Saobraćaj je privredna djelatnost koja obuhvata prijevoz
ljudi, robe, energije i vijesti. Prema površini na kojoj se obavlja, saobraćaj se dijeli na: - kopneni (cestovni, željeznički i cjevovodni) - vodeni (riječni, jezerski i morski) - zračni (avionski i helikopterski) Cestovni saobraćaj
Od svih vrsta saobaćaja u Bosni i Hercegovini
najrazvijeniji je cestovni saobraćaj koji se odvija na cestama različitih vrsta i kategorija. Kroz teritoriju Bosne i Hercegovine prolazi nekoliko ruta međunaro E661, E761 i E762. Od ovih međunarodnih ruta svakaka je najvažnija ruta kojom prolazi Autoput A1 koji spaja sjever sa jugom države. Cestovni saobraćaj U Bosni i Hercegovini ukupna dužina cesta iznosi 21.846 km i cestovnim saobraćajem dobro je povezana sa državama u okruženju i općenito evropskim državama. Postoje svakodnevne međunarodne linije za gradove kako susjednih država tako i za mnoge gradove Zapadne Evrope i Skandinavije. Željeznički saobraćaj
Željeznički saobraćaj u Bosni i
Hercegovini se odvija mrežom željezničkih pruga čija ukupna dužina iznosi 1031 km a kolosijek je kao i u većini evropskih država normalnog presjeka, širine 1.435 mm. Željeznički saobraćaj
Najvažniji željeznički pravac u velikoj
mjeri slijedi pravac autoputa A1 povezujući sjever države i industrijski bazen Srednje Bosne sa Jadranskim morem i lukom Ploče. Na ovaj pravac nastavljaju se željeznički pravci prema istoku (Zvorniku) i zapadu (Bosanski Novi i Bihać). Cjevovodni saobraćaj
Cjevovodni saobraćaj je poseban
oblik kopnenog saobraćaja koji se koristi za prenos tereta u tekućem i plinovitom obliku. Za dopremanje nafte koristimo naftovode a za dopremanje plina koristimo plinovode. Riječni saobraćaj Riječni saobraćaj u Bosni i Hercegovini vodi porijeklo još iz Ilirskog perioda kada se saobraćaj ponajviše razvijao zbog trgovine. Vodeni saobraćaj počinje i završava se u brodskim lukama. Danas u BiH plovne rijeke su Una, Sava, Vrbas, Drina i Neretva. Sava je plovna cijelom njenom dužinom kroz BiH. Savom je moguć prolazak brodova i do 1000 tona nosivosti. U Jasenovcu širina plovnog puta iznosi 50 m, a u Šamcu 75 m, sa dubinom od oko 2,20 m. Pristaništa na bosanskoj obali su: Brčko (najopremljenije), Orašje, Šamac, Brod (naftna luka), Gradiška. Jezerski saobraćaj
Jezerska plovidba je naročito razvijena na jezerima povoljnog
geografskog položaja, u privredno razvijenim i naseljenim oblastima. Jezerska plovidba je najživlja po jezerima na čijim se obalama nalaze ekonomsko različiti rejoni (npr. industrijski i poljoprivredni). U Bosni i Hercegovini potrebno je naglasiti da se na jezerima Boračko, Jablaničko, Buško i Modračko vodeni saobraćaj odvija isključivo u turističke svrhe. Pomorski saobraćaj
Bosna i Hercegovina ima vrlo kratku
morsku obalu kod Neuma i nema pristup međunarodnim vodama, pa stoga nema pomorskih luka. Od luka drugih država najveći značaj za njeno gospodastvo ima luk Ploče u Hrvatskoj, koja je najbliža Sarajevu i upravo razvijena zahvaljujući bosanskom zaleđu. Zračni saobraćaj Zračni saobraćaj je najmlađi i najbrži oblik saobraćaja a odvija se u prirodnoj sredini (zrakom) pa nije potrebno graditi saobraćajnice. Koristi se za prevoz putnika i robe. U Bosni i Hercegovini postoji 27 službeno upisanih zračnih luka ali samo je 4 od njih uvršteno na popis zračnih luka sa IATA kodom (IATA Airport Code): Zračna luka "Mahovljani" Banja luka - BNX Zračna luka Mostar - OMO Zračna luka "Butmir" Sarajevo - SJJ Zračna luka Tuzla - TZL Najveća i najvažnija zračna luka je u Sarajevu. U Bosni i Hercegovini službeno su upisana i 4 heliodroma (1999. godine).