VJEŽBA PRED POČETNI ISPIT ZNANJA − rješenja

1. Predstavi se tako što ćeš dopuniti sljedeće rečenice.

Zovem se ____________________ ____________________. npr. Ivan Marić
Rođen/rođena sam _______________________ u ____________________. 23. rujna 2009. u
Puli
Idem u _________________ školu ______________________________________________
Osnovnu Ivana Zajca
u ___________________.
Rijeci
Učenik/učenica sam ___________ razreda.
5. a
Rješenja su individualna.

2. Odijeli okomitom crtom riječi u nizu. Prepiši rečenicu pisanim slovima pazeći na
gramatička i pravopisna pravila.

UVIJEKJEPRERANOZAODUSTAJANJE

Uvijek je prerano za odustajanje.

Koliko riječi ima navedena rečenica?

Navedena rečenica ima pet riječi.

3. Zadatak ima tri dijela.

a) Od ponuđenih riječi sastavi jednu izjavnu rečenicu.

ĆE VRIJEME GODINE
PAMETNO OVE
ISKORISTITI
Ove će godine pametno iskoristiti vrijeme. / Ove godine pametno će iskoristiti vrijeme.
Vrijeme će ove godine pametno iskoristiti. / Pametno će iskoristiti vrijeme ove godine.

b) Napisanu rečenicu preoblikuj u upitnu i niječnu.

Upitna:
Hoće li pametno iskoristiti vrijeme ove godine?
Niječna:
Ove godine neće pametno iskoristiti vrijeme.

c) Rastavi na slogove imenice iz gore navedenih rečenica. Rabi spojnicu (-).

go-di-ne vrije-me

4. Prepiši sljedeću rečenicu u množini.

Zadatak nije težak.
Zadatci nisu teški.

5. Podebljanim imenicama odredi rod i broj. Rabi kratice (m. r., ž. r., s. r.; jd., mn.).
Djed mi kaže da su ljeta bila uvijek duga i topla, zime kratke i hladne, jesen uvijek
m. r. jd. s. r. mn. ž. r. mn. ž. r. jd.
kišovita, a proljeće veselo i rascvjetano, no sada se mnogo toga promijenilo.
s. r. jd.

6. Dopuni rečenice posvojnim pridjevima izvedenima od imenica u zagradama.

a) Domagojev (Domagoj) prijatelj živi u Beču.
b) Najviše voli računalne (računalo) igre.
c) Ljeti dođe na hrvatsku (Hrvatska) obalu.
7. Nakon što pozorno pročitaš tekst, dopuni tablicu i odgovori na pitanja.

Ivan i Josip zajedno treniraju vaterpolo. Ivanov otac Marko izvrstan je trener. Utakmice se
održavaju na bazenu, a ljeti se kupaju u moru. Morski trening nešto je zahtjevniji. Josipovi
roditelji dođu ih vidjeti.

opće imenice vlastite opisni pridjevi posvojni glagoli

imenice pridjevi
vaterpolo Ivan izvrstan Ivanov treniraju
otac Josip zahtjevniji Josipovi je
trener Marko se održavaju
utakmice se kupaju
bazenu je
moru dođu
trening
roditelji

Koje vrijeme izriču glagoli u tablici?

Glagoli u tablici izriču sadašnjost / sadašnje vrijeme.

Napiši rečenicu Josipovi roditelji često dođu na trening. u budućemu vremenu.

Josipovi roditelji često će doći na trening.

8. Osmisli i napiši rečenicu u kojoj će biti jedna vlastita imenica, posvojni pridjev, jedna
imenica ženskoga roda i jedan glagol u prošlome vremenu.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Individualni odgovori.

9. Podcrtaj točan oblik zadanih uvećanica.

a) Smatrali su ga junaćinom/junačinom.
b) Pred kućom se okupila svjetina/svijetina.
c) Listao je knjigurinu/knjižurinu.
d) Nacrtao je zvijezdurinu/zvjezdurinu.
10. Prepiši rečenicu tako da istaknute imenice napišeš kao umanjenice.
Bio je to momak visoka rasta, tek izraslih brkova, u srcu prava duša.
Bio je to momčić visoka rasta, tek izraslih brčića, u srdašcu prava dušica.

11. Prepiši rečenice pisanim slovima pazeći na pisanje velikoga početnog slova.
MARKO ŽIVI U SVETOME IVANU ZELINI. LJETUJE NA OTOKU PAŠMANU.
NJEGOVA OBITELJ VOLI DOĆI U ZADAR I ŠETATI KALELARGOM, NAJDUŽOM
ULICOM U GRADU. VOLE IĆI I NA RIJEKU ZRMANJU VOZITI KANU.

Marko živi u Svetome Ivanu Zelini. Ljetuje na otoku Pašamanu. Njegova obitelj voli doći u
Zadar i šetati Kalelargom, najdužom ulicom u gradu. Vole ići i na rijeku Zrmanju voziti kanu.

12. Napiši kratice podcrtanih riječi.

Školska godina započela je nešto kasnije, a tome su se najviše obradovali učenici.
šk. god. / šk. g. uč.

13. Podcrtaj šest pogrešaka u tekstu pa tekst prepiši pravopisno točno.

Dijed mi često priča priće iz svoje prošlosti. Sinoč mi je pričao o putovanju po svjetu dok je
bio mladi pomorac. Njegove rječi uvijek me nećemu nauče.

Djed mi često priča priče iz svoje prošlosti. Sinoć mi je pričao o putovanju po svijetu dok
je bio mladi pomorac. Njegove riječi uvijek me nečemu nauče.
 PROMJENJIVE I NEPROMJENJIVE RIJEČI − rješenja

1. Sastavi rečenicu od ponuđenih riječi. Razvrstaj ih na promjenjive i na nepromjenjive

riječi.

I LJETU HLADNU
DANAS JE DOČEKAO
JESEN TOPLOMU
MAHNUO

Danas je mahnuo toplomu ljetu i dočekao hladnu jesen. / Mahnuo je danas toplomu
ljetu i dočekao hladnu jesen. (...)

PROMJENJIVE RIJEČI NEPROMJENJIVE

RIJEČI

LJETU, HLADNU,
JE DOČEKAO,
JESEN,
TOPLOMU,
I, DANAS
MAHNUO

2. Zadatak ima tri dijela.

a) Dopuni rečenice odgovarajućim oblikom riječi čokolada.

Čokolada je ukusna.

Volim kolače od čokolade._

Uvijek se obradujem čokoladi.

Volim čokoladu.

Čokolado, kad ću te pojesti?

O čokoladi često maštam.

S čokoladom u ruci osjećam se sretno.

b) Podcrtaj točnu tvrdnju.

a) Riječ čokolada mijenjala je / nije mijenjala svoj oblik.

b) Značenje riječi čokolada ostalo je / nije ostalo isto.

c) Dopuni sljedeće rečenice.

Svaka se promjenjiva riječ sastoji od osnove i nastavka.

Osnova je onaj dio riječi koji se ne mijenja i koji sadržava značenje riječi, a nastavak se
mijenja.

3. Dopuni rečenice odgovarajućim oblikom riječi jagode pa podcrtaj točnu tvrdnju.

Jagode rastu u vrtu.

Od jagoda moja majka pravi prave poslastice.

Veselim se jagodama jer lijepo mirišu.

U vrtu sam ubrala jagode.

Jagode moje, kako ste sočne!

U jagodama ću uživati cijelo proljeće.

Tortu je ukrasila jagodama.

Imenice mogu mijenjati svoj oblik i u jednini i u množini / samo u jednini / samo u
množini.

4. Istaknute riječi prepiši tako da odijeliš osnovu i nastavak.

Moj se brat zove Šime. brat

Od brata ne mogu doznati nijednu tajnu jer ih ne dijeli sa mnom. brat-a

Zato ni ja bratu ne otkrivam svoje pustolovine. brat-u

Ipak, brata volim beskrajno. brat-a

Brate, što bih ja bez tebe?! brat-e

U bratu imam prijatelja. brat-u

S bratom provodim svoje najljepše trenutke. brat-om

5. Podcrtaj je li tvrdnja točna ili netočna.

Završetci nepromjenjivih riječi nazivaju se nastavci. TOČNO

NETOČNO

Osnovu od nastavka odvajamo crticom. TOČNO

NETOČNO

Spojnica se piše bez razmaka/bjeline. TOČNO

NETOČNO

6. Dopuni rečenice različitim stupnjevima pridjeva ukusan (prema vlastitome ukusu).

Čokoladni je keks ukusan. Čokoladni je kolač ukusniji. Sladoled od čokolade je

najukusniji.

7. Dopuni rečenice glagolom učiti u odgovarajućemu vremenu.

Jučer sam učio. Danas učim. I sutra ću učiti.

Podcrtaj točnu tvrdnju. Glagoli mijenjaju / ne mijenjaju svoj oblik.

8. Promotri podcrtane riječi pa podcrtaj točnu tvrdnju.

Marko i Ana idu u isti razred.

Marta i Tino idu u istu školu.

Ispred škole nalazi se igralište za učenike.

Ispred kina nalazi se frizerski salon za žene.

Podcrtane riječi promijenile su / nisu promijenile svoj oblik.

9. Dopuni rečenice riječju jučer pa podcrtaj točnu tvrdnju.

Jučer smo krenuli na putovanje.

Matej je jučer bio u kinu.

Baka nas je jučer pozvala na ručak.

Riječ jučer mijenjala je / nije mijenjala svoj oblik.

 PRILOZI − rješenja

1. Riješi križaljku i odgovori na pitanje.

2. 3.
1. N P
G E R
L S E
4. N A O P A K O
G R L
5. P O N E K A D
L T N
I N I
O

1. Vrsta riječi uz koju stoje prilozi

2. Suprotno od spretno
3. Prije lani
4. Izvrnuto
5. Katkad
Koje vrste priloga nema u križaljci? U križaljci nema mjesnih priloga.

2. U sljedećim rečenicama podcrtaj prilog i napiši pitanje na koje odgovara. Potom

napiši vrstu priloga. Slijedi primjer.
Brzo je odjurio prema kući. Kako? načinski prilog

Cijeli je dan bio gore. Gdje? mjesni prilog

Čitam naglas. Kako? načinski prilog

Danas ću vježbati. Kada? vremenski prilog

Dobro sam savladao plivanje. Kako? načinski prilog

Dogodine ću bolje učiti. Kada? vremenski prilog

Došao si rano. Kada? vremenski prilog

Leptiri lete naokolo. Kuda? mjesni prilog

Najsporije se kreće puž. Kako? načinski prilog

Jesenas je moj brat krenuo u školu. Kada? vremenski prilog

Stanuje ondje. Gdje? mjesni prilog

3. Pozorno pročitaj tekst pa razvrstaj po značenju podcrtane priloge.

Zoe ulazi u stubište. Na leđima nosi školsku torbu. Prođe pokraj dvanaest liftova i usput
pritisne svih dvanaest gumba, a onda skrene iza ugla. Prema stubama.
− Dva! Četiri! Šest! Osam! Deset!
Uhvati se za rukohvat i preskače po dvije stube odjednom.
− Bok!
− Bok! – otpozdravi joj dječak koji sjedi na otiraču ispred jednih vrata.
Hmmm, neobično. Vrlo, vrlo neobično. (…) Zoe ga svakodnevno viđa. Samo gleda uokolo.
− Što li samo ovdje radi? – misli Zoe koja je već zakoračila na drugu stubu dvadeset sedmog
kata.
Zoe se odlučno vrati i stane pred dječaka.
I pita:
− Anđelko…
Jer dječak se upravo tako zove.
− A zašto ti tu stalno sjediš?
− Tako.
− Ozbiljno te pitam! – kaže. – Uvijek kada ja ovuda prolazim, ti si tu, a ne unutra.
− A zašto si ti tu? – upita je Anđelko. – A ne tamo?
− To su oni?
− Da. – potvrdi Anđelko nevoljko. – Neki od njih.
− Jesu, jesu, ozbiljno ti kažem. I znaš, mislim da tebi i nije tako strašno loše kao što ti misliš.
A oni će brzo narasti i ti ćeš se moći s njima čak i igrati.
Penjat će se polako.
Njezine riječi zazvuče nekako slabašno. Neuvjerljivo.

Ana Đokić Pongrašić: Zoe, djevojčica s vrha nebodera

vremenski prilozi (5) mjesni prilozi (8) načinski prilozi (20)

onda, svakodnevno, već,
stalno, uvijek
uokolo, ovdje, tu, ovuda,
tu, unutra, tu, tamo
usput, odjednom, neobično,
vrlo, vrlo, neobično,
odlučno, tako, tako,
ozbiljno, nevoljko, ozbiljno,
tako, strašno, loše, brzo,
 polako, nekako, slabašno,
neuvjerljivo

4. Podcrtaj priloge, a pridjeve prepiši zajedno s imenicom koju dopunjavaju.

Zadovoljno dijete zadovoljno se smiješi.

Brza atletičarka brzo trči.

Veselo janje veselo skakuće po livadi.

Cjelovito čitam cjelovito književno djelo.

Pridjevi uz imenice: zadovoljno dijete, brza atletičarke, veselo janje, cjelovito djelo.

5. Dopuni rečenice mjesnim prilozima: tu, ovdje, ondje.

Knjiga je ovdje (pokraj mene).

Knjiga je tu (pokraj tebe).

Knjiga je ondje (dalje i od mene i od tebe).

6. Napiši tri rečenice u kojima će riječi veselo, brzo, najbolje biti pridjevi i tri rečenice u

kojima će iste riječi biti prilozi.

Individualni odgovori.
 PRIJEDLOZI − rješenja

1. U sljedećim naslovima iz Hrvatske čitanke 5 podcrtaj prijedloge.

Zlarin – otok bez plastike

Pire od kestena
Priroda oko nas
Odgovornost prema sebi i drugima
Moja priča o Vučku
Koko u Parizu
Zvižduk s Bukovca

2. Pozorno pročitaj sljedeće rečenice, a potom riješi zadatke.

– To nitko ne shvaća. – uzdahne Anđelko s otirača. – To da ja želim biti sam. A ne s ostalom
braćom i sestrama. Oni su svi mlađi od mene. I potpuno su bez veze. Osjećam se kao teta u
vrtiću. I još gore. Ja živim u vrtiću! I u maloj školi! I u jaslicama!
Dječak zbunjeno gleda u Zoe. Nije on znao da je s jedincima baš tako.
(…)
Na dvadeset šestom katu zavladala je tišina. Tiho je sve dok se vrata iza dječaka naglo ne
otvore i ne nahrupe tri raščupane glave. Onako male, s plavom kosom i velikim očima.
Plavim, valjda. Svih šest očiju zabulji se u Zoe. A onda se troja usta počnu došaptavati, kriti
iza malenih ruku…
Ana Đokić Pongrašić: Zoe, djevojčica s vrha nebodera

U tekstu su istaknuti prijedlozi.

a) Izdvojenim imenicama iz polaznoga teksta odredi rod i broj.
s otirača, s jedincima, s kosom
u vrtiću, u školi, u jaslicama
iza dječaka, iza ruku

(s) otirača (s) jedincima (s) kosom

m. r. jd. m. r. mn. ž. r. jd.

(u) vrtiću (u) školi (u) jaslicama

m. r. jd. ž. r. jd. ž. r. mn.
 (iza) dječaka (iza) ruku
m. r. jd. ž. r. mn.

b) Podcrtaj točnu tvrdnju.

Navedene imenice imaju/nemaju isti rod i broj.
Međutim, prijedlog je uz njih isti. Što zaključuješ?
Prijedlozi su promjenjiva/nepromjenjiva vrsta riječi.
c) Osmisli po dvije rečenica sa zadanim prijedlozima, ali s imenicama koje će biti u
različitim rodovima.
Individualni odgovori.

3. U teksta Mire Gavrana Opasna igra podcrtaj prijedloge.

U subotu, nakon doručka, poljubio sam mamu u obraz i rekao: − A sad idem.
− Kamo?
− Idem se igrati s Juricom, tu u Maksimirsku, vratit ću se prije ručka.
– Kako ti to misliš ići bez pitanja? (…)
U džepu od hlača bio je paketić petardi. Osjetio sam hladan znoj kako mi se slijeva niz leđa.
(…)
Prema nama je iz daljine išla jedna žena koja je bila u šetnji sa psom.
Jurica je iz džepa izvadio kutiju sa šibicama i jednu petardu. (…)
Jurica je kresnuo petardu o kutiju sa šibicama i bacio je.

Zašto je u tekstu u primjeru s Juricom upotrijebljen prijedlog s, a u primjeru sa

šibicama upotrijebljen prijedlog sa?
Kad iza prijedloga s slijedi riječ koja počinje glasovima s, š, z, ž, ili glasovnim skupovima ks,
ps i pš, piše se prijedlog sa.
4. Podcrtaj pravilno napisan prijedlog.
Pred/preda školom je stajao on.
Ideš li sa/s mamom u kino?
Nika sjedi s/sa Sanjom u klupi.
Idem k/ka baki nakon škole.
S/sa psom provodim svoje slobodno vrijeme.
Uza/uz prijatelja ne osjećam strah.
Sa/s Zrinkom idem u kino.
Sa/s bratom sam otputovala u Slavoniju.
5. Zaokruži slovo uz rečenicu u kojoj je upotrijebljen prijedlog. Podcrtaj ga.
a) Marko živi blizu. b) Marko živi blizu škole.
Rješenje: b)

Objasni zašto je riječ istoga oblika u jednoj rečenici prilog, a u drugoj prijedlog.
U prvoj rečenici (Marko živi blizu škole.) blizu je prijedlog jer stoji ispred imenice škola.
U drugoj rečenici (Marko živi blizu.) riječ blizu je prilog jer odgovara na priložno pitanje i
stoji uz glagol.

6. Promotri rečenice pa odredi vrstu podcrtanim riječima.

Ostao je bez veze. Vrste riječi: prijedlog + imenica
Ponekad prijedlog može srasti (spojiti se) s nekom drugom riječi u novu riječ.
Bezveze je dolazio. Vrsta riječi: prilog
 VEZNICI, USKLICI, ČESTICE − rješenja

1. Dopuni razgovor ponuđenim riječima.

HM JOJ LI I

Hm, ona _i_ ja bili

bismo dobar par. Joj,
O čemu li razmišlja?
mogao sam je pozvati
na sladoled!

2. Podcrtaj točne tvrdnje.

Veznici, usklici i čestice promjenjive/nepromjenjive su riječi.
Ispred veznika a, ali, no, nego, već ne piše se / piše se zarez.
Poštapalice čuj, znaš, ovaj jesu/nisu čestice.

3. Iz basne Živ-živ razvrstaj podcrtane riječi u tablicu.

Neki je nestašni dječak stavio jaje iz vrapčjega gnijezda u gnijezdo svračka. Izlegli se mladi
svračkovići. Mališani bijahu sivi, sa žutim grudima, a tuđinac siv, s glavicom mrke boje.
− Kakav je to porod? − čudila se svračkovica.
Rođena djeca viču: ti-ti, a mali tuđinac neprestano svoj živ-živ!
− Pa to je vrabac. − dosjeti se svračkovica. − Netko mi je podmetnuo vrapčje jaje!
Kad vrapčić opernati, reče mu svračkovica: − Ti nisi naš, ti si tuđ, odleti k svojima.
− A gdje su moji? Ja ih ne poznajem. − reče vrabac.
− A ti pitaj. − pouči ga svračkovica. − Gdje ti odgovore živ-živ, ondje su tvoji. Mi živimo u
šumi, a tvoji stanuju u blizini ljudi.
Poleti vrapčić da potraži svoje. Doleti u selo, sjedne na staro stablo kraj neke kuće i misli: −
Ne žive li možda ovdje moji?
I pogleda u duplju stabla.
− Kva! − drekne na nj srdito čavka.
− Ne, tu nisu moji, − pomisli vrapčić i preleti sa stabla na pseću kućicu. − Možda su ovdje.
− Živ! − vikne vrapčić i pogleda u kućicu.
− Av! − odgovori pas.
− Ni tu nisu moji, − pomisli vrapčić i preleti na svinjac.
− Hru! − odazove se svinja.
− Nitko nije moj, − rastuži se vrapčić i poleti na krov staje.
− Nisu li moji ovdje unutra?
− Živ! − vikne vrapčić u staju.
− Muuu! − odazove se netko iznutra.
− Ni tu nisu moji. − reče vrapčić i tužno spusti glavicu.
Vrapčić se zaleti u čardak. Ugleda ondje mačku i uplaši se.
Mačka skoči da ga ulovi, a on od straha odleti u vrt. U vrtu, po tarabama, po strašilu i po
lijehama živkahu ptići.
− Živ-živ! − vikne vrapčić.
− Živ-živ! − odvrate mu ostali ptići i počeše živkati tako da je vrapčić skoro oglušio.
− Eto, našao sam ih! To su moji − obraduje se vrapčić.

http://www.pjesmicezadjecu.com/bajke-i-price-za-djecu/ziv-ziv.html

veznici čestice usklici

a, pa, a, a, a, da, i, i, i, i, li, ne, li, eto ti-ti, živ-živ, živ-živ, kva,
ni, i, i, ni, i, i, da, a, i, i, da živ, av, hru, živ, muuu, živ-
živ, živ-živ

4. U stihovima pjesme G. Viteza Jednog jutra u gaju podcrtaj čestice.

Jednog jutra u gaju

ptice digle graju.
Je li slavlje?
Je li buna?
Ne, danas je sat računa.

5. Napiši pravilno pogrešno napisane rečenice.

Želišli odgovarati? Želiš li odgovarati?

Neznam. Ne znam.
Da li si naučio? Jesi li naučio?
I jesam i ni sam. I jesam i nisam.
Prilično sam ne siguran. Prilično sam nesiguran.
6. Preoblikuj izjavne rečenice u upitne rabeći česticu li.

Sutra ćemo otputovati na odmor. Hoćemo li sutra otputovati na odmor?

Napisala sam priču o kućnome ljubimcu. Jesam li napisala priču o kućnome ljubimcu?
U školu putujem autobusom. Putujem li u školu autobusom?

7. Preoblikuj izjavne rečenice u upitne rabeći česticu zar.

Jutros si zakasnila na školski autobus. Zar si jutros zakasnila na školski autobus?

Ivan je krenuo u vrtić. Zar je Ivan krenuo u vrtić?
I kuhari rade u školama. Zar i kuhari rade u školama?
 NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEČI − USUSTAVLJIVANJE
− rješenja

1. Zadatka ima dva dijela.

a) Sastavi od ponuđenih riječi dvije rečenice. Prva neka bude upitna, a druga izjavna. Upotrijebi
sve ponuđene riječi.

KAZALIŠTE SUTRA LI KARTU

SESTRA IĆI ĆEMO HOĆEŠ

DA KUPITI ZA

PREDSTAVU U

I JA

a) Upitna rečenica: Hoćeš li sutra kupiti karte za predstavu?

b) Izjavna rečenica: Da, ići ćemo u kazalište sestra i ja. / Da, u kazalište ćemo ići sestra i ja.

b) Prepiši iz rečenica nepromjenjive vrste riječi.

sutra, li, da, za, u, i

2. Razvrstaj u tablicu podcrtane nepromjenjive riječi.

Još ima vremena, grozničavo je razmišljao Šapica. Može otići po konop. Onaj će tada izvaditi ruku iz
džepa. Bez crnoga opasnog revolvera. Ne, ni pod koju cijenu ne!

Bio je u opasnosti, slučajno je ugledao bocu i uzeo je bez razmišljanja.

Ti znaš da me moraš slušati. A izvadiš li revolver…

 M. Matošec, Strah u Ulici lipa

prilozi (4) prijedlozi (6) veznici (3) čestice (3)

još, grozničavo, tada, po, iz, bez, pod, u, bez ni, da, a ne, ne, li
slučajno

Dopuni rečenicu.

U gornjemu ulomku nedostaje primjer za (koju vrstu nepromjenjivih riječi) usklike.

U sljedećoj rečenici nalazi se primjer te vrste riječi. Podcrtaj je.

– Uh! – bijesno poviče.

3. Podcrtanomu prilogu napiši pitanje na koje odgovara.

Ana brzo pliva. Kako?

Onuda nije dozvoljeno ići. Kuda?

Tamo stanuješ. Gdje?

Dogodine ćeš me posjetiti. Kada?

4. Podcrtanim riječima odredi vrstu.

Marko živi blizu. Blizu Marka nalazi se vrtić. prilog, prijedlog

Najbrži atletičar najbrže je utrčao u cilj. pridjev, prilog

Plaho janje plaho trči pašnjakom. pridjev, prilog

Stići ću prije. Prije škole ne mogu otići na trening. prilog, prijedlog

Javi mi se poslije. Poslije večere ići ćemo na sladoled. prilog, prijedlog

5. Podcrtaj prijedloge (7).

U blizini naše škole nalazi se nogometno igralište. Na njemu najčešće igramo nogomet. Prije mraka
igralište je prepuno male djece koja na njemu trče, onda padaju jedni po drugima, jure iz majčinih
ruku, žele se igrati sa svojim prijateljima. Navečer igralište ostaje nama velikima!

6. Promotri rečenicu pa zaokruži točan odgovor.

Marta je, nakon ručka s bakom, donijela dva kolača sa šumskim voćem koje smo podijelili na
jednake dijelove.

a) U rečenici su četiri prijedloga.

b) U rečenici su tri prijedloga.
c) U rečenici su dva prijedloga.
Rješenje: a)

7. U svakoj je rečenici pogreška. Podcrtaj je i napiši rečenicu pravilno.

a) S Željkom sam išla u školu. Sa Željkom sam išla u školu.

b) Posvađao sam se sa bratom. Posvađao sam se s bratom.

c) Svakoga se dana igram s psom. Svakoga se dana igram sa psom.

d) Uputio se ka mami. Uputio se k mami.

8. U rečenicama nedostaju veznici. Dopiši ih da rečenice imaju smisla.

Jučer sam mnogo učila i vježbala matematiku. Ali nisam se umorila pa ću i danas nastaviti.

9. U sljedećim rečenicama podcrtaj čestice.

a) Ideš li baki za blagdane?

b) Da, ići ću.

c) Javi mi se drugi put.

d) Tko god je naučio, dobro je napravio.

e) Baš si mi neki prijatelj!

10. Pročitaj tekst pa u oblačić upiši usklike.

− Joj! Ubola me pčela!

− Jao! To boli!

− Kako nisi čuo njezino zujanje: z-z-z?

− Hi-hi, zadovoljno se smješka moj brat.

Kad dođem baki, volim čuti kako baka doziva svoje malo blago: koke vabi pi-pi-pi i sve joj koke
rado hrle. Pas Bobi ljut je što mu stalno prolaze ispred njegove kućice pa ih gotovo uvijek tjera
svojim vau-vau.

Baka kaže da je nekada bilo mnogo življe jer su se u štali čule i ovce, i konji, i krave. Danas mi
samo kaže, da naučim, da se ovca glasala me-me, krava mu-mu, a konj njiha.

joj, jao, zzz, hi-hi,

pi-pi-pi, vau-vau,
me-me, mu-mu,
njiha
 IMENICE − rješenja

1. Razvrstaj zadane imenice prema onome što imenuju.

Ivo, ivančica, lakat, kuća, Zemlja, maslačak, svjetionik, Venera, glava, mama, radost, oblaci,

Mjesec, strah, tratinčica, stric, oseka, zvijezde, škola, prsti, ružmarin, sreća, most, tata, vjetar,

Ena, meteori, plima, noć, vatra, vrabac, zgrada, planeti, Luka, orao, tuga, stadion, ujak,

Neptun, baka, dan, kiša, galeb, koljeno, lastavica, Marko, suncokret, ljubomora,

Ivančica, ljubičica, Maja, lavanda, Sanja, Sunce, golub, trup,

Cvita, djed, kos, mir,

Eva

osobe: Ivo, mama, stric, tata, Ena, Luka, ujak, baka, Marko, Ivančica, Maja, Sanja, Cvita,
djed, Eva

ptice: vrabac, orao, galeb, lastavica, golub, kos

biljke: ivančica, maslačak, tratinčica, ružmarin, suncokret, ljubičica, lavanda

nebeska tijela: Zemlja, Venera, Mjesec, zvijezde, meteori, planeti, Neptun, Sunce

pojave: oblaci, oseka, vjetar, plima, noć, vatra, dan, kiša

osjećaji: radost, strah, sreća, tuga, ljubomora, mir

građevine: kuća, svjetionik, škola, most, zgrada, stadion

dijelovi tijela: lakat, glava, prsti, koljeno, trup

2. Razvrstaj zadane imenice prema rodu.

muški rod: dalekozor, snijeg, oblaci, udžbenik, jastuk, televizor, pribor, pregled

ženski rod: planina, livada, učionica, olovka, antena, biljka, kreda, pomrčina, tuča, kokoš,
radost, kći, mati

srednji rod: jato, krdo, brdo, selo, nebo, dijete, tele, janje, more, sunce, granje, lišće
3. Napiši rečenice u kojima ćeš zadanu imenicu uporabiti u množini.

Individualni odgovori.

Imenice u množini: grbovi, sobovi, zglobovi, vrčevi, gradovi, putovi, poslovi.

4. Razvrstaj sljedeće imenice u tablicu.

zvuk, grozdovi, drveće, cvijeće, ispit, hlače, unučad, klasovi, listovi, bik, komarac,
valovi, jezici, granje, crtež, lišće, ljestve, grozd, telad, otočje, cvjetovi, dijete, klasje,
grožđe, unuci, brat, list.

jednina množina zbirne imenice

zvuk hlače cvijeće

ispit ljestve drveće
grozd cvjetovi unučad
dijete unuci otočje
brat klasovi klasje
list grozdovi telad
crtež listovi grožđe
komarac valovi lišće
bik jezici granje

5. Uvrsti imenicu more u sljedeće rečenice.

Naše je more Jadransko more.

Bez mora ne mogu živjeti hrvatski ribari.
Divimo se moru.
Volim more.
More, more sinje!
U moru žive mnoga morska bića.
Morem plove brodovi.
Podcrtaj točnu tvrdnju.

Imenica more mijenjala je / nije mijenjala svoj oblik.

6. Sljedeće rečenice dopuni imenicama u odgovarajućemu padežu.

Na satu likovne kulture crtamo bojicama, olovkom, temperama i ugljenim štapićima.

Od plastelina izrađujemo ravne plohe u koje onda nožićem urezujemo različite oblike.

Naši crteži najčešće ostanu u mapama, a samo se najbolji radovi izlažu na školskim zidovima.

U Dalmaciji i Istri učenici najčešće slikaju more i zalazak Sunca.

U Slavoniji su česti motivi žito i oranica, a u Hrvatskome zagorju učenici slikaju svoje bogate
vinograde.
 SKLONIDBA IMENICA – rješenja

1. Dopuni rečenice tako da imenuješ crtež.

Neka te srce vodi.

Tko čini loše drugima, nema srca.
srcu je teško ugoditi.
Stavi me kao znak na svoje srce.
srce moje, kucaj tiše!
Važno je što nosiš u srcu.
Samo se srcem dobro vidi.

2. Dopuni.
Padeži su različiti oblici imenica. Ima ih 7/sedam.
To su: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ i instrumental.

3. Dopuni odgovarajućim usklikom pa odgovori na pitanje.

Ej/Hej, Marko, dođi ovamo!

Koja padež ne odgovara na padežno pitanje? Odgovori cjelovitom rečenicom.

Padež vokativ ne odgovara na padežno pitanje.

4. Pozorno pročitaj tekst pa odgovori na pitanja jednom riječju.

Snovi su bogatstvo. Snova se ne treba odreći. Snovima treba dati na važnosti. Čovjek ima
različite snove tijekom života. U snovima je sve moguće. Snovima mijenjamo svijet.

Što je bogatstvo? Snovi.

Čega se ne treba odreći? Snova.
Čemu treba dati na važnosti? Snovima.
Što čovjek ima? Snove.
U čemu je sve moguće? U snovima.
Čime mijenjamo svijet? Snovima.

Podcrtaj točnu tvrdnju.

Postavljena pitanja odnose se na živo/neživo.

5. Zadatak ima dva dijela.

a) Napiši rečenice tako da istaknute imenice napišeš u množini.
Dječak priča o utakmici.
Dječaci pričaju o utakmicama.
Djevojčica priča o frizuri.
Djevojčice pričaju o frizurama.

b) Imenicama iz rečenica odredi rod i broj. Rabi kratice (m. r., ž. r., s. r.; jd., mn.).

dječak m. r. jd. dječaci m. r. mn.

djevojčica ž. r. jd. djevojčice ž. r. mn.

Zaključi i dopuni.
Svaka imenica ima gramatičku kategoriju roda i broja, a u sklonidbi ili deklinaciji dobila je i
kategoriju padeža.

6. Riješi križaljku dopunjujući je imenicama od tri slova. Rješenje križaljke jedna je od

vrsta riječi koja utječe na oblik imenice.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
P R I J E D L O Z I
S A M A L A I K I V
I K E D A N K O D O

1. Množina imenice pas (životinja)

2. Člankonožac, živi u moru
3. ... i prezime
4. Tuga, bijeda ...
5. Skraćeno ime Emanuela
6. Suprotno od noć
7. U knjigama glavni ...
8. Jednina imenice oči
9. Kineski ... (građevina)
10. Kraće ime Ivica

Rješenje: prijedlozi
 NOMINATIV I VOKATIV − rješenja

1. Dopuni.

Nominativ se često naziva i padež imenovanja.

Vokativ je jedini padež koji ne odgovara na padežna pitanja.

2. Napiši sljedeće rečenice tako da podebljane imenice napišeš u nominativu jednine.

Prilagodi i ostale riječi u rečenici tako da rečenica ima smisla.

Ispred zgrade Ujedinjenih naroda vijori se stijeg.

Snijeg je svake zime zatrpao putove.

Miš, plijen mačaka, spretno je pobjegao rupu.

Ujutro je cvijet otvorio svoje latice.

3. Podcrtaj pravilno napisan nominativ množine zadanih imenica u sljedećim

rečenicama.

Konji/konjevi trče po livadi.

Miši/miševi se skrivaju.

Danovi/dani brzo prolaze.

Sinovi/sini su odrasli.

4. Dopuni sljedeće rečenice tako da istaknute imenice napišeš u nominativu množine.

Na zagorskim brežuljcima smjestila su se mala sela.

selo
Polja su okružila sela.
polje
Rano bake i djedovi idu u polja.
baka djed
Zvone zvona.
zvono
 Očekuju se kiše.
kiša

5. Zadatak ima tri dijela.

a) Podebljanim imenicama odredi padež.

Dugo u noć, u zimsku gluhu noć 

Moja mati bijelo platno tka. (…)

O, majko žalosna!

D. Tadijanović, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć

Padež: vokativ .

Obrazloženje za pravopisni znak:

Imenica u vokativu odvojena je zarezom, a na kraju je rečenice uskličnik.

Oblik imenice u nominativu: majka.

b) Po kojemu pravopisnom znaku prepoznaješ taj padež?

Oče moj, breze što si ih posadio
u dnu naše njive eno stasale
kao djevojke za udaju.
G. Rupčić, Breze moga oca

Padež: vokativ.

Obrazloženje za pravopisni znak:

Imenica u vokativu odvojena je zarezom.

Oblik imenice u nominativu: otac.

c) Podebljane imenice napiši u nominativu jednine.

– Drži se, Trufa!
– Moje je vrijeme došlo, Ole, ali ti se čvrsto drži.
– Zašto, Ole?
– Ole! Vrati se! Ole! Ole!
I. B. Singer, Ole i Trufa
Padež: vokativ.

Obrazloženje za pravopisni znak:

Kad je unutar rečenice imenica u vokativu, odvaja se zarezom, a u primjerima Ole! Ole!

ponaša se kao samostalna usklična rečenica.

Oblik imenice u nominativu: Ole, Trufa .

6. Napiši rečenice tako da u njima uporabiš zadane imenice u vokativu.

prijatelj, Pero, junak, Maja, otac, mornar, knez, konj

Individualni odgovori.

7. Dopiši u rečenice oba oblika vokativa istaknutih imenica.

(kuhar) Kuharu /kuhare, lijepo ste to skuhali!

Ej, (ribar) ribaru/ribare, ima li što ribe?

O, (leptir) leptiru / leptire, kako li si lijep!

(mornar) Mornaru /mornare, brzo se vrati kući!

 AKUZATIV I GENITIV – rješenja

1. Dopuni rečenice pa odgovori na pitanja.

Volim : sendvič od sira, pršuta... Ne volim: sladoled od vanilije, borovnice...
juhu od rajčice, bundeve... salatu od hobotnice, krastavaca...
rižoto od sipe, mesa... sok od ananasa, breskve...
gulaš od piletine, junetine... kolač od rogača, maka...
tortu od voća, čokolade... puding od jagode, vanilije...
Odgovori će biti individualni.
U kojemu su padežu podebljane imenice? akuzativu/Akuzativu.
U kojemu su padežu imenice koje si napisao/napisala? genitivu/Genitivu.

2. Podcrtaj imenice u tekstu. Na prazne crte napiši odgovore.

Ugleda majku – njezinu seljačku suknju, visoke blatne čizme, crveni haljetak, na glavi šareni
rubac povezan straga, veliki zavežljaj i nezgrapni kišobran.
Koga ugleda? majku Padež: Akuzativ.
Što ugleda? suknju, čizme, haljetak, rubac, zavežljaj, kišobran
Padež: Akuzativ.
…
Stidio se majke, njezine seljačke suknje, visokih čizama, crvenog haljetka, i rupca, kišobrana,
i velikog zavežljaja…
Koga se stidio? majke Padež: Genitiv.
Čega se stidio? suknje, čizama, haljetka, rupca, kišobrana, zavežljaja
Padež: Genitiv.
prema: Ivan Cankar, Zastidio se majke

3. Dopuni rečenice imenicama u genitivu.

Moja je mama odlučila napraviti kolač od ananasa. Ali je shvatila da joj je ponestalo brašna.
U jaja je dodavala malo pomalo šećera, a onda je smjesi dodala i pola litre mlijeka. Na kraju
je stavila i dio praška za pecivo, a na vrh kolača stavila je kocke

ananasa. Sve je ukrasila pudingom od čokolade. Mljac!

4. Zadatak ima dva dijela.

a) Zamijeni imenice u genitivu posvojnim pridjevima. Pazi na pisanje velikoga i maloga

početnog slova.

Ponosni su na reprezentativce Hrvatske.

Ponosni su na hrvatske reprezentativce.

Čitao je Ustav Hrvatske.

Čitao je hrvatski Ustav.

Istražit će jezike Europe.

Istražit će europske jezike.

U kojemu su padežu imenice reprezentativce, Ustav, jezike? (Odgovori cjelovitom

rečenicom.)

Imenice reprezentativce, Ustav i jezike su u akuzativu.

b) Zamijeni posvojne pridjeve imenicama u genitivu.

Biciklistička utrka bliži se kraju.

Utrka biciklista bliži se kraju.

Majčini savjeti uvijek su najbolji.

Savjeti majke uvijek su najbolji.

Liječnički recept šalje se u ljekarnu.

Recept liječnika šalje se u ljekarnu.

U kojemu su padežu imenice utrka, savjeti i recept? (Odgovori cjelovitom rečenicom.)

Imenice utrka, savjeti i recept su u nominativu.

5. Pročitaj tekst pa riješi zadatak.

Maša je od bake dobila mnoge korisne savjete. Ističe tuđe vrline, a ne ističe tuđe mane. Pazi
na svoje riječi i na svoje korake. Naučila je lekciju iz života. Nema zadovoljstva i sreće bez
odricanja.
Prepiši iz teksta:
G bez prijedloga: zadovoljstva, sreće
G s prijedlogom: od bake, iz života, bez odricanja
A bez prijedloga: savjete, vrline, mane, lekciju
A s prijedlogom: na riječi, na korake.

6. Zaokruži slovo uz rečenice u kojoj je imenica bicikl napisana u akuzativu.

a) Prvi bicikl nije imao kočnice.

b) Moj prijatelj kupuje bicikl.

c) Popeo se na svoj bicikl i pojurio.

d) Ostavio je torbu pokraj bicikla.

Rješenje: b), c).

 DATIV I LOKATIV – rješenja

1. Odvoji riječi u zmijici pa napiši smislenu rečenicu. Pazi na pravopisna pravila.

DATIVILOKATIVVRLOSUSLIČNIALIPRIJEDLOZIUOTKRIVANJUJAKOSUBIT
NI

Rečenica: Dativ i lokativ vrlo su slični, ali prijedlozi u otkrivanju jako su bitni.

2. Pozorno pročitaj basnu Paun i sokol pa riješi zadatke.

Paun se ruga sokolu: – Ja se oblačim kao car, a ti se odijevaš kao siromah. Ja imam
najblistavije perje, a ti nemaš ništa lijepo u svom perju.

Sokol odgovori paunu: – E, moj paune! Mi sokolovi letimo u nebeske visine i klikćemo blizu
zvijezda, a vi paunovi gacate među kokošima, mašete krilima na zemlji.

Oni koji lete u visine i klikću slobodi, imaju više ljepote od onih koji oholo žive na malom
prostoru svoga dvorišta.

a) Prepiši rečenicu u kojoj je riječ paun u N jd.

Paun se ruga sokolu.

b) Prepiši rečenicu u kojoj je riječ paun u D jd.

Sokol odgovori paunu.

c) Prepiši rečenicu u kojoj je riječ paun u V jd.

E, moj paune!

d) Prepiši rečenicu u kojoj je riječ sokol u N jd.

Sokol odgovori paunu.

e) Ispiši rečenicu u kojoj je riječ sokol u D jd.

Paun se ruga sokolu.

f) Prepiši rečenicu u kojoj su riječi paun i sokol u N mn.

Mi sokolovi letimo u nebeske visine i klikćemo blizu zvijezda, a vi paunovi gacate među
kokošima, mašete krilima na zemlji.

3. Razvrstaj u tablicu podebljane imenice. Imenice u lokativu prepiši s prijedlozima.

Autorsko pravo autorima daje mogućnost da samostalno odlučuju o rezultatima svoga rada.
Autori mogu dopustiti raznim osobama da uz naknadu iskorištavaju njihova djela. Na
primjer, crtač stripa može nekomu nakladniku dopustiti da objavi njegov strip kao knjigu.

Može dopustiti i nekomu televizijskom producentu da prema njegovu stripu napravi crtani
film ili može nekoj tiskari dopustiti da likove iz njegova stripa tiska na školskim
bilježnicama…

Zakonom o autorskome radu i srodnim pravima štite se djela i izvedbe djela. Autorsko
pravo od životne je važnosti umjetnicima i poduzetnicima u kulturi.

Autorskim pravom štiti se stvaralački rad

dativ (7) lokativ (6)

autorima, osobama, nakladniku, producentu, (o) rezultatima, (prema) stripu, (na)
tiskari, umjetnicima, poduzetnicima bilježnicama, (o) radu, (o) pravima, (u)
kulturi

4. Riješi zadatke.

U kojemu su padežu podcrtane imenice?

Na stolu (L) se nalazi bilježnica. Da je ne zaboravim, stavit ću je na knjigu (A).

Ujutro ću sve složiti u torbu (A). U torbi (L) imam pribor.

Podcrtaj točan odgovor. Padež određujemo / ne određujemo prema prijedlogu.

5. Zadatak ima dva dijela.

a) Zaokruži slovo uz netočno napisane rečenice.

a) Ići ću baki na selo.

b) Nasuprot škole nalazi se dječji vrtić.
c) Usprkos nejasnoće jučer sam mnogo vježbala.
 d) Idem k prijateljici za vikend.
e) Unatoč kiše vani smo se igrali cijelo popodne.

Rješenja: b), c), e).

b) Napiši pravilno netočno napisane rečenice.

Nasuprot školi nalazi se dječji vrtić.

Usprkos nejasnoći jučer sam mnogo vježbala.

Unatoč kiši vani smo se igrali cijelo popodne.

6. Podcrtaj riječi u kojima je pogrešno provedena glasovna promjena.

ruci, Zrinci, nozi, patci, siromasima, seci, unuci, knjizi

Napiši pravilno pogrešno napisane riječi.

Zrinki, patki, seki

 INSTRUMENTAL – rješenja

1. Napiši na crte instrumental imenica u zagradama.

Film, knjiga, strip i slika nastaju radom (rad) jedne ili više osoba. Pravo umjetnika nad
rezultatom (rezultat) vlastitoga rada jasno je samo po sebi. Slično pravo imaju svi koji se
bave kreativnim, stvaralačkim radom (rad). To njihovo autorsko pravo podsjeća na vlasništvo
i zaštićeno je Ustavom (Ustav). Autorskim djelom (djelo) smatra se bilo koji rezultat
stvaralačkoga rada koji je toliko poseban da nitko drugi ne bi stvorio u potpunosti jednak.
Zakonom (zakon) o autorskome radu i srodnim pravima štite se djela i izvedbe djela.
Autorskim pravom štiti se stvaralački rad

2. Zadatak ima dva dijela.

a) Podcrtaj sve imenice u instrumentalu.
b) Zaokruži prijedloge koji dolaze uz imenice u instrumentalu.

Slučajno sam stajao s prijateljicom na prozoru svoje sobice u potkrovlju i sve sam dobro
vidio. Nad pekarnicom je sjalo kolovoško sunce. Mačak Pero mirno je drijemao pred klupom
ispred pekarnice. Vjerojatno je sanjao o onoj zgodnoj bijeloj maci s kojom sam ga jednom
vidio pod krovom susjedne kuće. U tome se trenutku pojavio listonoša na biciklu sa zvoncem.
Zazvonio je glasno i mačak se probudio. Strelovito je pojurio za poštarom i skočio na njega.
Poštarska se torba otvorila i sva su se pisma i paketi našli u kanalu uz pločnik.

Prijedlozi koje treba zaokružiti: s, nad, pred, pod, sa, za.

3. Napiši točno sljedeće rečenice.

Sa tatom sam naučio voziti bicikl. S tatom sam naučio voziti bicikl.
Sad svaki dan idem u školu s biciklom. Sad svaki dan idem u školu biciklom.
Ribari s brodovima isplovljavaju na pučinu. Ribari brodovima isplovljavaju na pučinu.
Davor se igra s psom svaki dan. Davor se igra sa psom svaki dan.
Na pučini s mrežama i s udicama love ribe. Na pučini mrežama i udicama love ribe.
Josip priča s Ksenijom o izletu. Josip priča sa Ksenijom o izletu.

4. Podcrtaj pravilno napisanu riječ.

Koliko sam spor, svi me uspoređuju s pužom/pužem!
Vrijeme provodim s prijateljem/prijateljom iz razreda.
Darko je nosem/nosom udario u vrata.

Stol je stajao pod pravim kutom/kutem.

5. Napiši dvije rečenice u kojima ćeš uporabiti riječi dječak i lopta u instrumentalu.
Individualna rješenja, primjer:

Igram se s dječakom.

Loptom izvodimo trikove.

6. Pozorno promotri rečenice:

1. Putujem s avionom. 2. Putujem sa sestrom u avionu.
Objasni zašto prva rečenica nije pravilno napisana, a druga jest. Odgovori cjelovitom
rečenicom.
Prva rečenica nije pravilno napisana jer prijedlog s/sa ne pišemo kad se imenicom u
instrumentalu izriče sredstvo, a druga jest jer se prijedlog s/sa piše kad imenica u
instrumentalu_ izriče društvo. Pravilno je napisan i prijedlog sa jer sljedeća riječ počinje
slovom s (sestrom).

7. Riješi križaljku.
5. 7.
1. U P
S 4. M 6. O
R 2. 3. M J P Š
E P D I E O T
D R U Š T V O
S I S LJ N R V
T J I U O Ć A
V E M Š E NJ
O D A Ć M E
L U M
O
G
Rješenje križaljke: društvo
 SKLONIDBA IMENICA – USUSTAVLJIVANJE – rješenja
Rad u skupinama

Učenike ćemo podijeliti u skupine. Skupinu koja postigne najbolji rezultat, oslobodit ćemo
rješavanja sljedećih dviju domaćih zadaća.

Zadatak:

Pozorno pročitajte odlomak iz teksta J. Truhelke Baka i bašča pa istaknutim imenicama

odredite padeže.

***

Sjećam se osobito jednoga dana u kasnoj jeseni (L). Bila sam onda već poodrasla. A moglo
je biti da sam onda s bakom (I) i bila posljednji put u bašči (L) za njena života. Pa mi je zato
i ostao taj dan u pameti (L). Čitave nedjelje davila nas gusta magla, i ako baš nije bilo kiše,
(G) ali je sumaglica (N) sve pokrila. Malo se prošetale amo tamo po srednjoj stazi (L), a
onda sjele pod jabuku (A). Morala sam sada baki (D) kazivati, kako izgleda bašča (N).

***

Nato meni baka (N) stane pričati kako ima ljudi (G) koji vjeruju da su neki cvjetovi i biljke
zaklete ljudske duše koje poradi svojih grijeha (G) moraju prebivati u drugim bićima (L)
dok se ne očiste. Zato baka nije nikada dopustila da se bez potrebe (G) trati bilje, još manje
je trpjela da se muče životinje, sve da i nije vjerovala u one bajke (A), nego je više od šale
(G) govorila da i u biljci (L) i u živini (L) valja poštovati stvorove (A) Božje.

***

Čuješ li – pitala bi odjednom baka (N) – čuješ li kako svira vjetar (N) kroz ogoljelo granje
voćaka (G), kako šušti po uvelom lišću (L) kukuruza i uzdiše kroz travu (A) i biljke? I to je
glasnik (N) Božji što nosi vijest od vlatka (G) do vlatka i šapće u uši (A) učmalome rašću
(D) i zakašnjelim cvjetovima (D) da je blizu kraj (N).

***

... Ja sve tako slušam, i onda ona kaže upirući podbratkom (I) o svoj štap (A): – Tako je to,
sinko (V) moj! Sve to živi i izvija svoj vijek (A) i radi kao mi ljudi. A kad dođe vrijeme i
presahne vrelo života (G), skloni se umorno k zemlji (D) i vrati se majci (D) svega života,
zemljici (D) crnoj. Te jeseni odvezla se teti Jetiki, a kad sam se na ljeto vratila, nije više bilo
naše dobre bake (G) na životu (L). I ona se sklonila u krilo majci, zemljici crnoj.
 VRŠNJAČKO VREDNOVANJE
Elementi 4 boda 3 boda 2 boda 1 bod
procjene

Tijekom rada Tijekom rada Tijekom rada Tijekom rada

Doprinos neprestano daje uglavnom daje ponekad daje rijetko daje
korisne ideje i korisne ideje i korisne ideje i korisne ideje i
aktivno sudjeluje u sudjeluje u sudjeluje u
sudjeluje u razgovoru. razgovoru. Član razgovoru.
razgovoru. Vođa Važan je član je skupine koji Često ga drugi
je koji ulaže skupine koji čini ono što se članovi tima
najviše napora. daje sve od traži. trebaju poticati
sebe. na rad.

Aktivno traži Preoblikuje Spreman je Spreman je

Rješavanje moguća rješenja rješenja koje su iskušati saslušati
problema, nalazi predložili drugi prijedloge prijedloge
problema
ih i predlaže ih članovi drugih članova drugih članova
skupini. skupine. skupine iako ne skupine, ali ih
predlaže ni ne rijetko
preoblikuje iskušava.
rješenja.

Konzistentno je Uglavnom je Ponekad je Rijetko je

Usredotočenost usredotočen na usredotočen na usredotočen na usredotočen na
zadatak i rok zadatak i rok zadatak i rok zadatak i rok
na zadatak
izvršenja. Vrlo izvršenja. Ostali izvršenja. Ostali izvršenja. Ostali
je članovi skupine članovi skupine članovi skupine
samoreguliran. tijekom rada tijekom rada tijekom rada
mogu računati ponekad ga često ga trebaju
na njega. trebaju podsjećati na
podsjećati na izvršenje
izvršenje zadatka.
zadatka.

Gotovo uvijek Većinom Povremeno Rijetko aktivno

Suradnja aktivno sluša, aktivno sluša, aktivno sluša, sluša i dijeli
dijeli ideje i dijeli ideje i dijeli ideje i ideje.
podrška je podrška je pokušava biti Rijetko se trudi
drugima. drugima. podrška biti podrška
Povezuje ljude u Doprinosi drugima. drugima.
skupini te stvara pozitivnom
pozitivno ozračju u
ozračje. skupini.
 PRIDJEVI – USUSTAVLJIVANJE − rješenja

1. Napiši pridjeve uz pripadajuće ilustracije. Slijedi primjer.

zaljubljen nasmijan/nasmiješen sunčan

oblačan munjevit

2. Pozorno pročitaj odlomak iz priče Čelična stupica pa istaknute pridjeve razvrstaj u

tablicu.
Svemu je bilo krivo nejasno i mutno praskozorje. Medvjedica nije voljela ta maglovita
jesenska jutra, u kojima su obrisi drveća i kamenja nestajali pod vlažnom koprenom
magle…
Njezine sitne, mrke oči, koje su inače oštro vidjele, nisu u sivom zastoru razabirale gotovo
ništa.
Medvjedica ne bi bila izašla iz brloga u maglovito jesenje jutro da nije bila gladna i − što je
još važnije – da joj nije bilo gladno dijete.
Bila je rana jesen. Na starim sječama rasli su guštici kupina, biljka do biljke, i sve bijahu
osute slatkim crnim plodovima. Divlje su kruške dozrele i zemlja je ispod njih bila
pokrivena slojem otpaloga zrelog voća. Pod panjevima i među suhim lišćem vrvjelo je od
sitnih životinja, miševa, kukaca i ličinaka. Šuma je bila puna hrane, ali je kiša već nekoliko
dana curila neumorno i uporno.
Vlatko Šarić: Čelična stupica
 opisni pridjevi posvojni pridjevi
nejasno, mutno, maglovita, jesenska
vlažnom, sitne, mrke, sivom,
gladna, gladno, rana, starim,
slatkim, crnim, divlje, pokrivena,
otpalog, zrelog, suhim, sitnih,
puna

3. Preoblikuj podebljane izraze u gradivne pridjeve.

a) Jeli smo kruh od kukuruza.

Jeli smo kukuruzni kruh.
b) Pili smo čaj od voća.
Pili smo voćni čaj.
c) Upotrebljavali smo čaše od plastike.
Upotrebljavali smo plastične čaše.
d) Sjeli smo za stol od stakla.
Sjeli smo za stakleni stol.

4. Dopuni rečenice istaknutim pridjevima u određenome obliku.

Džemper je modar. Taj modri džemper Ivan želi kupiti.

Sat je drven. Bakin drveni sat ima preko sto godina.
Automobil je star. Stričev stari automobil jako mu je drag.

5. Dopuni sljedeće rečenice skupom riječi stari brod u odgovarajućemu obliku.

Stari brod moga djeda skriva mnoge tajne.

Djed se od starog(a) broda ni danas ne odvaja.

Svakoga se dana vraća starom(u) brodu.

Moj djed voli svoj stari brod.

Stari brode! - uzvikne djed uvijek kad ga ugleda.

Dođi, pričat ću ti o starom(e) brodu.

Djed starim brodom putuje na rodni otok.

6. Dopuni rečenice komparativima i superlativima istaknutih pridjeva.

Marijina torba je teška, Ivanina je teža, a Anina najteža.

Čaj je sladak, sok je slađi, a kolač najslađi.
Ivo je u nogometu dobar, Marko je bolji, a Josip je najbolji.

7. Podcrtaj je li tvrdnja točna ili netočna.

Pridjevi dobar, zao, malen i velik imaju nepravilnu komparaciju. TOČNO NETOČNO
Superlativ se tvori predmetkom naj- + pozitiv. TOČNO NETOČNO
Nastavak -ši u komparativu imaju pridjevi lijep, lak i mek. TOČNO NETOČNO

8. Promotri primjere pa dopuni rečenicu.

lijen – ljeniji smiješan – smješniji suh – suši svijetao – svjetliji

U stupnjevanju nekih pridjeva provodi se glasovna promjena.

9. Podcrtaj pogreške u rečenicama. Napiši rečenice pravilno.

a) Jučer sam vidjela brata od Marka ispred škole.
Jučer sam vidjela Markova brata ispred škole.
b) Dala sam čokoladu ivaninoj mlađoj sestri.
Dala sam čokoladu Ivaninoj mlađoj sestri.
c) U našoj zemlji Hrvatskoj govori se Hrvatski jezik.
U našoj zemlji Hrvatskoj govori se hrvatski jezik.
d) Radujem se Božićnomu vremenu.
Radujem se božićnomu vremenu.
e) Za vrijeme Uskrsa najviše razmišljam o Uskrsnoj poruci.
Za vrijeme Uskrsa najviše razmišljam o uskrsnoj poruci.
f) Vukovar se nalazi u našoj naj istočnijoj županiji.
Vukovar se nalazi u našoj najistočnijoj županiji.
g) Dobili smo najednostavniji zadatak.
Dobili smo najjednostavniji zadatak.

10. Rastavi zadane pridjeve na slogove. Između slogova napiši spojnicu.

a) blijedo: blije-do
b) lijep: lijep
c slijep: slijep
d) trijezan: trije-zan
 GLAGOLI − rješenja

1. Podcrtaj glagole u rečenicama. Napiši ih u osnovnome obliku. Slijedi primjer. Zatim

ih razvrstaj na glagole radnje, stanja i zbivanja.

a) Cijeli je dan kišilo. kišiti

b) Puhao je jak vjetar. puhati
c) Mama je skuhala čaj. skuhati
d) Ivo je drijemao na kauču. drijemati
e) Razmišljao je o toplim danima. razmišljati
f) Napisao je Marku poruku. napisati
g) Otići će do njega. otići

glagoli radnje glagoli stanja glagoli zbivanja

skuhati, napisati, otići drijemati, razmišljati kišiti, puhati

2. Zadane rečenice napiši u traženome vremenu.

prošlo vrijeme sadašnje vrijeme buduće vrijeme

Željela sam otputovati na Želim otputovati na more. Željet ću otputovati na
more. more.
Učio si. / Učila si. Učiš. Učit ćeš.

Učio je o moreplovcima. Uči o moreplovcima. Učit će o moreplovcima.

prošlo vrijeme sadašnje vrijeme buduće vrijeme

Javili smo se s izleta. Javimo se s izleta. Javit ćemo se s izleta.

Prepisivali ste zadatke. Prepisujete zadatke. Prepisivat ćete zadatke.

Prenijeli su nam obavijesti. Prenesu nam obavijesti. Prenijet će nam obavijesti.

3. Rečenice iz 3. zadatka napiši u obliku pitanja rabeći česticu zar.
Željela sam otputovati na jug. Zar sam željela otputovati na jug?
Učit ćeš. Zar ćeš učiti?
Učio je o moreplovcima. Zar je učio o moreplovcima?

4. Rečenice iz 3. zadatka napiši u obliku pitanja rabeći česticu li.

Javili smo se s izleta. Jesmo li se javili s izleta?
Prepisujemo zadatke. Prepisujemo li zadatke?
Prenijet će nam obavijesti. Hoće li nam prenijeti obavijesti?

5. Podcrtanim glagolima odredi osobu, broj i vrijeme.

osoba i broj vrijeme

Zaspala je pred televizorom. 3. os. jd. prošlost
Saznat ćemo pobjednika. 1. os. mn. budućnost
Predložio je dugo putovanje. 3. os. jd. prošlost
Pjevat ćete na priredbi? 2. os. mn. budućnost
Cijeli dan tražim knjigu. 1. os. jd. sadašnjost
Nisi odgovorio na poziv. 2. os. jd. prošlost
Misle o boljim danima. 3. os. mn. sadašnjost

6. Napiši pravilno pogrešno napisane rečenice.

Htijeli smo ići na utakmicu.

Znamo da neželimo gledati dosadan susret.
Na kraju smo odlučili gledat Barcelonu.
Svi smo se razbižali kućama da ne zakasnimo.
Sutra ćemo podjeliti dojmove o igri Messija i Rakitića.

Htjeli smo ići na utakmicu.

Znamo da ne želimo gledati dosadan susret.
Na kraju smo odlučili gledati Barcelonu.
Svi smo se razbježali kućama da ne zakasnimo.
Sutra ćemo podijeliti dojmove o igri Messija i Rakitića.
 PREZENT – rješenja

1. Podcrtaj je li tvrdnja točna ili netočna.

a) Prezentom možemo izreći i budućnost. TOČNO NETOČNO
b) Mijenjanje glagola po glagolskim osobama zove se deklinacija. TOČNO NETOČNO
c) U hrvatskome jeziku tri su pomoćna glagola. TOČNO NETOČNO
d) U prezentu nekih glagola provode se glasovne promjene. TOČNO NETOČNO

2. Pozorno pročitaj tekst pa riješi zadatke.

Zoe ulazi u stubište. Na leđima nosi školsku torbu. Prođe pokraj dvanaest liftova i usput
pritisne svih dvanaest gumba, a onda skrene iza ugla. Prema stubama.
− Dva! Četiri! Šest! Osam! Deset!

Uhvati se za rukohvat i preskače po dvije stube odjednom.

− Bok!
− Bok! – otpozdravi joj dječak koji sjedi na otiraču ispred jednih vrata.
Ana Đokić Pongrašić: Zoe, djevojčica s vrha nebodera

Prepiši glagole u prezentu.

ulazi, nosi, prođe, pritisne, skrene, uhvati se, preskače, otpozdravi, sjedi
Napiši osobu i broj napisanih glagola. 3. osoba/lice jednine

Drugu i treću rečenicu iz teksta napiši u 2. osobi jednine.

Na leđima nosiš školsku torbu. Prođeš pokraj dvanaest liftova i usput pritisneš svih dvanaest
gumba, a onda skreneš iza ugla.

3. Dopuni stihove pjesme Igraj, moja Hrvatska prezentom glagola u zagradama.

Kada odrasteš (odrasti, 2. os. jd.) na ovoj cesti 

Naučiš (naučiti, 2. os. jd.) voljeti svoj život na njoj 
Prvoj se lopti daš (dati, 2. os. jd.) lako smesti 
Na kojoj piše (pisati, 3. os. jd.) jedinoj ljubavi mojoj.

Oči sretne vide (vidjeti, 3. os. mn.) samo tvoje boje

I bude (buditi, 3. os. mn.) onaj osjećaj u meni,
Da zauvijek te volim (voljeti, 1. os. jd.), moja želja to je (biti, nenagl. 3. os. jd.),  
Ja pjevam (pjevati, 1.os. jd.) glasno, a ti samo kreni!
Kada odrasteš (odrasti, 2. os. jd.) u mome kraju,
Cesta tu nauči (naučiti, 3. os. jd.) svu djecu kako 
Voljeti svoje, da, sada znaju : (znati, 3. os. mn.)
Uz tebe tu su (biti, nenaglašeni, 3. os. mn.) i kada ne ide (ići, 3. os. jd.) lako. 

Oči sretne vide (vidjeti, 3. os. mn.) samo tvoje boje 

I bude (buditi, 3. os. mn.) onaj osjećaj u meni,
Da zauvijek te volim, (voljeti, 1. os. jd.) moja želja to je (nenaglašeni oblik pom. glag. biti, 3.
os. jd.),
Ja pjevam (pjevati, 1. os. jd.) glasno, a ti samo kreni!

4. Odgovori na postavljena pitanja jesnim ili niječnim naglašenim (duljim) oblikom

prezenta pomoćnoga glagola biti.
Jesam li napisao zadaću? Jesam./Nisam.
Jesi li shvatio gradivo? Jesi./Nisi.
Je li Anina majka nastavnica? Jest./Nije.

5. Preoblikuj jesne rečenice u niječne.

Otvaram čitanku. Ne otvaram čitanku.
U njoj tražim pjesmu. Ne tražim u njoj pjesmu.
Ivo se buni. Ivo se ne buni.
On želi čitati prozu. On ne želi čitati prozu.

6. Rečenice iz 5. zadatka preoblikuj u upitne rabeći česticu li.

Otvaram čitanku. Otvaram li čitanku?
U njoj tražim pjesmu. Tražim li u njoj pjesmu?
Ivo se buni. Buni li se Ivo?
On želi čitati prozu. Želi li on čitati prozu?
 PERFEKT − rješenja

1. Riješi križaljku. Dobit ćeš pojam povezan s glagolskim oblikom perfektom.

1. N A P I S A T I
2. K R NJ I
3. S L O Ž E N O
4. D O Š L I
5. N E N A G L A Š E N I
6. O S O B A M A
7. G L A G O L S K I
8. B I T I

1. Osnovni oblik glagola napisao je

2. Perfekt izrečen samo glagolskim pridjevom radnim
3. Perfekt nije jednostavno glagolsko vrijeme, već...
4. Glagolski pridjev radni glagola doći, 3. os. mn.
5. Oblik prezenta pomoćnoga glagola koji je dio perfekta (naglašeni/nenaglašeni)
6. Glagoli se mijenjaju po licima ili...
7. Dio perfekta je ... pridjev radni
8. Pomoćni glagol koji je dio perfekta

Rješenje križaljke: prošlost

2. Razvrstaj podcrtane perfekte.

Nekako baš u to vrijeme u knjižnici se začuo tihi zvižduk, zvižduk vjetra pod prozorom
(samo mnogo tiši i nejasniji!) i pas, koji je dotada motrio policajca s mrzovoljnim izrazom
njuške, naglo je skrenuo pozornost prema onome malom prozoru kod fikusa benjamina!
Gledao je i osluškivao, čak se jedanput počeškao po glavi, a onda na onaj svoj osobit način
nekoliko puta kimnuo glavom. Koga je to vidio?

perfekt krnji perfekt

je motrio se začuo
je skrenuo osluškivao
 gledao je se počeškao
je vidio kimnuo

3. U kojoj je osobi podcrtani glagol u primjeru Gospodin direktor na to nije znao

odgovoriti.?

Podcrtani je glagol u 3. osobi jednine.

4. Napiši rod i broj podcrtanim perfektima.

No opet se začuo zvižduk vjetra, samo malo glasnije (nestrpljivije). Policajac je

krenuo prema psu, gospodin direktor prema policajcu, gospođa knjižničarka krenula
je prema njima jer joj se učinilo da je na pomolu težak okršaj. Svi su se pokrenuli i
počeli glasno raspravljati, nastala je opća zbrka i kaos, a pas…

je krenuo m. r. jd.
krenula je ž. r. jd.
se učinilo s. r. jd.
su se pokrenuli m. r. mn.
nastala je ž. r. jd.

5. Sljedeće rečenice prepiši tako da podcrtane imenice napišeš u množini.

Policajac je krenuo prema psu, gospođa knjižničarka krenula je prema njima.

A pas je nestao!

Policajci su krenuli prema psima, gospođe knjižničarke krenule su prema njima.

A psi su nestali!

6. Prepiši sljedeće rečenice tako da perfekte zamijeniš prezentom.

Nekako baš u to vrijeme u knjižnici se začuo tihi zvižduk, zvižduk vjetra pod prozorom
(samo mnogo tiši i nejasniji!) i pas, koji je dotada motrio policajca s mrzovoljnim izrazom
njuške, naglo je skrenuo pozornost prema onome malom prozoru kod fikusa benjamina!
Gledao je i osluškivao, čak se jedanput počeškao po glavi, a onda na onaj svoj osobit način
nekoliko puta kimnuo glavom.

Nekako baš u to vrijeme u knjižnici se začuje tihi zvižduk, zvižduk vjetra pod prozorom____
(samo mnogo tiši i nejasniji!) i pas, koji motri policajca s mrzovoljnim izrazom njuške,____
naglo skrene pozornost prema onome malom prozoru kod fikusa benjamina! Gleda i______
osluškuje, čak se jedanput počeše po glavi, a onda na onaj svoj osobit način nekoliko
puta___ kimne glavom.

7. Zadane rečenice preoblikuj u upitne rabeći česticu li.

Pas je nestao! Je li pas nestao?

Svi su se pokrenuli. Jesu li se svi pokrenuli?

Gledao je i osluškivao. Je li gledao i osluškivao?

Okrenula je stranicu. Je li okrenula stranicu?

Knjige nemaju vrata i zvonce. Imaju li knjige vrata i zvonce?

8. Kojom je česticom oblikovano pitanje u zadanoj rečenici?

Zar vi nikada niste ušli u knjigu?

Pitanje je oblikovano česticom zar.

9. Sljedeće rečenice napiši u perfektu.

a) Marko voli sladoled. Marko je volio sladoled.

b) On ne smije jesti kikiriki. On nije smio jesti kikiriki.

c) Ima dva kućna ljubimca. Imao je dva kućna ljubimca.

d) Učenik je petoga razreda. Bio je učenik petoga razreda.

f) Markov djed živi na otoku. Markov djed živio je na otoku.

e) Vide more i ribare s mrežama. Vidjeli su more i ribare s mrežama.

 FUTUR PRVI – rješenja

1. Podcrtaj točne tvrdnje.

Infinitiv je određeni / neodređeni glagolski oblik.
Infinitivu možemo / ne možemo odrediti glagolsko vrijeme, osobu i broj.
Infinitiv sudjeluje u tvorbi perfekta / futura prvog.

2. Poveži podebljani oblik prezenta pomoćnoga glagola htjeti s odgovarajućim značenjem u

desnome stupcu. Na praznu crtu napiši odgovarajuće slovo.

a) Ivan hoće bombon. d)__ zanijekani prezent pomoćnoga glagola htjeti, 2. os. jd.

b) Oni hoće ići u kino. c)__ nenaglašeni prezent pomoćnoga glagola htjeti, 3. os. jd.

c) Gledat će dobar film. b)__ naglašeni prezent pomoćnoga glagola htjeti, 3. os. mn.

d) Nećeš ići s nama? a)__ naglašeni prezent pomoćnoga glagola htjeti, 3. os. jd.

3. Preoblikuj Lanin plan napisan u natuknicama u rečenice s glagolima u futuru

prvome.

− rano se buditi
− svakodnevno plivati
− jesti ribu
− svake večeri ići na sladoled
− pročitati barem dvije knjige
− iskoristiti dan najbolje što mogu
− sve to raditi, ali i pošteno se naspavati

Rano ću se buditi. Svakodnevno ću plivati. Jest ću ribu. Svake večeri ići ću na sladoled._____
Pročitat ću barem dvije knjige. Iskoristit ću dan najbolje što mogu. Sve ću to raditi, ali (ću) se
i pošteno naspavati.

4. Zadatak ima dva dijela.

Preoblikuj zadane jesne rečenice u upitne.

Otputovat ću s bakom u njezin rodni kraj.

Hoću li otputovati s bakom u njezin rodni kraj?

Pokazat će mi tavan.

Hoće li mi pokazati tavan?

Popet ću se i istraživat ću koje tajne krije.

Hoću li se popeti i hoću li istraživati koje tajne krije?

Naći ću bakine stare uspomene.

Hoću li naći bakine stare uspomene?

Ona će mi pričati o tim davnim danima.

Hoće li mi ona pričati o tim davnim danima?

Potrudit ću se sačuvati dio njezinih uspomena kao dio sebe.

Hoću li se potruditi sačuvati dio njezinih uspomena kao dio sebe?

b) Preoblikuj prve dvije jesne rečenice u niječne.

Neću otputovati s bakom u njezin rodni kraj.

Neće mi pokazati tavan.

5. Razvrstaj u tablicu podebljane glagole iz priče Vladimira Nazora Halugica.

Frane odgovori da je to znak po kojem će ju majka jednom naći i prepoznati i da joj sada
donosi sreću.
− Tebe je rodila neka nesretna kneginja, a možda i kraljica. Ona te sada sigurno traži
po svijetu. Uzet će te sa sobom na zlatnu lađu. – govorio je Frane.
− I ti ćeš onda s nama. Ja ću uvijek biti uza te.
−
perfekt prezent futur prvi
je rodila, govorio je je, donosi, traži će naći, (će) prepoznati, uzet
će, ću biti
6. Ispravi pogreške u zadanim rečenicama. Piši cjelovite rečenice.

Danas čemo igrati nogomet. Danas ćemo igrati nogomet.

Doć će i moj mlađi brat. Doći će i moj mlađi brat.

Pobijedimo li, slaviti ćemo pobjedu. Pobijedimo li, slavit ćemo pobjedu.

Biti će to pravi užitak za navijače. Bit će to pravi užitak.

Svi nam govore da ćemo mi pobijedit. Svi nam govore da ćemo mi pobijediti.

Neželim da nas pobijede. Ne želim da nas pobijede.

Ako igrate ne korektno, sudac može prekinuti igru. Ako igrate nekorektno, sudac može
prekinuti igru.

7. Prepiši zadane rečenice u traženome vremenu.

perfekt prezent futur prvi

Ivo je rado slušao bajke.
Popodne sam učila.
Ana je voljela sladoled.
Munje su sijevale.
Jesam li igrala novu
igricu?
Marko nije volio povrće.
Anina je majka bila
nastavnica.
Ivo rado sluša bajke. Ivo će rado slušati bajke.
Popodne učim. Popodne ću učiti.
Ana voli sladoled. Ana će voljeti sladoled.
Munje sijevaju. Munje će sijevati.
Igram li novu igricu? Hoću li igrati novu
igricu?
Marko ne voli povrće. Marko neće voljeti povrće.
Anina je majka nastavnica. Anina će majka biti
nastavnica.
 GLAGOLI – USUSTAVLJIVANJE − rješenja

1. Prepiši rečenice iz teksta I. B. Singera Ole i Trufa tako da glagole u perfektu

zamijeniš prezentom.
Šuma je bila velika, gusta. Šuma je velika, gusta.
Bio je mjesec studeni. Mjesec je studeni.
Noći su bile hladne i vjetrovite. Noći su hladne i vjetrovite.
Kidala ga je kiša, vjetar. Kida ga kiša, vjetar.
Lišće je još uvijek ispuštalo ugodan miris. Lišće još uvijek ispušta ugodan miris.
Sunce ga je obasjavalo kroz napušteno, ali živo granje, a crvi i muhe, koje su nekako
preživjele jesenske oluje, plazile su po njemu.
Sunce ga obasjava kroz napušteno, ali živo granje, a crvi i muhe, koje nekako preživljavaju
jesenske oluje, plaze po njemu.
Skakutali su i živkali tražeći hranu što je šuma u to doba godine pruža.
Skakuću i živkaju tražeći hranu što je šuma u to doba godine pruža.

2. Zadatak ima dva dijela.

a) Podcrtaj glagole (2) u sljedećoj rečenici. Iznad glagola napiši osobu i broj.
3. os. mn. 3. os. jd.
Božja stvorenja znaju da je smrt samo oblik života.

b) Imenuj glagolsko vrijeme. prezent

3. Zadatak ima četiri dijela.

a) U sljedećim rečenicama podcrtaj perfekte (8).

Trufa se probudila i na svoje veliko iznenađenje otkrila da više ne visi na drvetu. Vjetar ju
je otpuhnuo dolje dok je spavala. Osjećala se drukčije. Sada su sve njezine bojazni
iščezle. Buđenje je donijelo sa sobom svijest koju nikad prije nije osjetila.

b) Prepiši krnje perfekte. se probudila, otkrila, osjećala se

c) Prepiši jedan glagol u prezentu. (ne) visi

Napiši mu infinitiv. visjeti

d) Popuni tablicu primjerima iz polaznoga teksta.

glag. pridjev glag. pridjev glag. pridjev glag. pridjev

radni, ž. r. jd. (5) radni, ž. r. mn. radni, s. r. jd. (1) radni, m. r. jd. (1)
(1)
probudila, otkrila, iščezle donijelo otpuhnuo
spavala, osjećala,
osjetila

4. Prepiši zadane rečenice tako da glagole u prezentu zamijeniš futurom prvim.

Film, knjiga, strip i slika nastaju radom jedne osobe ili više njih.
Film, knjiga, strip i slika nastajat će radom jedne osobe ili više njih.
Pravo umjetnika nad rezultatima vlastitoga rada jasno je samo po sebi.
Pravo umjetnika nad rezultatima vlastitoga rada jasno će biti samo po sebi.
Slično pravo imaju svi.
Slično pravo imat će svi.
To njihovo autorsko pravo podsjeća na vlasništvo i zaštićeno je Ustavom.
To njihovo autorsko pravo podsjećat će na vlasništvo i bit će zaštićeno Ustavom.
Zakonom o autorskome radu i srodnim pravima štite se djela i izvedbe djela.
Zakonom o autorskome radu i srodnim pravima štitit će se djela i izvedbe djela.
Umjetnici svoje prihode ostvaruju od izvedbe ili prodaje svojih djela.
Umjetnici će svoje prihode ostvarivati od izvedbe ili prodaje svojih djela.

5. Zadatak ima četiri dijela.

a) Podcrtane riječi razvrstaj u tablicu.

b) Crvenom bojom podcrtaj glagole.

Nekako baš u to vrijeme u knjižnici se začuo tihi zvižduk, zvižduk vjetra pod prozorom
(samo mnogo tiši i nejasniji!) i pas, koji je dotada motrio policajca s mrzovoljnim izrazom
njuške, naglo je skrenuo pozornost prema onome malom prozoru kod fikusa benjamina!
Gledao je i osluškivao, čak se jedanput počeškao po glavi, a onda na onaj svoj osobit način
nekoliko puta kimnuo glavom.

No opet se začuo zvižduk vjetra, samo malo glasnije (nestrpljivije).

Gospodin direktor dobro je promotrio cijelu knjižnicu.

− Hej, gdje je pas? – zapitao se glasno gospodin direktor, a gospođa knjižničarka i

policajac istog su trena prekinuli žučnu raspravu treba li, i ako treba, koga treba
privoditi!
− Nema psa! – zaključio je zbunjeno gospodin direktor. – Pa gdje je nestao?
− Iskočio je kroz prozor! – kaže policajac.

pridjevi prijedlozi prilozi

tihi, nejasniji, mrzovoljnim, u, pod, s, prema, kod, po, na, dotada, naglo, onda, opet,
malom, cijelu, istog, žučnu kroz glasnije, nestrpljivije, dobro,
glasno, zbunjeno

c) Prepiši krnje perfekte (6). se začuo, osluškivao, se počeškao, kimnuo, se začuo, zapitao
se

d) Prepiši jedan glagol u infinitivu. privoditi

 HRVATSKI JEZIK I DVOJEZIČNOST − rješenja

1. Podcrtaj točnu tvrdnju.

Hrvatski standardni jezik službeni je jezik u Republici Hrvatskoj i njime se služimo u školi,
u medijima i u javnim ustanovama / u svakodnevnoj komunikaciji s prijateljima.
Uče ga govornici kajkavskoga i čakavskoga narječja / svi govornici hrvatskoga jezika.
Razgovorni se jezik upotrebljava u službenoj komunikaciji / u komunikaciji s
prijateljima i obitelji.

2. Sljedeće rečenice dopuni svojim podatcima.

Individualni odgovori.
Živim u ____________________________. Moj mjesni govor pripada
__________________ narječju.
Karakteristične riječi mojega zavičajnog govora jesu:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
.
U standardnome jeziku glase:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
.

3. Podcrtaj riječi koje pripadaju razgovornomu jeziku.

Raska nam je danas predstavila novoga učenika. Čujem da je neka faca. Ima jedinicu iz
matiše, a fura neki svoj đir.

4. Pročitaj pjesme. U svakoj pjesmi podcrtaj riječi karakteristične za narječje kojim je

pjesma napisana.
a)
Tonči Petrasov Marović, Puka sirotinja

To nije oni
ča ništa nima
to je oni
ča ništa ne zna

pa mu je o' tega zima.

Pjesma je napisana čakavskim narječjem.

b)
Marija Novak, Noč

Obljekla si je
Srebrnemi zvezdicami
Zimsko suknjo,
Do glježnja samo.

Stiha, tak stiha

Gazila sem beljino njeno,
I zibala noč pospano.

Pjesma je napisana kajkavskim narječjem.

c)
Mirko Sanković, Zima

Prvi je misec. Zima.

Noć je progutala dan.
Sniga zavr' prozora ima,
a did ga baca povazdan.

Kad se umori kroz cilac prti,

blago ga čeka, na jaslan riče,
baba prede, vreteno vrti
i na onog što nam zacukri Liku jope viče.

Pjesma je napisana štokavskim narječjem.

5. Sljedeće rečenice napiši svojim zavičajnim govorom.

Individualni odgovori.
a) Djeca se raduju trešnjama.

npr. Dica se raduju trišnjama.

b) Gospođa Marija uzgaja lubenice.

c) U maloj kući na brijegu moj djed čuva alat za rad.

6. Dopuni tekst odgovarajućim riječima.

U nekim lokalnim zajednicama može se, uz hrvatski jezik, uvesti i jezik nacionalne manjine.
U Republici Hrvatskoj, osim Hrvata, žive Česi, Talijani, Srbi, Slovaci, Nijemci, Mađari i dr.
Zbog toga je, primjerice u Baranji, uz hrvatski jezik u uporabi i mađarski jezik jer u Baranji
živi mnogo Mađara.
U Istri je u uporabi i talijanski jezik jer tamo živi dosta Talijana.
U okolici Daruvara aktivna je češka nacionalna manjina jer njeguju svoj češki jezik.
I hrvatski jezik postoji kao drugi jezik, i to u onim zemljama u kojima Hrvati čine nacionalnu
manjinu.
Hrvati su nacionalna manjina u dvanaest europskih država. To su: REPUBLIKA AUSTRIJA,
REPUBLIKA BUGARSKA, CRNA GORA, ČEŠKA REPUBLIKA, REPUBLIKA
KOSOVO, MAĐARSKA, REPUBLIKA SJEVERNA MAKEDONIJA, RUMUNJSKA,
REPUBLIKA SLOVAČKA, REPUBLIKA SLOVENIJA, REPUBLIKA SRBIJA,
REPUBLIKA ITALIJA.

Prepiši navedene države pisanim slovima. Pazi na pisanje velikoga početnog slova.
Republika Austrija, Republka Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Republika Kosovo,_
Mađarska, Republika Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Republika Slovačka, Republika__
Slovenija, Republika Srbija, Republika Italija
 VELIKO POČETNO SLOVO − rješenja

1. Dopuni.
Na svijetu ima sedam kontinenata. To su: Afrika, Antarktika, Azija, Australija, Europa,
Sjeverna Amerika i Južna Amerika.

2. Riješi križaljku. Premetanjem slova u istaknutim kvadratićima dobit ćeš naslov

nastavne jedinice.

1.
A U S T R A L I J A
Č E Š K A
2.

S L O V A Č K A
3.

D U B R O V N I K
4.

H R V A T S K I
5.

D U G O S
6.
E L C I
Z A G R E
7.
B A Č K I
P R I J E D L O Z I
8.

O T O K
9.

1. Najmanji kontinent
2. i 3. Zemlje nastale od Čehoslovačke
4. Hrvatski grad koji je u prošlosti bio republika
5. Jezik kojim govore Hrvati
6. Stanovnici Dugoga Sela
7. ... odrezak (posvojni pridjev od imenice Zagreb)
8. Jedna od vrsta riječi koja može biti u imenima država, gradova, mjesta
9. Mjesto kraj Sinja ili Vinkovaca; kopno okruženo morem

Rješenje: VELIKO POČETNO SLOVO

Napiši pojmove iz križaljke pisanim slovima.
Australija, Češka, Slovačka, Dubrovnik, hrvatski, Dugoselci, zagrebački, prijedlozi, Otok

3. Spoji grad s državom. Napiši imena gradova i država pisanim slovima.

GRAD DRŽAVA

LISABON ŠPANJOLSKA
Lisabon Španjolska
LJUBLJANA ITALIJA
Ljubljana Italija
SARAJEVO PORTUGAL
Sarajevo Portugal
BEČ MAĐARSKA
Beč Mađarska
BARCELONA SLOVENIJA
Barcelona Slovenija
BUDIMPEŠTA BOSNA I HERCEGOVINA
Budimpešta Bosna i Hercegovina
RIM BUGARSKA
Rim Bugarska
SOFIJA AUSTRIJA
Sofija Australija
4. Prepiši pisanim slovima.
TONI ŽIVI U MONTREALU, U KANADI, DRŽAVI KOJA SE NALAZI U SJEVERNOJ
AMERICI. IMA KANADSKO, ALI I HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO. OTAC MU JE
HRVAT, A MAJKA ŠPANJOLKA. TONIJEVA BAKA I DJED ŽIVE U MJESTU DONJI
MIHOLJAC, U SLAVONIJI. TONI GOVORI ČETIRI JEZIKA: FRANCUSKI,
ENGLESKI, HRVATSKI I ŠPANJOLSKI.

Toni živi u Montrealu, u Kanadi, državi koja se nalazi u Sjevernoj Americi. Ima kanadsko, ali
i hrvatsko državljanstvo. Otac mu je Hrvat, a majka Španjolka. Tonijeva baka i djed žive
u___
mjestu Donji Miholjac, u Slavoniji. Toni govori četiri jezika: francuski, engleski, hrvatski i__
španjolski.

5. Zadatak ima dva dijela.

a) Prepiši rečenice pisanim slovima.
b) Mjesta koja se spominju u napisanim rečenicama označi na slijepoj karti.

a) SVETI MARTIN NA MURI NALAZI SE U SJEVERNOME DIJELU HRVATSKE.

Sveti Martin na Muri nalazi se u sjevernome dijelu Hrvatske.

b) U ISTRI SE NALAZI MJESTO SVETI PETAR U ŠUMI.

U Istri se nalazi mjesto Sveti Petar u Šumi.

c) U DALMACIJI POSTOJI MJESTO SVETI FILIP I JAKOV.

U Dalmaciji postoji mjesto Sveti Filip i Jakov.

d) SVETI MARTIN POD OKIĆEM NALAZI SE U SREDIŠNJOJ HRVATSKOJ,

NEDALEKO OD ZAGREBA.
Sveti Martin pod Okićem nalazi se u središnjoj Hrvatskoj, nedaleko od Zagreba.
Sveti Petar u Šumi
 VJEŽBA PRED ZAVRŠNI ISPIT ZNANJA − rješenja

1. Dopuni rečenice.

Promjenjive riječi Nepromjenjive riječi

su one koje su one koje ne
mijenjaju svoje mijenjaju svoje
oblike, a pritom ne oblike.
mijenjaju svoje
značenje.

2. Prepiši iz teksta po jedan primjer za nepromjenjive vrste riječi.

Joj, zaboravio sam Ivani kupiti poklon! Pitat ću Marka hoće li on ići na rođendan pa ćemo
sutra kupiti jedan zajednički poklon.

VRSTA RIJEČI usklik čestica prijedlog veznik prilog

PRIMJER joj li na pa sutra

3. Podcrtaj priloge u rečenici i razvrstaj ih.

Ovdje, u planini, uvijek je mirno, a dolje, u gradu, radi se užurbano i nikada se ne zastane.

Prilozi vremena: uvijek, nikada

Prilozi mjesta: ovdje, dolje
Prilozi načina: mirno, užurbano
4. Zaokruži slovo uz rečenice u kojima je prijedlog pravilno uporabljen.

a) Sjedio je s Domagojem.
b) Kupio je sa Markom Ivani poklon.
c) Otišao je ka Ivani.
d) Družio se sa Ksenijom.
Rješenje: a), d)

5. Istaknutim imenicama u rečenici odredi rod, broj i padež. Odgovor napiši u zagrade.
Služi se kraticama.
Računalne igrice (ž. r. mn. A) s prijateljima (m. r. mn. I) treba igrati oprezno. Često se
djeca (s. r. mn. N) zanesu pa igra potraje satima (m. r. mn. I). U ponekim igricama (ž. r. mn.
L) zna biti i nasilja (s. r. jd. G).

6. Dopuni rečenice pravilnim komparativima ili superlativima zadanih pridjeva.

Crni čaj je gorči (gorak, komparativ) od zelenoga.
On je najjači (jak, superlativ) u obitelj.
Ona je najbolja (dobra, superlativ) u skoku uvis.

7. Rečenicu s glagolom u prezentu Voli zagonetke. napiši:

a) u perfektu
Volio je zagonetke.

b) futuru prvome
Voljet će zagonetke.

8. Podcrtaj riječi koje treba napisati velikim početnim slovom.

Josip je rođen u mjestu sveti ivan zelina. Gradić je smješten u dolini rijeke lonje,
sjeveroistočno od zagreba, glavnoga grada republike hrvatske. Danas je taj grad na glasu
zbog svojih vina i ceste koja prolazi vinorodnim naseljima od donje zeline prema nespešu i
gornjem psarjevu.

9. Upiši potrebne pravopisne znakove.

Hej, Marija, dođi ovamo!
„Stižem brzo“, kaže Marija i požuri.

10. Podcrtaj pet pogrešaka u tekstu. Pogrešne oblike napiši pravilno na prazne crte
ispod podcrtane riječi.

Nikada neznaš što ti nosi sutra. Da li dan vedar ili oblačan? Ako si ne sretan, to se zna
ne znaš Je nesretan_________
brzo promjeniti. Moraš bit strpljiv.
promijeniti biti______