4.

KONCEPCIJA HRVATSKOGA JEZIKA U NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU

Hrvatski jezik najopseniji je predmet u srednjokolskom obrazovanju. On
obuhvaa tri nastavna podruja. To su hrvatski jezik, hrvatska i svjetska knjievnost,
jezino izraavanje. Sadraji nastavnoga podruja mogu biti obvezni i izborni. Program
hrvatskoga jezika za gimnazije sadrajno se, metodoloki i koncepcijski povezuje s
Programom hrvatskoga jezika za osnovnu kolu i s njim ini zajedniki sustav
jezinoga i knjievnoga odgoja i naobrazbe. Ostvaruje se viom teoretskom razinom u
pristupu jezinim i knjievnim sadrajima te novim, sloenijim organizacijskim
oblicima odgojno.obrazovne djelatnosti. Izborni program namijenjen je darovitijim
uenicima te uenicima s posebnim jezinim i knjievnim interesima. Uitelj i uenik
biraju ponuene sadraje.
Temeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti uenike za govorenje i pisanje
na hrvatskom knjievnom jeziku. Time ga osposobljavamo za komunikaciju,
svladavanje gradiva drugih predmeta, ali ga i ukljuujemo u cjeloivotno obrazovanje.
Svaki predmet ima svoj cilj, svrhu i zadae posebno istaknute za svako nastavno
podruje u nastavnom planu i programu. Svrha je nastave hrvatskoga jezika u
gimnaziji osvijestiti potrebu stalnog uenja hrvatskoga jezika, razvijati i uvrivati
brigu i ljubav za hrvatski jezik i knjievnost, stei spoznaje o hrvatskome jeziku kao
sredstvu priopavanja i umjetnikoga izraavanja, stei jezino znanje, jezinu kulturu
i sposobnosti za uporabu hrvatskoga jezika u svim tekstovnim vrstama, funkcionalnim
stilovima i priopajnim sredstvima, stei knjievno znanje, knjievnu kulturu i
sposobnosti kako bi uenici mogli samostalno itati knjievna djela, razumijevati ih,
tumaiti i prosuivati, stei jezinu, knjievnu, kazalinu i medijsku kulturu kojom se
pojedinac potvruje kao samosvojno bie sposobno za ivot s drugima u snoljivosti i
razliitostima to ih prua demokratsko drutvo. U programu se navode i zadae
nastavnoga predmeta hrvatskoga jezika kojima se postie svrha nastave.
Sadraji nastavnoga podruja hrvatski jezik podijeljeni su po razredima tako da se u
prvome razredu obrauju fonoloki sadraji, u drugome morfoloki, u treemu
sintaktiki, a u etvrtomu leksikoloki sadraji. Kroz sve te sadraje proteu se
pravopisni i pravogovorni sadraji. Narjeja se u skladu s time, u svakom razredu
promatraju s odreenog stajalita, primjerice u prvome se razredu prouavaju glavne
osobitosti fonemskog i naglasnog sustava akavskog i kajkavskog narjeja u usporedbi
s hrvatskim standardnim jezikom. Hrvatski se standardni jezik prouava i sa stajalita
povijesnoga razvoja. Gradivo iz povijesti jezika podijeljeno je na etiri cjeline i svaka se
od njih obrauje u jednome razredu srednje kole. Tako primjerice uenici drugoga
razreda ue o hrvatskome jeziku od XVI. do kraja XVIII. stoljea. Nastavno podruje
knjievnost u prvome razredu obuhvaa sadraje iz teorije knjievnosti. Sa stajalita
teorije knjievnosti i na pripadajuim uzorcima prouavaju se knjievni rodovi lirika,
epika, drama i diskurzivni knjievni oblici. Gradivo iz knjievnosti u prvome razredu
obuhvaa i povijest knjievnosti, uenici na reprezentativnim djelima upoznaju
klasinu i srednjovjekovnu knjievnost. U drugom, treem i etvrtom razredu nastavlja
se prouavanje reprezentativnih djela hrvatske i svjetske knjievnosti podijeljeno po
razdobljima. Podruje jezinoga izraavanja usklauje se s nastavom jezika i
knjievnosti. Tako se u prvome razredu uvjebavaju pisano i govoreno izraavanje,
govorenje kao jezina djelatnost, tekst i vrste teksta. U drugome se razredu nastavlja

prouavanje vrsta tekstova: uvjebava se pisanje ivotopisa, prikaza, saetka i

upuivanja.
Izborni program nastavnoga predmeta hrvatski jezik programski je podijeljen na 3
podruja: hrvatski jezik, knjievnost, kazalite i medijska kultura te jezino
izraavanje. Izborni program hrvatskoga jezika
temeljitije obrauje i proiruje
spoznaje steene u obradi obvezatnog programa. Primjerice, u izbornom programu za
etvrti razred nalazi se obrada sadraja koji nisu obuhvaeni obvezatnim dijelom ili su
u njemu samo spomenuti, uenici se temeljitije upoznaju s najvanijim starijim
hrvatskim rjenicima, produbljuju se i proiruju spoznaje o povijesti hrvatskoga
standardnog jezika u XX. stoljeu. U podruju knjievnosti, kazalita i medijske kulture
uenici upoznaju reprezentativne knjievnike koji nisu obuhvaeni obvezatnim
programom, proiruju spoznaje o teatrologiji. Medijska se kultura u srednjokolskome
programu javlja samo u izbornome programu i to kroz obradu filmova, televizijskoh
filmova, radijskih emisija i radiodrama. U podruju jezinoga izraavanja uvjebavaju
se oblici koji nisu obuhvaeni obvezatnim programom. Tako se u etvrtome razredu
produbljuje znanje o pisanju eseja, uvjebava se pisanje kritike, rasprave, pripremanje
predavanja i odravanje govora te se uenici uvjebavaju za voenje razliitih javnih
priredbi, radijskih i televizijskih emisija.
Uiteljima nije lako osposobiti uenike za sve ovdje navedeno. Potreban je
sustavan i kontinuiran rad te nastavnikova upornost. Uitelj hrvatskoga jezika na kraju
treba imati uenika osposobljenog za uspjeno snalaenje u svakodnevnim
priopajnim situacijama, osposobljenog za itanje i samostalnu interpretaciju
knjievnoga djela.