država tako i za
mnoge gradove Zapadne Evrope i
Skandinavije.
Željeznički saobraćaj

Željeznički saobraćaj u Bosni i

Hercegovini se odvija mrežom
željezničkih pruga čija ukupna
dužina iznosi 1031 km a kolosijek
je kao i u većini evropskih država
normalnog presjeka, širine
1.435 mm.
Željeznički saobraćaj

Najvažniji željeznički pravac u velikoj

mjeri slijedi pravac autoputa A1
povezujući sjever države i industrijski
bazen Srednje Bosne sa Jadranskim
morem i lukom Ploče. Na ovaj pravac
nastavljaju se željeznički pravci prema
istoku (Zvorniku) i zapadu (Bosanski
Novi i Bihać).
Cjevovodni saobraćaj

Cjevovodni saobraćaj je poseban

oblik kopnenog saobraćaja koji se
koristi za prenos tereta u tekućem i
plinovitom obliku.
Za dopremanje nafte koristimo
naftovode a za dopremanje plina
koristimo plinovode.
Riječni saobraćaj
Riječni saobraćaj u Bosni i Hercegovini vodi porijeklo još iz Ilirskog
perioda kada se saobraćaj ponajviše razvijao zbog trgovine. Vodeni
saobraćaj počinje i završava se u brodskim lukama. Danas u BiH plovne
rijeke su Una, Sava, Vrbas, Drina i Neretva. Sava je plovna cijelom
njenom dužinom kroz BiH. Savom je moguć prolazak brodova i do 1000
tona nosivosti.
U Jasenovcu širina plovnog puta iznosi 50 m, a u Šamcu 75 m, sa
dubinom od oko 2,20 m. Pristaništa na bosanskoj obali su: Brčko
(najopremljenije), Orašje, Šamac, Brod (naftna luka), Gradiška.
Jezerski saobraćaj

Jezerska plovidba je naročito razvijena na jezerima povoljnog

geografskog položaja, u privredno razvijenim i naseljenim
oblastima. Jezerska plovidba je najživlja po jezerima na čijim
se obalama nalaze ekonomsko različiti rejoni (npr. industrijski
i poljoprivredni). U Bosni i Hercegovini potrebno je naglasiti
da se na jezerima Boračko, Jablaničko, Buško i Modračko
vodeni saobraćaj odvija isključivo u turističke svrhe.
Pomorski saobraćaj

Bosna i Hercegovina ima vrlo kratku

morsku obalu kod Neuma i nema pristup
međunarodnim vodama, pa stoga nema
pomorskih luka. Od luka drugih država
najveći značaj za njeno gospodastvo ima
luk Ploče u Hrvatskoj, koja je najbliža
Sarajevu i upravo razvijena zahvaljujući
bosanskom zaleđu.
Zračni saobraćaj
Zračni saobraćaj je najmlađi i najbrži oblik saobraćaja a odvija se u prirodnoj
sredini (zrakom) pa nije potrebno graditi saobraćajnice. Koristi se za prevoz
putnika i robe.
U Bosni i Hercegovini postoji 27 službeno upisanih zračnih luka ali samo je 4 od
njih uvršteno na popis zračnih luka sa IATA kodom (IATA Airport Code):
Zračna luka "Mahovljani" Banja luka - BNX
Zračna luka Mostar - OMO
Zračna luka "Butmir" Sarajevo - SJJ
Zračna luka Tuzla - TZL
Najveća i najvažnija zračna luka je u Sarajevu.
U Bosni i Hercegovini službeno su upisana i 4 heliodroma (1999. godine).