Krijesnica Trenerica: Martina Tunuković

martina Tunuković
Krijesnica
Trenerica 7
rješenja nastavnih listića

za jezik i komunikaciju
za 7. razred osnovne škole
Krijesnica trenerica 7 R.indd 1 28.7.2020. 10:32:09

Sadržaj
Ponovi što znaš o hrvatskome jeziku............................................................... 3
Naglasak i naglasna cjelina .............................................................................. 7
Sibilarizacija i palatalizacija............................................................................. 11
Nepostojani a i jotacija....................................................................................14
Naglasak, naglasna cjelina, glasovne promjene – ponavljanje.......................18
Riječi u rečenici................................................................................................21
Subjekt i predikat........................................................................................... 25
Objekt............................................................................................................. 28
Priložne oznake................................................................................................31
Atribut i apozicija............................................................................................ 34
Stilski obilježeni i neobilježeni red riječi........................................................ 37
Rečenični skupovi...........................................................................................40
Značenje i služba padeža u rečenici............................................................... 43
Rečenični dijelovi – ponavljanje..................................................................... 46
Razvoj hrvatskoga jezika od 16. do 19. stoljeća.............................................. 49
Hrvatski jezik od kraja 19. st. do danas............................................................51
Pravopisni znakovi.......................................................................................... 53
Upravni i neupravni govor.............................................................................. 56
Kratice i pokrate............................................................................................. 58
Veliko početno slovo.......................................................................................61

Ponovi što znaš o hrvatskome jeziku
1. a) Voljela sam njegove priče. posvojna

b) Čime ću sad ugasiti žeđ? upitna
c) Ne brini se za mene. osobna
d) Poštuj svoj rad. povratno-posvojna
e) Pogledaj oko sebe. povratna
f) Neću zaboraviti ovaj dan. pokazna
2. G A
Toga jutra me je mama probudila pusom i čestitkom, primila za ruku i povukla iz kreveta

govoreći kako moram nešto vidjeti.
A L
I tako sam prvi puta ugledala svoj bicikl. U onoj košarici koju je pričvrstio sprijeda, bio je
D
veliki buket ivančica. Napisao je kako se nada da će mi bicikl koristiti i ponekad podsjetiti
N L
kako sam njegova mala srećica i sunce na njegovu nebu.
3.
glavni brojevi redni brojevi
dvije deseti
osam drugu
4. a) Pogledao sam samo jednu predstavu na TV-u.

b) Bio sam na ručku s trima prijateljicama.
c) Utakmica je odigrana bez dvaju igrača.
d) Bio je to projekt četiriju udruga.
5. a) Danas sam prelistavala tatin spomenar. nesvršeni

b) Doslovno sam se raznježila nad viđenim. svršeni
c) Desetak mu se djece upisalo u spomenar. svršeni
d) Svako dijete nacrtalo je neki prigodni crtež. svršeni
e) Gledala sam mnogo puta slike svojega tate. nesvršeni

krijesnica Trenerica 7 • Nastavni listići – rješenja
6.
prijelazni glagol neprijelazni glagol povratni glagol
dijeliti otići provući se

gledati stajati naći se
7. a) Mnoge su tajne skrivene u ovoj kuli. skriti

b) Dvorac, okružen perivojem, potječe iz 16. st. okružiti
c) Ulaz u dvorac nije dugo bio otkriven. otkriti
d) Mnogi su zakoni u njemu doneseni. donijeti
8. a) Oduvijek sam cijenila njegovo mišljenje.

b) Voliš li skijanje?
c) To je za mene pravo otkriće!
d) Ideš li sa mnom na otvorenje izložbe?
e) Za sada nema nikakvih primjedbi.
f) Sutra organiziramo čišćenje parka.
9. a) imperfekt, perfekt
b) aorist, pluskvamperfekt
c) futur drugi, futur prvi
d) imperativ, prezent
e) kondicional prvi, prezent
10. – Šuti, bako, nikom ništa ne kazuj, nego sutra prije nego svane, dođi mi na rudinu i ponesi
onu šubaricu, koja je pravo moja. Tamo na rudini ima klen, koji je najviši. Na njega se popni,
bako, što više možeš, ako sam ti drag!
11. Stavi me pod ruku, pa hajdemo kud ti budem govorila. Pođoše jedno malo po čistacu, al im
se već ukazao kroz šumu utrenik: čist, bijel, gladak, tolikim stopama ugažen kao da vas svijet,
što ga na zemlji ima ovuda prolaz.
12. srednjaci su naselje omeđeno sa zapada potokom črnomercem, sa sjevera zagrebačkom

avenijom, s istoka selskom cestom te s juga horvaćanskom cestom. srednjaci su nastali
više ili manje istodobno sa susjednom knežijom, dok su se pojedinačne zgrade (kao npr.
poznati neboderi u ulici braće domany) gradile i tijekom 70-ih i početkom 80-ih godina. Na
srednjacima je mali trgovački centar uz selsku cestu, koji je nekad bio dio lanca robnih kuća
nama, te pošta i niz manjih trgovina u ulici majstora radonje i ulici braće domany.

Nastavni listići – rješenja • krijesnica Trenerica 7
13. DJEVOJČICE (živnu malo): Slušaj, ti!

MARIO: Oho! Ipak ste se pomaknule, još malo pa ćete ustati da se igramo.
MAJA: Što si toliko navalio da se igramo? A čega da se igramo po ovoj vrućini?
MARIO: Čega da se igramo? To bar nije problem. Pogledajte more, nikad ne miruje, uvijek se igra.
14. a) Ah, njemu se nije spavalo! usklik

b) Ne pravi se naivan, Martine! vokativ
c) Martin krene prema vratima, ali mu on prepriječi put. veznik ali
d) Bili su to motivi s polja, tvornica, cesta i gradilišta, uvijek su u prvom planu bili nasmijani rad
nici u plavim kombinezonima i s izrazom sreće na licu.
nizanje
e) Jelačić Bužimski, Dubravko slijed prezime pa ime
15.
9. stoljeće Trpimirova darovnica

13. stoljeće Vinodolski zakonik
14. stoljeće Šibenska molitva
15. stoljeće Poljički statut
16. a) ćirilica / hrvatska ćirilica

b) glagoljica
c) latinica
d) glagoljica
e) ćirilica / hrvatska ćirilica
Za jezikoljupce
1. a) Moramo sve počistiti za sobom. zamjenica / povratna zamjenica

b) Studenskom sobom bio je zadovoljan. imenica
c) Zavezala si kosu u rep? glagol / pomoćni glagol
d) Zaveži si kosu u rep! zamjenica / povratna zamjenica
e) Ne zanovijetaj toliko. prilog / količinski prilog
f) Nisam znao da ima toliko posla. zamjenica / pokazna zamjenica

2. A onda dođe dan rastanka. Cijeli tjedan Milka pecijaše najfinije kolače što ih Mamica odabra u
Deželićevoj kuharici. Tumačahu mi kako će baka dugo putovati.
3. a) Stići ćemo tek sutra ako budemo hodali ovako sporo.

b) Kad budemo došli na odredište, odmorit ćemo se.
4. a) Kad je bio začuo / bijaše začuo školsko zvono, istrčao je iz škole.

b) Trčao je sve dok nije bio ugledao / ne bijaše ugledao svoju kuću.
5. a) Ja ne znam kako to, ali ona je Gospodaru donosila slavu, a mi smo je ionako izvodili bez muke
od srca.
b) Ograničena nam je sloboda, obroci hrane su prepolovljeni, a ponovno sam okusio i bič.
c) Bacio sam pogled prema mutnoj tekućoj masi, a onda se zagledao u polje na drugu obalu gdje
je vrebao konjokradica.
d) Hm, sve što sam mogao postići u divljini ostvario sam, ali me to nije usrećilo.

Naglasak i naglasna cjelina
1. a) točno
b) točno
c) netočno
d) netočno
e) točno
2.
uzlazni silazni
kratki \ \\
dugi / ̑
3. a) is
b) du
c) dr
d) če
e) ško
f) čan
4. Složi│pažljivo│u red│
Nježne,│dirljive│riječi│
Jednu│za drugom│čitko│
I pošalji ih│u Svijet│
Da potraže│prijatelja│
Koji će│biti│prijatelj│tvoj.
5. a) 4
b) 3
c) 4
d) 1
6. Sjela je│na moj│krevet│i rekla:│

– Da si se│za pet│minuta│nacrtala│za stolom.│Ručak.│A u nedjelju│idemo│na Sljeme.
prednaglasnice na, i, za, za, a, u, na, da

zanaglasnice je, si, se

7. a) Puhao je jȃk vjetar.

b) Ne vidim ni pȑst pred nosom.
c) Pridružit će nam se i mȏj brat.
d) Dȃn je bio sunčan.
e) Obožavam jesti grȁh.
f) Jȃ sam pronašla izlaz iz šume.
g) Ona prodaje samo domaći sȉr.
8. S mrkog tornja bȁt

Broji pospan sȃt,
Blaga svjetlost sipi sa visina;
Kroz samoću, mȗk ,

Sve je tiši hȗk :
Željeznicu guta već daljina.
9. a)
Bio je to skȗp poklon.
Na trgu se sutra organizira javni skȕp.
b)
Izgradili su nasip dȕg 2 kilometra.
Zaposlio se kako bi mogao vratiti dȗg.
c)
Životinje su nastavile pȃsti travu.
Ne naginji se, mogao bi pȁsti!
d)
Domaćica je za svoje goste pripremila ukusna jȅla.
U dvorištu iza kuće raste prekrasna jéla.
10. d) dugosilazni
a) kratkosilazni
b) kratkouzlazni
c) dugouzlazni
11. a) Brodom je upravljao mlad kapètan.

b) Bio je to nadasve zanimljiv čovječúljak.
c) Očekuje ih zanimljivo putovánje.
d) To je bio počétak njihova prijateljstva.

Za jezikoljupce
1. Sjedim│u travi.│
Al ne sjedim│sam.│
Na različku,│što se│lako│njiše│
Do mojih│nogu,│sjedi│jedan│leptir,│
I mirno│med mu│iz modrine│siše.│
prednaglasnice u, al, ne, na, do, i, iz

zanaglasnice se, mu
2. I.
a) govórnica
b) gȍvōrnica
II.
a) pòzōrnica
b) pozórnica
3. a) Slavonija je njegov rodni krȃj.

Sjedni krȁj mene.
b) Želim ti dobar tȇk!

Odgovor ću znati tȅk sutra.
c) Blȁgo njemu!
Blȃgo ga je pogledala.
d) Zima je stigla u naš grȃd.

Sinoć je padao grȁd.
4. Šȕma je puna
šȗma.
šúmī
u šumi
šȗm
leptira…

5. a) Popni se gȍre na tavan.

b) U daljini vidim kako gòre ivanjske vatre.
c) Dobro smo prošli, moglo je biti i gȍrē.
d) Trebamo se popeti na vrh gòrē.
10

Sibilarizacija i palatalizacija
1. a)
N jd. N mn.
znak znak + i znaci
okrug okrug + i okruzi
orah orah + i orasi
Glasovna promjena u kojoj se glasovi k, g, h ispred glasa i zamjenjuju glasovima c, z, s

naziva se sibilarizacija.
b)
N jd. V jd.
znak znak + e znače
okrug okrug + e okruže
orah orah + e oraše
stric stric + e striče
knez knez + e kneže
Glasovna promjena u kojoj se glasovi k, g, h, c, z ispred glasa e i i zamjenjuju glasovima č, ž, š
naziva se palatalizacija.
2.
kratka množina duga množina

zvuk Odnekud se čuju zvuci. Odnekud se čuju zvukovi.
trag Vidjeli su se neki trazi. Vidjeli su se neki tragovi.
duh Uznemiriše se dusi. Uznemiriše se duhovi.
stijeg Vijorili su se stijezi. Vijorili su se stjegovi.
3. a) Sat uvijek nosi na lijevoj ruci.

b) Morao sam malo promisliti o toj odluci.
c) Ti zadatci uopće nisu bili teški.
d) Ovdje se predaju dobrovoljni prilozi.
e) Nadam se da su naši korisnici zadovoljni.
11

4. a) Miš cijuče.
b) Ptica cvrkuće.
c) Orao klikće.
d) Vjetar fijuče.
5. a) Oj, dječače!
b) Oj, oče!
c) Oj, siromaše!
d) Oj, huče!
e) Oj, Dominiče!
f) Oj, starče!
g) Oj, vlašče!
6. a)
Potok teče kroz šumu.
glasovna promjena: palatalizacija
b) Ej, teci!
glasovna promjena: sibilarizacija
7. Spusti se sin na koljena pred majku pa reče: – Majčice draga, sve sam svoje brige pospremio u
ovaj kovčežić. Stižu bolji dani za nas!
8. a) Ispeci pa reci.
c) Na muci se poznaju junaci.
d) Bolje vrabac u ruci nego golub na grani.
9.
sibilarizacija palatalizacija
opanci junačina
vuci brčine
maslačci oči
10. a) Osmjehnuo se zagonetnoj djevojci.

b) Pismo je odnio majci.
c) Sve se linije trebaju spojiti u jednoj točki.
d) Trebamo se javiti teti Ivanki.
e) Leptir se mirno odmarao na njegovoj nozi.
f) Odnesi baki kolače!
g) Od iduće godine igra u prvoj ligi.
12

Za jezikoljupce
1. Skače od veselja, vuče me za rukav, viče i tuče se po prsima od sreće.
2. a) Poreci to što si rekao!

c) Povuci zaslon prema gore!
d) Ne tuci se po ruci!
3. a)
Odjednom se podiže silna oluja.
Starac brže-bolje uteče pred olujom.
b) glasovna promjena: palatalizacija
4. a) Siječem drva za ogrjev. palatalizacija

b) Sijeci ih i ti. sibilarizacija
c) Sijecijahu i naši stari. sibilarizacija
5.
1. o r a s i
2. p e c i j a h
3. b o z i
4. u z d i s a t i
5. z a l e z i
6. d i z a t i
7. j u n a c i
8. s t e z i
9. p e c i m o
13

Nepostojani a i jotacija
1. a)
Otvorila su se vrata dvorca.
U dvorcu više nije bilo starca.
b) nepostojani a
2. a) Šetali smo se voćnjacima.

b) Radovali smo se njegovim prijedlozima.
c) Napokon smo se približavali otocima.
d) Pilot se prije leta obratio svojim putnicima.
c) sibilarizacija
3.
nominativ instrumental
glad d+j=đ Nekada se provodio štrajk glađu.
sol l + j = lj I prometnice su se posipale solju.
pamet t+j=ć Hvalio se svojom pameću.
glasovna promjena: jotacija
4. a) kakav
b) ovaj
c) tolik
d) takav
treba zaokružiti
a) Kakvi su to znakovi?
d) Takvi su uvijek potrebni.
5.
komparativ
t+j žući
k+j jači
d+j luđi
g+j draži
z+j brži
s+j viši
14

6. a)
najjači J podvučem P ničem J

ptičica P zečevi P izbačen J
povičem J seljače P ručetina P
pobjednik je: palatalizacija
b)
mičem J siječem P strižem P

pišem J mažem J opečem P
istečem P dišem J važem J
pobjednik je: jotacija
7. a)
Hej, čovječe!
b)
Ljući paprikaš nisam probao!
c)
Pristojno se ponašao na doručku.
glasovna promjena: nepostojani a
d)
Činilo mi se kao da sam u bajci.
e)
Nema takva pisca u cijelome selu.
glasovna promjena: nepostojani a
f)
Trebalo se provući kroz gusto šiblje.
g)
Ti to možeš!
h)
Bili su mi smiješni njegovi brci.
15

8. a) Uz glagole se prilažu prilozi.

b) Na muci se poznaju junaci!
c) Nanose snijega stvorili su zapusi vjetra.
d) Nikada je nisu boljeli bubrezi.
9. a) jotacija
b) sibilarizacija
c) palatalizacija
d) nepostojani a
Za jezikoljupce
1. a) Poklonio sam joj cvijeće.

b) Na bacaj biserje pred svinje!
c) Odabrali su prekrasno prstenje.
d) Bili su krotki kao janjad.
e) Pod nogama im je pucketalo pruće.
f) Zlatilo se na suncu klasje.
cvijeće, prstenje, pruće
2. a)
Stanovnik sam grada Kumrovca.
Stanovnik sam grada Vrbovca.
b) glasovna promjena: nepostojani e
3. a)
To su gorski vuci.
sibilarizacija
b)
Izvadila je jelo iz lonca.
nepostojani a
c)
Bježi, zloduše!
palatalizacija
d)
Put je bio zatrpan kamenjem.
jotacija
16

4.
jotacija palatalizacija
vičem natečem
kličem rečem
5. a)
Moj je susjed Rabljanin.
Doveo ga je jedan Pažanin.
Njegov je najbolji prijatelj Brođanin.
b)
jotacija
17

Naglasak, naglasna cjelina, glasovne promjene – ponavljanje
1. naglasnice: godine, minu, osvrneš, njih, vrbi, svirala

nenaglasnice: i, se, na, na
2. A dalje│iza tih│krovova│
Zlatno se│polje│stere,│
Valovito,│mirno│i spokojno –│
I s huma se│k humu│vere…
3. prednaglasnice: ne, i
zanaglasnice: si, li, sam
4. a)
Polako penje se u bȑda,
A kuda prođe, njezin pȗt
Od otpalog je lišća žȗt.
I u dol njime idu kȑda.
b)
Tȓn će cvasti,
otvorit ȍči lȍpoči na vȍdi.
5. c) dugosilazni
d) dugouzlazni
a) kratkosilazni
b) kratkouzlazni
6.
sibilarizacija nepostojani a
seljaci lonci
potoci novci
cvjetnjaci dvorci
18

7. a) Prolazili su tuda momci svakodnevno.

d) Zatvarahu mu se kapci od umora.
8. a) Bio je to sudac. Nema sudca.

b) Pravi si borac. Nisu oni borci.
d) To je crni konac. Svezano je koncima.
9. Ipak si mi draži od brata.

Ovaj je kamen tvrđi od onoga.
10. a)
Dodaj mi žličicu.
palatalizacija
b)
Samo ti ispeci kolač!
sibilarizacija
c)
Nisu rekli da postoje ikakvi problemi.
nepostojani a
d)
Račun je plaćen.
jotacija
11. a) Oj, puče!

b) Viteže, spasi me!
c) Ej, ti Englezu!
d) Dođi, druže!
e) Momče, donesi vode!
f) E, moj duše!
treba zaokružiti: e) Momče, donesi vode!
19

Za jezikoljupce
1. Ne pomiču se│sjene,│
U daljini│lavež│psa.│
A žuti│žuti│leptir│
Najprije me│oblijeće│
prednaglasnice ne, u, a
zanaglasnice se, me
2. I.
a) jȃk
b) jȁk
II.
a) trȅšnja
b) tréšnja
III.
a) vàljati
b) váljati
3. Gle malu vȍćku poslije kiše:

Puna je kȃpi pa ih njiše.
I bliješti sȗncem obasjana,
Čudesna ráskoš njenih gránā.
4. Ja sam jači i ljepši. Draži su mi dani duži i vrući dani.
5. a) nepostojani a, sibilarizacija
b) nepostojani a, palatalizacija
20

Riječi u rečenici
VRSTE RIJEČI
1.
promjenjive nepromjenjive
imenice prilozi
glagoli prijedlozi
pridjevi usklici
zamjenice veznici
brojevi čestice
2. a) Pažljivo sam se provukao kroz cijev.

b) Sutra će se održati natjecanje u školi.
c) Moj brat redovito prati nogomet.
d) U luci je promatrala ribarske brodove.
3.
prijedlog prilog veznik čestica usklik
u kako i evo oh
4. a) način
b) vrijeme
c) mjesto
d) vrijeme
e) mjesto
f) način
5.
prilog skup riječi

Gdje? ondje u kući
Kamo? onamo do mlina
Kuda? nekuda kroz šumu
21

6. a) Kako?
b) Gdje?
c) Kuda?
d) Kada?
e) Kako?
7.
imenica pridjev glagol broj zamjenica
brojevi računske nisu znali dva ih
8. a) prijedlog i imenica
b) prijedlog i pridjev
c) prijedlog i broj
d) prijedlog i zamjenica
9. a) prilog
b) pridjev
c) prijedlog
d) imenica
e) prijedlog
f) usklik
10. Nismo mogli doći k sebi. Nikada nije s nama tako ljudski razgovarala. A tim riječima kao da je
ubola Anu, koja je i dalje šutjela. Nije mnogo govorila ni za ručkom, odsutno nabadajući vilicom
po tanjuru, a nije nam se htjela pridružiti ni u popodnevnom brčkanju u moru. Rekla je da ima
posla i brzo odjurila u sobu.
11. a) neprijelazni
b) povratni
c) prijelazni
d) neprijelazni
e) povratni
22

Za jezikoljupce
1. a) Što nam je bilo do koljena?

b) Koga sam pogledao?
c) Čime je Nataša kolutala?
d) Kako ju je Škrlek pogledao?
e) Čije su tajne bile zakopane dublje od mojih?
f) Kamo sam se okrenuo?
2. a)
prilog
prijedlog
b)
čestica
veznik
c)
zamjenica / povratna zamjenica
čestica
3. a) Kuda?
b) Gdje?
c) Kamo?
d) Gdje?
4. a)
Upalio je u hodniku svjetlo. imenica
Odlučio sam se za svijetlo odijelo. pridjev
b)
Ovdje je izrijekom zabranjeno hodati. prilog
Proslavio se izrekom o bogatstvu. imenica
c)
Prebacit ću te preko potoka. prijedlog
Pazi, pobjeći će prijeko! prilog
23

5.
prijelazni glagol neprijelazni glagol povratni glagol
čitati svanuti sastati se

pozdraviti ustati učiniti se

24

Subjekt i predikat
REČENIČNI DIJELOVI
1.
subjekt predikat
odgovara glagolski imenski

na pitanja predikat
predikat
Tko?, Što?
izrečen izrečen pom. gl.

glagolom biti
i
imenskom riječju
2. d) rečenica s izrečenim subjektom
c) rečenica s neizrečenim subjektom
a) rečenica s više subjekata
b) besubjektna rečenica
3. a) Preda mnom se ukazalo dvostruko dno!

b) Iza zavoja pojavio se motor.
c) Čekaju me prijatelji iz razreda!
d) Ovoga puta moja praktična razmišljanja nisu pomogla.
e) Jedna je munja zarezala nebo.
f) U petak se dogodilo nešto neobično.
4. a) Što svira na radiju?

b) Tko pije kavu?
c) Što je opušteno?
d) Tko stoji točno pred vratima?
e) Što je odmaknulo negativne i crne misli?
5. a) ja
b) ona
c) mi
d) vi
e) ja
f) ti
25

6. a) Nedostajali su samo Ivica i Marica. nedostajali su

b) Pred njim se otvorio proplanak. se otvorio
c) Korake im zatim ubrzaše lisičarke. ubrzaše
d) Uz crn naboran panj naslonio se vrganj. naslonio se
7. a) Nisam htio plašiti svoje prijatelje.

b) I dalje je bilo jako hladno.
c) Tada se u sobi pojavila Lina.
d) Kako je život nepredvidljiv!
e) Bilo je neobično tiho.
f) Ja se uopće ne volim kupati u moru.
8. a) A dječak je sasvim malen.

b) A djevojčica je nekako neodređeno nezadovoljna.
g) Odgovor je dječaku bio dovoljan
9. a) Nestalo je struje. glagolski

b) On je gladan! imenski
c) A sutra je već petak! imenski
d) Morao sam nešto učiniti. glagolski
e) U tom trenu sve je utonulo u mrak. glagolski
f) Ljeto je ove godine bilo naročito vruće. imenski
10. Ljubav je velikodušna,

dobrostiva je ljubav,
ne zavidi,
ljubav se ne hvasta,
ne nadima se;
nije nepristojna,
ne traži svoje,
nije razdražljiva,
ne pamti zlo;
ne raduje se nepravdi,
a raduje se istini.
11. Djed je, kao i obično, bio spremio ručak. Martin je preko zalogaja povremeno pogledavao u
djeda. Djed je prinosio vilicom komade mesa. Žile su na njegovim jakim rukama iskakale kao
metalne cijevi pune plave tekućine. Bio je to vitalan i čvrst starac, svijetlih očiju i izborana lica.
Vidjelo se da ga život nije štedio.
26

Za jezikoljupce
1. a) Djed nije mogao zaspati. imenica

b) Teško je zaspati na silu. glagol/infinitiv
c) Rado bi se on odmorio. zamjenica
d) Stariji trebaju više odmora. pridjev
2. c) Sjedila je punih trideset i pet dana.
3. Nije svejedno kakve je tko vanjštine, je li lijep ili nije. Dakako, svi bi voljeli biti lijepi i ljepši od
drugih; samo, to ne određuju ničije želje. Ne određuje ni odjeća, premda poslovica kaže da odijelo
čini čovjeka.
4. – Dvanaest.
5. a) rečenica s neizrečenim subjektom

b) rečenica s izrečenim subjektom
c) besubjektna
d) neoglagoljena

27

Objekt
1.
OBJEKT
rečenični dio koji

dopunjuje glagol/predikat
izravni objekt neizravni objekt
glagolska radnja glagolska radnja

prelazi izravno na objekt ne prelazi izravno na objekt
2. a) Dječake su mučile druge brige.

Koga su mučile druge brige?
b) Moram prebroditi svoj strah.
Što moram prebroditi?
c) Dinko me već čekao.
Koga je Dinko čekao?
d) Izasuo sam sve bakine dragocjenosti na krevet.
Što sam izasuo na krevet?
3. b) Začas smo pojeli sve s tanjura.

c) U subotu ujutro još nisam imao dar.
4. Ona brzo skupi svoje stvari. Navukla je meki, ljubičasti, angora-džemper i preko ramena
zabacila smeđu torbicu. Preko ruke prebacila je žućkast baloner. Kod Martina je najviše voljela
odlučnost s kojom je kretao u nepoznato.
5. a) Onda sam se nečega sjetio.

Čega sam se onda dosjetio?
b) Nisam mogao vjerovati svojim ušima!
Čemu nisam mogao vjerovati?
c) Pogledao sam na mobitel.
Na što sam pogledao?
d) Tada joj je zazvonio mobitel.
Kome je tada zazvonio mobitel?
28

6. a) Okrenuo sam se drugom bratu. D

b) Moramo razgovarati s njegovom učiteljicom. I
c) Žarko mu je donio jaknu. D
d) Mama je bila brža od zelenog svjetla. G
7. Bila je subota: Ružica je prala posuđe, Marko prozore, Žarko je usisavao, tata rubljem punio
perilicu, a ja sam brisao prašinu.
8. a) Nagradit će samo prvoga. broj

b) Daj, uzmi to! zamjenica
c) Čuo je korisne savjete. imenica
d) Navijam za žute. pridjev
9. O S
a) Plakat su izradili učenici.
S O
b) Možemo li mi razgovarati o tvojim projektima?
S O
c) Trebali bi svi imati ista rješenja.
O S
d) Svaki će ti pokušaj pomoći.
10. a)
predikat ponese
subjekt Ivo
objekt darove
b)
predikat bijaše posuto
subjekt nebo
objekt zvijezdama
c)
predikat je bio oduševljen
subjekt Luka
objekt izletom
29

Za jezikoljupce
1. a) ništa - izravni
b) nju - neizravni
c) straha - neizravni
d) tišine -izravni
2. c) U posljednjem se trenutku uhvatio za stablo jabuke.
3.
izravni objekti neizravni objekti
odijelo mi
kravatu (na) njega
bicikl (od) njega
stvar mi
4. b) Nisam tražio od njega vode.
5. a)
predikat bijaše dovoljan
objekt mu
b)
izravni objekt ga
neizravni objekt za ruke
c)
izravni objekt kruha
neizravni objekt mu
30

Priložne oznake
1. priložna oznaka mjesta priložna oznaka vremena

Gdje?, Kamo?, Kuda? Kad?, Otkad?, Dokad?
PRILOŽNE OZNAKE
priložna oznaka načina priložna oznaka uzroka

Kako?, Na koji način? Zašto?, Zbog čega?
2. a) Bez razmišljanja sam prihvatio poziv.

b) Zbog tebe me je zvala psihologinja.
c) Stigao sam pola sata ranije.
d) Moja i Linina mama povukle su se u kuhinju.
3. a) PO načina
b) PO vremena
c) PO mjesta
d) PO uzroka
e) PO mjesta
f) PO uzroka
4. a) Odatle sam imao odličan pogled na sve strane. Odakle?

b) Vukao sam se kao kišna godina. Kako? Na koji način?
c) Otišao sam u svoju sobu. Kamo?
d) Ljeto je ove godine bilo vruće. Kad?
e) Zato sam izašla. Zašto?
5. a)
Jutros mi je Leon rekao da ga boli grlo i da je noćas uzimao septolete. Već se popodne žalio
na peckanje, zlato mamino. Samo da nije opet rinofaringitis. Ne znam kako ga nisam čula, prem-
da ponovno nisam baš dobro spavala.
31

b)
Tiho je ustao iz kreveta, pažljivo smjestio usnula dječaka u majčinu košaru pa se s tim
teretom u ruci na prstima iskrao u noć. Dugo je hodao ispod mračna neba dok nije stigao do
najudaljenijeg polja koje su njegove noge mogle doseći.
c)
Zarzao sam iz sveg grla. Od mog se glasa zatresla sva okolica. Iznenada, odjeknuo je prasak
poput groma. Bio sam slobodan. Pošao sam ususret svom spasitelju i zahvalno ga ponjušio.
6. b) Tresao sam se od uzbuđenja i straha.

d) Nije vidjela ni prst pred nosom od tolike magle.
e) Zbog kiše ne možemo na jezero.
7. a) Gdje?
b) Kuda?
c) Kamo?
d) Gdje?
8.
PO mjesta PO vremena PO načina
tu odjednom brzo
kao ukopan
9. a)
Gdje?
Kuda?
Kamo?
b)
Kako?
Kada?
Kuda?
10. drugom stranom Zagrebačke ulice Kuda?

prema robnoj kući Kamo?
tamo Gdje?
32

11.
PO vremena PO mjesta PO načina PO uzroka
na trenutak na praznome kamenu potpuno od čuđenja

snažno
Za jezikoljupce
1. a) prilozi: jutros, uzbuđeno, glasno, uvis

b) prijedložni izrazi: kod ulaza, od šoka, u zgradu
2. POM POM POM POS

Iskočio sam iz kolica na škrinju sa sladoledima, spustio se s nje rukama i nogama,
POD POM POM
te s mamom i tatom daleko iza sebe potrčao prema stubama.
3. a) Pahuljice su lepršale poput paperja. PO načina

b) Najviše vremena provodi sa sestrom. PO društva
c) Ne može ni govoriti od smijeha. PO uzroka
d) Sve su to obišli brodom. PO sredstva
e) Starac je dugo razmišljao o njegovim riječima. PO vremena
f) Malo znam o njoj. PO količine
g) Sunce se spušta prema zapadu. PO mjesta
4. a) Sve peru morem, što ga prenose iz luke.

d) Britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile su žene rupe po cijevima.
5.
priložna oznaka vrsta priložne oznake
u rumene zore PO vremena

u jasna jutra PO vremena
poljima rosnim PO mjesta
iznenada PO načina
od radosti PO uzroka
glasno PO načina
kao zlatan sat PO načina
33

Atribut i apozicija
1. a) To je krupna i čvrsta životinja snažnih nogu i dubokih prstiju.
b) Njegovi vršnjaci također su sudjelovati u toj igri.
c) Ranom zorom drugog jutra pojavio se na točilu drugi jarac.
d) Onda zapuše hladan jesenski vjetar, a prve ledene kiše zašibaše po planini.
2. a) Od malih sam nogu volio cirkus.

b) Jučer je stigao i u naš grad.
c) Vidio sam čak tri kamiona.
d) Prvu će predstavu održati sutra.
e) Odlučio sam povesti svoju sestru.
f) Jedva čekam sutrašnji dan!
3. a) Ivan je odlučio posjetiti svojeg prijatelja. zamjenica

b) Polako se popeo na treći kat. broj
c) Pred ulaznim je vratima stao. pridjev
d) Vrata mu je otvorila Markova majka. pridjev
4. a) Njegova zabrinutost iščeznu kad spazi radosna lica svojih glasnika.

b) A nakon dva dana hoda Hrvati radosnim usklicima pozdraviše zelene dubrave.
c) Na širokom proplanku mlada pastirica mirno je okupljala svoje stado.
d) Nijem govor tekao je između dviju mladih djevojaka.
5. Jedne noći, kad mu san nikako nije dolazio na oči, Everest je čvrsto odlučio svojoj obitelji vratiti
izgubljenu ravnotežu. Tiho je ustao iz kreveta, pažljivo smjestio usnula dječaka u majčinu
košaru pa se s tim teretom u ruci na prstima iskrao u noć. Dugo je hodao ispod mračna neba
dok nije stigao do najudaljenijeg polja koje su njegove noge mogle doseći.
6. a) visoko
b) dugo
34

7. a) Približavalo se vrijeme ručku.

b) Vrata kina bila su zaključana.
c) Počeo sam spremati knjige za školu.
d) Dugačak uvojak kose spustio se na pod.
e) Odmah smo krenuli u potragu za biciklom.
f) Želim biti dio njezina života.
8.
pridjevni atributi svake svojeg golemih

imenički atribut snijega
9. a) Kroz zavjese i poluspuštene rebrenice probijale su se već ukošene rujanske zrake sunca
omekšavajući obrise Danine sobe toplim zlatastim tonovima.
imenički atribut: sunca, sobe
b) Dana je neko vrijeme promatrala trake svjetlosti i sitne čestice prašine koje su plesale u nji-
ma.
imenički atributi: svjetlosti, prašine
10. a) Na izletu smo posjetili dvorac Trakošćan.
b) Jezero Orešje idealno je mjesto za obiteljsku šetnju.
c) Na novčanici od 1000 kuna prikazan je kralj Tomislav.
d) Za dječakom je trčkarao Švrćo, njegov pas.
11. a) Iva, njegova najmlađa unuka, bila je najveselije dijete u ulici.

b) Moj mlađi brat Luka ne voli crtati.
c) Mama Marija i tata Filip othranili su petero djece.
d) U posjet su nam sinoć došli susjed Ivo i njegova žena Mara.
12.
pridjevni atribut imenički atribut apozicija
šestom izvanzemaljaca profesor
35

Za jezikoljupce
1. a)
pridjevni atributi gornji, nekoliko

imenički atributi iza koša, ploče
b)
pridjevni atributi našeg, pomoćnim, muškim, velevažan

imenički atributi bicikla, (s) kotačima, obitelji
2.
imenica u genitivu prijedložni atribut
divljači (u) spas

(iz ) bespuća
3. Istog dana Lina je podijelila pozivnice za proslavu svoga četrnaestoga rođendana.
4. Atr. (p) Atr. (i) Ap. Atr. (i)

Na suprotnoj strani sobe opazismo klompe tete Anice.
5. a) Ove ćemo godine posjetiti i grad Rijeku.

apozicija se s imenicom ne slaže u rodu
b) Jezero Jarun često se naziva zagrebačkim morem.

apozicija se s imenicom ne slaže u rodu
c) Na putu k baki uvijek prolazimo kroz grad Delnice.

apozicija se s imenicom ne slaže u rodu i broju
36

Stilski obilježeni i neobilježeni red riječi
1. S O P
a) Košuta vodu pije.
P O S
b) Pije vodu košuta.
O P S
c) Vodu pije košuta.
S P O
d) Košuta pije vodu.
P S O
e) Pije košuta vodu.
O S P
f) Vodu košuta pije.
treba zaokružiti
d) Košuta pije vodu.
Stilski neobilježeni red rečeničnih dijelova: S + P + O.
2. a) Kiša tiho pada.

b) Majka glasno pjeva.
Priložna oznaka dolazi ispred/iza predikata ako je izrečena jednom riječju / skupom riječi.
3. a) Kiša pada cijeli dan.

b) Majka pjeva poput slavuja.
Priložna oznaka dolazi ispred/iza predikata ako je izrečena jednom riječju / skupom riječi.
4. S PON P POM
Dječak nesigurno uđe u podrum.
Red je riječi u rečenici stilski obilježeni / stilski neobilježen.
5.
pridjevni atribut imenički atribut
tajna ispod lišća

drugim
a) pridjevni atribut stoji ispred/iza imenice na koju se odnosi

b) imenički atribut stoji ispred/iza imenice na koju se odnosi.
37

6. b) Hrvoje ih pogleda žalosno.

c) Onda spusti glazbalo na pokrivač.
7. a) Brod je stigao jutros u luku.

b) U luku je stigao jutros brod.
c) Jutros je stigao brod u luku.
d) Brod je jutros stigao u luku.
treba zaokružiti: d) Brod je jutros stigao u luku.
8. a)
Brine li se ona o tebi?
Ona se ne brine o tebi.
b)
Izgleda li predivo?
Ne izgleda predivno.
c)
Uporabljujem li platnene vrećice?
Ne uporabljujem platnene vrećice.
Čestica li stoji ispred/iza prve naglašene riječi u rečenici.

Čestica ne dolazi ispred/iza glagola.
9. b) Na to putovanje (posljednje ove godine) se odlučila u trenutku.

Iza zagrade slijedi naglašena/nenaglašena riječ.
10. a) neobilježeni
b) obilježeni
c) neobilježeni
d) neobilježeni
e) obilježeni
11. Oblaci snivaju olovne i teške snove nad tamnim gorskim stranama.
38

Za jezikoljupce
1. a) Razveselit će se djed pridošlicama.

b) Razveselio bi se djed pridošlicama.
Kada u rečenici postoji više zanaglasnica, na prvo mjesto iza naglašene riječi dolazi glagolska/
zamjenička zanaglasnica.
2. b) Sutra će ti sve pokazati.

Glagolska zanaglasnica dolazi ispred/iza zamjeničke.
3. d) Napisao sam ti ju.
4. PO P Atr. S
a) Sinoć je puhao jak vjetar. obilježeni
PO P Atr. O O
b) Ponosno je pokazivao svoj rad svima. neobilježeni
Ap. S P (Atr.) PO
c) Grad Karlovac leži na četirima rijekama. neobilježeni
Atr. O Atr. P PO P
d) Taj vrh planine treba tek osvojiti! obilježeni
5. Krastavo, tvrdo korijenje čokota,

žilavo se penje na jesenje brdo.
39

Rečenični skupovi
1. a) taj prvi odlazak

b) priča o Petru Klepcu
c) tuga, prostrana i tiha
d) svijet, zadihan i bezuman
2. a) Morski lavovi su bili u bazenu, kao i uvijek.

b) Te noći Dunja je sanjala, i to u boji.
c) Cobra je pisao pismo majci.
d) Čitavo proljeće Pero je vukao kao konj.
3. a) Dva dječaka, dva pastira, lutala su šumom tražeći ptičja gnijezda.

b) Ta bara usred poljane, obrubljena šumom, bila je njezin zavičaj.
c) Uto mu pogled zape za staru vrbu, izraslu na samom rubu šume.
4. O O
a) Najprije smo ugledali šumu, gustu i mrku, a zatim i slabašna svjetla javne rasvjete.
O
b) Nosila je šarenu haljinu s velikim crvenim cvjetnim uzorkom, a oko vrata visjela joj je
O
srebrna zvijezda u krugu od ljubičastih kamenčića.
5. a) subjektni skup, predikatni skup

b) predikatni skup, objektni skup
c) subjektni skup, objektni skup
6. a) Planina s najvišim vrhom nalazi se na zapadu.

b) Hrabro je osvajao vrhove najviših planinskih lanaca.
b) Jeseni bi volio provoditi u kolibi na rubu šume.
c) Opuštao bi ga zvuk mlinskoga kamena.
40

7. a) Ali ta zdjela, sud svih slasti, bila je zaključana u ogromnom ormaru.

b) Uputih se u Močilnik, u zipku svoje ljubavi.
c) Kod kuće imadosmo kuju, nježnu, gospodsku životinjicu sićušnih nogu i ljupke,
bijele njuške.
d) Vrhniko – čudo božje, ti gospodska, praznična djevojko, kako si krasna!
8. a) apozicijski skup
b) atributni skup
c) atributni skup
d) apozicijski skup
9. O
a) Sunce je ugodno grijalo mokru kožu. predikatni skup
O
b) Ona je na pučini vidjela lulu u kapetanovim ustima. objektni skup
S
c) Poslije pola sata na stolu je ostala tek hrpa zelenih kora. subjektni skup
Atr. (i)
d) Njezina je mama visoka žena, tanka struka i mladolika lica. atributni skup
Za jezikoljupce
1. S
a) Selima se širio opojan miris zgnječena grožđa.
S
b) Golema zvijezda repača svake noći krasila je južni dio neba.
S
c) Otale se vidio i velik dio polja skupa s rijekama Glibušom i njezinim mnogobrojnim pritocima.
S
d) Mnogobrojni dugački bedemi bili su tamo i amo provaljeni i pokriveni kržljavim bršljanom.
2. O S Ap.
Vrata Igorova stana otvorio mu je striček Josip, otac Igorove majke.
objektni skup apozicijski skup
41

3.
objektni skup dugu bijelu bradu i dobroćudne plave oči

atributni skup moje Mamice
apozicijski skup moj pradjed
4. c) Ines, Donatelina prijateljica, pospremila je cijeli stan.
5. Neizmjerne količine tih algi plivaju u Sargaškom moru, golemom prostranstvu na zapadu
Atlanskog oceana.
42

Značenje i služba padeža u rečenici
1. a) To je moja istina. dio imenskoga predikata

b) Nastala je zbrka. subjekt
c) Bio je to težak razgovor. dio imenskoga predikata
d) Tako su i životinje počele griješiti. subjekt
2. a) mjesto
b) pripadanje
c) građa
d) vrijeme
3. a) Poslao je prijateljici ispunjeni leksikon. namjena

b) Lovac se tiho prišuljao gnijezdu. smjer kretanja
c) Ne prilazi ogradi! smjer kretanja
d) Kupio je mački novu ogrlicu. namjena
4. POV O POM
U ponedjeljak je njihovu fotografiju objesio na zid.
5. b) Poklonit ću taj cvijet svojoj prijateljici.
6. a) Ručak je bio na stolu za pola sata. L

b) Već sedam dana prolazimo nepreglednim stepama. I
c) Sutra ćemo se morati vratiti u grad. A
d) Nenadano smo se našli između dviju rijeka. G
e) Nasuprot školi grade park. D
43

7. N
a) Zapuhao je vjetar. vršitelj radnje
I
b) Obišao je cijelu šumu s lovcima. društvo
D
c) Sutra idem teti na ručak. cilj
A
d) Napisao sam zadaću još jučer. predmet radnje
G
e) Najljepše su priče moje bake. pripadanje
I
f) Gumicom je obrisao sve odgovore. sredstvo
V
g) Dječače, ponesi torbu! obraćanje
L
h) Natjecanje će se održati u školi! mjesto
G
i) Jeo sam sladoled od jagode. građa
8.
društvo sredstvo mjesto vrijeme način
dječacima loptom ulicama danima nestrpljenjem
9. a) Učenici su osmislili igrokaz. A objekt

b) Igrokaz se ponovo prikazuje! N subjekt
c) Tako je načinski prilog. N dio predikata / imenski dio predikata
d) Uoči prilog uz glagol! A objekt
e) Taj je pojam lako pamtljiv. N subjekt
f) Prvi put čujem za taj pojam. A objekt
10. a) Idem k svojemu prijatelju Marku. / Idem svojemu prijatelju Marku.

b) Napokon sam upoznao Lukina brata.
c) Prekrila je lice rukama.
d) Nađemo se u parku nasuprot školi.
e) Javno je pohvaljen zbog svojega čina.
44

11. Dan zaklanja dlanom

pousnule pupoljke.
Ona pred bezbrižnim ogledalom
prosipa prste po kosama.
Za jezikoljupce
1.
PO mjesta pod njegovom dirigentskom palicom

PO načina s lakoćom
PO društva sa svojim djedom i Falstaffom
imenički atributi s potokom, za Falstaffom
2. a) djelomičnost
b) pripadanje
c) dio cjeline
d) izostanak
e) građa
3. Sinoć smo složili stupicu. Široku cijev ugurali smo u mišju rupu. Ispred nje, u sobi, stavili smo
komadić sira, a unutar cijevi dvije klapne podbočili drvcima. Baka je izračunala da će miš, kad
nanjuši sir, proći kroz cijev, srušiti drvca, klapne će pasti i miš će biti zarobljen u stupici. Ali se
prevarila!
Imenica u akuzativu koja nije u službi izravnoga objekta: cijev (u predzadnjoj rečenici)
4. b) Danas je opet teta Mina bila kod nas na objedu.
5. a) Te smo aktivnosti proveli u školi i oko škole.

b) Projekt je proveden tijekom školske godine.
c) A što vi mislite o tom pitanju?
d) Htio je pobijediti po svaku cijenu.
e) Autobus je krenuo u Dubrovnik.
45

Rečenični dijelovi – ponavljanje
1. a) Sunce se uzdiglo visoko nad planinom. imenica

b) Znala je ona pravi put do gore. zamjenica
c) Drugi se baš i ne pamte. broj
d) Samo najuporniji uspijevaju. pridjev
2. a) Ponovit ćemo drugi put. rečenica s neizrečenim subjektom

b) Priča se o filmu. besubjektna
c) Otišli su. rečenica s neizrečenim subjektom
d) I ja bih to! rečenica s izrečenim subjektom
3. a) Sva dvorišta prekri korov. glagolski

b) Sutradan je opet bilo vrlo hladno. imenski
c) Opet je počeo kružiti nad jezerom. glagolski
d) Ovoga puta želudac im nije bio pun. imenski
e) Jedna je patka bila osobito uporna i hrabra. imenski
4. a) Koja sreća!
5. Baka je Lauri poklonila sliku. Na njoj je bio klaun pijanist. Klaun je imao raskuštranu kosu,
naborani okovratnik, veliko odijelo i prevelike cipele. Ali je svirao klavir. To se Lauri jako
svidjelo.
6. a)
društvo S
nas O
b)
me O
tko S
7. a) Kiša je počela padati u krupnim kapima. PO načina

b) Točno u šest sati Ivana je pozvonila. PO vremena
c) Zbog tebe sam ostala bez narukvice. PO uzroka
d) Provirio sam kroz špijunku. PO mjesta
46

8. Gore na klisurama počivala stara zapuštena tvrđava, sredinom se penjali zbijeni i ukočeni čardaci
u nepomičnu usijanu zraku posljednjih ljetnih dana, a dolje modra i tiha Glibuša pokraj livada i
trstike: sve pritisnuto vidljivim sivkastim uzduhom i snom.
9. a)
pridjevni atribut: dva
imenički atribut: vratima
b)
pridjevni atribut: moje
imenički atribut: kućice
c)
pridjevni atribut: prvi
imenički atribut: avionom
10. a) obilježen
b) neobilježeni
c) neobilježeni
d) obilježen
e) neobilježeni
11. a)
Oko mog sjećanja dopire daleko, sve do treće godine mog života.
b)
Mesar je imao ispred kuće visoku gomilu upola otesanih balvana.
c)
Zrak je bio ispunjen tišinom, nevidljivom i nečujnom, drhtavom tišinom ljetnog dana.
12. a)
subjekt – Leonardo
predikat – je borac
b)
izravni objekt – nas
neizravni objekt – (o) školi
c)
PO vremena – sada
PO načina – uplašeno
d)
pridjevni atribut – manji
imenički atribut – krova
e)
apozicija – tete
47

Za jezikoljupce
1.
subjekt primopredaja
predikat bila je događaj
pridjevni atributi našeg, pomoćnim, muškim, velevažan
imenički atributi bicikla, (s) kotačima
2. c) Svim gostima natoči vode.
3.
pridjevni atributi imenički atributi
vječnom mora
moja vjetra
stara godina
milijune ruku
onoga
snažnih
4. POU POV P POM

a) Zato sam ponovno pogledao prema njima.
S Atr. P (Atr.) POM
b) To su moje zvijezde na večernjem nebu.
P S Atr. Atr.
c) Stigao je trenutak velikog događaja.
P O N Atr. Atr. Atr.
d) Osvijetlili su me plamičci njezinih sjajnih zjenica.
5.
pridjevni atribut imenički atribut apozicija
trinaestoj, nogometnog,
Sloga kluba, golman
jedne, neki
48

Razvoj hrvatskoga jezika od 16. do 19. stoljeća
1. autor: Faust Vrančić

naslov: Rječnik pet najuglednijih europskih jezika
godina izdanja: 1595.
2. c) dalmatinskim
latinski, talijanski, njemački, dalmatinski i mađarski
3.
autor
Bartol Kašić
naslov
Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige
godina izdanja
1604.
jezik
latinski jezik
4. b) Ivan Belostenec
d) Ana Katarina Zrinski
e) Fran Krsto Frankopan
5. a) Najvećim se jezikoslovcem smatra Ivan Belostenec.

b) Naslov je djela Gazofilacij / Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi.
c) To djelo pripada rječniku.
d) Djelo je objavljeno 1740.
6. a) Latinsko-ilirski rječnik
autor: Pavao Ritter Vitezović
b) Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi
autor: Ivan Belostenec
c) Nova slavonska ili nimačka gramatika
autor: Matija Antun Reljković
49

7. c) latinski jezik.
8. a) Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

b) Djelo je tiskano 1830. godine u Budimu na hrvatskome i njemačkome jeziku.
c) Tim je djelom nastojao ostvariti načelo jedan glas – jedan znak / jedno slovo.
d) Taj je slovopis nazvan gajica.
9. a)
naslov pjesme: Horvatska domovina
ime autora: Antun Mihanović
godinu objave: 1835.
b) lijepa, djedovino
10. Navedenu misao izgovorio je Ivan Kukuljević Sakcinski.

Tada je prvi put održan govor na hrvatskome jeziku u Hrvatskome saboru.
Govor je održan 2. svibnja 1843.
Za jezikoljupce
1. a) Faust Vrančić, Šibenčanin, objavio je svoj rječnik u Veneciji.

b) Bartol Kašić, Pažanin, objavio je svoju gramatiku u Rimu.
2. Bartol Kašić u Temeljima ilirskog jezika u dvije knjige navodi čakavske i štokavske oblike riječi,
a od govora bilježi uglavnom ikavski govor.
3. a) Jakov Mikalja
b) Juraj Habdelić
4. Ugledao se na grafijskog reformatora Pavla Rittera Vitezovića.
5. a) Pravopisz
50

Hrvatski jezik od kraja 19. st. do danas
1.
Antun Mažuranić, Adolfo Veber Tkalčević,

zagrebačka filološka škola
Vjekoslav Babukić
zadarska filološka škola Ante Kuzmanić
riječka filološka škola Fran Kurelac

škola hrvatskih vukovaca Tomo Maretić, Ivan Broz, Đuro Daničić
2. c) zadarska filološka škola
3. c) zadarska filološka škola
4. Škola hrvatskih vukovaca slijedi ideje Vuka Karadžića koji kaže: – Piši kako govoriš!
5. c) Franjo Iveković, Ivan Broz

b) Ivan Broz
d) Petar Guberina, Kruno Kristić
a) Tomo Maretić
6. a) Ivan Broz
7. Navedeni zaključci pripadaju tzv. Novosadskom dogovoru potpisanom u Novom Sadu 1954.
godine.
Ovim je dogovorom proglašen zajednički standardni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca.
Na temelju donesenih zaključaka 1960. godine objavljen je zajednički pravopis
Pravopis hrvatskosrpskog jezika / Pravopis hrvatskosrpskog jezika s pravopisnim
rječnikom.
8. Hrvatske znanstvene, sveučilišne i kulturne ustanove potpisuju Deklaraciju o nazivu i položaju

hrvatskog književnog jezika.
Deklaracija se zalaže za jednakost četiriju jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga,
makedonskoga.
Deklaracija je objavljena u časopisu „Telegram“ 17. ožujka 1967.
9. b) Novosadski dogovor potpisan je na zahtjev Matice hrvatske.

Novosadski dogovor potpisan je na zahtjev Matice srpske.
51

Za jezikoljupce
1.
Bašćanska ploča Rječnik pet najuglednijih Kratka osnova

europskih jezika horvatsko-slavenskoga
pravopisanja
Misal po zakonu Temelji ilirskog jezika Deklaracija o nazivu

rimskoga dvora u dvije knjige i položaju hrvatskog
književnog jezika
2. b) zagrebačke filološke škole
3. Godine 1971. u Londonu izlazi Hrvatski pravopis, popularno nazvan londonac.

b) Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš
4. od 11. do 17. ožujka
5. d) 24. službeni jezik Europske unije.
52

Pravopisni znakovi
1. a) točka
b) uskličnik
c) upitnik
d) zarez
e) točka sa zarezom
f) dvotočka
g) navodnici
h) polunavodnici
i) crtica
j) spojnica
k) kosa crta
2. a) Uostalom, sad ima ono što je tražila. rečenični prilog na početku rečenice
b) Ne, nismo se ni pogledali. čestica
c) Sinko, zar si zaboravio što sam te učio? vokativ
d) Hej, što je s tobom? usklik
3. a) Vozit ću 50 – 60 kilometara na sat.

b) Za nju će to (nikada nije vidjela pustinju) biti uzbudljivo iskustvo!
c) Ove je godine obilježena 100. godišnjica njezina rođenja.
d) Donio je sav potreban pribor: čekić, lopatu, grablje.
e) Kao mala često sam igrala gumi-gumi.
f) Ne znam… možda sutra.
4. a)
Još malo pa vikend. Opuštanje! Nekom je to trčanje, nekom bicikl, nekom... Nama planinarima to
je planina; snažan osjećaj ispunjenosti i slobode na visini, među oblacima.
b)
Vadim ruksak iz auta i već me oblijeva znoj od njegove težine: šator, vreća za spavanje,
odjeća, hrana, voda…
5. a) Priča je to iz davnine, kad na zemlji još nisu živjeli ljudi.

c) Životinje su, kao i danas, bile divlje.
d) Srećom, biljke su bile domišljate pa su one same stale na kraj toj strahoti.
53

6. a) I bilo mi je jasno: ako želim uspjeti u nogometu, ovaj put u Zagreb moja je prva velika prilika.
b) Taj trenutak kad sam je zagrlio bio je ono, uf...
c) Doista smo pet-šest godina proveli kao izbjeglice.
d) Ali prije polaska, trebalo je proći još jedno teško emotivno iskušenje – rastanak s obitelji.
7. A ta ima/nema zavrzlama odnosi se na darovanu električnu bas-gitaru djedova najboljeg

prijatelja još iz osnovne škole.
8. a) Miriše grožđe i smilje / Tamo u našemu selu... s bjelinama

b) Kako smo dočekali prijelaz 20./21. stoljeća? bez bjelina
c) Odnesi to svojemu učitelju / svojoj učiteljici. s bjelinama
d) Pročitaj tekst koji si napisao/napisala. bez bjelina
9. a) Radno je vrijeme knjižnice od 8 do 16 sati.

b) Vozili smo se autocestom od Splita do Zagreba.
10. Sa sobom je potrebno ponijeti:

– škare
– ljepilo
– trokut.
11. a) August Šenoa (1838. – 1881.) hrvatski je književnik.

b) Sastanak će se održati 14 – 16 sati. / Sastanak će se održati od 14 do 16 sati.
c) Obući ćemo crveno-bijeli dres.
d) Sutra ćemo govoriti o umjetnosti na prijelazu 19./20. stoljeće.
Za jezikoljupce
1. a) Sa šesnaest godina, napet pred velikim životnim korakom, shvatio sam što sve ostavljam.
naknadno dodavanje i umetanje
b) Obožavao sam njegove driblinge, brze prodore lopte, lakoću postizanja golova.
nizanje
c) Djetinjstvo, odrastanje, škola, prijatelji, simpatije, nogomet, kao i granatiranja, strahovi,

dječačka razočaranja i još mnogo toga, sve sam to još jednom pretresao u sjećanjima.
nizanje, isticanje
d) Eto, dobio sam i plastične štitnike za noge.
čestica
54

2. Među svim đacima 5. be razreda sedmogodišnje škole u Harambašićevoj ulici, školska godina
1950./51., zvižduk je pogodio baš njega, Vlatka Gizelina, zvanoga Giza.
3. a) četiri petine, jedna petina

b) 3 prema 2
c) 8 od 10
d) iz 18. u 19.
4. c) Međutim, uskoro se odazvao netko tko mi nije bio drag.

d) Zaista, ondje je stajala Zvijezda.
f) Naravno, ako to još želiš…
5. O, kakvo me je gorko razočaranje dočekalo! Mještani nisu bili zadovoljni odlukom da me se

preseli u Zagreb, i zbog toga me zakopaše pokraj crkve. Još jednom sam dospjela u tamu,
očajna i sama, u strahu da nikad više neću ugledati svjetlo.
Srećom, bijah pronađena i tako me ipak još jednom pomilova danje svjetlo, a zrake sunca zai-
graše po mojim urezima. Trebalo je obaviti mnogo priprema oko mog preseljenja u novi dom –
zgradu Akademije.
55

Upravni i neupravni govor
1.
Maja je izjavila: „Danas je lijep dan!”
objašnjenje navod
„Danas je lijep dan!” Maja je izjavila.
navod objašnjenje
„Danas je”, Maja je izjavila, „lijep dan!”
1. dio objašnjenje 2. dio

navoda navoda
2. a) Kaže moja baka: „Nije sve u novcu.”

b) Zaključio sam: „Život je lijep.”
c) Oduvijek sam se pitao: „Kako nastaje duga?”
d) Otac je rekao: „Ponosan sam na nas.”
3. a) Odlučno sam tvrdio: „Ovo nisam ja napravio!”

d) „Obećao si”, kaže mi blago, „da ćeš mi pomoći.”
4. Došao Ivica sav u suzama iz škole.

Baka ga upita: „Što je bilo?”
„Dobio sam jedinicu”, odgovori on.
„Već ćeš ti to ispraviti”, tješi ga baka.
„Ne mogu”, tužno će Ivica. „Zapisana je u e-dnevnik.”
5. a) Brat ga podsjeti da se javi baki.

b) Tata je pitao gdje su mu naočale.
c) Blago ju je upozorio da mora biti pažljivija.
d) Znatiželjno me upita kamo sam krenula.
56

6. „Dobro se dobrim vraća”, kaže moja majka.

„Želiš li se igrati?” pitao me brat.
„Čekajte me!” povikah iz sveg glasa.
7. a) „Oni su”, kaže baka, „oduvijek ovdje živjeli.”

b) „Kamo bih”, pitao sam se, „mogao danas ići?”
c) „Želio bih na klizanje,” reče, „ali ne da mi se ići sam.”
d) „Majko,” upita tiho, „kako se rađaju zvijezde?”
8. „Kako, kako, Hrvoje, kako?” upita Tut i odmakne se od kutije s glazbalom. „Kako?”
„Pa, tako”, reče Hrvoje. „Ako ste je, recimo, dobili greškom.”
9. a) Lucija je izjavila: „Danas mi je imendan”.

d) „Ideš sa mnom?”, upitao me djed.
Lucija je izjavila: „Danas mi je imendan.”
„Ideš li sa mnom?” upitao me djed.
10. Onda sam rekao: „Tetice, kako je to lijepo. Je li to iz Zrinjskoga?” Teta je rekla: „Ne, to ti je
nekakva francuska opera.” „Faust,” rekao je važno gospodin Fulir, „tekst je od Goethea.” „Ah, vi
zbilja sve znate” rekla je mama i lijepo ga pogledala.
Za jezikoljupce
1. a) Ivana je pitala Mariju hoće li doći k njoj.

b) Rekao sam joj do ću ostvariti sve njezine snove!
2. b) „Hvala ti, sine moj,” oduševljeno će majka, „što si uvijek tako pošten!”
3. „Zašto si doveo toga nijemog čovjeka?” upita sudac oholicu. „Kako ću s njim razgovarati?”
„Nije on nijem. Samo se pretvara. Kad je nosio drva, vikao je iz svega glasa: ‘Čuvajte se, čuvajte
se!’”
„E, kad je vikao, zašto se nisi čuvao?” reče sudac i oslobodi čovjeka.
4. „Dobra večer”, rekao je Hrvojev otac, zvan Rista i dodao: „Je li Braco doma?”
„Ne znam”, reče Braco.
„Mislim”, puhao je Rista, „je li ti rekao da namjerava još nekamo otići?”
5. „Pao je snijeg,” ubrzo je shvatila, „ali nije hladno.”
57

Kratice i pokrate
1.
čak.
kratice
komp.
KUD
pokrate
UN
I
oznake
EUR
2. a) prez. e) impf.
b) perf. f) plpf.
c) fut. g) imp.
d) aor. h) kond.
3. a) G mn. / gen. mn.

b) os. jd.
c) im., gl., zamj., br.
d) m. r., ž. r., s. r.
4. a) AZOO
b) ZKM
c) MZO
d) FOI
e) PBZ
f) HP
5. a) Sve su imenice napisane u a. množine. ak./A

c) Predavanje je održao fra. Luka. fra
6. a) Učenik sam 7. r./razr. OŠ „Vladimir Nazor”.

b) Pismo je bilo naslovljeno na gosp./g. Jurinu i gđu Jurinu.
c) Dr. Kovač rodio se 1979. godine.
d) Učenje u 21. st. podrazumijeva i uporabu IKT-a.
58

7. a) i sl.
b) itd.
c) i dr.
d) npr.
8. a) ha-ve e) de-de-ka
b) ha-pe f) pe-te-es-pe
d) te-ve h) pe-ve-ce
9. a) Član sam DVD-a od svoje sedme godine.

b) Javit ću ti SMS-om!
c) Jučer sam s majkom bio u HINA-i.
d) Moramo na INA-i natočiti gorivo.
10. a) Europska unija

b) Matica hrvatska
c) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
d) Hrvatsko narodno kazalište
e) Klinički bolnički centar
f) Ministarstvo unutarnjih poslova
Za jezikoljupce
1. a) b)
N ZET BBC
G ZET-a BBC-ja
D ZET-u BBC-ju
A ZET BBC
V ZET-e BBC-ju
L ZET-u BBC-ju
I ZET-om BBC-jem
2. a) Oduvijek govori da će postati CIA-jin agent.

b) Postao je velik NASA-in obožavatelj.
c) Zaposlio se kao MUP-ov savjetnik.
d) Povijesna jezgra Trogira uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
59

3. b) dr. sc. Marko Marić, red. prof.
4. a) Rh-faktor c) pH-vrijednost e) e-pošta
5. a) Posjetili smo gđu Ivanković.

b) Razgovarali smo s gđom Ivanković.
c) Dugo ćemo pamtiti riječi gđe Ivanković.
d) Na kraju smo gđi Ivanković zahvalili na gostoprimstvu.
60

Veliko početno slovo
1. nađeš li se u istarskoj županiji, obavezno svrati do najvećega grada na istarskome poluotoku –

pule. grad je stariji od 3000 godina, a prava gradska povijest započinje s rimljanima. svakako
posjeti i pulsku arenu građenu u I. stoljeću u vrijeme vladavine cara augusta. borilište arene
služilo je za gladijatorske borbe, lov na životinje i javna suđenja, a u srednjemu su se vijeku tamo
organizirali viteški turniri i sajmovi. pula je tijekom drugoga svjetskog rata bila jako oštećena, no
u drugoj je polovici 20. stoljeća ponovo procvjetala i razvila se u najveći istarski grad.
opća imenica npr. županija, grad…

posvojni pridjev na -ski istarski/pulski
osobno ime August
ime naroda Rimljani
naseljeno mjesto Pula
županija Istarska županija
povijesna građevina Arena / pulska Arena
povijesni događaj Drugi svjetski rat
povijesno razdoblje srednji vijek
2. Predstavnici Pčelarske udruge Lipa posjetili su učenike Osnovne škole Dobriše Cesarića.
Pozdravio ih je predstavnik Vijeća učenika i zaželio im dobrodošlicu. Na kraju radionice pčelari
su učenicima podijelili najnoviji broj časopisa „Hrvatske pčele“ koji izdaje Hrvatski pčelarski
savez.
3. a) greenpeace, ekološka organizacija koja se bori protiv zagađivanja zemlje i zemljine

atmosfere, djeluje u 55 zemalja diljem europe, amerike, azije, afrike i pacifika.
b) memorijalni centar „nikola tesla˝ svečano su otvorili predsjednik republike hrvatske,
predsjednik vlade republike hrvatske i predsjednik sabora republike hrvatske.
c) časopis hrvatski planinar izdaje hrvatski planinarski savez, nacionalni sportski savez plani-
narske djelatnosti u republici hrvatskoj.
4. a) Za vrijeme ilirskoga pokreta osnovan je Zemaljski muzej i Glazbeni zavod.

b) Zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nalazi se na Trgu Nikole Šubića Zrinskog.
c) Najstariji spomenik hrvatske pismenosti, Bašćanska ploča, pronađen je u crkvi svete Lucije u
Jurandvoru kraj Baške.
d) E
pska pjesma „Bitka na Krbavskom polju˝ pjeva o sukobu hrvatske plemićke vojske i Osmanlija
na Krbavskome polju kraj Udbine u Lici.
61

5. Grof Janko drašković, 22. kolovoza 1838., otvorio je prvu čitaonicu u Zagrebu. Iako su prve dvije
čitaonice otvorene u Varaždinu i Karlovcu, upravo ova Zagrebačka, bila je centar Hrvatskoga
narodnog preporoda. Ilirska čitaonica, kako je nazvana, bila je smještena na katu gajeve tiskare
u današnjoj Ćirilometodskoj ulici. Njezin prvi predsjednik bio je grof Janko Drašković. Radi učenja
Hrvatskoga jezika, čitanja knjiga i časopisa te obrazovanja građana, nakon četiri godine rada,
iz čitaonice je izrasla Matica Ilirska koja, nakon zabrane ilirskoga imena, nosi naziv Matica
Hrvatska. Zgrada Ilirske čitaonice bila je središte književnoga i političkoga rada Iliraca, a 1931.
godine je, nažalost, srušena.
6. a) Vukovar ima dva moderna muzeja – Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture.
b) Najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog srednjeg vijeka jest crkva sv.
Donata u Zadru.
c) U Rodnoj kući Nikole Tesle nalazi se stalni multimedijalni postav koji su ostvarili Hrvatski po-
vijesni muzej i Tehnički muzej u Zagrebu uz koordinaciju Ministarstva kulture RH.
d) Podrumi Dioklecijanove palače predstavljaju jedan od najbolje očuvanih antičkih komplekasa
ovakve vrste na svijetu.
7. U 3. tisućljeću pr. Krista, na prijelazu iz mlađega kamenog doba u bakreno doba (eneolitik),
razvila se vučedolska kultura. Naziv je dobila po arheološkome nalazištu Vučedol, smještenomu
u Vukovarsko-srijemskoj županiji na desnoj obali Dunava, nedaleko od grada Vukovara.
Najpoznatiji pronalazak smatra se Vučedolska golubica, posuda u obliku ptice, koja se danas
čuva u Arheološkome muzeju u Zagrebu.
8. a) Hrvatsko veterinarsko društvo

b) Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik
c) Planet Zemlja
d) Udruženje za zaštitu vukova Hrvatske
e) Zelena akcija
9. cetinska krajina naziv je za upravno i vojnički ustrojeno područje u dalmatinskoj zagori koje
je u ranome srednjem vijeku obuhvaćalo prostran teritorij uz gornji i srednji tok rijeke cetine.
nalazilo se pod osmanskom vlašću od pada sinja 1513. godine. završetkom morejskoga
rata, mletačko-osmanskoga rata vođenog od 1684. do 1699. godine., veći dio cetinske krajine, s
gradom sinjem kao središtem, pripao je mletačkoj dalmaciji. osmanlije su 1715. posljednji put
ugrozili cetinsku krajinu i sinj, ali je njihova opsada završila neuspješno. mirom u požarevcu
1718. sveukupan prostor cetinske krajine priključen je mletačkoj dalmaciji. od kraja 17. st.
započinje sustavno naseljavanje opustošenih područja cetinske krajine stanovnicima iz
bosne i hercegovine te podjeljivanje prostranih zemljišnih posjeda zaslužnim pojedincima
(harambašama) koji su se istaknuli u mletačkoj vojnoj službi. nakon ukinuća mletačke
republike 1797. opada dotadašnja vojna važnost cetinske krajine, koja tijekom idućega
razdoblja slijedi sudbinu ostaloga dijela dalmacije.
62

Za jezikoljupce
1. Bartol Kašić rođen je na pagu 1575. godine. Naučio je čitati i pisati kod ujaka koji je bio svećenik.
Kao talentirani student u Rimu poučavao je Hrvatski jezik u ilirskoj akademiji,
Bartol Kašić pripadao je isusovcima, a jedna od njihovih zadaća bilo je poučavanje Kršćana na
području tadašnjega Osmanskog carstva. Budući da nisu imali nikakav priručnik, Kašić je 1604.
objavio prvu gramatiku hrvatskoga jezika Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige na Latinskome
jeziku. Kasnije je Kašić postao ispovjednik u Bazilici sv. Petra u Rimu. Nakon toga kreće u obi-
lazak zapuštenih župa po Hrvatskoj, Bosni i Srbiji. Preveo je čitavu bibliju na hrvatski te je čitao
evanđelje na hrvatskome jeziku, a prevodio je i pobožne pučke knjige.
2. a) hrvatska se latinica još naziva i gajica prema prezimenu njezina tvorca – ljudevita gaja.
prvo djelo objavljeno tim slovopisom bila je pjesma horvatska domovina antuna mihanovića.
objavljena je u 10. broju danice 1835. godine.
b) ivan kukuljević sakcinski održao je prvi govor na hrvatskome jeziku u hrvatskome sab-
oru 1843. godine. na kukuljevićev prijedlog, 23. listopada 1847., sabor je donio zaključak o
uvođenju hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javnoj uporabi.
3. Sveta Stolica ime je koje se obično neslužbeno rabi kada mislimo na državu Vatikan. No i ime
Vatikan rabimo umjesto cjelovitoga imena – Država Vatikanskoga Grada. Piše se velikim
početnim slovima jer se prema pravilu u uobičajenim nazivima država, koja mogu biti različita od
službenih, pišu velikim početnim slovom sve riječi (osim veznika). Tako pišemo i Lijepa Naša kao
neslužbeni naziv za Republiku Hrvatsku,
Zemlja Izlazećega Sunca za Japan, Zemlja Tisuću Jezera za Finsku, Zeleni Otok za Irsku.
Ipak, kada se misli na vrhovno upravno tijelo Katoličke Crkve, piše se Sveta stolica.
4. b) Marko Marulić nazvan je ocem hrvatske književnosti. Otac Hrvatske Književnosti autor je
prvog hrvatskog epa – Judite.
5. b) Članovi zadarske filološke škole svoje su članke u početku objavljivali u časopisu Zora
dalmatinska.
b) Okosnicu književnosti ozaljskoga književnoga kruga čine Petar Zrinski, njegova supruga
Katarina i njezin brat Fran Krsto Frankopan.
c) Babić-Finka-Moguš 1971. godine objavljuju Hrvatski pravopis, popularno nazvan londonac.
d) Pisanje pjesama po uzoru na talijanskoga pjesnika Francesca Petrarca naziva se petrarki-
zam, a pjesnici koji pišu stihove nalik na njegove petrarkisti.
63


Krijesnica Trenerica: Martina Tunuković

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Krijesnica Trenerica: Martina Tunuković

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

martina Tunuković

rješenja nastavnih listića

Krijesnica trenerica 7 R.indd 1 28.7.2020. 10:32:09

Krijesnica trenerica 7 R.indd 2 28.7.2020. 10:32:10

1. a) Voljela sam njegove priče. posvojna

glavni brojevi redni brojevi

4. a) Pogledao sam samo jednu predstavu na TV-u.

5. a) Danas sam prelistavala tatin spomenar. nesvršeni

Krijesnica trenerica 7 R.indd 3 28.7.2020. 10:32:10

prijelazni glagol neprijelazni glagol povratni glagol

dijeliti otići provući se

7. a) Mnoge su tajne skrivene u ovoj kuli. skriti

8. a) Oduvijek sam cijenila njegovo mišljenje.

12. srednjaci su naselje omeđeno sa zapada potokom črnomercem, sa sjevera zagrebačkom

Krijesnica trenerica 7 R.indd 4 28.7.2020. 10:32:10

13. DJEVOJČICE (živnu malo): Slušaj, ti!

14. a) Ah, njemu se nije spavalo! usklik

9. stoljeće Trpimirova darovnica

16. a) ćirilica / hrvatska ćirilica

1. a) Moramo sve počistiti za sobom. zamjenica / povratna zamjenica

Krijesnica trenerica 7 R.indd 5 28.7.2020. 10:32:10

3. a) Stići ćemo tek sutra ako budemo hodali ovako sporo.

4. a) Kad je bio začuo / bijaše začuo školsko zvono, istrčao je iz škole.

Krijesnica trenerica 7 R.indd 6 28.7.2020. 10:32:10

6. Sjela je│na moj│krevet│i rekla:│

prednaglasnice na, i, za, za, a, u, na, da

Krijesnica trenerica 7 R.indd 7 28.7.2020. 10:32:10

7. a) Puhao je jȃk vjetar.

8. S mrkog tornja bȁt

Kroz samoću, mȗk ,

11. a) Brodom je upravljao mlad kapètan.

Krijesnica trenerica 7 R.indd 8 28.7.2020. 10:32:10

prednaglasnice u, al, ne, na, do, i, iz

3. a) Slavonija je njegov rodni krȃj.

b) Želim ti dobar tȇk!

d) Zima je stigla u naš grȃd.

Krijesnica trenerica 7 R.indd 9 28.7.2020. 10:32:11

5. a) Popni se gȍre na tavan.

Krijesnica trenerica 7 R.indd 10 28.7.2020. 10:32:11

Glasovna promjena u kojoj se glasovi k, g, h ispred glasa i zamjenjuju glasovima c, z, s

kratka množina duga množina

3. a) Sat uvijek nosi na lijevoj ruci.

Krijesnica trenerica 7 R.indd 11 28.7.2020. 10:32:11

10. a) Osmjehnuo se zagonetnoj djevojci.

Krijesnica trenerica 7 R.indd 12 28.7.2020. 10:32:11

1. Skače od veselja, vuče me za rukav, viče i tuče se po prsima od sreće.

2. a) Poreci to što si rekao!

4. a) Siječem drva za ogrjev. palatalizacija

Krijesnica trenerica 7 R.indd 13 28.7.2020. 10:32:11

2. a) Šetali smo se voćnjacima.

Krijesnica trenerica 7 R.indd 14 28.7.2020. 10:32:11

najjači J podvučem P ničem J

mičem J siječem P strižem P

Krijesnica trenerica 7 R.indd 15 28.7.2020. 10:32:11

8. a) Uz glagole se prilažu prilozi.

1. a) Poklonio sam joj cvijeće.

Krijesnica trenerica 7 R.indd 16 28.7.2020. 10:32:11

Krijesnica trenerica 7 R.indd 17 28.7.2020. 10:32:11

1. naglasnice: godine, minu, osvrneš, njih, vrbi, svirala

Krijesnica trenerica 7 R.indd 18 28.7.2020. 10:32:11

7. a) Prolazili su tuda momci svakodnevno.

8. a) Bio je to sudac. Nema sudca.

9. Ipak si mi draži od brata.