SADRŽAJ ZIPS-a broj 1440/1441, JULI/AUGUST 2021.
GODINE
ZIPS
Izdava~
”Privredna {tampa” d.o.o. Sarajevo
Direktor
Almir ALISPAHI]
Urednik izdanja
Almir ALISPAHI]
Ure|uje redakcijski kolegij:
Amra GOGALIJA, Selma D@INI]
i Senida AVDIBEGOVI]
Lektor Vildana VRABAC
Stalni saradnici:
mr. Neven AK[AMIJA,
dr. Dinka ANTI], Fuad BALTA,
mr. sci. Ranko BATINI]
dr. Muhamed CIMIROTI],
Admir ]EBI],
prof. dr. Jasminka
GRADA[^EVI] - SIJER^I],
Medina DUDO,
mr. \emaludin MUTAP^I],
D`avida HAD@I], Mehmed HAD@I],
Mensur HAD@IMUSI],
Ernis IMAMOVI], Esma JAHI],
Dragoljub KOVIN^I],
prof. dr. Meliha POVLAKI],
prof. dr. Du{ko MEDI],
dr. Senad MULABDI],
prof. dr. Milan BLAGOJEVI],
dr. sc. Jozo PILJI], Dejan RAKI],
Dejan RADI], Dragana RIBI],
Midhat SALI], Zinka SALIHAGI],
akademik prof. dr. Miodrag N.
SIMOVI],
mr. sc. Kenan SPAHI],
Ismet VELI] i Stana VIDOVI]
DTP ”Privredna {tampa”
Adresa Redakcije:
D`emala Bijedi}a 185 Sarajevo
E-mail:
zips@privrednastampa.biz
http: www.privrednastampa.biz
Telefoni/faks:
Redakcija: 461-023 i 460-748
Slu`ba pretplate: 542-700/faks
Godi{nja pretplata 500 KM -
u cijenu je ura~unat PDV
Uplate vr{iti na
”Privredna {tampa”
d.o.o. Sarajevo
na na{e transakcione
ra~une kod banaka:
INTESA SANPAOLO BANKA
Bosna i Hercegovina
154001-1100299682
SPARKASSE BANK Sarajevo
199-049-00050907-04
ZiraatBank BH d.d.
186-121-03100504-24
UniCredit Bank Sarajevo
3389002208688749
IBAN: BA393389002208688749
SWIFT - UNCRBA22
Op}inski sud Sarajevo
Mati~ni broj subjekta
65-01-0958-12
Identifikacioni broj
4200088140005
Identifikacioni broj PDV
200088140005
[tampa:
FERAL Printing & Trading
DIREKTNI POREZI
Aktuelnosti iz poreznih propisa..................................................................................................... 6
y Piše: Fuad BALTA, dipl. ecc.
INDIREKTNI POREZI
Oporezivanje e-trgovine
(opća pravila i posebne sheme)..................................................................................................... 16
y Piše: dr. sci. Dinka ANTIĆ
FINANCIJSKO TRŽIŠTE
Strukturirano financiranje nekretnina......................................................................................... 24
y Piše: dr. sci. Jozo PILJIĆ
RAČUNOVODSTVO
Obračun amortizacije dugotrajne materijalne imovine........................................................ 29
y Piše: Mehmed BUDIĆ, bacc. oec.
CARINE I CARINSKI PROPISI
Carinska povlastica na temelju stranog ulaganja ................................................................... 41
y Piše: Frano DOGAN
JAVNE NABAVKE
Pravilan način dostavljanja garancije
za ozbiljnost ponude (slučaj iz prakse)........................................................................................ 46
y Piše: Dragana RIBIĆ, dipl. pravnik
RADNO PRAVO
Novi Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova................................................................... 51
y Piše: mr. sci. Ernis IMAMOVIĆ
ZAŠTITA POTROŠAČA
Nametanje dodatnih obaveza potrošačima toplotne energije -
vezana trgovina kao zloupotreba dominantnog položaja................................................... 57
y Piše: dr sc. Adis POLJIĆ, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku
RADNI ODNOSI
Mobing u sudskoj praksi u BiH....................................................................................................... 65
y Piše: mr. sci. Adnan BARUČIJA, sudija Kantonalnog suda u Zenici
ME\UNARODNO PRIVATNO PRAVO
Izvršenje odluka o izdržavanju djeteta
u prekograničnim predmetima...................................................................................................... 79
y Pišu: Denis MARTINI
Emir SINANOVIĆ
AKTUELNA PRAKSA SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
OBLIGACIONO PRAVO
Zastara povremenih potraživanja................................................................................................. 88
Naknada štete zaposleniku na radu ili u vezi sa radom......................................................... 89
PORODIČNO PRAVO
Izdržavanja supružnika...................................................................................................................... 90
Izdržavanje djeteta............................................................................................................................. 91
NASLJEDNO PRAVO
Solidarna odgovornost za dugove ostavitelja.......................................................................... 91
Prekid ostavinskog postupka.......................................................................................................... 92
RADNO PRAVO
Povreda radne obaveze duži period............................................................................................. 93
Neopravdan izostanak sa posla i otkaz ugovora o radu ....................................................... 95
Šteta na radu i u vezi sa radom....................................................................................................... 95
POREZI I CARINE
Oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina................................................................................ 96
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
Isplata zatezne kamate na zaostale penzije............................................................................... 97
UPRAVNI POSTUPAK
Ponovni zahtjev stranke o čijem zahtjevu je ranije
riješeno u upravnom postupku...................................................................................................... 99
NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE............................................100
PITANJA I ODGOVORI..............................................................................................105
SAOPĆENJA ZA PRIMJENU PROPISA........................................................................141
SPECIJALNA IZDANJA “PRIVREDNE ŠTAMPE”

GRA\ANSKO I PRIVREDNO KOMENTAR ZAKONA

PRAVO U PRAKSI SUDOVA U BiH O PARNIČNOM POSTUPKU
(AKTUELNA SUDSKA - drugo izmijenjeno i
PRAKSA 2013-2016) dopunjeno izdanje -
Haso Tajić prof. dr. sc. Jozo Čizmić
Almir Alispahić CIJENA 159,00 KM
Cijena: 109,00 KM

GRA\ANSKO I PRIVREDNO KOMENTAR ZAKONA O

PRAVO U PRAKSI SUDOVA U BiH VANPARNIČNOM
(AKTUELNA SUDSKA POSTUPKU U FBiH
PRAKSA 2009-2012) prof. dr. sc. Jozo Čizmić i
Prof. dr. Milan Blagojević Haso Tajić
Haso Tajić CIJENA 92,00 KM
Cijena: 129,00 KM

KOMENTAR (NOVOG) PRAKTIKUM ZA

ZAKONA O PENZIJSKOM I PARNIČNI POSTUPAK
INVALIDSKOM OSIGURANJU - Novelirani Zakon o
FEDERACIJE BOSNE I parničnom postupku-
HERCEGOVINE dr. sci. Muhamed Cimirotić,
Mr. sc. Kenan Spahić sudija Kantonalnog suda u Bihaću
CIJENA 98,00 KM Haso Tajić
CIJENA 139,00 KM

KOMENTAR ZAKONA O STVARNIM ODŠTETNO PRAVO I

PRAVIMA FEDERACIJE PRAVO OSIGURANJA
BOSNE I HERCEGOVINE U SUDSKOJ PRAKSI
prof. dr. Ilija Babić, Milan Blagojević,
prof. dr. Duško Medić, Hajrudin Hajdarević,
prof. dr. Enes Hašić, Haso Tajić i Dragan Pilipović
prof. dr. Meliha Povlakić, CIJENA 165,00 KM
doc. dr. Larisa Velić
CIJENA 175,00 KM

Komentar NAKNADA MATERIJALNE

Zakona o radu ŠTETE U PRAKSI
prof. dr. Jasminka prof. dr Duško Medić
Gradaščević – Sijerčić Haso Tajić
CIJENA 135,00 KM CIJENA 64,00 KM

PRAKTIKUM ZA STVARNA PRAVA ME\UNARODNO

Priručnik za praktičnu primjenu PRIVATNO PRAVO I
Zakona o stvarnim pravima FBiH – OPĆI DIO –
prof. dr. Enes Hašić, doc. dr. Larisa Velić, Prof. dr. Zlatan Meškić
Goran Nezirović, sudija Vrhovnog suda Prof. dr. Slavko \orđević
FBiH, Ismet Velić, advokat, i Haso Tajić CIJENA 39,00 KM
CIJENA 150,00 KM

U CIJENE JE URAČUNAT PDV

SPECIJALNA IZDANJA “PRIVREDNE ŠTAMPE”

KOMENTAR ZAKONÂ O NELOJALNA KONKURENCIJA I

UPRAVNIM SPOROVIMA PRAVO INTELEKTUALNOG
- Republike Srpske - VLASNIŠTVA
Bosne i Hercegovine dr. sc. Dragan Zlatović
- Federacije Bosne i Hercegovine CIJENA 75,00 KM
- Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine
Strahinja M. Ćurković
CIJENA 78,00 KM (ćirilica)

UPRAVNI SPOR PRIRUČNIK ZA PRAKTIČNU

U PRAKSI PRIMJENU ZAKONA O JAVNIM
prof. dr. Milan Blagojević i NABAVKAMA BIH
Haso Tajić Tarik Rahić – Fuad Kozadra –
CIJENA 98,00 KM Mensur Hadžimusić
CIJENA 69,00 KM

NOTAR, NEKRETNINE I PRIRUČNIK O PLATNIM

PRIVREDNA DRUŠTVA TRANSAKCIJAMA U
dr. Predrag Baroš, advokat BOSNI I HERCEGOVINI
CIJENA 50,00 KM (Unutrašnji platni promet - finansijsko
poslovanje – mjenično poslovanje)
Fuad Balta, dipl. ecc. i
Jasenko Hadžiahmetović, dipl. ecc.
CIJENA 79,00 KM

ZASTUPANJE U KOMENTAR ZAKONA O STVARNIM

PARNIČNOM POSTUPKU
Prof. dr. Jozo Čizmić
Doc. dr. Alena Huseinbegović
CIJENA 65,00 KM
PRAVIMA REPUBLIKE SRPSKE
prof. dr. Ilija Babić
prof. dr. Duško Medić
prof. dr. Enes Hašić
prof. dr. Meliha Povlakić
doc. dr. Larisa Velić
CIJENA 165,00 KM

TROŠKOVI PARNIČNOG ZBIRKA SUDSKIH ODLUKA IZ

POSTUPKA I VRIJEDNOST
PREDMETA SPORA
– sa sudskom praksom –
dr. sci. Adis Poljić
CIJENA 79,00 KM
KRIVIČNOPRAVNE MATERIJE
(KNJIGA TREĆA)
Prof. dr. Miodrag N. Simović,
Prof. dr. Miloš Babić i
Prof. dr. Vladimir M. Simović
CIJENA 149,00 KM

AUTORSKO PRAVO I PRAVO PRIRUČNIK O SADRŽAJU I

INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA NAČINU IZRADE ZAKONA I
- SUDSKA PRAKSA - DRUGIH PROPISA U
Haso Tajić FEDERACIJI BOSNE
CIJENA 99,00 KM I HERCEGOVINE
Milenko Lepušina, dipl. pravnik
CIJENA 64,00 KM

5
U CIJENE JE URAČUNAT PDV
 DIREKTNI POREZI

Aktuelnosti iz poreznih propisa

U postojećoj zakonodavnoj učmalosti i „zamoru materijala“ zbog stalne borbe oko koronavirusa iznenada
je došlo do novih aktivnosti kod donošenja novih propisa, koji će „izazvati“ življu dinamiku u primjeni istih.
Tako su u „Službenim novinama Federacije BiH”, broj 48/21, od 18. 6. 2021. godine, objavljeni sljedeći pro-
pisi: Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak, Zakon o izmjenama Zakona o visini zatezne kamate
na javne prihode, Zakon o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji
Bosne i Hercegovine

y Piše: Fuad BALTA, dipl. ecc.

O novom Pravilniku o primjeni ne smatraju dohotkom, prihoda od nesamostalne

Zakona o porezu na dohodak
U odnosu na dosadašnji podzakonski propis,
Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (u
nastavku teksta: Pravilnik) ima desetak članova više
zbog određivanja i pojašnjavanja novih pojmova:
neograničeni i ograničeni porezni obveznik, nasljed-
nik, dopuna kod principa blagajne, prihoda koji se
djelatnisti (posebno „naknadne pameti“ kod određi-
vanja i vrjednovanja koristi prilikom upotrebe služ-
benog automobila u privatne svrhe, kao i u stvarima
i pravima), prihoda koji se ne smatraju koristi(ma),
prihodima koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne
djelatnosti, kao i novih pojašnjenja u vezi sa pore-
znom karticom.

6
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

Prije svega, danom stupanja na snagu ovog
pravilnika prestao je da važi Pravilnik o primjeni
Zakona o porezu na dohodak („Službene novine
Federacije BiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11,
20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16,
38/17, 03/18, 30/18 i 21/20 – u nastavku teksta:
Zakon), koji je od početka „njegove“ primjene od
1. januara 2009. godine „doživio“ čak 15 izmjena i
dopuna pa je došlo vrijeme da se isti definitivno
„pročisti“ od silnih prečišćavanja i donese novi
(Pravilnik). (Međutim, sve bi to bilo dobro da u
našem „stilu“ shvatanja podzakonskog (ih) propi-
sa postoji vladavina prava koja se, po ko zna koji
put, zloupotrebljava tako Federalno ministarstvo
finansija sebi daje prerogative Parlamenta Federa-
cije BiH pa Pravilnikom „uvodi“ nove definicije koje
ne postoje u Zakonu i, umjesto da pojašnjava za-
konske odredbe, „propisuje“ nove koje se „kose“ sa
postojećim Zakonom)...
U prelaznim i završnim odredbama Pravilnika
propisano je da Pravilnik stupa na snagu osmog
dana od dana objave u „Službenim novinama Fe-
deracije BiH”, a odredbe čl. 12. stav (5), 31. stav (5),
32. stav (5), 57. stav (10) i 64. stav (7) počet će se
primjenjivati od 1. 10. 2021. godine.
To znači da je Pravilnik stupio na snagu 26. 6.
2021. godine, osim odredaba navedenih članova
koje se odnose na obavezu podnošenja prijava
elektronskim putem, počev od 1. 10. 2021. godi-
ne, što se odnosi na dostavljanje: MIP-1023, PMIP-
1024, AUG-1031, ASD-1032, PDN-1033, APR-1036
Poreznoj upravi Federacije BiH.
Sastavni dio Pravilnika su propisani obrasci za
prijavu poreza i četiri aneksa sa uputstvima (za po-
punjavanje Zahtjeva za izdavanje porezne kartice,
MIP-1023, PMIP-1024 i GPZ-1052).
U članovima 2. i 3. Pravilnika date su osnovne de-
finicije i pojmovi za: prirodu poreza na dohodak, lice,
princip izvora, nepokretnu imovinu, neograničenu
poreznu obavezu i ograničenu poreznu obavezu.
Tako već u članu 2. Pravilnika možemo vidjeti
jednu definiciju koja uopće ne postoji u Zakonu, ali
se, eto, „našla“ u Pravilniku.
Riječ je o prirodi poreza na dohodak koji, ci-
tat...“predstavlja direktni porez koji se prikuplja od
fizičkih lica u skladu sa odredbama Zakona u svim
slučajevima iz kojih je proizišao oporezivi dohodak
odnosno prihod”.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
DIREKTNI POREZI
Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak stupio je
na snagu 26. 6. 2021. godine, osim odredaba članova koje se
odnose na obavezu podnošenja prijava elektronskim putem,
počev od 1. 10. 2021. godine, što se odnosi na dostavljanje:
MIP-1023, PMIP-1024, AUG-1031, ASD-1032, PDN-1033, APR-
1036 Poreznoj upravi Federacije BiH
Ovo…”u svim slučajevima” zapravo “pokriva” i
one situacije ostvarenog prihoda/dohotka fizičkih
lica koje nisu izričito propisane (kako razmišljaju
poreznici, ali ne i pravnici – op.a.), što bi, uslovno
rečeno, morala biti zakonska, a ne definicija koju
propisuje podzakonski propis…
Još jednom: Navedeno nije primjereno za Pra-
vilnik, nego na Zakon (o porezu na dohodak), a sva-
kako nije „prikladno“ uvođenje pojmova koji nisu
propisani Zakonom, bez obzira što je riječ samo o
novom „određivanju” već postojećih definicija.
Inače, pravilnici bi trebalo da preciraju tehničku
primjenu Zakona, pojašnjenja obračuna, obrasce i
uputstva, a ne slobodno „razumijevanje“ i druga-
čije propisivanje od, već, postojećih odredaba Za-
kona, čime se često mijenja smisao i suština istog
(Zakona)...
Uvođenje novih pojmova
Shodno članu 2. Pravilnika, porez na dohodak
predstavlja direktni porez koji se prikuplja od fizič-
kih lica u skladu sa odredbama Zakona u svim slu-
čajevima iz kojih je proizišao oporezivi dohodak,
odnosno prihod.
Pored komentarisanog člana 2., u članu 3. Pra-
vilnika dati si su osnovni pojmovi za:
- Lice;
- Princip izvora;
- Nepokretnu imovinu;
- Neograničenu poreznu obavezu;
- Ograničenu poreznu obavezu.
U skladu sa navedenim, u članovima 4. i 5. Pra-
7
DIREKTNI POREZI
vilnika dati su podnaslovi „Neograničeni porezni
obveznik” i „Ograničeni porezni obveznik”
(Radi podsjećanja, članom 3. Zakona definirani
su ovi pojmovi: Obveznik poreza na dohodak; Rezi-
dent Federacije; Nerezident Federacije).
Dakle, članom 3. Pravilnika o primjeni Zakona o
porezu na dohodak definisani su sljedeći pojmovi:
Pojam „lice” znači svako fizičko ili pravno lice.
(Inače, ovaj pojam je „pozajmljen“ iz Zakona o
Poreznoj upravi Federacije BiH, ali je, u kontekstu
oporezivanja dohotka, obveznik UVIJEK fizičko
lice);
Pojam „princip izvora” znači da država izvora
ima prioritetno pravo da oporezuje imovinu koja
se nalazi na njenoj teritoriji, odnosno dohodak ili
prihod koji je ostvaren na njenoj teritoriji.
Pojam „nepokretna imovina” uključuje imovi-
nu koja ne može da promijeni svoj položaj u pro-
storu, kao što su zgrade, zemljište i slično.
Pojam „neograničena porezna obaveza” uk-
ljučuje pravo države rezidentnosti da oporezuje
prihod, odnosno dohodak nezavisno od teritorije
na kojoj je taj prihod, odnosno dohodak ostvaren
Pojam „ograničena porezna obaveza” uk-
ljučuje pravo države/entiteta na čijoj teritoriji je
ostvaren prihod, odnosno dohodak da oporezuje
taj prihod, odnosno dohodak.
Neograničeni porezni obveznik (3) Zakona (nerezident koji obavlja nesamostal-
Shodno članu 4. Pravilnika naznačeno je da:
Fizičko lice koje ima prebivalište na teritoriji
Federacije BiH predstavlja poreznog obveznika iz
člana 2. stav (1) tačka (1) Zakona (radi se o reziden-
tu koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije
i izvan teritorije Federacije). Dohodak koji je ovo
lice ostvarilo, nezavisno od teritorije na kojem je
ostvarilo prihode, podliježe neograničenoj pore-
znoj obavezi.
Fizičko lice koje ima boravište na teritoriji Fe-
deracije, neprekidno ili sa prekidima od 183 ili više
dana u bilo kojem poreznom periodu predstavlja
poreznog obveznika iz člana 2. stav (1) tačka 1)
Zakona (to lice je postalo rezident koji ostvaruje
dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije
Federacije).
To je u skladu sa definicijama rezidenta iz čla-
na 2. stav 3. tačke 1) i 2) Zakona, bez navođenja
tačke 3) istog člana i stava Zakona (da fizičko lice
8
ima prebivalište u Federaciji, a na osnovu obavljanja
nesamostalne djelatnosti van područja Federacije
ostvaruje prihode iz federalnog budžeta i/ili budžeta
Bosne i Hercegovine).
Postavlja se pitanje zašto je izvršena navedena
nova „klasifikacija” pojmova, tim prije što je Zakon
neizmijenjen u ovom dijelu?!
Ograničeni porezni obveznik
Ovaj novouvedeni pojam uređuje član 5. Pravil-
nika:
(1) Fizičko lice koje ima prebivalište ili stalno
boravište van teritorije Bosne i Hercegovine, a do-
hodak od samostalne djelatnosti iz člana 12. stav
(2). tač. 1), 2) i 3) (npr. obrt i djelatnosti srodnih obr-
tu, poljoprivrede i šumarsta, slobodnih zanimanja)
i stav (4) Zakona (druge samostalne djelatnosti),
smatra se poreznim obveznikom u smislu člana
2. stav (1) tačka 2) Zakona (nerezident koji obavlja
samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslo-
vanja)
(2) Fizičko lice koje ima prebivalište ili stalno
boravište van teritorije Bosne i Hercegovine, a do-
hodak od nesamostalne djelatnosti ostvaruje kao
zaposlenik kod pravnog ili fizičkog lica koje ima
sjedište na području Federacije, smatra se pore-
znim obveznikom u smislu člana 2. stav (1) tačka
nu djelatnost na teritoriji Federacije)
(3) Obveznik poreza na dohodak u smislu člana
2. stav (1) tačka 4) Zakona (tj. nerezident koji ostva-
ruje prihod na teritoriji Federacije od pokretne i
nepokretne imovine, autorskih prava, patenata,
licenci, ulaganja kapital, ili bilo koje druge djelat-
nosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je
oporeziv prema ovom Zakonu), smatra se i fizičko
lice koje ima prebivalište i stalno boravište van teri-
torije Bosne i Hercegovine, za dohodak od imovine
i imovinskih prava, dohodak od ulaganja kapitala i
dohodak od učešća u nagradnim igrama i igrama
na sreću, koji u toku poreznog perioda ostvari na
području Federacije
Komentar: Zakon uključuje sve nerezidente koji
ostvaruju prihod na teritoriji Federacije BiH (bez
obzira da li je riječ o nerezidentima iz inostranstva
ili drugom entitetu/distriktu), a Pravilnikom je stav-
ljen naglasak na nerezidente iz inostranstva (?-nije
sasvim jasna svrha ovakvog „dodatnog” definiranja,
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

jer se Zakon nije izmijenio, niti ova izmjena ima bilo
kakvog uticaja na način oporezivanja nerezidenata
koji ostvaruju prihod na teritoriji Federacije).
(4) Fizičko lice koje ima prebivalište na teritoriji
Republike Srpske ili Brčko Distrikta Bosne i Herce-
govine, a dohodak od nesamostalne djelatnosti
ostvaruje kao zaposlenik kod pravnog ili fizičkog
lica koje ima sjedište na području Federacije pred-
stavljaju poreznog obveznika iz člana 2. stav (4)
Zakona (rezidentima se smatraju i fizička lica – po-
vratnici koji su ostvarili povratak na područje RS i/ili
BD kao i druga fizička lica koja imaju prebivalište na
području RS i/ili BD, a koja ostvaruju dohodak od ne-
samostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju
sjedište na području Federacije).
(5) Fizičko lice iz stava (1) ovog člana, obveznik
je i poreza na dohodak koji u toku poreznog pe-
rioda ostvari na pdručju Federacije obavljanjem
samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav (2). tač. 1),
2) i 3) i stav (4) Zakona, i za dohodak od imovine i
imovinskih prava, dohodak od ulaganja kapitala i
dohodak od učešća u nagradnim igrama i igrama
na sreću, a koji u toku poreznog perioda ostvari na
području Federacije.
Komentar: U ovom stavu Pravilnika, nije primi-
jenjen isti princip definiranja kao u prethodnim
tačkama, iako je riječ o nerezidentu iz člana 2. stav
(1) tačka 4) Zakona (tj. nerezidentu koji ostvaruje
prihod na teritoriji Federacije od pokretne i nepo-
kretne imovine, autorskih prava, patenata, licen-
ci, ulaganja kapitala ili bilo koje druge djelatnosti
koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv
prema ovom Zakonu). Čini se da je riječ o nepo-
trebnom stavu, zato što je to već jasno iz stavova
1. 2 i 3. člana 5. Pravilnika (posebno su navedene
djelatnosti za nerezidente - strance)
Dakle, stavovi 1, 2, 3. i 5. člana 5. Pravilnika od-
nose se na strance (prebivalište ili stalno boravište
van teritorije Bosne i Hercegovine), a stav 4. Istog
člana Pravilnika na lica sa prebivalištem na teritoriji
RS i BDBiH (sa netačnom definicijom lica koja obav-
ljaju nesamostalnu djelatnost, op.a.), što sve skupa
nema poseban značaj za praktičnu primjenu, s ob-
zirom na to da su odredbe Zakona na snazi.
Porezni obveznik nasljednik
Obveznik poreza na dohodak smatra se i lice
(veza - pojam „lice” znači svako fizičko ili pravno
lice) koje iza umrlog poreznog obveznka naslijedi
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
DIREKTNI POREZI
imovinu umrlog poreznog obveznika i to za nepri-
javljene i neplaćene porezne obaveze koje su na-
stale po osnovu oporezivog dohotka koji je umrli
ostvario do svoje smrti i to samo u vrijednosti na-
slijeđene imovine.
Porezni obveznik – nasljednik ima obavezu da u
ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obaveze
do vrijednosti naslijeđene imovine, te može podni-
jeti njegovu godišnju poreznu prijavu ili pokretnuti
poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak.
Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu
ostavitelja, koju je ostavitelj u skladu sa Zakonom
bio dužan podnijeti dohodak ostavitelja utvrđuje
Porezna uprava Federacije BiH
Komentar: Nasljednici su, inače, fizička lica, pa
nije jasno zašto je upotrijebljen izraz „lice” u kontek-
stu nasljeđivanja? Eventualno, fizičko lice bi moglo
da testamentom ostavi nepokretnu ili pokretnu imo-
vinu pravnom licu (od kojeg je ostvarivalo dohodak
od imovine), da ne plati porez na dohodak prije smr-
ti, te bi u tom slučaju pravno lice bilo obveznik plaća-
nja preostalih obaveza u ime umrlog lica.
Princip blagajne
Članom 9. novog Pravilnika ponovljene su
odredbe dosadašnjeg podzakonskog propisa, izu-
zev što je u stavu (4), koji se odnosi na izuzeća od
principa blagajne, (shodno kojem se u obzir uzi-
maju samo oni prihodi i rashodi koji su doveli do
promjene stanja u blagajni) dodana još jedna tač-
ka 5, shodno kojoj se izuzimaju od ovog principa i
prihodi po osnovu državnih pomoći, poticaja i pot-
pora namijenjenih za nabavku dugotrajne imovine
koja podliježe amortizaciji.
Ovi prihodi unose se u popis dugotrajne imovi-
ne i uključuju u poreznu osnovicu u iznosima troš-
kova amortizacije, te dugotrajne imovine u istom
periodu.
Prihodi koji se ne smatraju dohotkom
Članom 10. Pravilnika precizirani su propisi koji
se odnose na prava branilaca i članova njihovih po-
rodica...
U tom smislu, dodan je i Zakon o osnovama
socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite
poredice sa djecom, kao i kantonalni zakoni kojima
se uređuje zaštita, zaštita civilnih žrtava rata i zašti-
ta porodice sa djecom....
9
 DIREKTNI POREZI
Također, naznačeno je da se u slučaju više od pro-
pisanog limita isplaćenih iznosa naknada i pomoći koje
ostvari zaposlenik, razlika između većih od maksimalno
neoporezivih naknada i pomoći preračunavaju se po
formuli iz člana 22. Pravilnika.
Riječ je istoj formuli iz člana 17. ranije važećeg istog
podzakonskog propisa:
zbirna stopa doprinosa x 100
Koeficijent = 1+ -------------------------------------- : 100
100 - zbirna stopa doprinosa
Umjesto dosadašnjim članom 70.b, članom 12. Pra-
vilnika preciznije je propisano da isplatioci prihoda koji
nisu navedeni u članu 5. Zakona, isplatioci prihoda koji
su isplaćeni iznad propisanih iznosa u članu 6. stavovi: 7,
8, 9, 13 i 14. Zakona dostavljaju obrazac APR-1036.
Radi podsjećanja, neoporezivi iznosi po navedenim
tačkama člana 6. Zakona odnose se na sljedeće prihode
na koje se ne plaća porez na dohodak):
7) mjesečne prihode na osnovu stipendija učenika i
studenata na redovnom školovanju, a najviše do iznosa
od 75% prosječne neto plaće po zaposlenom u Fede-
raciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadlež-
nog organa za statistiku,
8) prihode koje ostvare učenici i studenti putem uče-
ničkih i studentskih zadruga u toku jedne kalendarske
godine do iznosa od četiri prosječne mjesečne plaće za-
poslenih u Federaciji prema posljednjem objavljenom
podatku Federalnog zavoda za statistiku,
9) nagrade učenicima i studentima osvojene na ta-
kmičenjima u okviru obrazovnog sistema i organizira-
nim školskim i visokoškolskim takmičenjima, do visine
dvije prosječne neto plaće po zaposlenom u Federaciji,
prema posljednjem objavljenom podatku nadležnog
organa za statistiku,
13) prihode fizičkih lica po osnovu isplaćenih premi-
ja životnog osiguranja koji imaju karakter štednje, kao
i isplaćene prihode po osnovu 3 dobrovoljnog penzij-
skog osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i
reosiguranje koja imaju sjedište na teritoriji Federacije, a
koji potiču od uplaćenih premija na koje su plaćeni oba-
vezni doprinosi i porez na dohodak,
14) dobitke ostvarene učešćem u nagradnim igra-
ma koje organizuju privredna društva u propagandne
svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket
proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko
tržišna vrijednost takvog dobitka nije veća od 1.000,00
KM.
10
Obrazac APR-1036 dostavlja se i u slučajevima kada
prihodi nisu spomenuti u članovima 10. i 12. Zakona
(nesamostalna i samostalna djelatnost).
Porez na dohodak se obustavlja i plaća odmah po
isplati prihoda, a obrazac se dostavlja poreznoj ispostavi
u roku od pet dana od dana isplate
Prihodi od nesamostalne djelatnosti
Prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju
se sva primanja zaposlenika koja on ostvari po osnovu
rada, bez obzira pod kojim nazivom ili u kojem obliku
su isplaćen.
U novom Pravilniku, precizirano je da se koristima
smatra i :
- Vrijednost prihoda od korištenja nekretnine, odno-
sno zakupnina prema tržišnim cijenama u mjestu gdje
se nekretnine nalaze;
- Vrijednost prihoda od korištenja vozila prema obi-
mu stvarnog korištenja vozila u privatne svrhe, a prema
evidenciji o pređenoj kilometraži na način da se pređe-
na kilometraža množi sa 15% prosječne cijene naftnih
derivata po pređenom kilometru;
- Vrijednost prihoda po osnovi manjkova imovine
ukoliko se za iznos tih manjkova tereti odgovorno lice.
Nadalje, utvrđeni manjak uvećan za obračunati po-
rez na dodanu vrijednost smatra se prihodom po osno-
vu nesamostalnog rada i pripisuje se zaposleniku koji je
ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovornog lica, a
to nije učinio.
Vrjednovanje koristi u stvarima i pravima
Prema članu 17. stavu (2), vrijednost prihoda u stva-
rima i pravima utvrđuje se na sljedeći način:
a) pri korištenju nepokretne imovine (poslovnih
zgrada i njihovih dijelova, stambenih zgrada i stanova,
garaža) – prihod čini iznos zakupnine prema tržišnim ci-
jenama u mjestu u kojem se nepokretna imovina nalazi;
b) pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – pri-
hod je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih
usluga;
c) pri korištenju vozila – prihod je iznos u visini od
l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno
(uvećano za porez na dodanu vrijednost) odnosno u vi-
sini 20% od mjesečne rate za operativni lizing ili dugo-
trajni najam (uvećano za porez na dodanu vrijednost),
bez obzira na obim korištenja vozila u privatne svrhe.
Prihod se može utvrđivati i prema stvarnom obimu kori-
štenja službenog(ih) vozila u private svrhe.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

Komentar: Razlika u odnosu na dosadašnji pod-
zakonski propis je da je kod vrjednovanja koristi izo-
stavljeno da se kod ugošćavanja, vrijednost prihoda
utvrđuje prema tržišnim cijenama u mjestu ugošća-
vanja.
Službena vozila koja se
koriste u privatne svrhe
Ako se vozilo daje na korištenje zaposleniku
u privatne svrhe, poslodavac je obavezan donije-
ti odluku o načinu i uslovima tog korištenja, kao
i načinu utvrđivanja plaće zaposlenika i lica koje
ostvaruje prihode.
Ukoliko se korist po osnovu upotrebe vozila u
privatne svrhe utvrđuje prema obimu stvarnog ko-
rištenja, poslodavac je obvezan voditi evidenciju o
prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja vozi-
la u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije
utvrđuje odlukom.
Ako se ne vodi evidencija o stvarnom korište-
nju, prihodi od korištenja vozila u privatne svrhe
mogu se utvrditi u visini 1% nabavne vrijednosti
vozila mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mje-
sečne rate za operativni lizing ili dugotrajni najam.
Koristi se preračunavaju u bruto iznos primje-
nom koeficijenta koji se izračunavaju po formuli iz
člana 22. Pravilnika.
Konkretno, to znači da se, kod utvrđivanja pri-
hoda od upotrebe službenih vozila u privatne svr-
he, vrijednost prihoda od korištenje vozila prema
obimu stvarnog korištenja vozila u privatne svrhe,
a prema evidenciji o pređenoj kilometraži, utvrđu-
je tako da se pređena kilometraža množi sa 15%
prosječne cijene naftnih derivata po pređenom ki-
lometru (član 16. stav (5) tačka c) Pravilnika).
U navedenom smislu, zbog obračuna koristi
zaposlenika koji upotrebljava službeno vozilo u
privatne svrhe OBAVEZNO treba voditi ‘’Obrazac
PN-4’’, koji služi kao dokaz o službenom korište-
nju automobila i kao dokaz o utrošku goriva, uz
postojenje neke druge evidencije koju određuje
poslodavac, kako bi se tačno ustanovilo koliko je
kilometara u toku jednog mjeseca zaposlenik kori-
stio vozilo u private svrhe.
Na primjer: Pretpostavimo da je zaposlenik
koristio službeni automobil samo za potrebe do-
laska i odlaska s posla, te odvoženja i dovoženja
djeteta u vrtić, te da je u toku određenog mjeseca
prešao 200 kilometara. Tu kilometražu potrebno
je pomnožiti sa koeficijentom 0,15 (koji predstav-
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
DIREKTNI POREZI
lja 15%-tni iznos prosječne cijene naftnih derivate
po pređenom kilometru) i sa 2,11 KM (recimo da je
tolika prosječna cijene naftnih derivata po pređe-
nom kilometru).
Dakle, imamo sljedeću računicu: 200 x 0,15 x
2,11 = 63,30 KM, koji iznos predstavlja tržišnu vri-
jednost koristi s uračunatim PDV-om.
Daljom razradom obračuna poreza na dohodak
(koji plaća zaposlenik) i doprinosa (koji su trošak
poslodavca), dobijamo ove kategorije:
Bruto iznos koristi = 63,30 x 1,449275 = 91,74 KM
Doprinosi iz osnovice = 91,74 x 31% = 28,44 KM
Doprinosi na osnovicu = 91,74 x 10,5% = 9,22 KM
Neto vrijednost koristi = 91,74 – 28,44 = 63,30 KM
Porez na dohodak = 63,30 x 10% = 6,33 KM
Neto vrijednost koristi umanjene za porez na do-
hodak = 63,30 – 6,33 = 56,97 KM
Zaposlenik se zadužuje za iznos poreza od 6,33 KM.
Kome ovo odgovara?
Naravno, da je sve navedeno samo u interesu
zaposlenika, s obzirom da se ova korist u Obrascu
MIP-1023 “bilježi” kao primanje koje, između osta-
log, ulazi u osnovicu za budući obračun penzije, a
poslodavac očigledno ima povećanje troškova u
vezi sa “njegovim” službenim automobilom koji se
koristi u privatne svrhe.
Sličan obračun jednostavno se može primijeni-
ti i za eventualnu odluku poslodavca da se prihodi
od korištenja vozila u privatne svrhe utvrde u visini
1% nabavne vrijednosti vozila mjesečno odnosno
u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni li-
zing ili dugotrajni najam, s tim da treba voditi raču-
na da se provjeri da li je u neto osnovicu uključen
porez na dodanu vrijednost, te da se vrši preračun
na bruto osnovicu radi pravilnog obračunavanja
doprinosa i poreza na dohodak.
Prihodi koji se ne smatraju koristi i
prihodi koji ne ulaze u dohodak
od nesamostalne djelatnosti
Pored poznatih prihoda, već navedenih u ranije
važećem Pravilniku (posebna radna odjeća, poseb-
ni i sistematski ljekarski pregledi, razni oblici obra-
zovanja i stručnog usavršavanja i premije kolektiv-
nog osiguranja), u novom Pravilniku je navedeno i:
- Testiranje na Covid-19 u javnim ili privatnim
ustanovama
- Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamo-
stalne djelatnosti nabrojani su u članu 20. Pravil-
11
DIREKTNI POREZI
nika (ranije član 14. Pravilnika) i nije bilo suštinskih
izmjena u odnosu na dosadašnji podzakonski pro-
pis.
Porezna kartica
Porezna kartica (Obrazac PK–1002) je evidenci-
ja sa podacima o ukupnom faktoru ličnog odbitka
poreznog obveznika iz člana 4. i člana 5. st. (1) i
(4) Pravilnika, na osnovu kojeg isti ostvaruje svoje
pravo na osnovni lični odbitak i umanjenje pore-
zne osnovice po osnovu izdržavanja članova uže
porodice, kao i po osnovu eventualne invalidnosti
tih članova ili samog poreznog obveznika.
Napominje se da je, prema članu 4. Pravilnika
(neograničeni porezni obveznik):
- Fizičko lice koje ima prebivalište na teritoriji
Federacije;
- Fizičko lice koje ima boravište na teritoriji Fe-
deracije neprekidno 183 i više dana.
Shodno članu 5. stav (1) i (4) Pravilnika (ograni-
čeni porezni obveznik) je:
- Fizičko lice koje ima prebivalište ili stalno
boravište na teritoriji van Bosne i Hercegovine, a
ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti iz
člana 12. Zakona, tj. od svih vrsta samostalne dje-
latnosti (ove odredbe Pravilnika su u suprotnosti sa
Zakonom jer po Zakonu samo rezidenti imaju pravo
na poreznu karticu, tj. lični odbitak);
- Fizičko lice koje ima prebivalište na teritoriji
Republike Srpske ili Brčko Distrikta BiH, a dohodak
od nesamostalne djelatnosti ostvaruje kao zapo-
slenik kod pravnog ili fizičkog lica koje ima sjedište
na području Federacije BiH.
I ove odredbe o poreznoj kartici iz Pravilnika in-
kompatibilne su u odnosu na stavove iz člana 28.
Zakona, kojima je propisano da se porezna kartica
može izdati isključivo zaposleniku...
Obrazac AMS-1035
Utvrđivanje dohotka od druge samostalne dje-
latnosti opisano je članom 57. Pravilnika, sa obu-
hvaćenim ostvarenim prihodom iz inostranstva.
Lica koja obavljaju drugu samostalnu djelat-
nost i ostvaruju prihod neposredno iz inostran-
stva, dužna su da na taj dohodak sami obračunaju
akontaciju poreza od ukupne naknade po stopi
od 10% bez prava na priznavanje ličnog odbitka i
12
uplatiti je najkasnije naredni dan od dana kada su
primili dohodak.
U slučaju plaćanja poreza u inostranstvu i pri-
mjene člana 35. stava (5) Zakona, koja glasi „Kod
utvrđivanja poreza na dohodak u jednom pore-
znom periodu, a u cilju izbjegavanja dvostrukog
oporezivanja, prednost pred odredbama ovog
Zakona imaju odredbe ratificiranih međunarodnih
ugovora ili sporazuma (konvencija) o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja”, uz prijavu se dostavlja
dokaz o plaćenom porezu u inostranstvu.
Poseban „tretman“ u Pravilniku imaju nove
odredbe (od člana 80 do člana 84) koje se odnose
na priznavanje poreza na dohodak izvan Federacije,
uračunavanje poreza plaćenog u inostranstvu kod
utvrđivanja konačnog poreza na dohodak, opore-
zivanje dohotka koji ostvare nerezidenti na teritoriji
Federacije, plaćanje poreza na dohodak od nesamo-
stalne djelatnosti izaslanih/detaširanih zaposlenika i
plaćanja poreza na dohodak iz drugih samostalnih
djelatnosti nerezidenta.
Priznavanje poreza na dohodak
plaćenog izvan Federacije
Porez na dohodak koji rezidentni porezni ob-
veznik plati na dohodak koji ostvari izvan teritorije
Federacije, priznat će se kao plaćeni porez na do-
hodak u Federaciji do iznosa koji bi na taj dohodak
obveznik bio dužan platiti prema odredbama Za-
kona, osim ako ugovorima o izbjegavanju dvostru-
kog oporezivanja nije drugačije određeno.
Porez plaćen izvan Federacije može se priznati
samo na osnovu potvrde nadležnog poreznog or-
gana.
Plaćeni porez izvan Federacije može se uraču-
nati samo ako odgovara federalnom porezu na
dohodak i to do visine obračunatog poreza na do-
hodak utvrđenog u skladu sa Zakonom.
Iznosi poreza plaćenog u inostranstvu preraču-
navaju se u konvertibilne marke (KM) primjenom
srednjeg kursa Centralne banke BiH na dan utvrđi-
vanja poreza.
Uračunavanje plaćenog poreza izvan Federaci-
je vrši se prilikom godišnjeg obračuna poreza na
dohodak i iskazuje u Godišnjoj prijavi poreza na
dohodak (Obrazac GPD-1051).
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

Uračunavanje poreza plaćenog
u inostranstvu kod utvrđivanja
konačnog poreza na dohodak
Rezidentni porezni obveznik koji ostvari doho-
dak direktno iz inostranstva ili u inostranstvu, pla-
ćeni porez na dohodak u inostranstvu može se ura-
čunati kao porezni kredit najviše do iznosa poreza
obračunatog primjenom stope poreza na dohodak
Federacije u slučajevima kad nema Ugovora/Spo-
razuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
U slučaju postojanja Ugovora/Sporazuma o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, plaćeni
porez na dohodak u inostranstvu se uračunava na
način kako je propisano tim ugovorima.
Porez plaćen u inostranstvu koji se može ura-
čunati u porezni kredit utvrđuje se tako da se na
ukupan dohodak iz Godišnje prijave poreza na
dohodak (Obrazac GPD-1051) ostvaren iz inostran-
stva ili u inostranstvu primijeni porezna stopa od
10% na način propisan za taj dohodak, te tako
dobiveni iznos predstavlja najviši iznos do kojeg
se može uračunati plaćeni inostrani porez. Ako je
u inostranstvu plaćen niži porez, tada se u porezni
kredit uračunava stvarno plaćeni porez u inostran-
stvu.
Porez koji je obračunat i plaćen kao konačna
porezna obaveza ne može biti predmet poreznog
kredita.
Oporezivanje dohotka koji ostvare
nerezidenti na teritoriji Federacije
Rezidentni isplatioci koji dohodak isplaćuju
nerezidentnim poreznim obveznicima, dužni su
pri svakoj isplati dohotka obračunati, obustaviti i
uplatiti porez na dohodak u skladu sa odredbama
Zakona.
Rezidentni isplatioci dohotka koji vrše isplatu
dohotka nerezidentnim poreznim obveznicima
koji imaju prebivalište u državama sa kojima Bosna
i Hercegovina ima zaključen i ratificiran ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dužni su
prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti po-
rez na dohodak na način utvrđen ugovorom.
Na zahtjev nerezidenta, Porezna uprava dužna
je nerezidentu izdati potvrdu o plaćenom porezu
na dohodak u Federaciji.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
DIREKTNI POREZI
Plaćanje poreza na dohodak od
nesamostalne djelatnosti izaslanih/
detaširanih zaposlenika
Rezidentni poslodavac za detaširanog/izasla-
nog zaposlenika, odnosno sam porezni obveznik
obavezan je, za dohodak od nesamostalne djelat-
nosti iz inozemstva koji je u skladu sa Zakonom i
ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezi-
vanja oporeziv u inostranstvu, dostaviti Mjesečni
izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristi-
ma i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od
nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i
akontaciji poreza na dohodak (Obrazac MIP-1023)
u slučajevima kad se plaćaju doprinosi u skladu sa
Zakonom o doprinosima.
Rezidentni poslodavac za detaširanog/izasla-
nog zaposlenika, odnosno sam porezni obveznik
obavezan je dostaviti i pisanu izjavu koja sadrži:
opće podatke o poslodavcu i poreznom obvezni-
ku, porezni broj u državi poslodavca, JMB, adresa
sjedišta, odnosno prebivališta/uobičajenog bora-
višta, državi u ili iz koje se prihod ostvaruje, vrsti
prihoda, bankovnom računu na koji mu se prihod
isplaćuje, period izaslanja za nesamostalni rad i
ostalim podacima i to po svakom poreznom obve-
zniku, u roku od osam dana od dana ostvarenog
prvog prihoda u poreznom periodu.
Neovisno o podnesenoj pisanoj izjavi, rezidentni
poslodavac za detaširanog/izaslanog zaposlenika,
odnosno sam porezni obveznik, na zahtjev Porezne
uprave, obavezan je dostaviti isprave kojima se do-
kazuje pravo na oslobođenje poreza na dohodak, u
slučajevima kad ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja može dati pravo oporezivanja prihoda
od nesamostalne djelatnosti Bosni i Hercegovini.
Naznačenu obavezu ima i isplatilac – nerezi-
dentno pravno lice (Podružnica nerezidentnog
pravnog lica) za zaposlenike - nerezidentne po-
rezne obveznike, koji su upućeni na rad u Bosnu
i Hercegovinu odnosno Federaciju i ostvaruju do-
hodak od nesamostalne djelatnosti u Bosni i Her-
cegovini, odnosno Federaciji, i obavezno su osigu-
rani kod inostranog nosioca socijalnog osiguranja.
Plaćanje poreza na dohodak iz drugih
samostalnih djelatnosti nerezidenta
Za prihode iz drugih samostalnih djelatnosti
iz člana 12. stav (4) Zakona, koje isplaćuje poslo-
13
DIREKTNI POREZI
davac prema nerezidentnom poreznom obvezni-
ku, dužan je pri svakoj isplati prihoda obračunati,
obustaviti i uplatiti porez na dohodak u skladu s
odredbama Zakona i ugovorima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni.
U slučajevima kada je u skladu sa ugovorima
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, prihod
oporeziv isključivo u državi rezidentnosti primaoca
prihoda, rezidentni isplatilac je dužan pribaviti Po-
tvrdu o rezidentnosti, i istu zajedno sa Zahtjevom
za umanjenje porezne obveze ili izuzimanje od po-
rezne obveze prema Ugovoru o izbjegavanju dvo-
strukog oporezivanja dostaviti Poreznoj upravi.
Potvrda o rezidentnosti treba biti izdata od
strane inostranog nadležnog organa, te ista vrijedi
12 mjeseci od datuma izdavanja ukoliko nije dru-
gačije naznačeno.
Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili izu-
zimanje od porezne obveze prema Ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja treba da
sadrži opće podatke o poslodavcu i poreznom ob-
vezniku, porezni broj u drugoj državi ugovornici,
jedinstveni identifikacioni broj nerezidenta koji
izdaje Porezna uprava, adresa sjedišta, odnosno
prebivališta/uobičajenog boravišta, državu u koje
se prihod isplaćuje, vrsti prihoda, bankovnom ra-
čunu na koji mu se prihod isplaćuje i ostali podaci,
u roku od pet dana od dana isplate.
Iz svih navedenih odredaba vidljivo je da su
odredbe Pravilnika, više-manje, podudarne sa odred-
bama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na do-
bit, koje propisuju na koji način se provode odredbe
Zakona kada je riječ o prioritetnoj primjeni međuna-
rodnih bilateralnih ugovora/ssporazuma o izbjega-
vanju dvostrukog oporezivanja koje je Bosna i Herce-
govina notificirala, odnosno ratificirala sa 40 država.
U tim ugovorima različito je riješeno oporeziva-
nje nerezidenata (uključujući i fizička lica); u jednom
broju država oporezivanje njihovih rezidenata, uklju-
čujući fizička lica, oporezivanje se vrši isključivo kod
njih, bez obzira što je fizičko lice ostvarilo prihod u Fe-
deraciji (Francuskoj i Švedskoj), sa drugim je ugovore-
no da se oporezivanje može vršiti i u tzv. zemlji izvora
(npr. u BiH, odnosno Federaciji, ako je prihod ostva-
ren na našoj teritoriji) i tako dalje – sve to zavisno od
predmeta oporezivanja, što je, opet, posebna tema...
14
Zakon o izmjeni Zakona o visini stope
zatezne kamate na javne prihode
U „Službenim novinama Federacije BiH”, broj:
48/21, od 18. 6. 2021. konačno je objavljen dugo
očekivani Zakon o izmjeni Zakona o visini stope
zatezne kamate na javne prihode, koji znatno olak-
šava ispunjavanje obaveza poslovnih subjekata...
Ovim zakonom su „pomjereni“ datumi u po-
gledu stanja nenaplaćenih javnih prihoda, roka iz-
mirenja obaveza po osnovu glavnog duga i otpisa
nenaplaćene kamate, ako je obveznik izmirio dug
s posljednjim danom protekle kalendarske godine.
Konkretno, prema izmijenjenom članu 2 stavu
2. Zakona..., kamata koja je nastala po osnovu do-
spjelih, prijavljenih, a nenaplaćenih javnih prihoda
sa stanjem na dan 31. 12. 2018. godine, otpisuje se
u visini propisanoj ovim zakonom, pod uslovom da
porezni obveznik svoje obaveze po osnovu glav-
nog duga izmiri najkasnije na dan isteka roka od
24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Za-
kona.
To znači da je i dalje „nepokriven“ period od po-
četka 2019. godine do danas u kontekstu nastanka
kamate po osnovu dospjelih, prijavljenih, a nena-
plaćenih javnih prihoda, te da je ukupne obaveze
po osnovu glavnog duga sa stanjem 31. 12. 2018.
(umjesto sa ranijim stanjem sa 31. 12. 2016.godi-
ne) potrebno izmiriti do 19. 6. 2023. godine (dan
stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o
otpisu kamata na javne prihode je 19. 6. 2021. go-
dine), kako bi porezni obveznici ostvarili pravo na
otpis kamata.
Dakle, podnosiocu zahtjeva koji je ispunio uslo-
ve za otpis kamata propisanih članom 2a. navede-
nog zakona, te u cijelosti izmirio obaveze glavnog
duga najkasnije do dana isteka roka od 24 mjeseca
od dana stupanja na snagu ovog zakona, obraču-
nata a neplaćena kamata otpisat će se u cjeloku-
pnom iznosu, o čemu će porezni obveznik dobiti
odgovarajuće rješenje poreznog organa.
Također, poreznim obveznicima koji su u pot-
punosti izmirili svoj glavni dug do 31. 12. 2020.
godine i imaju pravosnažno rješenje o otpisu obra-
čunate a neplaćene kamate u visini od 50%, preo-
stala obračunata a neplaćena kamata će se otpisati
u cjelokupnom iznosu.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

Pod obračunatom a neplaćenom kamatom
podrazumijeva se neplaćena kamata na nepravo-
vremeno plaćene javne prihode do dana njihove
uplate.
Navedenim poreznim obveznicima Porezna
uprava Federacije BiH će po službenoj dužnosti iz-
dati rješenje o otpisu kamata.
Zakon o izmjenama Zakona o finansijskoj
konsolidaciji privrednih društava
Ovim zakonom dodatno je omogućeno firma-
ma sa većinskim vlasništvom državnog kapitalaIa
da konsolidiraju svoje poslovanje.
Finansijska konsolidacija obuhvata određene
radnje i postupke koje treba da poduzme privred-
no društvo koje je predmet konsolidacije, pojedina
lica i institucije određene Zakonom kako bi se po-
stigla likvidnost i solventnost odnosnog društva.
U navedenom smislu, došlo je do izmjene člana
2. stav 1. Zakona..., prema kojoj finansijska kon-
solidacija društva sa većinskim učešćem držav-
nog kapitala može obuhvatiti dugovanja nastala
zaključno do 31. 12. 2019. godine (ranije: 30. 9.
2013. godine) na osnovu:
- doprinosa za zdravstveno osiguranje;
- doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti;
- poreza, isključujući porez na dodatnu vrijed-
nost;
- isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih
komunalnih usluga;
- dugovanja prema dobavljačima za isporuče-
ne robe i usluge;
- dugovanja prema zaposlenicima.
Shodno izmijenjenom članu 7. stavu 1. Zakona,
zahtjev za finansijsku konsolidaciju odgovorno lice
u privrednom društvu sa većinskim učešćem dr-
žavnog kapitala može podnijeti do 31. 12. 2022.
godine (ranije: podnosi u roku šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona)
Izmjena člana 8. stava 3. Zakona... glasi: Odlu-
kom iz stava 1. ovog člana (Odluku donosi Vlada Fe-
deracije BiH, op.a.) bliže se uređuje postupak i vrijeme
trajanja finansijske konsolidacije za svako pojedino
društvo sa većinskim učešćem državnog kapitala, s
tim da postupak finansijske konsolidacije ne može
trajati duže od 31. 12. 2023. godine (ranije 31. 12.
2021. godine).
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
DIREKTNI POREZI
Saglasno izmijenjenom članu 9. stavu 2. Zako-
na o finansijskoj konsolidaciji, ako je nad imovinom
društva sa većinskim učešćem državnog kapitala
koje se konsoliduje u toku postupak prinudnog
izvršenja kod poslovnih banaka, nadležni organ
vlasti (čitaj: Vlada FBiH) donosi odluku o otvaranju
novog računa kod poslovne banke za obavljanje
platnih transakcija nad kojim se ne može provesti
prinudno izvršenje dok traje postupak finansijske
konsolidacije (ranije se takva odluka nije mogla
donijeti bez saglasnosti Porezne uprave Fede-
racije BiH).
Prema izmjeni člana 11. stava 1. Zakona..., fi-
nansijska konsolidacija društva sa učešćem
državnog kapitala i društva sa 100% učešćem
privatnog kapitala može obuhvatiti dugovanja
nastala zaključno do 31. 12. 2019. godine (ranije:
30. 9. 2013. godine) na osnovu:
- doprinosa za zdravstveno osiguranje;
- doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti;
- poreza, isključujući poreze na dodatnu vrijed-
nost;
- dugovanja prema zaposlenicima;
- isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih
komunalnih usluga.
I pored naznačenih izmjena u Zakonu o finan-
sijskoj konsolidaciji, veoma je neizvjesno da se s
optimizmom može predvidjeti da li će finansijska
konsolidacija ostvariti osnovne ciljeve Zakona –
„oživljavanje“ privrednih društava, posebno onih
sa velikim dugovanjima i sa 100%-tnim učešćem
Vlade Federacije BiH u njihovom kapitalu, te omo-
gućavanje normalnog funkcionisanja (npr. željezni-
ca i rudnika), kao i rješavanja problema dugovanja
po osnovu neplaćenih doprinosa za zdravstveno i
osiguranje od nezaposlenosti za veliki broj radnika
kojima isti nisu uplaćeni.
Prije će biti da se ponovo radi o starom „tri-
ku“ – administrativnoj kupovini vremena od koje
nema koristi za konkretno rješavanje finansijskih
problema tih društava, posebno kada je riječ o ne-
smetanom korištenju zdravstvenih usluga za sve
zaposlenike za koje se, u brojnim slučajevima, ne
uplaćuju doprinosi za zdravstveno osiguranje i koji
zbog toga imaju ogromne probleme kada se raz-
bole.
15
 INDIREKTNI POREZI

Oporezivanje e-trgovine
(opća pravila i posebne sheme)
Reforma oporezivanja e-trgovine, koja se treba implementirati od 1. 7. 2021., uključuje načelno dva se-
gmenta: izmjene općih pravila oporezivanja propisanih PDV Direktivom kako bi se ispravno oporezovala
trgovina na daljinu i obuhvatile sve specifičnosti e-trgovine (predmet oporezivanja, prag za oporezivanje,
mjesto prometa), te posebna pravila za određene oblike e-trgovine dobrima i uslugama (prodaja “na da-
ljinu” uvezenih dobara, prodaja preko digitalnih platformi, prodaja usluga od strane dobavljača iz trećih
zemalja i dr.). Posebna pravila se temelje na postojećoj shemi “sve na jednom mjestu”, koja se od 2015.
primjenjuje za oporezivanje digitalnih usluga u EU

y Piše: dr. sci. Dinka ANTIĆ

Izmjene općih pravila gli implementirati svi najvažniji segmenti reforme

Prodaja dobara na daljinu u osnovi predstavlja
specifičan oblik prodaje koji nije prepoznat u po-
stojećim odredbama PDV Direktive1. Da bi se mo-
1
Council Directive 2006/112/EC on the common system of value
oporezivanja e-trgovine2 (izmjene postojeće she-
added tax, OJ L 347, 11. 12. 2006.
2
Više o potrebi oporezivanja e-trgovine: Antić D., “PDV reforma u
EU: oporezivanje e-trgovine”, “Računovodstvo i poslovne finan-
sije”, br. 2, Sarajevo, februar 2021, str. 59-65.

16
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

me pružanja usluga “sve na jednom mjestu” i nove
sheme vezane za e-trgovinu dobrima na daljinu,
kako unutar EU, tako i od strane dobavljača iz tre-
ćih zemalja) bilo je nužno prilagoditi i neka opća
pravila oporezivanja, odnosno uvesti nove pojmo-
ve u Direktivu.
Definicija prometa dobara “na daljinu”
Promet dobara se definira čl. 14 Direktive kao
prijenos prava raspolaganja materijalnom imovi-
nom kao da se radi o vlasniku. Dodatno, definirane
su i druge transakcije koje se mogu smatrati pro-
metom dobara (prijenos vlasništva nad imovinom
uz novčanu kompenzaciju, prijenos vlasništva kod
lizinga, transfer dobara prema komisionom ugo-
voru, obavljanje određenih građevinskih radova i
dr.). Izmjenama3 Direktive dodane su situacije koje
se smatraju prometom dobara, a koje su u vezi sa
prometom dobara “na daljinu”.
Definicija prometa dobara “na daljinu” pra-
vi razliku između prekogranične prodaje dobara
“na daljinu” koja se vrši između članica unutar EU
i prekogranične prodaje dobara “na daljinu” izme-
đu EU i trećih zemalja, koja se, prema dosadašnjim
odredbama, smatrala uvozom dobara.
Prema izmjenama Direktive, prometom dobara
u svrhu PDV-a smatraće se i sljedeće:
- prodaja dobara “na daljinu” između članica,
koja podrazumijeva isporuku dobara koja su ot-
premljena ili transportirana od strane doabavljača
ili u njegovo ime, uključujući situacije kada dobav-
ljač direktno intervenira u transportu ili otpremi
dobara iz treće članice;
- prodaja dobara “na daljinu” koja je uvezena
iz trećih zemalja ili teritorija, koja podrazumijeva
isporuku dobara koja su otpremljena ili transpor-
tirana od strane dobavljača ili u njegovo ime, uk-
ljučujući situacije kada dobavljač direktno interve-
nira u transportu ili otpremi dobara, iz treće zemlje
kupcu u članici.
Za obje gornje situacije moraju biti ispunjeni
sljedeći uvjeti:
- da se dobra isporučuju oporezivoj osobi ili ne-
oporezivoj pravnoj osobi koja nije obveznik PDV-a
3
Council Directive (EU) 2017/2455 of 5 December 2017 amend-
ing Directive 2006/112/EC and Directive 2009/132/EC as re-
gards certain value added tax obligations for supplies of ser-
vices and distance sales of goods. OJ L 348, 29. 12. 2017.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
INDIREKTNI POREZI
za nabavke između članica ili bilo kojoj drugoj ne-
oporezivoj osobi;
- da dobra koja se isporučuju nisu nova prije-
vozna sredstva niti dobra koja se isporučuju nakon
sklapanja ili instalacije, sa ili bez testiranja, od stra-
ne dobavljača ili u njegovo ime.
Definicija prodaje dobara “na daljinu” je uklju-
čena u dio Direktive kojim se opisuju oporezive
transakcije, što, prema nekim ekspertima, ukazuje
na stajalište da prodaja “na daljinu” de facto pred-
stavlja podkategoriju prodaje dobara, odnosno
posebnu vrstu oporezivih transakcija (Papis-Al-
mansa, 2019).
Mjesto prometa dobara “na daljinu”
Uvođenje nove kategorije dobara koja se ispo-
ručuju “na daljinu” zahtijevalo je izmjenu odredaba
vezano za mjesto prometa dobara. Stoga, izmije-
njen je čl. 33. Direktive kojim se propisuju izuzeci
od uobičajenog mjesta prometa dobara iz čl. 32.,
kojim se propisuje da je to mjesto gdje se dobro
nalazi u momentu otpreme ili počinje transport
kupcu, odnosno da je to članica uvoza ukoliko se
dobro otprema ili transportira iz treće zemlje. Iz-
mjenama čl. 33. decidno se propisuje se da je mje-
sto prometa dobara “na daljinu” unutar EU mjesto
gdje se nalazi dobro u vrijeme otpreme ili gdje za-
vršava transport kupcu.
Izmjenama Direktive se uvodi jedinstven prag
kod pružanja digitalnih usluga i prodaje dobara
“na daljinu” od EUR 10,000. Navedeni prag je gra-
ničnik koji određuje da li će se primijeniti načelo
oporezivanja prema porijeklu (tj. oporezivanje
prema sjedištu dobavljača primjenom pravila po-
sebne sheme “sve na jednom mjestu”4), ili načelo
oporezivanja prema odredištu (tj. oporezivanje
prema mjestu potrošnje prema općim pravilima
oporezivanja PDV-om).
Dakle, ukoliko bi vrijednost transakcije bila is-
pod EU praga tada bi dobavljač trebao primjenji-
vati pravila članice odredišta, u kojoj se usluge pru-
žaju i dobra isporučuju, a ako je vrijednost iznad
EU praga primjenjivala bi se jedinstvena pravila EU
prema pravilima posebne sheme.
Navedeno pravilo iz čl. 33., kada se radi o pro-
metu dobara “na daljinu” unutar EU, neće se primi-
jeniti ukoliko su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
4
One stop shop (OSS)
17
INDIREKTNI POREZI
- Dobavljač ima sjedište, stalno prebivalište ili
mjesto boravka samo u jednoj od članica EU;
- Neoporeziva osoba kojoj se pružaju usluge
ima sjedište, stalno prebivalište ili mjesto boravka
u jednoj od članica EU koja se razlikuje od članice
iz koje je dobavljač;
- Ukupna vrijednost usluga koje se pružaju
kupca, bez PDV-a, u toku tekuće godine ne prelazi
EUR 10,000, niti je prelazila prethodne godine.
Ukoliko se prag od EUR 10,000 premaši to-
kom godine od tog momenta primjenjuje se opće
pravilo propisano čl. 58. Direktive. Članica u kojoj
dobavljači imaju sjedište, prebivalište ili boravi-
šte omogućava opciju dobavljačima da se mjesto
isporuke, a time i obračuna PDV-a, odredi prema
općem pravilu iz čl. 58 (znači, sukladno načelu
odredišta, prema mjestu potrošnje – članici kupca)
koja će pokriti u svakom slučaju dvije kalendarske
godine.
U slučaju e-trgovine “na daljinu” uvezenim do-
brima u EU postoje dva modaliteta utvrđivanja
mjesta prometa dobara. Prema prvom modalitetu,
u slučaju prometa dobara “na daljinu” uvezenih iz
trećih zemalja u članicu EU koja se razlikuje od one
članice u koju se dobro otprema ili gdje završava
transport kupcu, smatraće se da je mjesto prometa
dobara ono mjesto gdje se dobro nalazi u momen-
tu otpreme ili mjesto gdje završava transport kup-
cu. Prema drugom modalitetu, u slučaju da je kraj-
nje odredište dobra članica uvoza smatraće se da
je ta članica mjesto prometa dobara, pod uvjetom
da je PDV na ta dobra deklariran u okviru poseb-
ne uvozne sheme5 za trgovinu “na daljinu” dobara
uvezenih iz trećih teritorije ili trećih zemalja, koja je
uvedena izmjenama Direktive6.
Prema izmjenama čl. 35., pravila za utvrđivanje
mjesta prometa dobara kod e-trgovine na dalji-
nu neće se primjenivati na promet rabljene robe,
umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta ili an-
tikviteta, niti na promet rabljenih vozila, dakle, svih
onih dobara koja su oporeziva PDV-om u skladu sa
odgovarajućim posebnim shemama.
5
Posebna uvozna shema “sve na jednom mjestu” (‘IOSS’ -Import
One Stop Shop).
6
Shema je uvedena u Direktivu u sklopu novog Odjeljka u Po-
glavlje 6 Glave XII – Posebne sheme.
18
Shema “sve na jednom mjestu”
PDV direktiva propisuje posebnu shemu za
obračun PDV-a kod pružanja digitalnih usluga (te-
lekomunikacijske usluge, usluge radio i TV emitera
i elektronske usluge) neoporezovanim osobama
(tj. krajnjim kupcima) u EU. Posebna shema je u pri-
mjeni od 2015.g., u sklopu implementacije četvrte
faze opsežne reforme usluga, koju je EU sprovela
od 2010. do 2015. godine. Radi se o tzv. mini shemi
„sve na jednom mjestu“ (MOSS - „mini one-stop-
shop“)7, koja je uvedena s ciljem pojednostavlje-
nja obračuna i plaćanja PDV-a, kako bi se smanjili
troškovi poštivanja propisa vezano za poslovanje
u više članica EU. Postoji dva modaliteta sheme:
za pružatelje usluga koji imaju sjedište u EU (tzv.
‘Union scheme’), te za pružatelje usluga koji su opo-
rezive osobe sa sjedištem izvan EU (tzv. ‘non-Union
scheme). Shema je propisana Poglavljem 6 Direk-
tive Vijeća 2006/112/EC (“Direktiva”) u dva odjelj-
ka, ovisno o sjedištu pružatelja digitalnih usluga.
Odjeljkom 2 je propisana posebna shema za tele-
komunikacijske, RTV i elektronske usluge pruže-
ne od oporezivih osoba sa sjedištem izvan EU (u
trećim zemljama), a Odjeljkom 3 posebna shema
za telekomunikacijske, RTV i elektronske usluge
pružene od oporezivih osoba sa sjedištem u EU ali
ne u članici potrošnje. Pravila primjene sheme su
propisana provedbenom uredbom Vijeća EU8, koja
ima karakter obvezujućeg pravnog propisa koji se
direktno primjenjuje u članicama.
Shema u suštini podrazumijeva elektronsko
podnošenje jedne PDV prijave u članici u kojoj je
pružatelj usluge registriran za mini shemu („čla-
nica identifikacije“). Prijava, koja se podnosi za
kvartal elektronskim putem, sadrži podatke o is-
poruci usluga „na daljinu“ neoporezivim osobama
u drugim članicama potrošnje usluga i obračunati
PDV-e. „Članica identifikacije“ zatim prosljeđuje
prijavu zajedno sa uplaćenim PDV-om u članice
gdje se desila potrošnja preko sigurnosne komu-
7
Više: Antić, D. (2015). “Reforma oporezivanja digitalnih usluga
u EU”, “Porezni savjetnik” br. 3, REVICON, Sarajevo, mart 2015.,
Str. 32-51.
8
Council Regulation (EU) No 967/2012 of 9 October 2012
amending Implementing Regulation (EU) No 282/2011 as re-
gards the special schemes for non-established taxable persons
supplying telecommunications services, broadcasting services
or electronic services to non-taxable persons.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

nikacijske mreže. Primjena sheme je opciona, ali
ukoliko se obveznik opredijeli za shemu mora je
primjenjivati u svim članicama. Treba naglasiti da
pristupanjem u mini shemu obvezniku ne prestaju
obveze prema nacionalnoj poreznoj upravi. Bu-
dući da je podnošenje jedinstvene PDV-e prijave
ograničeno samo za pružanje usluga „na daljinu“
u drugim članicama obveznik je i dalje dužan da
podnosi PDV-e prijavu prema pravilima oporeziva-
nja u članici u kojoj je registriran prema propisima
te članice. Shema je, uz određene specifičnosti,
dostupna i isporučiteljima usluga čije je sjedište
izvan EU.
Analize primjene ove sheme (Deloitte, 2016)
ukazala je na činjenicu da je shema u osnovi dobar
koncept, koji se može proširiti u smislu kategorije
obveznika na koju se odnose i opsega dobara i us-
luge koji su pokriveni shemom.
Prvi pravac revizije sheme je usmjeren prilago-
đavanju određenim kategorijama obveznika. To je
nužno iz nekoliko razloga. Prvo, mikro firme koje
imaju sjedište u članici EU a povremeno pružaju
takve usluge u drugim članicama bile su prinuđe-
ne da poštivaju nacionalna pravila administriranja
PDV-om koja se razlikuju od članice do članice, što
je stvaralo velike troškove. Iz tog razloga bilo je ra-
zložno predložiti jedinstveni prag do kojeg su sve
takve isporuke podložne samo obračunu PDV-a u
članici gdje imaju sjedište. Drugo, zahtjevi člani-
ca u vezi sa fakturiranjem su veoma kompleksni i
proizvode dodatne troškove obveznicima koji po-
sluju u više članica. Da bi se teret smanjio bilo bi
potrebno da se primjenjuju pravila fakturiranja čla-
nice u kojoj obveznik koji primjenjuje shemu ima
sjedište. Treće, oporeziva osoba koja ima sjedište
izvan EU, u trećim zemljama, ali koja je prinuđena
da se registrira u EU zbog povremenih transakcija
oporezivih PDV-om, ne može koristiti niti posebnu
shemu za oporezive osobe bez sjedišta u EU, koja
ne dozvoljava registraciju za PDV-e prema općim
pravilima, niti posebnu shemu za oporezive oso-
be sa sjedištem u EU, jer je njihovo sjedište izvan
EU. Da bi se riješio pravni vakuum bilo je potrebno
adaptirati posebnu shemu kako bi obuhvatila i ta-
kve obveznike iz trećih zemalja.
Drugi pravac revizije posebne sheme je prošire-
nje opsega sheme u smislu transakcija prometa.
Oporezive osobe koje pružaju neoporezivim oso-
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
INDIREKTNI POREZI
Od 1. 7. 2021. sve kompanije koje nemaju sjedište u EU a
koje pružaju usluge neoporezivim osobama (potrošači-
ma) ne moraju se registrirati za PDV-e u svakoj članici u
kojima imaju prodaju krajnjim kupcima, već, umjesto
toga, PDV na navedene isporuke usluga se prijavljuje i
plaća samo u jednoj članici, tzv. “članici identifikacije” pu-
tem posebne sheme “sve na jednom mjestu” za obveznike
nerezidente (OSS, non-Union shema)
bama i druge usluge osim telekomunikacijskih,
RTV i elektronskih, primorane su da se registriraju
za PDV-e u svakoj članici gdje imaju prebivalište
primatelji usluga, kao i da primjenjuju sva ostala
pravila administriranja PDV-om u svakoj od člani-
ca (prijava, plaćanje, knjigovodstvene evidencije,
komunikacija sa poreznom administracijom i dr.).
Da bi se izbjegla višestruka registracija (jedna za
primjenu sheme i pojedinačne registracije u čla-
nicama za ostale usluge) potrebno je proširiti op-
seg primjene sheme na način da se shemom “sve
na jednom mjestu” obuhvate i druge usluge koje
pruža obveznik. Takav pristup osim jedinstvene
registracije podrazumijeva i podnošenje prijava i
plaćanje PDV-a na te usluge u samo jednoj članici
za sve isporuke.
Konačno, treći važni pravac revizije posebne she-
me, kojim se kompletira reforma oporezivanja e-tr-
govine, odnosi se na uključivanje prodaje dobara
“na daljinu” u posebnu shemu.
Da bi se gore navedene revizije implementi-
rale bilo je nužno temeljito revidirati Poglavlje 6
Direktive, počevši od naziva poglavlja koje je prei-
menovano u “Posebne sheme za oporezive osobe
koje pružaju usluge neoporezivim osobama ili vrše
prodaju dobara na daljinu”. Izmjenama Direktive
poglavlje je restrukturirano, a izdvojene su opće
odredbe u čl. 357-358. Nakon stupanja na snagu
izmjena Direktive u osnovi će postojati tri katego-
rije posebne sheme “sve na jednom mjestu”:
i. posebna shema za usluge pružene od strane
oporezivih osoba koje nemaju sjedište u Zajednici
- tzv. ‘non-Union scheme” (Odjeljak 2, čl. 358a-369);
19
 INDIREKTNI POREZI

ii. posebna shema za prekograničnu prodaju dobara “na daljinu” i pružanje usluga od strane oporezive osobe sa
sjedištem unutar EU ali ne u članici potrošnje - tzv. ‘Union scheme’ (Odjeljak 3, čl. 369a-369k);
iii. posebna shema za prodaju dobara uvezenih iz trećih zemalja “na daljinu” - tzv. ‘import scheme’ (Odjeljak 4, čl.
369l-369x).
Primjećuje se da se prva i treća posebna shema odnose na dobavljače dobara i usluga iz trećih zemalja, u koje se
ubraja i BiH. Pri tome se prva odnosi direktno na dobavljače iz trećih zemalja, a druga indirektno, što je i razumljivo
zbog različite naravi prometa usluga i prometa dobara “na daljinu”.
Osnovna matrica oporezivanja e-trgovine sa elementima koji opredjeljuju primjenu određene posebne sheme s
obzirom na (ne)rezidentnost9 dobavljača data je u Tabeli 1, dok je matrica opsega shema u smislu obveznika i pred-
meta oporezivanja (vrste prometa) prikazana u Tabeli 2.

Tabela 1: Matrica oporezivanja e-trgovine u EU od 1/7/2021 (EC, 2020)

Dobavljač iz treće zemlje Dobavljač iz EU

Posebna shema Potreban posrednik Posebna shema Potreban posrednik
ili porezni zastupnik ili porezni zastupnik
Promet usluga krajn- Non-Union shema Union shema (OSS –
ne ne
jem kupcu (B2C10) (OSS – one stop shop) one stop shop)
Prekogranična e- Union shema
Non-Union shema
trgovina dobrima ne*) (OSS – one stop ne
(OSS – one stop shop)
unutar EU shop)
Domaće isporuke
Non-Union shema Union shema (OSS –
preko elektronskih ne*) ne
(OSS – one stop shop) one stop shop)
interfejsa11
e-trgovina uvezenim
Uvozna shema (IOSS Uvozna shema
dobrima iz trećih
– import one stop da (IOSS – import one ne
zemalja vrijednosti
shop) stop shop)
manje od EUR 150

*) Članice mogu zahtijevati da dobavljač odredi posrednika ili poreznog zastupnika

Tabela 2: Matrica opsega oporezivanja e-trgovine u EU posebnim shemama od 1/7/2021 (EC, 2020)

Non-Union shema (OSS Union shema (OSS – one stop shop) Uvozna shema (IOSS –
– one stop shop import one stop shop)
Predmet Pružanje svih usluga a) Pružanje svih usluga krajnjem
oporezivanja krajnjem kupcu u EU kupcu u EU (B2C),
(B2C) Prodaja na daljinu
b) Prekogranična prodaja
uvezenih dobara
dobara na daljinu unutar EU
vrijednosti ≤ EUR 150
c) Domaća prodaja dobara uvezenih u
EU krajnjem kupcu u EU (B2C)
Oporeziva Nerezident (iz treće a) Samo EU kompanije EU kompanije i
osoba zemlje) b) EU kompanije i nerezidenti nerezidenti, uključujući i
elektronske interfejse
c) Elektronski interfejsi u EU i nerezidenti

9
Ne(rezidentnost) se u tekstu promatra u odnosu na EU, što podrazumijeva da su kompanije - rezidenti BiH, koje imaju sjedište u BiH, u smislu PDV-a
nerezidenti iz ugla EU.
10
Business to consumer.
11
Portali, platforme, web tržnice i bazari za posredovanje u online prodajama.

20
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

Posebna shema za usluge pružene
od strane oporezivih osoba koje nemaju
sjedište u EU (“non-union shema”)
Da bi kompanija iz treće zemlje koristila she-
mu potrebno je da bude oporeziva osoba u svrhu
PDV-a (obveznik) i nerezident, odnosno da nema
sjedište u EU niti stalno poslovanje. Oporeziva oso-
ba iz treće zemlje može koristiti posebnu shemu,
čak iako je morala biti registrirana za PDV-e po ne-
koj drugoj osnovi, za ostali promet (promet dobara
12
ili promet usluga obveznicima – B2B10 isporuke).
Izmjenama Direktive naziv Odjeljka 2 je pre-
imenovan u “Posebna shema za usluge pružene
od strane oporezivih osoba koje nemaju sjedište
u Zajednici”. Izmjenama Direktive je de facto op-
seg posebne sheme, koja je bila rezervirana samo
za digitalne usluge (telekomunikacijske, RTV i
elektronske usluge) pružene od strane dobavlja-
ča izvan EU, proširen na sve usluge koje pruža-
ju dobavljači iz trećih zemalja neoporezivim
osobama (tj. potrošačima krajnjim kupcima) u
EU. Znači, opseg sheme, pored digitalnih usluge,
uključuje i sve druge usluge koje se pružaju u EU
neoporezivim osobama, kao npr. usluge smještaja,
pristupa kulturnim, umjetničkim, obrazovnim, za-
bavnim i sličnim događajima, sajmovima i izložba-
ma koje pružaju kompanije izvan EU, transportne
usluge, pomoće usluge kod transporta (utovara,
istovara, pretovara i sl.), usluge procjene i rada na
pokretnoj imovini, usluge povezane sa nekretnina-
ma, najam prvoznih sredstava, pružanje restoran-
skih i katering usluga za konzumaciju na brodovi-
ma, u vlakovima i avionima i dr.
Potrebno je naglasiti da ukoliko oporeziva
osoba iz treće zemlje pruža razne usluge krajnjim
kupcima u EU i želi koristiti posebnu shemu tada
shemu treba koristiti za prijavu i plaćanje PDV-a
na sve usluge koje pruža u EU. Nije moguće ko-
ristiti shemu samo za određene usluge, a za ostale
standardni koncept oporezivanja, jer se de facto
oporezivanje vrši samo na jednom mjestu, putem
jedinstvene prijave PDV-a.
Od 1. 7. 2021. sve kompanije koje nemaju sje-
dište u EU a koje pružaju usluge neoporezivim
12
Business to business.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
INDIREKTNI POREZI
Shema za kompanije iz EU (“Union scheme”) za prekogra-
nično pružanje digitalnih usluga između članica se proši-
ruje na sve usluge prema krajnjim kupcima B2C, kao i na
e-trgovinu dobrima između članica preko elektronskih
interfejsa. Ujedno, se ukida sadašnji prag za trgovinu na
daljinu u skladu sa načelom odredišta
osobama (potrošačima) ne moraju se registrirati
za PDV-e u svakoj članici u kojima imaju prodaju
krajnjim kupcima, već, umjesto toga, PDV na nave-
dene isporuke usluga se prijavljuje i plaća samo u
jednoj članici, tzv. “članici identifikacije” putem po-
sebne sheme “sve na jednom mjestu” za obveznike
nerezidente (OSS, non-Union shema).
U osnovi, nova pravila ne mijenjaju mjesto
pravila oporezivanja s obzirom na mjesto pruža-
nja usluga, to je i dalje članica potrošnje, ali veli-
ka prednost je što se značajno pojednostavljuju
obveze u vezi sa poštivanjem PDV propisa. Obve-
znik-nerezident ne mora da poznaje sva pravila
oporezivanja u svim članicama, već je dovoljna
samo komunikacija sa članicom identifikacije, koja
će preusmjeriti PDV-e članici u kojoj se desila po-
trošnja, odnosno u kojoj kupac-neoporeziva osoba
ima prebivalište ili uobičajeno boravi. Članica iden-
tifikacije će dodijeliti nerezidentu - oporezivoj oso-
bi koja nema sjedište unutar Zajednice vlastiti PDV
broj i o tome ga obavijestiti elektronskim putem.
Na osnovu informacija koje se koriste za identifi-
kaciju članica potrošnje može pribjeći korištenju
vlastitih sistema identifikacije.
Izvršene su izmjene u svim članovima koji su
se referirali samo na digitalne usluge, kako bi se
obuhvatile sve usluge pružene neoporezivim oso-
bama. Ujedno je to razlog i za izmjenu definicije
“članice potrošnje” u svrhu korištenja posebne she-
me, koja predstavlja članicu za koju se smatra da je
mjesto isporuke usluga u skladu sa općim pravili-
ma oporezivanja usluga.
21
 INDIREKTNI POREZI
Izmjenama čl. 364. je propisano da će oporeziva
osoba koja ima sjedište u trećoj zemlji a koja koristi
ovu shemu podnositi PDV prijave svaki kalendarski
kvartal elektronskim putem u članici identifikacije,
bez obzira na to da li je bilo pruženih usluga u okvi-
ru posebne sheme. PDV prijava se podnosi u roku
od mjesec od isteka poreznog razdoblja za koji se
podnosi prijava. Dakle, rok za podnošenje kvartal-
ne PDV prijave u okviru navedene posebne sheme
je 30 dana nakon isteka kvartala na koji se prijava
odnosi.
Izmjenama čl. 365. propisana je sadržina PDV
prijave. PDV prijava treba da sadrži sljedeće ele-
mente:
- PDV broj za primjenu navedene posebne she-
me, te za svaku članicu potrošnje u kojoj dospijeva
PDV-e;
- podatke o ukupnoj vrijednosti, bez PDV-a,
pruženih usluga koje pokriva posebna shema koje
su isporučene u poreznom razdoblju i
- ukupan iznos PDV-a po stopama.
Na prijavi se moraju naznačiti sve stope PDV-a
koje su primijenjene i ukupna obveza za PDV-e.
Analize su pokazale da ispravke na PDV-e pri-
javama za određeno porezno razdoblje stvaraju
poteškoće, pošto se od obveznika zahtijeva da
ponovo podnose PDV-e prijave za navedena po-
rezna razdoblja. Izmjenama Direktive propisano je
da ukoliko je potrebno naknadno izmijeniti prijavu
nakon njenog podnošenja takve izmjene trebaju
biti uključene u naknadnu prijavu u roku od tri go-
dine od datuma kada je inicijalna prijava na koju se
izmjene odnose trebala biti podnesena. Naknadna
PDV prijava treba da ukaže na relevantnu članicu
potrošnje, porezno razdoblje i iznos PDV-a za koje
su potrebne izmjene.
Potrebno je naglasiti da oporeziva osoba koja
nema sjedište u EU, a posluje pod posebnom she-
mom, ne može odbiti ulazni PDV prema općim
pravilima iz čl. 168 Direktive, već, prema izmijenje-
nom članu 368, ima pravo zahtijevati povrat u skla-
du sa Trinaestom PDV direktivom 86/560/EEC. Pri
tome, članice mogu propisati nacionalnim propisi-
ma pravila za odobravanje povrata obveznicima iz
trećih zemalja, uključujući i reciprocitet, odnosno
primjenu istih pravila u trećim zemljama za obve-
22
znike sa sjedištem u toj članici. Isto tako, članica-
ma je dozvoljeno da isključe određene izdatke ili
da propišu dodatne uvjete za povrat obveznicima
13
iz trećih zemalja.11 Članice mogu zahtijevati i ime-
novanje poreznog zastupnika preko kojeg će ko-
municirati zahtjeve za povrat oporezivih osoba iz
trećih zemalja.
Moguće je da se desi da oporeziva osoba koja
nema sjedište u EU pruža određene usluge izvan
posebne sheme i da se od nje traži da bude regi-
strirana za PDV-e u članici za aktivnosti koje ne
potpadaju pod posebnu shemu. U navedenom
slučaju oporeziva osoba koja nema sjedište u EU
ima pravo odbitka ulaznog PDV-a nastalog u toj
članici i u vezi oporezivih aktivnosti koje su pokri-
vene posebnom shemom na PDV-e prijavi. PDV
prijava u tom se slučaju podnosi u skladu sa općim
pravilima iz čl. 250 Direktive.
Direktiva ne obvezuje dobavljače usluga iz tre-
ćih zemalja da izdaju PDV fakturu krajnjem kupcu u
EU. Ipak, članice mogu nacionalnim PDV propisima
mogu to zahtijevati. Ukoliko je dobavljač registriran
za non-Union shemu u takvim okolnostima primje-
njuje pravila fakturiranja članice identifikacije u kojoj
je registriran za shemu. Međutim, ukoliko dobavljač
nije registriran za shemu primjenjuje pravila faktu-
riranja članice gdje se vrši pružanje usluge (članica
potrošnje), u skladu sa općim PDV pravilima.
Prema izmjenama Direktive članice ne mogu
nametnuti obvezu dobavljaču nerezidentu da
imenuje poreznog zastupnika kako bi mogao ko-
ristiti shemu, no, dobavljač može sam odlučiti da
imenuje zastupnika. Posrednik je nužan samo kod
uvozne sheme.
Posebna shema za prekograničnu prodaju
dobara na daljinu i pružanje usluga od
strane oporezive osobe sa sjedištem
unutar EU, ali ne u članici potrošnje
(“Union scheme”)
Odjeljak 3 Direktive prije izmjena sadržavao je
pravila posebne sheme za telekomunikacijske, RTV
13
Više o uvjetima za povrat obveznicima iz trećih zemalja: Antić,
D. (2019). “Povrat PDV-a u EU: Vodič za obveznike nerezidente”,
Porezni savjetnik” br. 12, REVICON, Sarajevo, decembar 2019,
str. 28-43.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

i elektronske usluge pružene od oporezivih osoba
sa sjedištem u EU, ali ne u članici potrošnje.
Izmjenama Direktive opseg sheme proširen
je na prekograničnu prodaju dobara “na daljinu”
između članica unutar EU. Zbog uključivanja pro-
daje dobara “na daljinu” bilo je potrebno definira-
ti članicu potrošnje. Prema izmijenjenom čl. 369a
članica potrošnje podrazumijeva članicu u kojoj
je mjesto prometa dobra ili članica gdje završava
otprema ili transport dobara isporučuje dobro.
Shemu mogu primijeniti sve oporezive osobe koje
vrše prekogranični promet dobara „na daljinu“ i
bilo koje oporezive osobe koje nemaju sjedište u
članici potrošnje a pružaju usluge neoporezivoj
osobi. Ukoliko su navedeni uvjeti zadovoljeni po-
sebna shema se može primijeniti na sva dobra i
usluge koje se prometuju u EU.
Oporeziva osoba je dužna obavijestiti člani-
cu identifikacije (u kojoj ima sjedište) o početku i
završetku oporezivih aktivnosti koje su pokrivene
posebnom shemom ili o izmjenama u aktivnosti-
ma ukoliko time više ne zadovoljava uvjete potreb-
ne za korištenje sheme. Komunikacija sa članicom
identifikacije se vrši elektronski.
Zbog usklađivanja sa ostalim posebnim she-
mama oporezive osobe su dužne da podnesu
PDV-e prijavu elektronskim putem članici identifi-
kacije. Prijava se treba podnijeti najkasnije mjesec
nakon isteka kalendarskog kvartala, bez obzira na
to da li je bilo prekogranične prodaje na daljinu.
Prijava treba da sadrži obvezno PDV broj pod
kojim je oporeziva osoba registrirana u članici
identifikacije gdje ima sjedište u svrhu PDV-a, kao i
identifikacijski PDV-broj za svaku članicu potrošnje
u kojoj dospijeva PDV-e na naplatu. PDV-e prijava
treba da sadrži i ukupan iznos, bez PDV-a, pre-
kograničnih prodaja dobara „na daljinu“ i pruženih
usluga u poreznom razdoblju, te ukupan iznos po
stopama PDV-a. Na prijavi se moraju naznačiti i
stope PDV-a koje su primijenjene i ukupan PDV-e.
Prijava treba da uključi sve izmjene koje se odnose
na prethodna porezna razdoblja. Izmjene već pod-
nesenih PDV-e prijava mogu se vršiti u razdoblju
od tri godine od datuma podnošenja inicijalne
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
INDIREKTNI POREZI
prijave na koju se odnose. Rok za plaćanje PDV-a
je najkasnije rok do kojeg se treba podnijeti PDV
prijava. Oporeziva osoba koja posluje u okviru
sheme nema prava na odbitak PDV-a u skladu sa
općim pravilima oporezivanja, ali ima pravo povra-
ta prema Osmoj PDV direktivi (od 2008. Direktiva
2008/9/EC).
Ukoliko oporeziva osoba obavlja i druge aktiv-
nosti za koje mora da se registrira za PDV-e pre-
ma općim pravilima tada ima pravo na odbitak
ulaznog PDV-a u vezi prometa u okviru sheme, ali
mora da podnosi standardnu prijavu PDV-a prema
općim pravilima. Oporezive osobe koje su uklju-
čene u shemu su dužne da vode knjigovodstvenu
evidenciju transakcija koje su pokrivene shemom,
pri čemu evidencija mora sadržavati dovoljno po-
dataka kako bi porezne vlasti članica potrošnje
mogle provjeriti ispravnost prijave.
***
Koncept mini sheme “sve na jednom mjestu”
uveden je posljednjom fazom reforme oporeziva-
nja usluga u EU 2015. godine. Koncept se pokazao
jako uspješnim sa stajališta efikasnosti primjene,
naplate prihoda i manjih troškova administraira-
nja PDV-om za korisnike sheme. U sklopu reforme
oporezivanja e-trgovine EU je odlučila da proši-
ri opseg sheme. Shema za kompanije izvan EU
(“non-Union scheme”), koja se od 2015. koristi za
digitalne usluge od strane obveznika koji nemaju
sjedište u EU, se proširuje na sve vrste usluga koje
se pružaju krajnjim kupcima u EU. Navedena she-
ma je interesantna za obveznike iz BiH koji pružaju
digitalne i druge usluge krajnjim kupcima u EU.
S druge strane, shema za kompanije iz EU (“Uni-
on scheme”) za prekogranično pružanje digitalnih
usluga između članica se proširuje na sve usluge
prema krajnjim kupcima B2C, kao i na e-trgovinu
dobrima između članica preko elektronskih inter-
fejsa. Ujedno se ukida sadašnji prag za trgovinu na
daljinu u skladu sa načelom odredišta.
23
 FINANCIJSKO TRŽIŠTE

Strukturirano financiranje nekretnina

Na razvijenim financijskim tržištima Europske unije i svijeta financiranje nekretnina zauzima važno mjesto
u poslovanju banaka i predstavlja klasičan bankarski posao, a metodologija financiranja je uglavnom stan-
dardizirana. Financiranje nekretnina omogućavalo je bankama koje posluju na razvijenim financijskim trži-
štima značajne kreditne plasmane i visoke profite, ali je i bilo uzrokom kriza i velikih gubitaka. Financiranje
nekretnina je oblik projektnog financiranja, pod kojim se podrazumijeva kreditiranje izgradnje komerci-
jalnih i stambenih nekretnina i kreditiranje ulaganja u postojeće odnosno već izgrađene komercijalne ne-
kretnine namijenjene iznajmljivanju, kod kojega se financiranje bazira upravo na nekretnini i sposobnosti
nekretnine da generira budući novčani tok potreban za otplatu kredita

y Piše: dr. sci. Jozo PILJIĆ

S
razvojem bh. bankovnog sustava, ulaskom
stranih banaka na bh. tržište, stabilizacijom
makroekonomskog i političkog okruženja, te
procvatom pojedinih gospodarskih grana i tržišta,
došlo je do razvoja novih bankovnih proizvoda, di-
ferencijacije područja financiranja i sve sofisticira-
nijih modela financiranja. Razvoj novih proizvoda,
diferencijacija i sve sofisticiraniji modeli financira-
nja uključuju i projektno financiranje, a jedno od
vrlo aktualnih područja financiranja je i financira-
nje nekretnina (eng. „RealEstate Finance“, njem.
„Immobilienfinanzierung“).
Brzi rast građevinske industrije i tržišta nekret-
nina, potaknut višegodišnjim nedostatkom stam-
benog prostora, ali i nedostatkom svih vrsta kva-
litetnih komercijalnih nekretnina, liberalizacijom
tržišta, povećanjem ponude stambenih kredita,
rastom maloprodajne industrije, te ulaskom na
tržište stranih investitora, potaknuo je brzi razvoj
financiranja nekretnina kao zasebnog područja
projektnog financiranja šire korporativnog bankar-
stva.
Banke su bile potaknute na implementaciju
odgovarajućih sofisticiranih modela financiranja i

24
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

razvoj novih proizvoda, koji su omogućili značajan
rast kreditnog volumena i relativno visoke zarade
ulaskom u novonastali tržišni segment.
Na razvijenim financijskim tržištima Europske
unije i svijeta financiranje nekretnina zauzima važ-
no mjesto u poslovanju banaka i predstavlja klasi-
čan bankarski posao, a metodologija financiranja je
uglavnom standardizirana. Financiranje nekretnina
omogućavalo je bankama koje posluju na razvije-
nim financijskim tržištima značajne kreditne pla-
smane i visoke profite, ali je i bilo uzrokom kriza i
velikih gubitaka.
Financiranje nekretnina kao
oblik projektnog financiranja
Projektno financiranje je način osiguravanja du-
goročnog financiranja većih projekata zaduženjem
pomoću „financijskog inženjeringa“, zasnovanog
na novčanom toku koji stvara sam projekt. Pri tome
ono ovisi o detaljnoj procjeni rizika izgradnje pro-
jekta, rizika upravljanja projektom i rizika prihoda
iz projekta, i njihovoj alokaciji između investitora,
kreditora i ostalih strana kroz ugovorne obveze.
Financiranje nekretnina je oblik projektnog fi-
nanciranja, pod kojim se podrazumijeva kreditira-
nje izgradnje komercijalnih i stambenih nekretnina
i kreditiranje ulaganja u postojeće odnosno već
izgrađene komercijalne nekretnine namijenjene
iznajmljivanju, kod kojega se financiranje bazira
upravo na nekretnini i sposobnosti nekretnine da
generira budući novčani tok potreban za otplatu
kredita. Tako se pod projektom izgradnje ili ula-
ganja u nekretnine namijenjene za tržište podra-
zumijeva projekt kod kojega je nekretnina glavni
izvor prihoda i otplate kredita kroz iznajmljivanje
ili prodaju, a kreditima za financiranje nekretnina
namijenjenih tržištu krediti kod kojih je otplata
prije svega ovisna o prihodu od najma ili prihodu
od prodaje nekretnine, refinanciranju ili trajnom
financiranju nekretnine. Pod pojmom nekretnine
namijenjene za tržište smatraju se nekretnine spo-
sobne generirati prihod, što uključuje stanove, ne-
kretnine namijenjene maloprodaji, uredske zgrade,
skladišta i hotele.
Kao jedna od disciplina u okviru financija, finan-
ciranje nekretnina jest široka kategorija te obuhva-
ća izučavanje institucija, tržišta i instrumenata koji
se koriste za alokaciju novčanih sredstava odnosno
kredita u svrhu izgradnje i stjecanja nekretnina.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
FINANCIJSKO TRŽIŠTE
Pod financiranjem nekretnina podrazumijevamo kredi-
tiranje izgradnje komercijalnih i stambenih nekretnina
i kreditiranje ulaganja u postojeće odnosno već izgrađe-
ne komercijalne nekretnine namijenjene iznajmljivanju.
Predmet financiranja mogu biti sve klase nekretnina na-
mijenjene tržištu koje mogu generirati novčani tok proda-
jom ili iznajmljivanjem, što najčešće obuhvaća stambene
nekretnine namijenjene zastalno stanovanje ili odmor,
uredske zgrade, nekretnine namijenjene maloprodaji po-
put trgovačkih centara, te skladišta i slične lake industrij-
ske nekretnine namijenjene distribuciji i logistici
Zbog prirode kredita koji su osigurani založnim
pravom (hipotekom) ili drugom vrstom prava na
nekretnini ili namjene kredita u svrhu izgradnje
ili renoviranja nekretnina pod pojam financiranja
nekretnina ili kreditiranja nekretnina u širem smi-
slu bilo bi moguće podvesti i stambene kredite,
ali i sve druge kredite osigurane nekretninama ili
namijenjene izgradnji ili rekonstrukciji nekretnina.
Međutim, predmet razmatranja u ovom članku jest
isključivo strukturirano financiranje nekretnina u
smislu projektnog financiranja i šire korporativnog
bankarstva, pri čemu je osnovni kriterij izvor otpla-
te kredita.
Unatoč tome što je svaki projekt specifičan,
kod financiranja nekretnina, kao i kod ostalih vrsti
projektnog financiranja moguće je izdvojiti neke
karakteristike koje ga izdvajaju od ostalih vrsti kor-
porativnog financiranja:
- Uobičajeno se financiraju projekti koji su
„ograđeni“,u smislu da su pravno i ekonomski neo-
visni, najčešće kroz posebno gospodarsko društvo,
čija je jedina djelatnost realizacija projekta („po-
sebno projektno društvo“, eng. „Special Purpose
Vehicle“ - SPV).
- U pravilu je visok odnos kredita i vlastitog ka-
pitala uloženog u projekt (visoka financijska polu-
ga), pri čemu se kreditom uobičajeno može finan-
cirati 70%, pa i više troškova projekta.
- U pravilu investitori ne jamče za obveze po-
sebnog projektnog društva ili je to jamstvo ogra-
ničeno.
- Kreditori se kod otplate kredita prije svega
oslanjaju na budući novčani tok projekta, a u ma-
25
FINANCIJSKO TRŽIŠTE
njoj mjeri vrijednost kolaterala ili kreditnu sposob-
nost investitora.
- Sigurnost i osiguranje za kreditora predstav-
ljaju prije svega dozvole koje je posebno projektno
društvo pribavilo(npr. građevinska dozvola za pro-
jekt) i ugovori koje je posebno projektno društvo
sklopilo (npr. dugoročni ugovorio najmu). Moguće
je da će u slučaju prodaje vrijednost same nekret-
nine ili posebnog projektnog društva bez dozvola
i ugovora biti manja od iznosa kredita.
- Projekt najčešće ima definiran životni vijek,
određen trajanjem dugoročnih ugovora o najmu,
ekonomskim vijekom ili završetkom izgradnje i
prodajom nekretnine, pa krediti za financiranje
projekta trebaju biti otplaćeni prije kraja tog raz-
doblja.
Posebno projektno društvo u pravilu se osniva
kao društvo kapitala, i to kao društvo s ograniče-
nom odgovornošću (d.o.o.). Stvarni investitor za-
pravo je jedna ili više fizičkih ili češće pravnih oso-
ba koje izravno ili neizravno kontroliraju posebno
projektno društvo, investiraju u posebno projek-
tno društvo potrebni vlastiti kapital, te upravljaju
projektom. Kod navedene strukture stvarni inve-
stitor u projektu naziva se „sponzor“ ili pokrovitelj.
Sponzor je glavni partner koji organizira i vodi ula-
ganje u projekt, najčešće na osnovama ograničene
odgovornosti. Sponzor se oslanja na svoje iskustvo
i reputaciju kako bi privukao ulagače u projekt.
Procjena rizika i njegovo alociranje na sudioni-
ke u projektu čini samu bit projektnog financiranja.
Teorijski princip alokacije rizika kod projektnog fi-
nanciranja jest da bi pojedini rizik trebao snositi
onaj tko je najviše u mogućnosti kontrolirati ga i
upravljati tim rizikom. U pogledu strukture finan-
ciranja posebnu pozornost treba posvetiti primje-
renoj podjeli rizika između investitora, odnosno
sponzora i kreditora.
Za adekvatnu procjenu rizika prilikom odobra-
vanja kredita potrebno je provesti detaljnu analizu
svih aspekata projekta ili takozvani „due diligence“.
Navedeni proces detaljne analize često je spor,
dugotrajan i složen. Osim što je ovo spori složen
proces, te što investitor u određenoj mjeri gubi
samostalnost u upravljanju projektom, projektno
financiranje je i relativno skupa metoda financira-
nja. Marže na ovakve kredite u pravilu su osjetno
veće u odnosu na klasično korporativno financira-
26
nje, a potreba kreditora da provede „due diligence“
i nadzire realizaciju projekta, te u tu svrhu angažira
savjetnike, značajno povećava troškove financi-
ranja. Međutim, unatoč navedenim nedostacima
projektno financiranje ima i značajne prednosti
zbog kojih se investitori i banke odlučuju upravo
na primjenu ove metode financiranja.
Predmet financiranja
Predmet financiranja kod financiranja nekret-
nina su nekretnine, odnosno preciznije projekt
koji može činiti kupovina građevinskog zemljišta,
izgradnja odnosno rekonstrukcija nekretnina, te
kupovina i/ili refinanciranje ulaganja u nekretni-
ne namijenjene za najam. Dvije najosnovnije ka-
tegorije na koje se dijele nekretnine su stambene
nekretnine i nestambene nekretnine. Nekretnine
koje su namijenjene tržištu i koje ostvaruju prihod
od najma obično se nazivaju komercijalnim ne-
kretninama.
S obzirom na specifičnosti poslovanja u in-
dustriji nekretnina, različitu filozofiju upravljanja
pojedinom klasom nekretnina, mogućnosti struk-
turiranja projektnog financiranja i specifične rizike
kod financiranja pojedine klase nekretnina, banke
i drugi sudionici na tržištu uobičajeno klasifikaciju
nekretnina svode na 4 osnovne klase nekretnina
koje mogu biti predmet projekt nog financiranja,
s time da se u navedenu klasifikaciju kao 5. kate-
gorija ponekad uključuju i turističke nekretnine
odnosno hoteli:
1. Stambene nekretnine;
2. Uredske zgrade;
3. Nekretnine namijenjene maloprodaji;
4. Industrijske nekretnine;
5. Hoteli i turističke nekretnine.
Osim navedenih 4 ili 5 osnovnih klasa nekret-
nina, moguće je financirati i nekretnine mješovite
namjene, koje su u osnovi kombinacija gore nave-
denih klasa u istom projektu.
Krediti za financiranje izgradnje nekretnina
Sukladno osnovnim značajkama i različitim ri-
zicima koje kreditor preuzima, kredite za financi-
ranje nekretnina načelno je moguće podijeliti na
kratkoročne kredite odnosno kredite za izgradnju
nekretnine i dugoročne kredite odnosno kredite
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

za financiranje postojećih nekretnina namijenjene
za (re)financiranje kupnje ili izgradnje nekretnina.
Kredit kojim se financira izgradnja nekretnine
naziva se kredit za izgradnju. Kredit za izgradnju je
kratkoročni (ili srednjoročni) kredit za financiranje
nekretnina kojim se financiraju troškovi izgradnje.
Sredstva se koriste sukladno potrebi ili prema una-
prijed dogovorenom planu, a kredit se vraća po za-
vršetku izgradnje, obično iz sredstava dugoročnog
investicijskog kredita. Kredit za izgradnju može se
definirati i kao kredit koji se koristi za financira-
nje izgradnje određenog projekta u definiranom
vremenskom razdoblju, a sredstva se koriste kroz
nadzirane isplate iz unaprijed dogovorenog iznosa
kredita tokom razdoblja izgradnje. Dospijeće kre-
dita za izgradnju je u pravilu do tri godine, ovisno
o veličini projekta
Kada se govori o izgradnji nekretnina, često se
govori o „razvoju“ (eng. „development“) nekretni-
ne odnosno projekta. Naime, realizacija projekta
obuhvaća mnogo širi spektar aktivnosti od same
izgradnje, pri čemu je upravo onaj dio aktivnosti
koji prethodi gradnji, kao što je npr. formiranje
građevinske parcele, osmišljavanje nekretnine i
ishođenje dozvola, ključan za komercijalni uspjeh
projekta, te stvara značajan dio nove vrijednosti
nekretnine odnosno projekta. Sukladno tome se
oni investitori koji grade nekretnine, ali i oni koji
se bave pripremom zemljišta za izgradnju, nazi-
vaju „developeri“(eng. „developers“), te se tako i
pojmovno razlikuju od ostalih „običnih“ „investito-
ra“ (eng. „investors“). Developeri i investitori preu-
zimaju drugačije vrste i razine rizika, te sukladno
tome očekuju različite prinose na uložena sredstva.
Pojedini projekt je ekonomski isplativ ako tržišna
vrijednost nekretnine premašuje građevinsku vri-
jednost, to jest ukupne troškove kupnje zemljišta
i razvoja, odnosno izgradnje nekretnine, koje je
potrebno podmiriti kako bi nekretnina bila dovr-
šena. U tome kontekstu developeri stvaraju novu
vrijednost. Kroz razvoj projekta i kombiniranje ze-
mljišta i izgradnje developer stvara vrijednost veću
od sume svih pojedinih troškova projekta.
Osnovne specifičnosti kredita za izgradnju u
odnosu na druge vrste kredita u korporativnom
bankarstvu proizlaze iz njegove namjene i očituju
se prije svega u načinu korištenja kredita za izgrad-
nju. Kredit za izgradnju je u osnovi obveza da se
osiguraju sredstva koja će se periodički koristiti
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
FINANCIJSKO TRŽIŠTE
Dvije osnovne vrste bankarskih kredita kod financiranja
nekretnina su kredit za izgradnju, koji karakterizira speci-
fično sukcesivno korištenje kredita sukladno građevinskim
situacijama ispostavljenim na naplatu tokom izgradnje, te
dugoročni kredit koji karakterizira otplatni plan na osnovu
vrlo dugog roka od 15 ili više godina
tokom izgradnje na način koji osigurava plaćanje
svih troškova izgradnje i (često) troškova financira-
nja. Nužno je da nekretnina bude dovršena u skla-
du s planovima i specifikacijama kako bi kreditor
po dovršetku izgradnje stekao pod hipoteku ne-
kretninu koja je sredstvo osiguranja. Za razliku od
drugih vrsta kredita kredit za izgradnju se ne pušta
u tečaj po potpisu kreditne dokumentacije. Sve što
korisnik kredita ima jest kreditorova obveza da će
sredstva biti puštana kako će izgradnja napredo-
vati.
Općenito kredit za izgradnju je osiguran hi-
potekom prvog reda na građevinskom zemljištu
i svemu što je na tom zemljištu izgrađeno, to jest
objektom u izgradnji. Kreditori koji financiraju iz-
gradnju slijede pravilo da iskorišteni iznos kredita
nikada ne prelazi ekonomsku vrijednost nekretni-
ne u izgradnji koja služi kao osiguranje. Drugim ri-
ječima kreditor ne želi da developer iskoristi kredit
u iznosu većem od vrijednosti u tom trenutku izve-
denih građevinskih radova. Građevinsku situaciju,
koja predstavlja temelj za isplatu kredita, ovjerava
građevinski stručnjak prihvatljiv ili imenovan od
strane banke, nakon čega slijedi isplata sredstava
kredita. Sredstva se često isplaćuju izravno na ra-
čun izvođača radova.
Ukupan iznos kredita za izgradnju određuje se
u odnosu na ukupne troškove projekta, kao posto-
tak od ukupnih troškova projekta. Prije korištenja
kredita za izgradnju kreditor će u pravilu zatraži-
ti stručno mišljenje odnosno ovjeru troškovnika
projekta, kako bi se uvjerio da planirani troškovi
izgradnje takvog objekta nisu precijenjeni ili pod-
cijenjeni od stane developera. Navedeno se odnosi
kako na ukupne troškove, tako ina pojedine stavke
troškovnika i njihov međusobni odnos.
27
FINANCIJSKO TRŽIŠTE
Krediti za dugoročno financiranje
ulaganja u nekretnine
Ako nekretnina nije namijenjena prodaji, te in-
vestitor zadržava nekretninu u svome vlasništvu
kredit za izgradnju će biti refinanciran dugoročnim
kreditom. Kod financiranja nekretnina dugoročni
kredit je hipotekarni kredit (kredit osiguran nekret-
ninom), s rokom otplate 15 ili više godina, koji se
koristi za otplatu kredita za izgradnju. Dugoročni
kredit, s fiksnom kamatnom stopom, uobičajenije
instrument koji se koristi za financiranje komerci-
jalnih nekretnina.
Dugoročni krediti za financiranje nekretnina po-
javljuju se kod refinanciranja izgradnje komercijal-
nih nekretnina namijenjenih najmu ili kod ulaganja
u nekretninu, to jest kod kupnje komercijalne ne-
kretnine od strane investitora, u situaciji kada deve-
loper i investitor nisu ista osoba. Kod dugoročnog
kreditiranja se uvijek radi o nekretnini kod koje se
kredit otplaćuje iz prihoda od najma nekretnine.
Iznos kredita određuje se u odnosu na procijenjenu
tržišnu vrijednost nekretnine i planirani novčani tok
projekta tokom razdoblja otplate kredita.
Kao i ostale oblike projektnog financiranja i
financiranje nekretnina karakteriziraju vrlo dugi
rokovi otplate kredita, značajno duži od rokova
otplate ostalih bankarskih kredita. Pri tome valja
razlikovati rok otplate u smislu otplatnog plana, to
jest vremena potrebnog za potpunu amortizaciju
kredita, od samog formalnog dospijeća dugoroč-
nog kredita. Kod financiranja nekretnina dugo-
ročno financiranje je često strukturirano na način
da je otplatni plan kredita ugovoren na razdoblje
dulje od samog dospijeća kredita. Budući da u
trenutku dospijeća glavnica kredita nije u cijelosti
otplaćena preostali neotplaćeni dio glavnice dos-
pijeva jednokratno na dan dospijeća, za što se ko-
risti engleski izraz „bullet“ ili „balloon repayment“.
Većina ovakvih kredita se refinancira o dospijeću,
na osnovi vrijednosti nekretnine u trenutku dospi-
jeća. Dospijeća kredita su općenito između 5 i 20
godina, a sponzori u pravilu ne jamče za obveze
posebnog projektnog društva.
Otplata kredita je obično mjesečna, kvartalna ili
moguće polugodišnja, te može biti u jednakim rata-
ma glavnice ili pak u rastućim ratama glavnice kako
bi se postigao efekt jednakih anuiteta prilagođen
novčanom toku projekta, a što ovisi preferencijama
28
investitora, novčanom toku projekta, te kreditnoj
politici i tehničkim mogućnostima kreditora. Budu-
ći da su rokovi otplate kredita obično vrlo dugi, a
novčani tok projekta odnosno otplata kredita osjet-
ljivi na veće promjene referentnih kamatnih stopa,
kamatna stopa će se često fiksirati pomoću kamat-
nog SWAP-a na određeno razdoblje.
***
Financiranje nekretnina je oblik projektnog
financiranja kod kojega se financiranje bazira na
nekretnini i sposobnosti nekretnine da generira
budući novčani tok potreban za otplatu kredita.
Pod financiranjem nekretnina podrazumijevamo
kreditiranje izgradnje komercijalnih i stambenih
nekretnina i kreditiranje ulaganja u postojeće od-
nosno već izgrađene komercijalne nekretnine na-
mijenjene iznajmljivanju.
Predmet financiranja mogu biti sve klase ne-
kretnina namijenjene tržištu koje mogu generirati
novčani tok prodajom ili iznajmljivanjem, što naj-
češće obuhvaća stambene nekretnine namijenje-
ne zastalno stanovanje ili odmor, uredske zgrade,
nekretnine namijenjene maloprodaji poput trgo-
vačkih centara, te skladišta i slične lake industrijske
nekretnine namijenjene distribuciji i logistici.
U odnosu na klasične korporativne kredite
koji se zasnivaju na financijskom stanju dužnika i
povijesnim podacima o poslovanju, financiranje
nekretnina temelji se na projekcijama budućeg
novčanog toka iz projekta. Pored navedenog spe-
cifično je i da projekt čini zaokruženu ekonomsku i
pravnu cjelinu, u pravilu izdvojenu u posebno pro-
jektno društvo koje je i dužnik po kreditu, obično
ima definirani životni vijek tokom kojega kredit
treba biti otplaćen, a vrijednost projekta prije sve-
ga se temelji na postojanju raznih dozvola i ugo-
vora. Financiranje nekretnina također karakterizira
visoka financijska poluga, kao i uobičajeno nepo-
stojanje jamstva ili ograničeno jamstvo investitora
za projektni kredit.
Dvije osnovne vrste bankarskih kredita kod fi-
nanciranja nekretnina su kredit za izgradnju, koji
karakterizira specifično sukcesivno korištenje kre-
dita sukladno građevinskim situacijama ispostav-
ljenim na naplatu tokom izgradnje, te dugoročni
kredit koji karakterizira otplatni plan na osnovu
vrlo dugog roka od 15 ili više godina.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 RAČUNOVODSTVO

Obračun amortizacije
dugotrajne materijalne imovine
Vrijednost dugotrajne materijalne imovine većini poslovnih subjekata predstavlja značajnu poziciju. Iz
navedenog proizlazi da je problematika obračuna amortizacija dugotrajne materijalne imovine posebno
važna. Amortizacija predstavlja obračun trošenja sredstva. Odabir određenih metoda i stopa amortizacija
dugotrajne materijalne imovine, može kratkoročno uticati na financijski položaj i poslovnu uspješnost po-
slovnog subjekta. Dugoročno gledano, iznos amortizacije za cijeli vijek upotrebe sredstva je uvijek isti bez
obzira na korištenu metodu obračuna amortizacije

y Piše: Mehmed BUDIĆ, bacc. oec.

Dugotrajna materijalna imovina predstavlja,
po pravilu, značajan dio ukupne imovine pravnog
lica. Osnova specifičnost dugotrajne materijalane
imovine proizilazi iz načina njezinog trošenja. Za
razliku od kratkotrajne imovine, koja se uglavnom
potroši u jednom obračunskom periodu, dugotraj-
na materijalna imovina svoju vrijednost postpeno
prenosi na učinke u toku svog vijeka upotrebe. Na
taj način dugotrajna materijalna imovina postepe-
no gubi od svoje vrijednosti i to se smanjenje njene
realne vrijednosti, bilo fizičkim ili ekonomskim za-
starijevanjem, naziva amortizacija. Odabir metoda
i stope amortizacije može uticati na financijski po-
ložaj i uspješnost pravnog lica, ali samo kratkoroč-
no. Gledano dugoročno, iznos amortizacije za cijeli
vijek upotrebe isti bez obzira na korištenu metodu.
Dugotrajna materijalna imovina
Nekretnine, postrojenja i oprema su materijal-
na sredstva koja se nabavljaju za poslovanje, za
ostvarivanje ekonomske koristi pravne osobe u
razdoblju dužem od jedne godine, a ne za dalju

29
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RAČUNOVODSTVO
prodaju.1 Takva sredstva se nazivaju dugotrajna,
fiksna, osnovna ili stalna. Za razliku od nemateri-
jalnih sredstava, ova sredstva imaju fizičko posto-
janje. Da bi se neko sredstvo koje spada u nekret-
nine, postrojenja i opremu moglo da prizna, mora
zadovoljiti slijedeće uvjete:
- da se realno može očekivati da će društvo
ostvariti određene ekonomske koristi povezano s
tim sredstvom;
- da se nabavna vrijednost sredstva može po-
uzdano izmjeriti.
Kod priznavanja sredstava potrebno je pro-
cjeniti šta čini stavku nekretnine, postrojenja i
opreme, odnosno da li će se neka stavka priznati
pojedinačno, povezana s drugom stavkom ili u
njenim sastavnim dijelovima. MRS 16 ne propisuje
jedinicu mjere priznavanja sredstva. Društvo tre-
ba da svojim aktom utvrđuje kriterije priznavanja
sredstva u skladu sa zahtjevima ovog Standarda.
Može biti pogodno da se grupiraju pojedinačne
beznačajne stavke kao što su: modeli, alati i kalupi
a zatim primjene kriteriji za zbirnu vrijednost. Kad
se nabavljaju sredstva u vidu rezervnih dijelova
društvo će svojim aktom utvrditi kriterije priznava-
nja sredstava.
Rezervni dijelovi se obično vode kao zalihe, s
tim što se važniji rezervni dijelovi koji se koriste
duže od jednog obračunskog perioda mogu sma-
trati stavkom nekretnine, postrojenja ili opreme.
Sastavni dijelovi nekih nekretnina, postrojenja i
opreme mogu zahtjevati zamjenu u redovnim vre-
menskim razmacima. Na primjer, može biti potreb-
no mijenjanje unutarnjih dijelova industrijske peći
nakon određenog broja sati korištenja ili tokom
vijeka upotrebe prijevoznih sredstava može se za-
htjevati izmjena unutrašnjosti kao što su sjedišta,
zamjena unutarnjih zidova u zgradi i slično. Ako
je potrebno vršenje zamjene određenih dijelova
sredstava u redovnim razmacima, kako bi se osigu-
ralo redovno funkcionisanje nekretnine, postroje-
nja ili opreme moguće je uključivanje u nabavnu
vrijednost sredstava ako su ispunjeni opći uvjeti
priznavanja koji su navedeni u tački 7 MRS 16.
Knjigovodstvena vrijednost dijelova koji su za-
mijenjeni se isknjižava, u skladu sa odredbama za
isknjižavanje definiranim u MRS 16.
Isto tako, ako je radi redovnog funkcionisanja
1
Piljić J., Analiza financijskih izvještaja- utjecaj izbora i primjena
računovodstvenih politika na financijski položaj i uspješnost
poslovanja gospodarskog društva, Tuzla, 2012., str. 234-235.
30
nekretnine, postrojenja i opreme potrebna redov-
na periodična kontrola, troškovi te kontrole mogu
se uključiti u nabavnu vrijednost sredstva u skladu
sa odredbama tačke 14. MRS 16.
Pojedinačne stavke nekretnina, postrojenja i
opreme, koji ispunjavaju uvjete priznavanja, treba
početno vrednovati po metodi nabavne vrijedno-
sti (metoda troška, metoda cijene koštanja).2 Na-
bavna vrijednost se sastoji od fakturne vrijednosti
uvećane za sve ovisne troškove nabavke koji ne-
ophodno moraju nastati da bi se sredstvo dovelo u
funkcionalno stanje.
Naknadno vrednovanje nekretnine, postro-
jenja i opreme u skladu sa MRS 16 može se vršiti
prema modelu nabavne vrijednosti ili modelu re-
valorizacije.
Model nabavne vrijednosti: Nakon početnog
priznavanja nekretnine, postrojenja i opremu tre-
ba vrijednovati po nabavnoj vrijednosti umanjenoj
za ispravku vrijednosti i akumulirane gubitke po
osnovu obezvređenja.
Model revalorizacije: Nakon početnog priznava-
nja nekretnine, postrojenja i opremu treba vrijed-
novati po revalorizovanom iznosu, koji predstav-
lja njihovu fer vrijednost na datum revalorizacije
umanjenu za naknadnu akumuliranu amortizaciju
i naknadne akumulirane gubitke zbog umanjenja
vrijednosti.
Društo svojim računovodstvenim politikama
bira metod naknadnog vrijednovanja nekretnine,
postrojenja i opreme.
Za procjenu naknadni izdataka u vezi sa ne-
kretninama, postrojenjima i opremom potrebno
je utvrditi da li se tim naknadnim ulaganjima vrši
samo tekuće održavanje ili popravke sredstava od-
nosno održava prvobitno procijenjeni korisni vijek
upotrebe ili se radi o ulaganjima kojim se produ-
žava prvobitno procijenjeni korisni vijek upotrebe,
mijenja se namjena sredstva ili se povećava kapa-
citet iznad početnog procijenjenog standardnog
učinka.3
Naknadni izdaci u stalna sredstva pripisuju
se knjigovodstvenoj vrijednosti sredstva kada se
pretpostavlja da će ta ulaganja proizvesti buduću
ekonomsku korist kao što je:
- produženje vijeka upotrebe sredstva;
- povećanje kapaciteta sredstva;
2
Ibidem, str. str.238.
3
Ibidem, str. 242.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

- značajno umanjenje troškova proizvodnje;
- poboljšanje kvaliteta gotovih proizvoda.
Svi ostali izdaci priznaju se kao rashodi u raz-
doblju u kojem su nastali. Društvo ne priznaje u
knjigovodstvenu vrijednost nekretnina, postroje-
nja i opreme troškove svakodnevnog održavanja.
Troškovi svakodnevnog održavanja su primarno
troškovi rada i potrošnog materijala, a mogu uklju-
čivati i troškove sitnih rezervnih dijelova radi pono-
vog postizanja ili održavanja ekonomske koristi na
prvobitno predviđenoj razini.
Pojam i predmet amortizacije
Amortizacija predstavlja postepeno trošenje
dugotrajne imovine odnosno sistemsku raspodje-
lu vrijednosti i troška sticanja dugotrajne imovine
tokom njezinog vijeka upotrebe, na proizvode i
usluge kao učinke (kao trošak proizvoda ili usluga)
ili na poslovni rezultat obračunskog perioda (kao
rashod perioda).4
Dakle, amortizacija predstavlja ekonomski
odraz postepenog trošenja i smanjenja vrijednosti
dugotrajne imovine tokom poslovanja. Dva osnov-
na razloga za smanjenje vrijednosti dugotrajne
imovine su fizičko trošenje i ekonomsko zastarije-
vanje. Fizičko trošenje uzrokuje dnevna eksploata-
cija dugotrajne imovine kroz mehaničko trošenje,
što postepeno smanjuje vrijednost imovine, dok
ekonomsko zastarijevanje i smanjenje vrijednosti
imovine proizlazi iz novih tehnološko-tehničkih
dostignuća. Upravo iz ovih razloga, a u cilju na-
knade navedenog smanjenja vrijednosti imovine,
obračunava se amortizacija koja može biti uključe-
na u cijenu učinaka ili alocirana na troškove (ras-
hode).
Kako bi obračun amortizacije bio izvršen
ispravno, neophodno je računovodstvenim polit-
kama urediti veći broj pitanja. Naime, potrebno je
utvrditi:5
1) stalna sredstva koja podliježu obračunu
amortizacije i početak obračuna amortizacije;
2) osnovice za amortizaciju za svako sredstvo,
vodeći računa o njegovoj preostaloj (rezidualnoj)
vrijednosti (praktično, ovdje se bira metod vredno-
4
Džanović S., Amortizacija -računovodstveni i porezni tretman,
Pravo i finansije 2/2017, str. 44.
5
Čubrić F., Obračun amortizacije za računovodstvene i poreske
svrhe, Privredni savetnik br.23., str. 39.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RAČUNOVODSTVO
Obračun i knjiženje amortizacije neke su od pripremnih
radnji na kraju svake godine, prije izrade financijskih iz-
vještaja. Osim računovodstvene amortizacije, paralelno
se priprema i obračun poreske amortizacije. Prilikom obu-
hvatanja dugotrajne materijalne imovine potrebno je vo-
diti računa da se ne prave greške koje su u praksi prilično
česte. Računovodstvenim politikama treba nedvosmisleno
urediti postupak vrjednovanja materijalne imovine nakon
početnog priznavanja – opredjeljenje za jedan od dva mo-
dela (model nabavne vrijednosti ili model revalorizacije)
vanja sredstva, što direktno utiče na visinu osnovi-
ce za amortizaciju);
3) korisni vijek trajanja sredstva (utvrditi stope
amortizacije);
4) metode amortizacije koje će se primjenjivati;
5) način preispitivanja korisnog vijeka trajanja i
primjenjivih metoda amortizacije na dan sastavlja-
nja financijskih izvještaja.
U skladu sa odredbama tačke 43. MRS 16 obra-
čun amortizacije se radi za svaki dio nekog sredstva
(nekretnine, postrojenja i oprema) čije je učešće u
nabavnoj vrijednosti ili cijeni koštanja proizvoda
značajna – tako na primjer, čest je slučaj da karose-
rija autobusa može da se koriti duže od njegovog
motora i da u prosjeku ona može da traje koliko i
dva motora tj. da se na polovini njenog vijeka upo-
trebe zamjeni motor. U ovom slučaju neophodno
bi bilo obračunavati amortizaciju posebno za mo-
tor, a posebno za karoseriju tj. ostatak autobusa.
MRS 16 ne kvantifikuje koje (tj.koliko) učešće u
ukupnoj nabavnoj vrijednosti (cijeni koštanja) se
smatra značajnim.6 Zbog toga to privredni subjekt
treba da odredi svojim računovodstvenim politika-
ma.
Ako se za potrebe obračuna amortizacije ne-
kog sredstva posebno prati neki njegov značajan
dio, ostali njegovi dijelovi koji nisu pojedinačno
značajni zajedno se tretiraju kao preostali dio sred-
stva.
Međutim, ako u okviru nekog sredstva dva ili
više njegovih značajnih dijelova imaju isti vijek upo-
trebe i ako se za njih primjenjuju iste metode obra-
čuna amortizacije, mogu se za potrebe obračuna
amortizacije obračunski tretirati kao jedan dio.
6
Petrović Z., Finansijsko izvještavanje, Beograd, 2017., str. 165.
31
RAČUNOVODSTVO
Kada je u pitanju dio sredstva čija vrijednost
nije značajna u odnosu na na vrijednost sredstva
od privrednog subjekta se ne zahtjeva da obračun
amortizacije radi odvojeno za takav dio, ali mu se
ostavlja mogućnost da ako to želi i uradi.
Početak i prestanak obračuna amortizacije
Početak obračuna amortizacije započinje se
kada je sredstvo raspoloživo za korištenje tj. kada
se nalazi na lokaciji i u stanju koje je neophodno
da ono funkcioniše na način koji to očekuje uprava
privrednog subjekta.
Međunarodni računovodstveni standard 16 ne
precizira da li obračun amortizacije započinje od
prvog narednog dana kada je sredstvo funkcional-
no ili je to od prvog dana narednog mjeseca. Zbog
jednostavnijeg obračuna računovođe pribjegavaju
početku obračuna amortizacije od prvog dana na-
rednog mjeseca. Ovakvo postupanje ne umanjuje
kvalitet financijskih izvještaja, s obzirom da se radi
od sredstvima koje će se koristiti duži vremenski
period - nekoliko dana manje ili više u obračunu
amortizacije nisu materijalno značajni.
Amortizacija prestaje da se obračunava kada:7
- kada je sredstvo već u potpunosti otpisano;
- kada je sredstvo na bilo koji način otuđeno;
- kada sredstvo po MSFI5-Stalna imovina koja
se drži za prodaju i prestanak poslovanja klasifiko-
vano kao sredstvo namijenjeno prodaji.
Samo u ova tri slučaja prestaje obaveza obra-
čuna amortizacije. Za sredstva koja su privremeno
stavljena van upotrebe, obaveza obračuna amorti-
zacije i dalje postoji.
Ranijim MRS 16 nije bilo precizirano kada pre-
staje obračun amortizacije, pa je postajala dilema
da li se obračun amortizacije za sredstva koja su
privremeno stavljena van upotrebe. Sada je ta dile-
ma razriješena i jasno da se amortizacija obračuna-
va sve do otuđenja, čak i ako je sredstvo stavljeno
van upotrebe.
Dakle, ako je sredstvo privremeno stavlje-
no van upotrebe, za njega se i dalje obračunava
amortizacija. Ako se očekuje da će sredstvo duže
biti van upotrebe, moguće je preispitati (produžiti)
rok za otpis, i na taj način za tekuću godinu umanji-
ti obračunatu amortizaciju. Naravno, ako se radi o
sredstvu za koje je primjenjen funkcionalni metod
Čubrić F., opt.cit., str.41-42.
7 9
32
obračuna amortizacije i koje je u cijelom obračun-
skom periodu bio privremeno van upotrebe, nema
učinka tog sredstva za taj period izračunava se
nulta stopa amortizacije tj. praktično se ne obraču-
nava amortizacija.
Jedini izuzetak je za sredstva koja su prema
MSFI 5, priznata kao sredstva namjenjena prodaji i
za koje se ne obračunava amortizacija od trenutka
kada su ispunjeni uslovi za priznavanje.
Sa druge strane, ukoliko se promjeni namjena
stalnih sredstava koja su klasifikovana kao imovina
namjenjena prodaji u smislu da se ne namjerava
da proda već da se koristi za druge namjene, tada
po MSFI 5 ta sredstva ne treba bilansirati kao stalna
sredstva namjenjena prodaji. Na dan reklasifikacije
(vraćanje stalnih sredstva) retroaktivno se obraču-
nava amortizacija za prošli period za koji nije obra-
čunata amortizacija kada je sredstvo bilo klasifiko-
vano na grupi konta 14.
Osnovica za obračun amortizacije
Osnovica na koju se primjenjuje odgovarajuća
amortizaciona stopa zavisi od toga da li je imovina
u poslovnim knjigama priznata po nabavnoj vri-
jednosti, odnosno cijeni koštanja ili po revalorizo-
vanoj vrijednosti.8
Sredstva stečena kupovinom vrijednuju se po
nabavnoj vrijednosti, a sredstva koja se izrađuju u
vlastitoj režiji vrijednuju se po cijeni koštanja, pod
uslovom da nije veća od neto prodajne vrijednosti.
Utvrđivanje cijene koštanja – troškova proizvodnje
vrši se u skladu sa MRS 2-Zalihe.
osnovica za obračun amortizacije = nabavna vri-
jednost – rezidualna vrijednost
Trošak nabavke nekog sredstva (nekretnine,
postrojenja i opreme) čini:9
- fakturna vrijednost umanjena za sve odobre-
ne trgovačke popuste i rabate, plus uvozne dadž-
bine (carine, naknade za usluge carinskog organa,
takse i sl.), porez na dodatnu vrijednost (ako se
obračunava a pritom se ne vrši povrat poslovnom
subjektu) i porez na prenos apsolutnih prava (ako
se obračunava);
8
Žiravac Mladenović M., Obračun računovodstvene amortizaci-
je za 2018. godinu, Poslovni savetnik br.25., str. 59.
Petrović Z., opt.cit., str. 152-154.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

- svi troškovi koji se mogu direktno pripisati
dovođenju sredstva na njegovo mjesto i u radno
stanje za njegovu namjeravanu upotrebu, kako bi
sredstvo moglo da funkcioniše na način na koji to
očekuje uprava poslovnog subjekta. Primjer ovih
troškova mogu biti:
1. troškovi pripreme mjesta na kome će sred-
stvo biti postavljeno:
- ako je u pitanju izgradnja zgrade primjer tih
troškova bi mogli biti izdaci za raščišćavanje terena
i njegovu nivelaciju;
- ako je u pitanju montiranje mašine primjer tih
troškova bi mogli biti izdaci za betoniranje mjesta
gdje će mašina biti postavljena;
2. troškovi isporuke i manipulativni troškovi
– na primjer izdaci ugovora, skladištenja, istovar,
posrednički troškovi, špediterski troškovi, troškovi
pratnje prevoza specijalnih tereta, troškovi loma u
transportu;
3. troškovi instalacije i montaže – na primjer iz-
daci za usluge instaliranja i montaže sredstva;
4. naknade stručnjacima kao što su arhitekte
i inženjeri – radilo bi se na primjer o naknadama
koje se plaćaju stručnjacima navedenih struka za
usluge u vezi sa nabavkom sredstva;
5. troškovi provjere da li sredstvo normalno
funkcioniše, umanjeni na neto prihode od prodaje
bilo kojeg proizvoda koji je proizveden u toku do-
vođenja sredstva na datu lokaciju i stanje (kao što
su primjerci proizvedeni u toku testiranja opreme)
– za neka sredstva je neophodno po njihovom in-
staliranju izvršiti provjeru njihove funkcionalnosti:
- početno procijenjene troškove demontira-
nja, uklanjanja i nakon toga obnavljanja mjesta na
kojem će sredstvo biti locirano tj. procjenu visine
obaveze koje privredni subjekt stiče, kada sredstvo
nabavi ili obaveze stiče kao posljedicu korištenja
sredstva u toku određenog perioda u svrhe koje
se razlikuju od proizvodnje zaliha u tom periodu.
Procjenjivanje i priznavanje budućih troškova de-
montaže, uklanjanje sredstva, a zatim obnavljanje
mjesta na kojem će sredstvo biti locirano vrši se
u skladu sa MRS 37 – Rezervisanje potencijalnih
obaveza i potencijalnih sredstava. Ovakvo procje-
njeni i priznati troškovi mogu se uključiti u trošak
nabavke samo pod uslovom da privredni subjekt
montiranjem sredstva nema drugu alternativu, već
da na kraju njegovog vijeka upotrebe demontira,
premjesti i obnovi mjesto na kojem se nalazilo
dato sredstvo.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RAČUNOVODSTVO
Troškovi koji se ne uključuju u nabavnu vrijed-
nost (ili cijenu koštanja) nekretnine, postrojenja i
opreme su:
1. troškovi otvaranja novog pogona – na pri-
mjer, troškovi pripreme proizvodnje nisu sastavni
dio troškova nabavke sredstva, osim ako su neop-
hodni radi dovođenja sredstva u njegovo radno
stanje;
2. troškovi uvođenja novog proizvoda ili usluge
(uključujuči troškove reklamiranja i drugih promo-
tivnih aktivnosti) – na primjer na liniji za flaširanje
sokova preduzeće planira da započne flaširanje
novog soka. U tu svrhu investira u novi dizajn ama-
balaže i troškove reklamiranja;
3. troškove vođenja poslova na novoj lokaciji
ili sa novom grupom kupaca (uključujući troško-
ve obuke zaposlenika) – na primjer preduzeće vrši
prenos mašine na novu lokaciju što uslovljava do-
datne troškove za obuku novozaposlenih radnika,
kao i dodatne troškove za boravak rukovodioca na
novoj lokaciji;
4. administrativne i druge troškove – admi-
nistrativni i drugi opšti troškovi se ne uključuju u
nabavnu vrijednost sredstva, osim ako se mogu
direktno pripisati njegovoj nabavci ili dovođenju
sredstva u njegovo radno stanje.
Rezidualna (preostala) vrijednost predstavlja
saglasno odredbama MRS 16, procjenjeni iznos
koji bi pravno lice primilo danas ako bi otuđilo
sredstvo, pod pretpostavkom da će sredstvo na
kraju svog korisnog vijeka biti u takvom stanju da
može da se dobije neka tržišna vrijednost za nje-
ga.10 Procjenjena vrijednost utvrđuje se na dan sti-
canja sredstva i ne povećava se naknadno ako se
sredstva u poslovnim knjigama vode po nabavnim
cijenama. Ako je preostala vrijednost beznačajna,
ne uzima se u obzir prilikom utvrđivanja osnovice
za obračun amortizacije.
Rezidualna vrijednost treba da se utvrđuje ako:
- procijenjeni vijek upotrebe sredstva kraći od
njegovog ekonomskog vijeka upotrebe;
- procijenjeni iznos rezidualne vijednost je zna-
čajan (materijalan);
Rezidualna vrijednost se sagledava prvenstve-
no iz razloga da preduzeće ne bi iskazivalo zna-
čajne dobitke od prodaje sredstva za koja u startu
(prilikom nabavke) ima saznanja da ih neće koristi-
10
Žiravac Mladenović M., opt.cit., str. 60-62.
33
RAČUNOVODSTVO

ti do kraja njihovog vijeka trajanja (dok imaju upo- da sama utvrđuju amortizacione stope i to svojim
trebnu vrijednost) nego će ih prije toga otuđiti. računovodstvenim politikama. U stvari, procjenju-
je se korisni vijek trajanja sredstva, a stope amor-
Primjer: Postojanja rezidualne vrijednosti tizacije se izvode iz procjenjenog vijeka trajanja
Preduzeće A nabavilo je putničko vozilo čija sredstva.
nabavna vrijednost iznosi 20.000 KM. Politika pre- Računovodstvenim politikama utvrđuju se
duzeća je takva da se ne koriste vozila starija od 5 kriteriji za određivanje korisnog vijeka upotrebe
godina. Zato u momentu nabavke procjenjuje se svake grupe sredstava. Pri tome treba razlikovati
kolika bi bila vrijednost putničkog vozila nakon tih korisni vijek upotrebe od ekonomskog vijeka upo-
5 godina, odnosno koliku bi prodajnu cijenu tada trebe nekog sredstva.
za njega postigli na tržištu. Procijenjeno je da preo- Na primjer, ekonomski vijek upotrebe neke ma-
stala vrijednost iznosi 4.000 KM. Što se tiče osnovi- šine je 12 godina, a korisni vijek upotrebe je deset
ce za obračun amortizacija kod ovog subjekta, ona godina. Ova mašina će se amortizovati po stopi od
iznosi 16.000 KM (20.000-4.000). S obzirom na to 10 % jer se amortizaciona stopa određuje na osno-
da procijenjeni vijek upotrebe 5 godina, godišnja vu korisnog vijeka upotrebe. Za procjenu korisnog
stopa amortizacija obračunavaće se u iznosu od vijeka upotrebe nije potrebno angažovanje procje-
3.200 KM (16.000/5). nitelja, već tu procjenu mogu da vrše stručna lica
u samom privrednom društvu. Naravno, društvo
Slijedi prikaz amortizacije ovog sredstva: može da angažuje i nezavisnog procjenitelja ako
Tabela 1. Obračun amortizacije sa postojanjem se radi o specifičnoj vrsti opreme ili postrojenja.
rezidualne vrijednosti Kada se odredi procjena korisnog vijeka upo-
trebe, bez obzira na to da li je obavljena interno
ili eksterno neophodno je da se sačini određeni
Nabavna Neotpisana
Godina Amortizacija dokument, koji će biti osnov za utvrđivanje amor-
vrijednost vrijednost
tizacione stope, a ako se naknadno vrše izmjene u
1 20.000 3.200 16.800 procijenjenog korisnog vijeka upotrebe definišu
2 20.000 3.200 13.600 se nove stope amortizacije u skladu sa izmjenje-
3 20.000 3.200 10.400 nim korisnim vijekom upotrebe.
4 20.000 3.200 7.200
Slika br.1 Uticaj procjenjenog vijeka upotrebe
5 20.000 3.200 4.000

Preostala neotpisana vrijednost nakon isteka

procjenjenog vijeka upotrebe upravo je jednaka rezi-
dualnoj vrijednosti koja je definisana prilikom nabav-
ke putničkog vozila. Kada, nakon tih 5 godina predu-
zeće A proda vozilo ne iskazuje dobitak od prodaje
nekretnina, postojenja i opreme nego nastalim po-
traživanjem od kupaca zatvara nabavnu vrijednost i
ispravku vrijednosti vozila. Efekat na poslovni rezul-
tat je izostao u toj godini prodaje, ali je zato u pret-
hodnim godinama trošak amortizacije srazmjerno
bio manji nego da se obračunavao na nabavnu vri-
jednost bez odbitka rezidualne vrijednosti.

Utvrđivanje korisnog vijeka

trajanja (stope amortizacije)
Izvor: Žiravac Mladenović M., Obračun računo-
vodstvene amortizacije za 2018. godinu, Poslovni
MRS 16 ne propisuje stope za obračun amorti-
savetnik br. 25., str. 61.
zacije, stoga je na privrednim društvima ostavljeno

34
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 RAČUNOVODSTVO

Primjer: Obračun promjene korisnog

Korisni vijek trajanja sredstva preispituje se naj- vijeka upotrebe sredstva zbog pogrešne
manje jednom na kraju svake financijske godine, a procjene u ranijem periodu
samim tim koriguju se i stope amortizacije. Preispi-
tivanjem može da se utvrdi da korisni vijek trajanja
stalnog sredstva ranije nije realno utvrđen i da se Preduzeće A je 01.01.2016. godine kupilo au-
mora da koriguje, kao i da su time troškovi amorti- tomobil vrijednosti 20.000 KM. Za to sredstvo
zacije iskazivani nerealno. procijenjen je korisni vijek upotrebe od 8 godina,
Korigovanjem korisnog vijeka upotrebe dugo- čime amortizaciona stopa iznosi 12,5 %. Nakon
trajne imovine utiče se samo na obračun amortiza- dvije godine amortizovanja automobila, a prije
cije za tekuću i naredne godine, jer ovaj postupak obračuna amortizacije za tekuću godinu korištenja
znači promjenu računovodstvene procjene, a ne automobila, preispitan je korisni vijek upotrebe
promjenu računovodstvene politike. Prema MRS 8, sredstva (31.12.2018. godine). Uprava preduzeća
učinak promjene računovodstvene procjene može konstatovala je da je donesena neadekvatna pro-
da utiče samo na rezultat perioda u kojem je izvr- cjena u ranijem periodu, tako da je o tome donije-
šena promjena i na buduće periode. Preispitivanje ta odgovarajuća odluka o promjeni procjenjenog
korisnog vijeka trajnja dugtrajne imovine nema korisnog vijeka upotrebe automobila. Naknadnom
uticaja na prethodne periode, odnosno nema rea- procjenom utvrđuje se da je preostali upotrebni vi-
troaktivnu primjenu. jek automobila, nakon poslijednjeg perioda obra-
Korisni vijek upotrebe dugotrajne imovine tre- čunate amortizacije 3 godine, čime se prvobitno
ba preispitivati u slijedećim slučajevima: procjenjeni vijek upotrebe sa 8 godina skraćuje na
- neadekvatne procjene u ranijem periodu; 5 (automobil je korišten 2 godine i na još 3 je pro-
- u toku godine izvršena su dodatna ulaganja u cjenjen upotrebni vijek).
dugotrajnu imovinu čime je produžen korisni vijek Nova amortizaciona stopa, koja se primjenjuje
sredstva; za obračun amortizacije za 2018. godinu i naredne
- u toku godine došlo je do obezvređenja (fi- dvije godine, jeste 25%.
zičkog oštećenja, kvara i sl.) čime je skraćen korisni
vijek upotrebe sredstva; ((15.000 :20.000) :3) x 100.
- u skladu sa novom računovodstvenom polit-
kom društvo planira otuđenje sredstva u skorijem Tabela 2. Obračun amortizacije sa promjenjenim
periodu; korisnim vijekom upotrebe sredstva
- nastale su tehnološke promjene ili promjene
na tržištu. Opis Iznos
Kada se mijenja prvobitno procjenjeni korisnik Datum aktiviranja stalnog sredstva 1.1.2016
vijek upotrebe sredstva, a društvo primjenjuje line- Nabavna vrijednost 20.000
arni metod obračuna amortizacije, stopa amortiza- Ispravka vrijednosti 5.000
cije za tekuću i buduće periode može da se izraču- Knjigovodstvena (sadašnja)
na uz pomoć slijedeće formule: vrijednost na 31.12.2017. 15.000
Prvobitno procjenjeni vijek upotrebe 8 godina
sadašnja vrijednost Prvobitno amortizaciona stopa 12,5%
Amortizaciona
stopa = nabavna vrijednost x 100 Preostali korisni vijek 3 godine
preostali korisni Nova stopa amortizacije 25%
vijek upotrebe Godišnji iznos amortizacije
od 1.1.2016. do 31.12.2017. 2.500
Godišnji iznos amortizacije
od 1.1.2018. do 31.12.2020 5.000

35
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RAČUNOVODSTVO
U nastavku slijedi još i prikaz iznosa amortizacije
i sadašnje vrijednosti ovog automobila za svih pet
godina:
Tabela 3. Prikaz obračuna amortizacije
Preostali
Datum vijek Amortizacija
31.12.2016. 7 2.500
31.12.2017 6 2.500
31.12.2018 2 5.000
31.12.2019 1 5.000
31.12.2020 0 5.000
Na sličan način bila bi obračunato promjena
amortizacione stope uslijed obezvređenja sred-
stva (npr: fizičko oštećenje) čime je skraćen korisni
vijek upotrebe.
Metode obračuna amortizacije
Prema MRS 16- Nekretnine, postrojenja i opre-
ma otpisuju se slijedećim metodama:11
1) linearnom metodom odnosno metodom
jednakih godišnjih iznosa troškova amortizacije u
procjenom vijeku trajnja;
2) degresivnom metodom odnosno metodom
opadajućih godišnjih iznosa troškova amortizacije
u procjenjenom vijeku trajanja;
3) funckionalnom metodom.
Metod koji če se koristi za obračun amortizacije
dugotrajne imovine utvrđuje se računovodstve-
nim politikama. Naravno ne moraju se sva sredstva
otpisivati jednim metodom, tj. računovodstve-
nom politkom se može predvidjeti na primjer da
se određena sredstva za koje se intenzitet korište-
nja može mjeriti učinkom izraženim u količinama
proizvoda, obimu proizvodnje, broju pređenih ki-
lometara ili na drugi način otpisuju funkcionalnim
metodom, a ostala sredstva linearnim metodom.
Za pojedina sredstva čija je priroda takva da je na
početku upotrebe intenzitet trošenja jako visok i
opada sa vremenom može se predvidjeti degresiv-
ni metod.
Međutim, primjena degresivnog metoda u praka-
si je veoma ograničena.
11
Ćubrić F., opt.cit., str .46-50.
36
Linearni metod obračuna amortizacije
Linearni metod polazi od pretpostavke da se
sredstva u toku svog vijeka trajanja ravnomjer-
no troše, pa su iznosi obračunate amortizacije po
ovom metodu jednaki iz godine u godinu. Linear-
Sadašnja ni metod je u praksi najrasprostranjeni, ne samo
vrijednost zbog svoje jednostavnosti već zbog toga što je za
17.500 mnoga sredstva teško izraziti trošenja na način koji
15.000 se može izmjeriti.
Po ovom metodu godišnji iznos amortizacije
10.000
dobija se tako što se osnovica amortizacije po-
5.000 množi sa stopom amortizacije. Stopa amortizacije
0 utvrđuje se računovodstvenim politikama, a izvodi
se iz procjenjenog korisnog vijeka upotrebe sred-
stva:
100
Godišnja stopa =
amortizacije Korisni vijek trajanja u
godinama
Primjenom prethodne formule dobija se rezul-
tat koji predstavlja vrijednost procenta. Na primjer,
ako je korisni vijek trajanja 5 godina dobija se re-
zultat 20 (100/5) što znači da je stopa za amortiza-
ciju 20%.
Godišnji
iznos amor- = osnovica x godišnja amor-
tizacije tizaciona stopa
Godišnji iznos amortizacije dobija se kada se
osnovica za amortizaciju pomnoži sa godišnjom
amortizacionom stopom.
Ako se amortizacija ne obračunava za punu
godinu (sredstvo je nabavljeno ili otuđeno u toku
godine), onda se iznos amortizacije koriguje sraz-
mjerno sa vremenom za koje se amortizacija obra-
čunava. Utvrđivanje srazmjera zavisi od toga kako
je računovodstvenom politkom utvrđen početak
obračuna amortizacije.
Ako je računovodstvenom politkom utvrđe-
no da obračun amortizacije počinje od narednog
mjeseca u odnosu na mjesec u kojem je sredstvo
stavljeno u upotrebu, onda se iznos amortizacije
dobija po formuli:
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 RAČUNOVODSTVO

godišnja amortizaciona
Amortizacija = osnovica x x broj mjeseci /12
stopa

Ako je računovodstvenom politkom utvrđeno utvrđeno da obračun amortizacije počinje od narednog

dana u odnosu na dan u kojem je sredstvo stavljeno u upotrebu, onda se iznos amortizacije dobija po for-
muli:

godišnja amortizaciona
Amortizacija = osnovica x x broj dana /365
stopa

Primjer:

U julu 2012. godine kupljena je oprema. Po fakturi dobavljača vrijednost opreme iznosi 100.000 KM +
17.000 KM PDV-a. Od montažera za troškove montaže ispostavljena je faktura na 20.000 KM + 3.400 KM
PDV-a. U poslovnim knjigama oprema se vodi po nabavnoj vrijednosti. Računovodstvenim politkama je
utvrđeno da se za ovu opremu ne utvrđuje preostala vrijednost. Oprema je stavljena u upotrebu u avgustu
2012. godine.
Procijenjeni korisni vijek upotrebe opreme iznosi 6,25 godina (6 godina i 3 mjeseca). Računovodstvenim
politikama preduzeća predviđeno je da obračun amortizacije počinje od narednog mjeseca u odnosu na
mjesec u kojem je sredstvo stavljeno u upotrebu i da se primjenjuje linearni metod obračuna amortizacije.
Nabavna vrijednost iznosi 120.000 KM (u primjeru nabavnu vrijednost čini fakturna vrijednost dobavljača
uvećana za troškove dovođenja u stanje funkcionalne pripravnosti tj. 100.000 +20.000 KM bez PDV-a iska-
zanog u fakturi). Osnovica za amortizaciju iznosi 120.000 KM jer se ne utvrđuje preostala vijednost. Godiš-
nja stopa amortizacije iznosi 16 % (100/6,25).

Obračun amortizacija u vijeku trajanja bi bio:

Tabela 4. Obračun amortizacije primjenom linearnom metodom

Osnovica Godišnja Broj mjeseci Obračunata Neotpisana

Godina
za amortizaciju stopa korištenja amortizacija vrijednost
1 2 3 4 5 6
2012 120.000 16% 4 6400 113600
2013 120.000 16% 12 19200 94400
2014 120.000 16% 12 19200 75200
2015 120.000 16% 12 19200 56000
2016 120.000 16% 12 19200 36800
2017 120.000 16% 12 19200 17600
2018 120.000 16% 11 17600 0

U posljednjoj godini amortizacija je obračunata za 11 mjeseci iako je sredstvo ostalo u upotrebi, jer je
to preostali broj mjeseci prema procjenjenom korisnom vijeku trajanja. Naime, obračun amortizacije traje
sve dok ima neotpisane vrijednosti tj. ne može se na troškove prenijeti veći iznos od iznosa osnovice za
amortizaciju.

37
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RAČUNOVODSTVO

Knjiženje u 2013. godini:

Red. Račun Iznos

opis
broj
duguje potražuje duguje potražuje
540   Troškovi amortizacije opreme 19.200  
1
  0228 Ispravka vrijednosti opreme   19.200

Degresivni metod

Pretpostavka za korištenje degresivnog metoda je da se osnovno sredstvo ne troši ravnomjerno u svom

korisnom vijeku trajanja, već da je trošenje izraženije u početnom periodu korištenja (kada se ostvaruje
najviše ekonomske koristi), a da se sa protokom vremena smanjuju ekonomski efekti korištenja sredstva,
uz povećanje troškova održavanja i zbog toga se troškovi perioda terete manjim iznosem amortizacije.
Standardima se ne propisuju stopa i način degresije, pa se to uređuje računovodstvenim politikama, a u
zavisnosti od prirode trošenja osnovog sredstva. U principu mogu se razlikovati dva načina degresije: ari-
tmetička i geometrijska.

a) Degresivni aritmetički metod

Pretpostavka ovog metoda je da iz godine u godinu iznos degresije isti. To podrazumjeva da se mora
utvrditi iznos degresije. Iznos degresije se utvrđuje po formuli:

OA
ID =
NX(N+1)
2

gdje je :
ID - iznos degresije
OA – osnovica amortizacija
N - procijenjeni korisni vijek trajanja sredstva

Procijenjeni vijek korisnog trajanja sredstva, po pravilu izražava se u godinama. Međutim, u praksi pri-
likom primjene degresivnog meroda procjenjeni korisni vijek trajanja mora se uzimati u mjesecima u svim
onim slučajevima kada obračun amortizacije za neko sredstvo ne počinje od januara.
Obračun amortizacije degresivnom aritmetičkom metodom prikazaćemo za sredstvo stavljeno u upo-
trebu u avgustu 2012. godine čija je nabavna vrijednost 120.000 KM. Osnovica za amortizaciju je 120.000
KM, a procjenjeni korisni vijek trajanja sredstva iznosi 75 mjeseci (6,25 godina). Mjesečni iznos degresije (ID)
izračunava se prema datoj formuli:

120.000
ID = = 42,10
75X(75+1)

Po ovom metodu iznos mjesečne amortizacije se dobija tako što se iznos degresije (ID) množi brojem
preostalih mjeseci korisnog vijeka trajanja. Iznos godišnje amortizacije dobija se kao zbir mjesečnih amor-
tizacija za tu godinu, što ćemo prikazati u nastavku:

38
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 RAČUNOVODSTVO

Tabela 5. Obračun amortizacije primjenom degresivnog aritmetičkog metoda obračuna amortizacije

Preostali broj mjeseci Iznos mjesečne Godišnji iznos

Godina i mjesec Iznos degresije
korisnog vijek trajanja amortizacije amortizacije
septembar 2012 42,1 75 3157,87  
oktobar 2012 42,1 74 3115,77  
novembar 2012 42,1 73 3073,76  
decembar 2012 42,1 72 3031,6 12378,87
...        
januar 2018 42,1 11 463,15  
februar 2018 42,1 10 421,1  
mart 2018 42,1 9 378,94  
april 2018 42,1 8 336,84  
maj 2018 42,1 7 294,73  
juni 2018 42,1 6 252,63  
juli 2018 42,1 5 210,52  
avgust 2018 42,1 4 168,42  
septembar 2018 42,1 3 126,31  
oktobar 2018 42,1 2 84,1  
novembar 2018 42,1 1 42,1 2778,93
120.000

Na kraju 2012. godine iznos amortizacije od 12.378 knjižio bi se stavom 540/0228.

b) Degresivni geometrijski metod

Pretpostavka ovog metoda je da se iz godine u godinu iznos degresije povećava. To se postiže tako što
se kroz sve godine primjenjuje ista stopa amortizacije, ali se smanjuje osnovica za amortizaciju. Naime,
osnovica za obračun amortizacije je neotpisana vrijednost.
Pored toga, stopa koja proističe iz procjenjenog korisnog vijeka trajanja uvećava se koeficijentom koji
se utvrđuje računovodstvenom politikom (obično se radi o koeficijentima u rasponu od 1,5 do 2,5). Prilikom
obračuna amortizacije primjenom degresivnog metoda na neotpisanu vrijednost osnovog sredstva pri-
mjenjuje se stopa utvrđena računovodstvenom politkom uvećana koeficijentom u zavisnosti od otpisanog
vijeka, na primjer:

Otpisni vijek Koeficijent

do 4 godine 1,5
od 4 do 7 godina 2
preko 7 godina 2,5

U godini kada amortizacija padne ispod iznosa koji bi bio obračunat primjenom proprocionalnog me-
toda, amortizacija za tu i naredne godine obračunava se linearnom metodu. Ako se ne bi prešlo na linearni
merod obračuna amortizacije, sredstvo nikad ne bi bilo otpisano.
Ovo ćemo prikazati na našem primjeru gdje je osnovica za amortizaciju 120.000 KM, a godišnja stopa
otpisa 16 % (korisni vijek trajanja 6,25 godina), odnosno godišnja amortizacija po linearnom metodu obra-
čuna amortizacija iznosi 19.200 KM. Ovu stopu množit ćemo koeficijentom 2, tako da uvećana stopa iznosi
32 %. Na osnovu prethodnih elemenata obračun amortizacije po godinama bio bi slijedeći:

39
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RAČUNOVODSTVO

Tabela 6. Obračun amortizacije primjenom degresivnog geometrijskog metoda obračuna amortizacije

Godišnja Broj mjeseci Obračunata Neotpisana

Godina Osnovica za amortizaciju stopa korištenja amortizacija vrijednost
2012 120.000,00 32,00% 4 12.800,00 107.200,00
2013 107.200,00 32,00% 12 34.304,00 72.896,00
2014 72.896,00 32,00% 12 23.326,72 49.569,28
2015 49.569,28 25,53% 12 12.655,98 36.912,29
2016 49.569,28 25,53% 12 12.655,98 24.257,30
2017 49.569,28 25,53% 12 12.655,98 11.601,32
2018 49.569,28 25,53% 11 11.601,32 0,00
120.000,00

Kao što se iz primjera vidi, po uvećanoj amorti-
zacionoj stopi od 32 % obračunata amortizacija za
prve tri godine, a na osnovicu koju čini neotpisana
vrijednost osnovog sredstva. U četvrtoj godini (2015)
iznos amortizacije obračunate na prethodni način
pada ispod iznosa koji bi bio obračunat primjenom
linearne metode, pa se obračun za četvrtu i naredne
godine vrši tako što preostala neotpisana vrijednost
(49.569,28) otpisuje u preostalom vijeku trajanja .
Kako preostali vijek trajanja iznosi 3.91667 godina
(47 mjeseci), stopa amortizacije za taj period iznosi
25, 531915% (100:3,91667).
To znači da se u 2015. godini, praktično, prelazi
na linearan metod obračuna amortizacije. Ovo zbog
toga, što u slučaju nastavka primjene degresivnog
geometrijskog metoda, sredstvo ne bi bilo u cijelini
otpisano u roku od 6,25 godina.
Funkcionalni metod
Prethodno smo istakli da se funkcionalni metod
koristi za obračun amortizacije sredstava čiji se in-
tenzitet korištenja može mjeriti učinkom, izrađenim
u količinama proizvoda, obimu proizvodnje, stepe-
nu korištenja kapaciteta (radni sati) ili na drugi način
(broj pređenih kilometara).
U ovom slučaju korisni vijek trajanja sredstva izra-
žava se ukupnim očekivanim učinkom sredstva. Tako-
đe, potrebno je izmjeriti i godišnji ostvareni učinak da
bi se mogla utvrditi stopa amortizacije za tu godinu.
Dakle, prilikom primjene funkcionalnog metoda sva-
ke godine se utvrđuje stopa amortizacije po formuli:
ostvareni učinak
Stopa amortizacije = ma sredstva i njegovog korištenja, a ne da se koristi
ukupni očekivani
učinak sredstava
Iznos amortizacije dobija se kada se osnovica za
amortizaciju pomnoži sa utvrđenim stopom amorti-
zacije. Pretpostavimo da je oprema iz iz prethodnog
primjera, u stvari mašina za proizvodnju papirnih
kesa. Iz tehnološke dokumentacije slijedi da u svom
radnom vijeku može da proizvede 5.000.000 papir-
nih kesa. U 2012. godini na toj mašini je proizvedeno
1.200.000 paprinih kesa.
1.200.000
Stopa amortizacije = = 0,24 = 24,00%
5.000.000
Amortizacija = 120.000 x 0,24 = 28.800
***
Obračun i knjiženje amortizacije neke su od pri-
premnih radnji na kraju svake godine, prije izrade
financijskih izvještaja. Osim računovodstvene amor-
tizacije, paralelno se priprema i obračun poreske
amortizacije. Prilikom obuhvatanja dugotrajne ma-
terijalne imovine potrebno je voditi računa da se ne
prave greške koje su u praksi prilično česte.
Računovodstvenim politikama treba nedvosmi-
sleno urediti postupak vrjednovanja materijalne imo-
vine nakon početnog priznavanja – opredjeljenje za
jedan od dva modela (model nabavne vrijednosti ili
model revalorizacije).
Procjena korisnog vijeka treba da se vrši na kraju
obračunskog perioda, dakle potrebno je da se redov-
no vrši preispitivanje preostalog vijeka trajanja i utvr-
đivanje amortizacione stope u skladu sa njim.
Rezidualnu vrijednost treba realno utvrđivati, a ne
pretpostavljati da je nema po automatizmu.
Također, izbor metode obračuna amortizacije
treba da bude zasnovan na stvarnim karakteristika-
linearni metod za svako sredstvo (ili grupu sredstava)
zbog toga što je najčešće korištena i najjednostavnija
metoda za obračun amortizacije.

40
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 CARINE I CARINSKI PROPISI

Carinska povlastica na
temelju stranog ulaganja
Carinske povlastice razumijevaju svaki povlašteni uvoz sa stajališta naplate carine i one obuhvaćaju carinska oslobođenja,
sniženje carinskog opterećenja, preferencijalne carinske stope i naplatu carina temeljem međunarodnih ugovora koje je
potpisala i ratificirala ili preuzela Bosna i Hercegovina

y Piše: Frano DOGAN

C
arinska povlastica sa stajališta Zakona o
carinskoj politici u Bosni i Hercegovini
(„Službeni glasnik BiH“, broj 58/15 - dalje
u tekstu: Zakon) predstavlja primjenu određenih
odredbi, tj. članaka pomenutog Zakona na način
propisan posebnim podzakonskim aktom.
Carinske povlastice s ekonomsko-financijskog
stajališta predstavljaju „trošak“ koji se s korisnika
povlastice prevaljuje „na teret“ proračuna. Preuzi-
manje ovih troškova od strane države uvijek je u
funkciji određene politike, primjerice, socijalne,
humanitarne, gospodarstveno-razvojne i druge
politike. Pri tome se nastoji utvrđivanjem kvalitete
povlastice uspostaviti ravnotežu između troškova
koji idu na teret proračuna i izravnih pozitivnih
učinaka za korisnika povlastice. Kod carinskih po-

41
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
CARINE I CARINSKI PROPISI
vlastica temeljenih na međunarodnim sporazumi-
ma ova ravnoteža se ogleda u obveznoj primjeni
reciprociteta.
Ovisno o stajalištu s kojeg promatramo, carin-
ske povlastice se mogu svrstati u nekoliko skupi-
na. Pa tako, možemo govoriti o skupini carinskih
povlastica koje su u funkciji gospodarskog razvoja
temeljem uvoza opreme, o skupini osobnih povla-
stica, te skupini povlastica za fizičke i pravne oso-
be. Sa stajališta obveze korisnika povlastice poslije
donošenja rješenja o oslobađanju, a glede prava
raspolaganja robom, možemo podijeliti povlasti-
ce u one za koje je obvezno ispunjenje određenih
uvjeta u određenim razdoblju i one za koje takvi
uvjeti nisu propisani. Nadalje, za neke povlastice je
propisano obvezno besplatno primanje robe, a
druge se primjenjuju i na komercijalne pošiljke.
Carinske povlastice temeljem
stranog ulaganja
Odredba članka 279. stavka 2. točka b) Zako-
na, propisuju da se odredbe članka 207. Zakona
primjenjuju od dana početka primjene propisa iz
članka 208. Zakona. Prema članku 208. Zakona,
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog
Upravnog odbora, propisuje uvjete i postupak za
ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja
uvoznih pristojbi propisanih odredbama članka
207. Zakona te ograničenja glede raspolaganja
robom oslobođenom od plaćanja uvoznih pri-
stojbi, kao i za oslobođenje od plaćanja izvoznih
pristojbi pri izvozu. Donesen je i objavljen propis
iz članka 208. Zakona - Odluka o uvjetima i po-
stupku ostvarivanja prava na oslobođenje od
plaćanja uvoznih i izvoznih pristojbi („Službeni
glasnik BiH“, broj 24/18), a ista se primjenjuje od
25. 4. 2018. godine. Pomenuta Odluka propisuje
uvjete i postupak ostvarivanja prava na oslobođe-
nje od plaćanja uvoznih pristojbi u svim slučajevi-
ma (carinskim povlasticama) propisanim člankom
207. Zakona. Odluka o uvjetima i postupku ostva-
rivanja prava na oslobođenje od plaćanja uvoznih
pristojbi predviđa za svako oslobođenje od pla-
ćanja uvoznih pristojbi i odredbe o tome kada se
i kome podnosi zahtjev za oslobođenje, koja do-
kumenta se podnose uz zahtjev te koje carinsko
tijelo i u kom obliku donosi odluku o oslobođenju
42
od plaćanja uvoznih pristojbi. Odredbama članka
207. točka a) Zakona), koja se primjenjuje od 25.
4. 2018. godine, propisani su slučajevi u kojima se
roba pri uvozu i puštanju u slobodan promet oslo-
bađa od plaćanja uvoznih pristojbi, a uvjeti i postu-
pak za ostvarivanja prava na te carinske povlastice
i druga pitanja u vezi istih propisani su Odlukom
o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslo-
bođenje od plaćanja uvoznih i izvoznih pristojbi.
Dakle, danom stupanja na snagu (25. 4. 2018. go-
dine) pomenute Odluke počinje se primjenjivati i
odredba članka 207. Zakona, kako je to određeno
odredbom članka 279. stavak 2. točka b) Zakona.
Ponovo ističemo da je za svaku carinsku po-
vlasticu propisanu Odlukom o uvjetima i postup-
ku ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja
uvoznih i izvoznih pristojbi (dalje u tekstu: Odluka),
propisana i mjerodavnost, tj. propisano je u kojem
carinskom uredu se podnosi zahtjev za oslobo-
đenje od plaćanja uvoznih pristojbi uz carinsku
prijavu kojom je roba prijavljena za puštanje u
slobodan promet uz oslobođenje, kao i tko donosi
odluku po zahtjevu. Sukladno Odluci, mjerodav-
nost uvoznog carinskog ureda u postupku ostva-
rivanja prava na oslobođenje od plaćanja uvoznih
pristojbi je propisana prema sjedištu, odnosno
prebivalištu korisnika oslobođenja, prema mjestu
gdje će se oprema koristiti, prema mjestu pre-
dočenja robe itd., u ovisnosti o kojoj se carinskoj
povlastici radi. Ukoliko u sjedištu ili prebivalištu
korisnika oslobođenja, mjestu gdje će se oprema
koristiti i drugo, ovisno o vrsti carinske povlastice,
nije uspostavljen carinski ured, tada je mjerodavan
najbliži uvozni carinski ured (carinska ispostava), s
tim da nije relevantno kojem Regionalnom uredu
„administrativno pripada općina koja je u pitanju“,
Zakon o politici izravnih stranih ulaganja
u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, br.
17/98, 13/03, 48/10 i 22/15) regulira osnovne po-
litike i principe učešća stranih ulagatelja u gospo-
darstvu Bosne i Hercegovine. Postupak izravnih
stranih ulaganja decidno je razrađen člancima 3.
do 7., a članak 10. spomenutog Zakona utvrđuje
da će izravna strana ulaganja biti izuzeta od plaća-
nja carine i carinskih obveza, ukoliko drugačije nije
predviđeno odredbama Zakona o carinskoj politi-
ci Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br.
57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11).
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 CARINE I CARINSKI PROPISI

Zaštita interesa stranog ulagatelja utemeljena

je u određenim odredbama Zakona o politici iz-
ravnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini i oči-
tuje se u slijedećim pravima:
- pravo da otvori račun kod bilo koje poslovne Odluka o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslo-
banke; bođenje od plaćanja uvoznih pristojbi predviđa za svako
- da sudjeluje u raspodjeli ostvarene dobiti, oslobođenje od plaćanja uvoznih pristojbi i odredbe o
transfer dobiti te da investira i reinvestira dobit iz tome kada se i kome podnosi zahtjev za oslobođenje, koja
svog ulaganja; dokumenta se podnose uz zahtjev te koje carinsko tijelo
- druga prava utvrđena ovim Zakonom. i u kom obliku donosi odluku o oslobođenju od plaćanja
Kao posebno pravo ističemo odrebu članka 20. uvoznih pristojbi
Zakona o politici izravnih stranih ulaganja u Bosni i
Hercegovini koja glasi: „ Prava i povlastice dati stra-
nim ulagateljima i obveze koje proizlaze iz ovoga za-
kona ne mogu se ukinuti niti poništiti stupanjem na-
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donije-
knadno donesenih zakona i podzakonskih akta na
lo Naputak o registraciji izravnih stranih ulaganja
snagu. Ukoliko su takvi naknadno doneseni zakoni i
(„Službeni glasnik BiH“, br. 22/99 i 21/00) kojim je
podzakonski akti povoljniji za strane ulagatelje, oni
između ostalog propisano i istovremeno registri-
imaju pravo da biraju režim koji će biti mjerodavan
ranje pojedinačnog stranog ulaganja kod mjero-
za njihovo ulaganje“. Prema prednjoj odredbi nes-
davnog tijela Bosne i Hercegovine (Ministarstvo
porno je da ako je strani ulagatelj, na odgovaraju-
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i
ći način i u propisanoj proceduri potpisao ugovor
Hercegovine) i mjerodavnog tijela entiteta (Mini-
prije stupanja na snagu naknadnih izmjena/dopu-
starstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine
na zakona i podzakonskih propisa, to ulagatelju
i Ministarstvo za ekonomske odnose sa inozem-
i dalje pripadaju sva materijalna prava i obveze
stvom Republike Srpske).
utvrđene Zakonom o izravnim stranim ulaganjima
Također, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
u Bosni i Hercegovini.
je donijelo i Naputak o načinu dostave, vođenju
Strani ulagatelj po ovoj osnovi može biti strana
evidencije i objavljivanju podataka o registranim
pravna i fizička osoba i pod njim se smatra pravna
izravnim stranim ulaganjima u Bosni i Hercego-
osoba koja je formirana sukladno stranom zako-
vini („Službeni glasnik BiH“, broj 86/10). Isto tako,
nu i koja ima registriran ured, centralnu upravu ili
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo
glavno mjesto poslovanja u nekoj stranoj zemlji,
i Pravilnik o standardima za nadoknadu u slučaju
te fizička osoba koja nema stalni boravak u Bosni
izvlaštenja („Službeni glasnik BiH“, broj 18/98), te
i Hercegovini i nema svoje glavno mjesto poslova-
Naputak o načinu utvrđivanja uzajamnosti o pro-
nja u Bosni i Hercegovini. Kao kriterij za određiva-
cesu izravnih stranih ulaganja („Službeni glasnik
nje strane pravne osobe uzeto je sjedište stranog
BiH“, broj 18/98).
poduzeća, a kao kriterij za fizičke osobe uzeto je
Kao što je to već navedeno, provedbeni akt za
prebivalište u inozemstvu. Zakon o politici izravnih
uvoz opreme koja predstavlja ulog strane osobe, je
stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini nije ekspli-
Odluka kojom su propisani uvjeti i postupak ostva-
citno rekao, pored stranih državljana koji imaju
rivanja prava na oslobođenje od plaćanja uvoznih
stalno prebivalište u inozemstvu, tko se još može
davanja u svim slučajevima (carinskim povlasti-
smatrati stranim ulagateljem kao fizičkom oso-
cama) propisanim člankom 207. Zakona. Prema
bom. Naime, zbog nejasne definicije pojma stran-
članku 4. stavak 1. Odluke od plaćanja uvoznih pri-
ca kao fizičke osobe postavlja se pitanje što je s
stojbi oslobađa se oprema koja predstavlja ulog
državljanima Bosne i Hercegovine koji imaju prebi-
strane osobe, osim putničkih vozila, automata
valište u inozemstvu i da li se oni mogu pojavljivati
za zabavu i igru na sreću (članak 207. točka a) ali-
kao strani ulagatelji.
neja 1) Zakona).

43
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
CARINE I CARINSKI PROPISI
U članku 4. (Oprema koja predstavlja ulog stra-
ne osobe) stavak 2. točka a) navedene Odluke de-
finiran je pojam opreme, a to su:
1) stalna sredstva za obavljanje registrirane dje-
latnosti i njihovi rezervni dijelovi, uređaji i dijelovi
uređaja za zaštitu čovjekove sredine, sredstva za za-
štitu na radu i osobnu zaštitu, osim putničkog auto-
mobila i njegovih rezervnih dijelova, automata za
zabavu i igru na sreću i njihovih rezervnih dijelova;
2) materijal za izgradnju i popravak građevin-
skih objekata za obavljanje djelatnosti,
Prema članku 4. stavak 2. točka b) Odluke “au-
tomati za zabavu i igru na sreću” znače robu koja se
svrstava u tarifni broj 9504 Carinske tarife.
Nadalje, prema članku 4. stavak 3. Odluke oslo-
bađanje od plaćanja uvoznih pristojbi odobrava se
za opremu iz stavka 2. točka a) ovoga članka, koja
se:
a) uvozi, a koju strani ulagač, na temelju ugo-
vora o ulaganju, investira kao svoj ulog u pravnu
osobu;
b) uvozi u ime i za račun pravne osobe, ako se
plaća sredstvima pribavljenim iz uloga stranog
ulagača u tu pravnu osobu.
Sukladno članku 4. stavak 4. i 5. Odluke ukoliko
se oprema uvezena na temelju stranog ulaganja
želi otuđiti tj. prodati, posuditi, dati drugome na
uporabu, dati u vidu jamstva, iznajmiti ili prenijeti
kao osiguranje za druge obveze, isto se mora pri-
javiti mjerodavnom carinskom tijelu prema mjestu
gdje se oprema koristi.
Naime, oprema puštena u slobodan promet
uz oslobođenje od plaćanja uvoznih pristojbi ne
može se prodati, prenijeti ili otuđiti po bilo kojoj
osnovi bilo uz plaćanje ili besplatno, dati drugoj
osobi na uporabu, u zalog, na pozajmicu, koristiti
u druge svrhe ili dati kao osiguranje za izvršenje
druge obveze, bez prethodnog obavještavanja
mjerodavnog carinskog tijela i plaćanja uvoznih
pristojbi, do isteka roka od 36 mjeseci od dana pu-
štanja u slobodan promet. Tada se na istu moraju
obračunati i naplatiti uvozna pristojba koja se pri-
mjenjuje na dan kada je izvršeno prodaja, pozaj-
mljivanje, davanje u vidu jamstva, iznajmljivanje
ili ustupanje i druge predviđene okolnosti, a na
temelju vrste robe i carinske vrijednosti utvrđene
ili prihvaćene tog dana od strane mjerodavnog ca-
44
rinskog tijela, jer je stavkom 5. pomenutog članka
propisano: „Oprema puštena u slobodan promet uz
oslobođenje od plaćanja uvoznih pristojbi s kojom se
postupa suprotno stavku 4. ovoga članka podliježe
plaćanju uvoznih pristojbi po stopi koja je na snazi
na dan takvog postupanja, a na temelju vrste robe i
carinske vrijednosti koju na taj dan utvrdi mjerodav-
no carinsko tijelo“.
Postupak i dokumentacija
za ostvarivanje prava
Člankom 5. (Zahtjev i odluka) Odluke glede
ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja
uvoznih pristojbi na opremu stavljenu u slobodan
promet koja predstavlja ulog strane osobe decid-
no je utvrđeno koju dokumentaciju korisnik olak-
šice treba, uz pisani zahtjev za oslobađanje pla-
ćanja uvoznih pristojbi, podnijeti mjerodavnom
carinskom tijelu prema mjestu gdje će se oprema
koristiti. Naime, prema stavku 1. navedenog član-
ka zahtjev za oslobođenje od plaćanja uvoznih pri-
stojbi za opremu iz članka 4. Odluke korisnik oslo-
bođenja podnosi uz carinsku deklaraciju kojom je
oprema prijavljena za puštanje u slobodan promet
uz oslobođenje uvoznom carinskom uredu mjero-
davnom prema mjestu gdje će se oprema koristiti.
U zahtjevu navodi i mjesto korištenja opreme, a uz
isti podnosi:
a) ugovor ili drugi odgovarajući akt o ulaganju
stranog ulagača u pravnu osobu, na temelju kojeg
se uvozi predmetna oprema;
b) dokaz o registraciji stranog uloga kod mjero-
davnog tijela, ako je propisana obveza registracije
stranog uloga;
c) specifikaciju opreme po rednom broju, tari-
fnim oznakama i naimenovanju iz Carinske tarife,
uz navođenje količine, pojedinačne i ukupne vri-
jednosti, ovjerenu od korisnika oslobođenja;
d) izjavu ulagača da oprema nije starija od de-
set godina.
Prema stavku 2. navedenog članka ako je pro-
pisana obveza registracije stranog uloga kod mje-
rodavnog tijela, a strani ulog se ne može registri-
rati prije provedbe carinskog postupka, carinsko
tijelo odobrava uvjetno oslobođenje, uz obvezu
korisnika oslobođenja da, u roku do tri mjeseca od
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

dana puštanja robe u slobodan promet, naknadno
dostavi dokaz o registraciji predmetnog stranog
uloga. U tom slučaju, korisnik oslobođenja mora
položiti osiguranje za plaćanje carinskog duga
koji bi mogao nastati ako, u odobrenom roku, ne
dostavi dokaz o registraciji predmetnog stranog
uloga. Strani ulagatelj u Bosni i Hercegovini, mora
registrirati svoje pojedinačno ulaganje kod nad-
ležnog tijela Države-Ministarstvo vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Prema
stavku 3. navedenog članka rok iz stavka 2. ovoga
članka, na zahtjev korisnika oslobođenja i uz po-
laganje osiguranja za plaćanje carinskog duga,
može se produljiti do okončanja postupka regi-
stracije stranog uloga, uz dokaz da je u tijeku na-
vedeni postupak.
Nadalje, prema stavku 4. navedenog članka
ako korisnik oslobođenja, u slučaju iz stavka 2.
ovoga članka, carinskom tijelu koje je donijelo od-
luku o uvjetnom oslobođenju, u odobrenom roku,
ne dostavi dokaz o registraciji predmetnog stra-
nog uloga kod mjerodavnog tijela, na opremu pu-
štenu u slobodan promet uz uvjetno oslobođenje
od plaćanja uvoznih pristojbi po osnovi stranog
uloga, carinsko tijelo naplaćuje uvozne pristojbe
na temelju elemenata za obračun tih pristojbi koji
odgovaraju opremi na dan prihvaćanja carinske
deklaracije iz stavka 1. ovoga članka, s time da od-
luku po zahtjevu za oslobođenje od plaćanja uvo-
znih pristojbi, u upravnom postupku, donosi carin-
sko tijelo koje ustrojbeno pripada uvozni carinski
ured iz stavka 1. ovoga članka (članak 5. stavak 5.
Odluke).
U postupku carinjenja carinsko tijelo, ulazi i u
ocjenu vrijednosti robe prijavljene kao carinska
vrijednost. Vrijednost robe iz ugovora sklopljenog
između domaće tvrtke i stranog ulagatelja preno-
si se i u rješenje o oslobođenju plaćanja uvoznih
pristojbi. Vrijednost iz ugovora i rješenja može se
razlikovati od vrijednosti robe uzete za carinsku
vrijednost u postupku njezina utvrđivanja i tada se
postavlja pitanje može li se vrijednost iz ugovora
tretirati kao vrijednost koja ne odgovara odredba-
ma članka 26. Zakona o carinskoj politici Bosne
i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 57/04,
51/06, 93/08, 54/10 i 76/11), u svezi utvrđivanja
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
CARINE I CARINSKI PROPISI
carinske vrijednosti, na temelju ugovorene cijene
robe.
Ističemo da se Zakon o carinskoj politici Bosne
i Hercegovine i dalje primjenjuje jer još nije poče-
la primjena provedbenog propisa iz članka 276.
stavak 1. Zakona (članak 279. stavak 1. Zakona).
U ovom slučaju može se smatrati da se vrijednost
robe navedena u ugovoru, kao ugovorena cijena
robe, ne treba „a priori“ prihvatiti za carinsku vri-
jednost i da pojam ugovorene cijene iz članka 26.
navedenog Zakona nije identičan pojmu cijene
navedene u ugovoru. Sukladno iznesenom, pre-
ma cijeni iz ugovora treba se odnositi kao i prema
svakoj drugoj cijeni označenoj u računu pri redov-
nom uvozu - stavljanju robe u slobodan promet.
Mjerodavno carinsko tijelo, ukoliko su ispunjeni svi
propisani uvjeti donosi rješenje o oslobođenju od
plaćanja carine na opremu koja predstavlja ulog
strane osobe, samo do vrijednosti odobrenog stra-
nog ulaganja.
Nadalje, carinsko tijelo može obnoviti postu-
pak, ako je stranka u prijavi navela netočne po-
datke i dovela ga u zabludu. Carinsko tijelo može
obnoviti postupak carinjenja robe na osnovi ca-
rinske prijave temeljem članka 238. stavak 1. toč-
ka 4) Zakona o upravnom postupku („Službeni
glasnik BiH“, br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i
53/16) te poništiti odluku o oslobađanju od plaća-
nja uvoznih pristojbi temeljem članka 8. Zakona o
carinskoj politici Bosne i Hercegovine, a korisnika
povlastice obvezati na plaćanja uvoznih pristojbi i
kamate, s obrazloženjem da je pri kontroli finan-
cijskog poslovanja utvrđeno kako je oprema za
koju je pri uvoznom carinjenju primijenjeno oslo-
bođenje od plaćanja uvoznih pristojbi, na temelju
ulaganja strane osobe u domaću tvrtku, plaćena iz
redovnih sredstva domaće tvrtke, bilo plaćanjem
dobavljačima u inozemstvo nalozima sa transakcij-
skog računa i/ili deviznog računa, bilo gotovinskim
isplatama iz blagajne stranom ulagaču.
S obzirom na to da je korisnik povlastice naveo
u prijavi netočne podatke i doveo carinsko tijelo u
zabludu, pa je isto prihvatilo prijavu bez obračuna
uvoznih pristojbi, to carinsko tijelo ima osnova za
obnovu postupka i utvrditi u ponovnom postupku
visinu obveze „korisnika povlastice“.
45
 JAVNE NABAVKE
Pravilan način dostavljanja garancije
za ozbiljnost ponude (slučaj iz prakse)
Garancija za ozbiljnost ponude je garancija u slučaju da ponuđač odustane od svoje ponude u roku va-
ženja ponude. Ugovorni organ može zahtijevati da se ponuda garantuje odgovarajućom garancijom za
ozbiljnost ponude. Garancija za ozbiljnost ponude ne može se zahtijevati ukoliko je vrijednost nabavke
manja od 100.000,00 KM
y Piše: Dragana RIBIĆ, dipl. pravnik
P
ostupak pravne zaštite u sistemu javnih na-
bavki propisan je članovima 94 -121. Zako-
na o javnim nabavkama („Službeni glasnik
BiH“, broj 39/14). Član 100. Zakona propisuje po-
stupanje ugovornog organa po žalbi u postupku
javne nabavke. Kada ugovorni organ primi žalbu
na Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača du-
žan je da u roku od pet dana od zaprimanja žalbe
utvrdi blagovremenost, dopuštenost i da li je žal-
ba izjavlјena od ovlaštenog lica.
Ako ugovorni organ utvrdi da je žalba nebla-
govremena, nedopuštena ili izjavlјena od neovla-
štenog lica, odbaciće je zaklјučkom. Protiv ovog
zaklјučka žalitelj ima mogućnost podnošenja žal-
be Uredu za razmatranje žalbi ( URŽ), i to u roku od
10 dana od dana prijema zaklјučka.
U skladu sa članom 100. stav (3) Zakona, ako
je žalba blagovremena, dopuštena i izjavlјena od
ovlaštenog lica, ugovorni organ, razmatrajući žal-
46
bu, može utvrditi da je ona djelimično ili u cjeli-
ni osnovana i svojim rješenjem ispraviti radnju,
preduzeti činjenje ili može postojeću odluku ili
rješenje staviti van snage i zamijeniti je drugom
odlukom ili rješenjem, ili poništiti postupak javne
nabavke, te o tome obavijestiti učesnike u postup-
ku javne nabavke na način određen zakonom, u
roku od pet dana od dana prijema žalbe.
Protiv rješenja ugovornog organa može se izja-
viti žalba URŽ-u, kao drugostepenoj instanci, po-
sredstvom ugovornog organa, u roku od pet dana
od dana prijema rješenja.
Ako ugovorni organ postupajući po žalbi utvr-
di da je žalba blagovremena, dopuštena i izjavlјena
od ovlaštenog lica, ali je neosnovana, dužan je da je
u roku od pet dana od datuma njenog zaprimanja
proslijedi URŽ-u, sa svojim izjašnjenjem na navode
žalbe, kao i kompletnom dokumentacijom vezano
za postupak protiv kojeg je izjavlјena žalba.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

Žalba na Odluku o izboru
najpovoljnijeg ponuđača
U postupku javne nabavke „Održavanje puteva“
ugovorni organ je nakon izvršene analize i ocjene
prispjelih ponuda donio Odluku o izboru najpovolj-
nijeg ponuđača. Nezadovoljan izborom najpovoljni-
jeg ponuđača, odnosno sadržajem Odluke o izboru
najpovoljnijeg ponuđača, jedan od učesnika po-
stupka nabavke je izjavio žalbu na istu. Postupajući
po žalbi žalitelja, URŽ je poništio Odluku o izboru
najpovoljnijeg ponuđača i predmet vratio ugovor-
nom organu na ponovni postupak ocjene ponuda.
U ponovljenom postupku ugovorni organ je
donio novu Odluku o izboru najpovoljnijeg ponu-
đača kojom je žalitelj izabran za najpovoljnijeg po-
nuđača. Na navedenu odluku je prvobitno izabrani
ponuđač izjavio žalbu.
Ugovorni organ je postupajući u skladu sa
odredbama člana 100. stav (5) Zakona o javnim
nabavkama, proslijedio navedenu žalbu Uredu za
razmatranje žalbi zajedno sa Izjašnjenjem u kojem
se izjašnjava o žalbenim navodima i dokumentaci-
jom postupka nabavke.
Razlozi izjavljivanja žalbe na novu
Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača
- Žalitelj smatra da ugovorni organ nije izvršio
pravilnu evaluaciju ponuda u pogledu kvalifiko-
vanosti izabranog ponuđača, te da je ponuda kao
takva morala biti odbačena. Na osnovu zatraženog
uvida u ponudu utvrđeno je da u njoj nedostaju
dokumenti koji su ponuđači u skladu sa zahtjevima
tenderske dokumentacije pod D) podaci o ponu-
di, bili obavezni da dostave. Navedenom stavkom
tenderske dokumentacije je traženo da ponuda
mora da sadrži pod z) datum ponude, potpis i pečat
ovlaštenog lica ponuđača. Ponuda izabranog ponu-
đača to ne sadrži pa samim tim nije kompletna niti
kvalifikovana za dodjelu ugovora.
- Nadalje, žalitelj navodi da izabrani ponu-
đač nije popunio Izjavu o ispunjenosti uslova iz
člana 45. stav (1) tačka a) do d) Zakona o javnim
nabavkama-Aneks 3, Izjavu o ispunjenosti uslova
iz člana 47. stav 1) tačka od a) do d) i (4) Zakona
o javnim nabavkama- Aneks 4, te Pisanu izjavu u
vezi člana 52. stav (2) Zakona o javnim nabavkama
BiH- Aneks 5, na način koji je tražen predmetnim
izjavama. Predmetne izjave tačno i decidno traže
da ponuđači navedu naziv i vrstu postupka javne
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
JAVNE NABAVKE
U slučaju kada je vrijednost nabavke jednaka ili veća od vri-
jednosti iz člana 61. stav (2) Zakona, garancija za ozbiljnost
ponude neće preći 1,5% procijenjene vrijednosti ugovora.
Grupa ponuđača dostavlja garanciju koja odgovara traže-
nom iznosu, bez obzira da li je dostavlja jedan član, više ili
svi članovi grupe ponuđača
nabavke, što izabrani ponuđač nije učinio. U izja-
vama nije naveden niti naziv niti vrste postupka.
Umjesto traženih podataka izabrani ponuđač po-
grešno navodi broj tenderske dokumentacije koji
nije ni tražen predmetnim izjavama.
- Žalitelj takođe smatra da izabrani ponuđač
nije dostavio Garanciju za ozbiljnost ponude u
skladu sa tenderskom dokumentacijom. Garancija
se nalazi u ponudi između 58. i 59. stranice. Do-
stavljanjem garancije na takav način nije obezbje-
đen kontinuitet numerisanja u skladu sa članom 8.
stav (6) Uputstva za pripremu modela tenderske
dokumentacije i ponuda, te se postavlja pitanje
da li je predmetna garancija i u trenutku predaje
ponude bila u sastavu ponude, obzirom da se na
osnovu numeracije to ne može utvrditi.
Ocjena žalbenih navoda
Ocjena žalbenog navoda koji se odnosi
na pravilnost Obrasca za ponudu
Polazeći od navoda žalitelja koji ističe da „... u
predmetnoj ponudi nedostaje dokument koji su
ponuđači u skladu sa zahtjevima tenderske doku-
mentacije pod D) podaci o ponudi, bili u obavezi
da dostave. Naime, tenderska dokumentacija pod
D) podaci o ponudi navedeno je da ponuda mora
da sadrži elemente, gdje se između ostalog pod z)
navodi i datum ponude, potpis i pečat ovlaštenog
lica ponuđača. Uvidom u ponudu izabranog ponu-
đača nedvosmisleno se može utvrditi da predmetni
dokument nedostaje, čime ponuda nije kompletna,
a samim tim nije kvalifikovana za dodjelu ugovora“...
Ured za razmatranje žalbi je uvidom u spis utvr-
dio:
U Izjašnjenju na žalbu ugovorni organ navodi:
„ Na strani ponude 53. izabranog ponuđača na-
lazi se spisak dokumenata dostavljenih uz ponudu.
Pri kraju dokumenta nabrojan je „datum ponude,
potpis i pečat ovlaštenog lica ponuđača, Aneks 2“.
Aneks 2 tenderske dokumentacije (obrazac za po-
nudu) nalazi se na strani ponude 3-9. Na strani broj
47
JAVNE NABAVKE
9, gdje se završava aneks 2, upisan je datum ponude,
potpis odgovornog lica ponuđača i otisak pečata“.
Ured za razmatranje žalbi je uvidom u ponudu
izabranog ponuđača utvrdio da se na stranama
ponude 3-9 nalazi Aneks 2 Obrazac za ponudu
na kojem se nalazi datum ponude, potpis i pečat
ovlaštenog lica ponuđača. Žalbeni navod žalitelja
ne odgovara stvarnom stanju. Izabrani ponuđač je
dostavio na označenoj stranici potpis i pečat ovla-
štenog lica i datum ponude, tako da je žalbeni na-
vod odbijen kao neosnovan.
Ocjena žalbenog navoda koji se odnosi na
pravilnost Izjava iz člana 45., 47. i 52. Zakona
Na navode žalitelja kojima ističe da „...izabrani
ponuđač nije popunio Izjavu o ispunjenosti uslova
iz člana 45. stav (1) tačka a) do d) Zakona o javnim
nabavkama-Aneks 3, Izjavu o ispunjenosti uslova
iz člana 47. stav 1) tačka od a) do d) i (4) Zakona
o javnim nabavkama-Aneks 4, te Pismenu izjavu u
vezi člana 52. stav (2) Zakona o javnim nabavkama
BiH-Aneks 5, na način koji je tražen predmetnim
izjavama. Predmetne izjave tačno i decidno traže
da ponuđači navedu naziv i vrstu postupka javne
nabavke, što izabrani ponuđač nije učinio“...
Ured za razmatranje žalbi je utvrdio:
U Izjašnjenju na žalbu ugovorni organ navodi:
Izjave po članu 45., 47. i 52. Zakona o javnim
nabavkama, u ponudi izabranog ponuđača su pra-
vilno popunjene. U rubrici u koju ponuđači trebaju
upisati naziv i vrstu postupka javne nabavke, iza-
brani ponuđač je upisao evidencijski broj nabavke
i ugovorni organ to ne prepoznaje kao nedostatak
u izjavama. Evidencijski broj nabavke je brojčana
oznaka kojoj odgovara tekstualni opis „ održavanje
puteva“ predmetnog postupka javne nabavke. U
Izjavama je upisan ispravan broj Obavještenja o
nabavci tako da se vidi nedvosmislena veza izme-
đu Izjava i samog postupka nabavke.
Uvidom u ponudu izabranog ponuđača Ured
za razmatranje žalbi je utvrdio:
- na strani 11 ponude izabranog ponuđača na-
lazi se Izjava o ispunjenosti uslova iz člana 45. stav
(1) tačka od a) do d) Zakona o javnim nabavkama
u kojoj je u polje „Navesti tačan naziv i vrstu po-
stupka javne nabavke“ upisan evidencijski broj na-
bavke, dok je u polje „broj obavještenja o nabavci“
ispravno napisan broj obavještenja pod kojim je
nabavka objavljena na portalu javnih nabavki;
48
- na strani 31 ponude nalazi se Izjava o ispunje-
nosti uslova iz člana 47. stav (1) tačke od a) do d) i
(4) Zakona o javnim nabavkama u kojoj je u polje
„Navesti tačan naziv i vrstu postupka javne nabav-
ke“ upisan evidencijski broj nabavke, dok je u po-
lje „broj obavještenja o nabavci“ ispravno napisan
broj obavještenja pod kojim je nabavka objavljena
na portalu javnih nabavki,
- na strani 43 ponude nalazi se Pismena izjava
u vezi člana 52. stav (2) Zakona o javnim nabav-
kama u kojoj je u polje „Navesti tačan naziv i vrstu
postupka javne nabavke“ upisan evidencijski broj
nabavke, dok je u polje „broj obavještenja o nabav-
ci“ ispravno napisan broj obavještenja pod kojim je
nabavka objavljena na portalu javnih nabavki.
Navedeno pitanje koje žalitelj ističe žalbom,
Ured za razmatranje žalbi nije ocijenio odlučuju-
ćim da bi se sadržaj ponude ocijenio neprihvat-
ljivim, jer se iz sadržaja predmetne ponude, od-
nosno obrazaca, može nesumnjivo utvrditi da je
navedeni broj Obavještenja o nabavci identičan sa
navedenim brojem obavještenja koji je objavljen
u „Službenom glasniku BiH“, da je na istom mjestu
pravilno označena šifra po JRJN, te da je pun naziv
javne nabavke „ Održavanje puteva“ vidljiv na dru-
gom dijelu ponude.
Iz iznesenih okolnosti proizlazi zaključak da je
predmetni ponuđač označio i posredno i nepo-
sredno o kojoj javnoj nabavci se radi, tako da se ne
može zaključiti da nedostaje označavanje o kojoj
se nabavci radi, usljed čega, izneseni navodi žalite-
lja ne mogu drugačije uticati na krajnji ishod stvari,
te se odbijaju kao neosnovani.
Ocjena žalbenog navoda koji se
odnosi na pravilnost dostavljanja
Garancije za ozbiljnost ponude
Na navod žalitelja da „... izabrani ponuđač nije
dostavio Garanciju za ozbiljnost ponude u skla-
du sa tenderskom dokumentacijom. Garancija se
nalazi u ponudi između 58. i 59. stranice. Dostav-
ljanjem garancije na takav način nije obezbjeđen
kontinuitet numerisanja u skladu sa članom 8. stav
(6) Uputstva za pripremu modela tenderske doku-
mentacije i ponuda, te se postavlja pitanje da li je
predmetna garancija i u trenutku predaje ponude
bila u sastavu ponude, obzirom da se na osnovu
numeracije to ne može utvrditi....“
Ured za razmatranje žalbi je uvidom u spis utvr-
dio:
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

U Izjašnjenju na žalbu ugovorni organ, između
ostalog navodi:
“ U ponudi izabranog ponuđača su dostavlje-
ne garancije za ozbiljnost ponuda za pet lotova.
Garancije su umetnute u providne folije koje se
nalaze između strana ponude 58. i 59. Na provid-
nim folijama ponuđač nije stavio oznaku rednog
broja strane. Članom 58. stav (2) Zakona o javnim
nabavkama propisano je sljedeće: Ponuda mora
biti čvrsto uvezana i sve strane ponude numeri-
sane (izuzev dokaza o garanciji iz stava (1) tačka
b) ovog člana, te štampane literature, brošura,
kataloga i sl.).
Dakle, ponuđač nije bio u obavezi stavljati red-
ni broj stranice na providnu foliju u koju je umet-
nuta garancija za ozbiljnost ponude. Pored toga u
ponudi se nalazi i spisak dokumenata dostavljenih
uz ponudu. Strana ponude na kojoj se nalazi izjava
o pribavljanju i dostavljanju licence je numerisana
brojem 57-58, dok je strana ponude na kojoj se na-
lazi potvrda Privredne komore o preferencijalnom
tretmanu numerisana brojem 59. Između tih strana
ponude nalaze se garancije za ozbiljnost ponude.
Na strani 54. ( spisak dostavljenih dokumenata uz
ponudu) ponuđač nabraja dostavljene dokumente
pa poslije izjave o pribavljanju licence za izvođenje
radova niskogradnje slijede garancije za ozbiljnost
ponude za svaki od pet lotova sa brojem garancije
za svaki lot posebno, potvrda o preferencijalnom
tretmanu i izvještaj o pitanjima i odgovorima.
Dakle, izabrani ponuđač nije napravio propust
u numerisanju strana ponude na kojima se nalazi
garancija za ozbiljnost ponude, a redoslijed strani-
ca ponude (uključujući i garancije za ozbiljnost po-
nude) se vidi u spisku dostavljenih dokumenata uz
ponudu. Ponuda je čvrsto uvezana jemstvenikom
i nije moguće naknadno umetanje dokumenata u
sadržaj ponude. Otvaranju ponuda je prisustvo-
vao predstavnik žalitelja i nije imao primjedbi na
otvaranje ponuda. Neuvezivanje ponude jemstve-
nikom je nedostatak kojeg predstavnici ponuđača
mogu uočiti na samom otvaranju ponuda“.
Ured za razmatranje žalbi je uvidom u original
ponudu izabranog ponuđača utvrdio:
- na strani 57. ponude nalazi se Aneks 9 Izjava
ponuđača;
- na slijedećim stranicama nalazi se pet Garan-
cija za ozbiljnost ponude ( za svaki od pet lotova) u
plastičnim folijama koje su na vrhu zalijepljene na-
ljepnicom na kojoj se nalazi pečat ponuđača. Gran-
cije su čvrsto uvezane u ponudu i nisu numerisane;
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
JAVNE NABAVKE
- svih pet garancija su u srednjem dijelu pričvr-
šćene heftalicom na način da su sve garancije pro-
bušene i spojene, te se ne mogu listati;
- na strani 59. ponude nalazi se potvrda Privred-
ne komore o preferencijalnom tretmanu domaćeg;
- na strani 9 tenderske dokumentacije u okvi-
ru tačke E za Garanciju je navedeno slijedeće: “Be-
zuslovna bankarska garancija za ozbiljnost ponu-
de mora biti izdata i u ponudi dostavljena na način
predviđen članom 2. i 3. Pravilnika o obliku garan-
cije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora.
Obrazac bezuslovne bankarske garancije za oz-
biljnost ponude je sastavni dio Pravilnika o obliku
garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora
(„Službeni glasnik BiH“, broj 90/14).
Forma bezuslovne bankarske garancije data je
u aneksu 10 tenderske dokumentacije. Garancija
ne smije biti probušena ili na bilo koji način ošteće-
na. Grancija mora biti dostavljena u plastificiranoj
(najlonskoj) foliji koja je se čvrsto uvezuje jemstve-
nikom sa ostatkom ponude.
Nakon što se garancija ubaci u foliju, otvor folije
se zatvara naljepnicom na koju ponuđač stavlja oti-
sak pečata, ili se otvor folije zatvori jemstvenikom,
a na mjestu vezivanja krajeva jemstvenika stavi se
naljepnica na koju ponuđač stavlja otisak pečata.
Ukoliko se garancija za ozbiljnost ponude do-
stavlja doznačavanjem na žiro-račun ugovornog
organa, onda dokaz o tome (primjerak uplatnice)
mora biti dostavljen u ponudi, na način koji važi za
dostavljanje bezuslovne bankarske garancije.
Ukoliko se garancija za ozbiljnost ponude do-
stavlja u formi bezuslovne bankarske garancije,
ista mora da vrijedi za period validnosti ponude
(60 dana računajući od dana isteka roka za podno-
šenje ponuda).
U vezi spornog pitanja Ured za razmatranje žalbi
je zaključio da se ne može potvrditi da je prema Pra-
vilniku o obliku garancije za ozbiljnost ponude i iz-
vršenje ugovora, propisana obaveza da se garancija
za ozbiljnost ponude numeriše, već se ista na posre-
dan način obezbjeđuje zatvaranjem plastične folije
naljepnicom i uvezivanjem iste u čvrst uvez ponude
što se može potvrditi uvidom u original ponudu.
Da bi se moglo nesmetano potvrditi da je pred-
metna garancija dostavljena po svim elementima
u skladu sa podzakonskim aktom, potrebno je de-
taljno voditi računa da ista ispunjava sve elemen-
te koji su propisani članom 3. Pravilnika o obliku
garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora
(da se garancija za ozbiljnost ponude dostavlja u
49
JAVNE NABAVKE
originalu, u zatvorenoj plastičnoj foliji (koja se npr.
na vrhu zatvori naljepnicom na kojoj je stavljen pe-
čat ponuđača ili se otvor na foliji zatvori jemstve-
nikom, a na mjesto vezivanja zalijepi naljepnica
i otisne pečat ponuđača) i uvezano u cjelinu čini
sastavni dio ponude, te garancija ne smije biti ni na
koji način oštećena (bušenjem ili slično).
Uvidom u original ponudu izabranog ponuđa-
ča Ured za razmatranje žalbi je utvrdio da garanci-
ja za ozbiljnost ponude izabranog ponuđača nije
u potpunosti pravilno dostavljena da bi se mogla
prihvatiti na način propisan članom 3. Pravilnika o
obliku garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje
ugovora, jer ako je zaštićena jemstvenikom i ako je
sastavni dio čvrsto uvezane ponude, povezivanje
garancije heftaricom navodi na sumnju u nesme-
tanu mogućnost njene realizacije/naplativosti što i
jeste smisao i svrha dostavljanja garancije, u sluča-
ju da bude pozvana na plaćanje.
U tom smislu osnovan je navod žalitelja da
Garancija za ozbiljnost ponude nije dostavljena
u skladu sa tenderskom dokumentacijom, koja je
usklađena sa podzakonskim aktom.
Iz navedenog razloga ugovornom organu je
vraćen predmet na ponovno postupanje i ponov-
nu ocjenu ponuda u postupku nabavke „održava-
nje puteva“.
U ponovnom postupku ugovorni organ treba
preduzeti određene procesne radnje na način da
izvrši provjeru kod banke koja je izdala predmetne
garancije kako bi se na osnovu povratne informa-
cije utvrdilo i izveo pravilan zaključak da li je na-
vedeno oštećenje/bušenje garancije heftalicom
takvog značaja da može dovesti do nenaplativosti
predmetne garancije, a što bi moglo imati even-
tualni uticaj na ishod postupka tj. svrhu i smisao
zbog koje se garancija i dostavlja u postupcima
javnih nabavki, a to je njena nesmetana naplati-
vost u slučaju da eventualno nastupe okolnosti
koje upućuju na to.
Način dostavljanja
Garancije za ozbiljnost ponude
Garancija za ozbiljnost ponude je garancija u
slučaju da ponuđač odustane od svoje ponude u
roku važenja ponude. Ugovorni organ može za-
htijevati da se ponuda garantuje odgovarajućom
garancijom za ozbiljnost ponude. Garancija za oz-
biljnost ponude ne može se zahtijevati ukoliko je
vrijednost nabavke manja od 100.000,00 KM.
50
U slučaju kada je vrijednost nabavke jednaka
ili veća od vrijednosti iz člana 61. stav (2) Zakona,
garancija za ozbiljnost ponude neće preći 1,5%
procijenjene vrijednosti ugovora. Grupa ponuđača
dostavlja garanciju koja odgovara traženom izno-
su, bez obzira da li je dostavlja jedan član, više ili svi
članovi grupe ponuđača.
Garancija za ozbiljnost ponude se dostavlja u
obliku bezuslovne bankarske garancije. Garancija
za ozbiljnost ponude dostavlja se:
- u originalu;
- u zatvorenoj plastičnoj foliji (koja se npr. na
vrhu zatvori naljepnicom na kojoj je stavljen pe-
čat ponuđača ili se otvor na foliji zatvori jamstve-
nikom, a na mjesto vezivanja zalijepi naljepnica i
utisne pečat ponuđača);
- uvezano u cjelinu i čini sastavni dio ponude.
Plastična folija mora biti označena rednim
brojem stranice na način kao i sve ostale stranice
ponude. Garancija ne smije biti ni na koji način
oštećena (bušenjem, sl.) jer probušena ili oštećena
garancija se ne može naplatiti.
Ugovorni organ može pored predviđene be-
zuslovne bankarske garancije, izuzetno, kada to
smatra primjerenim, zahtijevati da se garancija uz
ponudu dostavi u obliku: čeka, ili mjenice. Garancija
uz ponudu se takođe može doznačiti u gotovini, ili u
gotovinskom ekvivalentu, kao što su telegrafska ban-
karska doznaka, ili bankarski transfer, pod uslovom
da je garancija primljena prije isteka navedenog roka.
Ukoliko ugovorni organ nije u tenderskoj do-
kumentaciji precizno naveo koji oblik garancije uz
ponudu zahtijeva, ponuđač ima pravo izabrati je-
dan od utvrđenih oblika garancije.
Ugovorni organ vrši povrat sredstava ili doku-
menata koja predstavljaju garanciju za ponudu i
to u roku od 10 (deset) radnih dana u slučaju go-
tovinskog depozita, odnosno 5 (pet) radnih dana
u drugim slučajevima, nastupanjem bilo kojeg od
sljedećih slučajeva:
a) odbijanje, ocjena ponude kao neprihvatljive,
ili istek perioda važenja ponude;
b) dodjela i stupanje na snagu ugovora o javnoj
nabavci;
c) poništenje ili okončanje postupka javne na-
bavke prije dodjele, ili stupanja na snagu ugovora
o javnoj nabavci;
d) povlačenje ponude prije isteka određenog
roka za dostavu ponuda.
Forma garancije za ozbiljnost ponude je sastav-
ni dio Pravilnika o formi garancije za ozbiljnost po-
nude i izvršenje ugovora.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 RADNO PRAVO

Novi Zakon o mirnom

rješavanju radnih sporova
Ovim zakonom uređuje se postupak mirnog rješavanja radnih sporova individualnih i kolek-
tivnih, način određivanja miritelja i arbitara i sva druga pitanja koja su značajna za mirno rješa-
vanje radnih sporova za teritoriju Federacije. Naime, ovaj način rješavanja sporova uvodi se pr-
venstveno radi unaprjeđenja pristupa pravdi, kao i radi ekonomičnosti i efikasnosti postupaka,
a u smislu postizanja dogovora strana u sporu u znatno kraćem roku u odnosu na dugotrajnost
postupaka koji se vode pred sudovima

y Piše: mr. sci. Ernis IMAMOVIĆ

U
Službenim novinama Federacije BiH” broj
49/21 od 23. 6. 2021. godine, objavljen je
Zakon o mirnom rješavanju radnih sporo-
va, kojim se uređuje postupak mirnog rješavanja
radnih sporova (individualnih i kolektivnih), način
određivanja miritelja i arbitara i druga pitanja od
značaja za mirno rješavanje radnih sporova za te-
ritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem
tekstu: Federacije), ako drugim zakonom nije dru-
gačije određeno. Mirno rješavanje radnih sporo-
va predstavlja jedinstven pravni mehanizam za
ostvarivanje individualnih i kolektivnih prava iz
radnog odnosa, kroz jednu vrstu socijalnog dija-
loga potpomognutu od strane miritelja i arbitara.
Naime, cilj ovog zakona je da se u postupku zasno-
vanom na načelima dobrovoljnosti, jednakosti, ne-
pristrasnosti i nezavisnosti, uz stručnu pomoć mi-
ritelja i arbitara, u kratkom roku, postigne dogovor
u vezi sa predmetom individualnog ili kolektivnog
radnog spora. Strane u individualnom, odnosno

51
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RADNO PRAVO
kolektivnom sporu dobrovoljno odlučuju o mir-
nom rješavanju radnog spora, ako ovim ili drugim
zakonom nije drugačije određeno. Strane u indivi-
dualnom, odnosno kolektivnom sporu same biraju
miritelje i arbitre sa Liste miritelja i arbitara (u da-
ljem tekstu: Lista). U postupku mirnog rješavanja
radnog spora učestvuju strane u individualnom,
odnosno kolektivnom sporu, odnosno tijelo za
mirno rješavanje radnih sporova, u skladu sa ovim
zakonom. Miritelji, odnosno arbitri u svom radu
dužni su da postupaju savjesno i nepristrasno. Sva-
ka strana u individualnom, odnosno kolektivnom
sporu snosi svoje troškove nastale u postupku mi-
renja, odnosno arbitraže, osim troškova miritelja,
odnosno arbitra sa Liste koju utvrđuje u skladu sa
ovim zakonom federalni ministar rada i socijalne
politike (u daljem tekstu: federalni ministar), čije
troškove snosi Federalno ministarstvo rada i soci-
jalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Mirno rješavanje radnih sporova
U slučaju kolektivnog radnog spora, koji je na-
stao povodom zaključivanja, primjene, izmjene ili
dopune, odnosno otkazivanja kolektivnog ugovo-
ra, donošenja i primjene pravilnika o radu, ostvari-
vanja prava na sindikalno organiziranje, osnivanja
vijeća zaposlenika i drugih kolektivnih prava, ako
strane nisu dogovorile način mirnog rješavanja
spora, provodi se postupak mirenja, u skladu sa
ovim zakonom. Ukoliko se navedeni postupak ne
okonča u razumnom roku, koji ne može biti duži od
30 dana ili se postupak mirenja okonča neuspješ-
no, strane u sporu imaju pravo da podnesu tužbu
nadležnom sudu, u rokovima koji teku od dana
okončanja postupka mirenja. Navedeno mirenje
provodi mirovno vijeće.
Prije podnošenja tužbe radnik i poslodavac
mogu se dogovoriti o mirnom rješavanju spora na
način i pod uvjetima predviđenim ovim zakonom.
Ukoliko se ovaj postupak ne okonča u razumnom
roku, koji ne može biti duži od 30 dana ili se po-
stupak mirenja okonča neuspješno, mirovno vijeće
donosi odluku o prekidu postupka, a strane u indi-
vidualnom radnom sporu imaju pravo da podnesu
tužbu nadležnom sudu, u rokovima koji teku od
dana okončanja postupka mirenja. Navedeno mi-
renje provodi mirovno vijeće.
52
Mirovno vijeće
Mirovno vijeće može biti formirano za teritoriju
Federacije, odnosno za područje kantona. Mirovno
vijeće formirano za teritoriju Federacije nadležno je
za: kolektivne radne sporove koji proizlaze iz kolek-
tivnih ugovora zaključenih za teritoriju Federacije
ili područje dva ili više kantona, te za individualne
i kolektivne radne sporove u kojima je jedna od
strana federalni organ uprave, federalna upravna
organizacija, javna ustanova, javno preduzeće, pri-
vredno društvo i drugo pravno lice čije je osnivač
Federacija. Mirovno vijeće formirano za područje
kantona nadležno je za: kolektivne radne sporove
koji proizlaze iz kolektivnih ugovora zaključenih za
područje jednog kantona, te za individualne i ko-
lektivne radne sporove u kojima je jedna od strana
poslodavac čije je sjedište na području tog kanto-
na.
Mirovno vijeće za teritoriju Federacije sastoji
se od tri člana: po jednog predstavnika strana u
individualnom, odnosno kolektivnom sporu, kao i
jednog predstavnika - miritelja kojeg izaberu stra-
ne u sporu sa Liste koju utvrđuje u skladu sa ovim
zakonom federalni ministar, a koji obavlja poslove
predsjedavajućeg mirovnog vijeća. Navedeno mi-
rovno vijeće formira rješenjem federalni ministar, u
skladu sa ovim zakonom, u roku od dva dana od
izbora miritelja. Protiv navedenog rješenja nije do-
zvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Mirovno vijeće donosi pravila o postupku pred tim
vijećem, kojima se uređuje djelokrug rada ovog vi-
jeća, prava i dužnosti članova, način rada, održava-
nje sjednica, postupak odlučivanja na sjednicama
ovog vijeća, rokovi obavještavanja Ministarstva o
toku i okončanju postupka i druga pitanja vezana
za njegov rad, ukoliko ovim zakonom nije drugači-
je određeno. Administrativne poslove za mirovno
vijeće formirano za teritoriju Federacije, vrši Mini-
starstvo. Postupak mirenja se u pravilu provodi u
prostorijama Ministarstva, ali i u drugim prostori-
jama koje odredi miritelj. Troškove za rad člana mi-
rovnog vijeća sa Liste koju utvrđuje federalni mini-
star, snosi Ministarstvo.
Formiranje mirovnog vijeća za područje kanto-
na, njegov sastav, način rada i druga pitanja koja
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 RADNO PRAVO

se odnose na rad tog vijeća, uređuju se propisom

kantona.
Postupak mirnog rješavanja individualnog i
kolektivnog spora, pokreće se podnošenjem pri-
Mirno rješavanje radnih sporova predstavlja jedinstven
jedloga Ministarstvu. Navedeni prijedlog strane u
pravni mehanizam za ostvarivanje individualnih i kolek-
individualnom, odnosno kolektivnom sporu mogu
tivnih prava iz radnog odnosa, kroz jednu vrstu socijalnog
da podnesu zajednički ili pojedinačno. Ovaj prijed-
log sadrži: ime, prezime i adresu, odnosno naziv i dijaloga potpomognutu od strane miritelja i arbitara
sjedište strana u individualnom, odnosno kolek-
tivnom sporu, predmet spora, te podatke o pred-
stavnicima strana. Ukoliko strane u individualnom,
odnosno kolektivnom sporu navedeni prijedlog
Miritelj u individualnom i kolektivnom radnom
podnose zajednički, u istom se navode i podaci o
sporu:
miritelju kojeg su strane u individualnom, odnosno
- zakazuje sjednice;
kolektivnom sporu sporazumno izabrale sa Liste.
- prisustvuje razgovorima strana u sporu;
Strane u individualnom, odnosno kolektivnom
- predlaže moguća rješenja;
sporu, uz prijedlog dostavljaju dokumentaciju u
- utvrđuje činjenice od značaja za mirno rješa-
vezi sa predmetom spora, kao i prijedlog dokaza
vanje radnog spora;
i svjedoka, ukoliko ih imaju. Ako je prijedlog pod-
- daje preporuke u vezi sa načinom rješavanja
nijela jedna od strana u individualnom, odnosno
radnog spora;
kolektivnom sporu, Ministarstvo će odmah po pri-
- pruža stručnu i drugu pomoć učesnicima.
jemu prijedloga, taj prijedlog dostaviti drugoj stra-
Izuzetno, u djelatnostima od javnog interesa
ni u individualnom, odnosno kolektivnom sporu i
kao i u djelatnostima u kojima bi prekid rada mo-
pozivati je da se u roku od pet dana od dana prije-
gao da ugrozi život, ličnu sigurnost i zdravlje ljudi
ma prijedloga izjasni da li prihvata mirno rješava-
ili da nanese štetu većih razmjera (snabdijevanje
nje spora. O izjašnjenju kao i u slučaju kada se dru-
električnom energijom i vodosnadbijevanje, že-
ga strana u individualnom, odnosno kolektivnom
ljeznički, zračni, poštanski saobraćaj, telekomu-
sporu u roku od pet dana ne izjasni o prihvatanju
nikacije, javni rtv servis, komunalna djelatnost,
prijedloga, Ministarstvo obavještava stranu koja
djelatnosti zaštite od požara, zdravstvena i vete-
je podnijela prijedlog za mirno rješavanje spora.
rinarska zaštita, sistem bezbjednosti Federacije),
Ukoliko druga strana prihvati prijedlog za mirno
strane u kolektivnom sporu dužne su da pokrenu
rješavanje spora, dužna je u izjašnjenju dostaviti i
postupak mirenja, u roku od tri dana od dana na-
podatke o svom predstavniku.
stanka spora. Ukoliko strane u kolektivnom sporu
Miritelja sporazumno biraju strane u individu-
ne iznesu spor pred mirovno vijeće u roku u roku
alnom, odnosno kolektivnom sporu sa Liste, u roku
od tri dana od dana nastanka spora, dužne su da
od tri dana od dana prihvaćanja pojedinačnog
o tome obavijeste federalno, odnosno kantonalno
prijedloga, o čemu odmah obavještavaju Mini-
ministarstvo nadležno za rad. Federalni, odnosno
starstvo. Ako strane u individualnom, odnosno ko-
kantonalni ministar će po službenoj dužnosti po-
lektivnom sporu sporazumno ne odrede miritelja,
krenuti postupak mirenja, odnosno odrediti mi-
određuje ga federalni ministar, u roku od tri dana.
rovno vijeće sa Liste, u roku od tri dana od prijema
Miritelj učestvuje u individualnom radnom
navedene obavijesti.
sporu i kolektivnom radnom sporu. Ministarstvo će
Kada strane u individualnom, odnosno kolek-
dostaviti prijedlog i dokumentaciju u vezi sa pred-
tivnom sporu sporazumno izaberu miritelja, on je
metom spora miritelju koji je određen za rješava-
dužan da u roku od tri dana od prijema dokumen-
nje spora, u roku od tri dana od izbora, odnosno
tacije zakaže sastanak sa predstavnicima strana u
određivanja miritelja.
individualnom, odnosno kolektivnom sporu, koji
53
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RADNO PRAVO
čine tijelo za mirno rješavanje radnog spora. Miri-
telj je dužan da zakaže raspravu u roku od tri dana
od dana održavanja sastanka, o čemu obavješta-
va strane u individualnom, odnosno kolektivnom
sporu. U postupku rješavanja radnog spora, miritelj
ima pravo da traži i prikuplja informacije, dokaze i
druge podatke od strana u individualnom, odno-
sno kolektivnom sporu, kao i da predloži vještake i
druge stručnjake, uz saglasnost i o trošku strana u
individualnom, odnosno kolektivnom sporu.
Sporazum koji strane u individualnom, odno-
sno kolektivnom sporu postignu u postupku mi-
renja zaključuje se u pisanoj formi, obavezujući je
za obje strane i ima snagu izvršne isprave. Naime,
navedeni sporazum smatra se zaključenim kada ga
potpišu strane u sporu i mirovno vijeće koje je uče-
stvovalo u postupku mirenja. Ako je između strana
u postupku zaključen kolektivni ugovor, sporazum
zaključen u postupku mirenja postaje sastavni dio
kolektivnog ugovora. Primjerak potpisanog spo-
razuma miritelj dostavlja Ministarstvu. Međutim,
ako strane u individualnom, odnosno kolektivnom
sporu, uz pomoć miritelja u roku od 15 dana, od
dana održavanja rasprave ne zaključe sporazum o
predmetu spora, miritelj proglašava mirenje neu-
spjelim i o tome obavještava strane u sporu i Mi-
nistarstvo.
Arbitražno vijeće
Ukoliko strane u individualnom, odnosno ko-
lektivnom sporu ne riješe spor u postupku mire-
nja, rješavanje spora mogu sporazumno povjeriti
arbitražnom vijeću. Arbitražno vijeće sastoji se od
tri člana. Svaka strana u individualnom, odnosno
kolektivnom sporu bira po jednog arbitra sa Liste,
a trećeg arbitra sa Liste imenuje federalni ministar,
koji obavlja poslove predsjedavajućeg arbitražnog
vijeća. Arbitražno vijeće formira rješenjem fede-
ralni ministar, u skladu sa ovim zakonom. Protiv
ovog rješenja nije dozvoljena žalba, ali se može
pokrenuti upravni spor. Strane u individualnom,
odnosno kolektivnom sporu su dužne da dostave
arbitražnom vijeću svu dokumentaciju o predme-
tu spora, kao i imena lica koja treba saslušati u po-
stupku. Predsjedavajući arbitražnog vijeća je du-
54
žan da zakaže raspravu u roku od tri dana od dana
prijema dokumentacije o predmetu spora o čemu
obavještava strane u individualnom, odnosno ko-
lektivnom sporu. Arbitražno vijeće donosi pravila o
postupku pred tim vijećem, kojima se uređuje dje-
lokrug rada ovog vijeća, prava i dužnosti članova,
način rada, održavanje sjednica, postupak odluči-
vanja na sjednicama ovog vijeća, rokovi obavješta-
vanja Ministarstva o toku i okončanju postupka i
druga pitanja vezana za njegov rad, ukoliko ovim
zakonom nije drugačije određeno. Administrativ-
ne poslove za arbitražno vijeće vrši Ministarstvo.
Postupak arbitraže se u pravilu provodi u prostori-
jama Ministarstva, ali i u drugim prostorijama koje
odredi arbitar. Formiranje arbitražnog vijeća za po-
dručje kantona, njegov sastav, način rada i druga
pitanja koja se odnose na rad tog vijeća, uređuju
se propisom kantona. Troškove za rad arbitra kojeg
imenuje federalni ministar, a koji obavlja poslove
predsjedavajućeg arbitražnog vijeća, snosi Mini-
starstvo.
Predsjedavajući arbitar rukovodi raspravom,
uzima izjave od strana u individualnom, odnosno
kolektivnom sporu i drugih lica u postupku ukoliko
ocijeni da je to potrebno. Strane u individualnom,
odnosno kolektivnom sporu imaju pravo da se
pred arbitražnim vijećem izjasne o predmetu spo-
ra i o navodima druge strane u sporu. Ako jedna
od strana u individualnom, odnosno kolektivnom
sporu neopravdano izostane sa rasprave arbitraž-
no vijeće može da održi raspravu u njenom odsu-
stvu, uzimajući u obzir dokumentaciju koju je ta
strana dostavila.
Arbitražno vijeće temelji svoju odluku na za-
konu, kolektivnom ugovoru i drugom propisu.
Odluku o predmetu spora arbitražno vijeće donosi
većinom glasova u roku od 30 dana od dana otva-
ranja rasprave, te primjerak dostavlja stranama u
individualnom, odnosno kolektivnom sporu i Mi-
nistarstvu. Odluka arbitražnog vijeća je konačna i
obavezujuća za strane u individualnom, odnosno
kolektivnom sporu i ima snagu izvršne isprave.
Ako je između strana u individualnom, odnosno
kolektivnom sporu zaključen kolektivni ugovor,
odluka arbitražnog vijeća ima pravnu snagu i dej-
stvo kolektivnog ugovora.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

Navedena Odluka sadrži:
- ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedi-
šte strana u individualnom, odnosno kolektivnom
sporu;
- izreku;
- obrazloženje;
- datum donošenja odluke;
- imena, prezimena i potpise arbitara.
Međutim, ukoliko strane u individualnom, od-
nosno kolektivnom sporu ne riješe spor u postup-
ku mirenja i rješavanje tog spora ne povjere arbi-
tražnom vijeću, mogu zatražiti sudsko odlučivanje
o tom sporu, u skladu sa zakonom.
Miritelj ili arbitar zatražit će izuzeće od rada u
predmetu po službenoj dužnosti i o tome obavije-
stiti Ministarstvo, u slučaju:
- ako zastupa neku od strana u individualnom,
odnosno kolektivnom sporu ili je zastupao neku
od strana u individualnom, odnosno kolektivnom
sporu u posljednje tri godine;
- ako je srodnik neke od strane u individual-
nom, odnosno kolektivnom sporu u pravoj ili po-
bočnoj liniji do četvrtog stepena i u tazbinskoj liniji
do drugog stepena;
- ako je povezan sa stranama u individualnom,
odnosno kolektivnom sporu na bilo koji način koji
bi mogao da utiče na njegovu nepristrasnost.
Strana u individualnom, odnosno kolektivnom
sporu može zahtijevati izuzeće miritelja ili arbitra iz
navedenih razloga. U svom zahtjevu strana u spo-
ru mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da po-
stoji neki od razloga za izuzeće, a o navedenom za-
htjevu odlučuje federalni ministar rješenjem protiv
kojeg nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti
upravni spor.
Ministarstvo vodi evidenciju o postupcima mir-
nog rješavanja kolektivnih i individualnih radnih
sporova, a naročito:
- ime, prezime, adresu, odnosno naziv i sjedi-
šte strana u individualnom, odnosno kolektivnom
sporu;
- ime i prezime miritelja, odnosno arbitra;
- predmet spora, datum pokretanja postupka;
- datum okončanja spora i način kako je spor
riješen.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RADNO PRAVO
Nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Federalno mini-
starstvo rada i socijalne politike, a inspekcijski nadzor vrši
kantonalna, odnosno federalna inspekcija rada
Miritelji i arbitri
Za miritelja može da bude izabrano punoljetno
lice koje ispunjava sljedeće uvjete:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da ima visoku stručnu spremu, odnosno vi-
soko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje
sa najmanje 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg
ciklusa Bolonjskog sistema studiranja i najmanje
pet godina radnog staža u oblasti radnih odnosa;
c) da je istaknuti stručnjak u oblasti radnih od-
nosa, odnosno da ima iskustvo u oblasti socijalnog
dijaloga i kolektivnog pregovaranja;
d) da nije osuđivano za krivično djelo.
Za arbitra može da bude izabrano punoljetno
lice koje ispunjava sljedeće uvjete:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da ima visoku stručnu spremu, odnosno vi-
soko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje
sa najmanje 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg
ciklusa Bolonjskog sistema studiranja za sticanje
diplome pravne ili upravne struke i najmanje deset
godina radnog staža u oblasti radnih odnosa;
c) da je istaknuti stručnjak u oblasti radnih od-
nosa, odnosno da ima iskustvo u oblasti socijalnog
dijaloga i kolektivnog pregovaranja;
d) da nije osuđivano za krivično djelo.
Izbor miritelja i arbitara vrši se putem javnog
poziva koji objavljuje Ministarstvo. Listu miritelja
i arbitara utvrđuje federalni ministar u roku od 15
dana od dana isteka roka za podnošenje prijava
na navedeni javni poziv. Navedena Lista miritelja
i arbitara utvrđuje se na period od četiri godine i
objavljuje se u „Službenim novinama Federacije
BiH“.
55
RADNO PRAVO
Listu vodi Ministarstvo, a sadrži sljedeće podat-
ke:
- ime, prezime i adresu miritelja, odnosno arbi-
tra;
- stručnu spremu;
- naziv i sjedište poslodavca miritelja, odnosno
arbitra ako je u radnom odnosu.
Miritelj i arbitar dužni su da Ministarstvu prijave
promjenu navedenih podataka u roku od tri dana
od dana nastanka promjene.
Miritelj i arbitar dužni su da redovno obavješta-
vaju Ministarstvo o toku i okončanju postupka mir-
nog rješavanja radnog spora, u skladu sa pravilima
o postupku utvrđenim ovim zakonom.
Miritelj i arbitar imaju pravo na naknadu za rad.
Miritelj i arbitar dužni su da po okončanju postup-
ka mirenja odnosno arbitraže podnesu izvještaj fe-
deralnom ministru. Visinu i uvjete za ostvarivanje
prava na naknadu utvrđuje federalni ministar, u
skladu sa važećim propisima, a sredstva se obez-
bjeđuju u budžetu Federacije.
Miritelj i arbitar imaju pravo na odsustvo sa
rada bez naknade plaće za vrijeme trajanja po-
stupka mirenja, u skladu sa ovim zakonom.
Svojstvo miritelja i arbitra prestaje brisanjem sa
Liste, ako:
a) se naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni
uslovi iz člana 24.ovog zakona;
b) prestanu da postoje uslovi iz člana 24. st. (1)
tač. a) i d) i st. 2. tač. a) i ovog zakona;
c) istekne period na koji je izabran, ako ne bude
ponovo izabran;
d) nestručno i nesavjesno obavlja dužnost;
e) neopravdano odugovlači postupak mirnog
rješavanja radnog spora; f ) podnese zahtjev za
razrješenje.
Rješenje o brisanju sa Liste u navedenim slu-
čajevima donosi federalni ministar, a protiv nave-
denog rješenja nije dozvoljena žalba, ali se može
pokrenuti upravni spor. Ovo rješenje objavljuje se
u „Službenim novinama Federacije BiH“.
Nadzor nad primjenom
zakona i kaznene odredbe
Nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Fe-
deralno ministarstvo rada i socijalne politike, a
56
inspekcijski nadzor vrši kantonalna, odnosno fede-
ralna inspekcija rada. Zakonom o mirnom rješava-
nju radnih sporova propisane su novčane kazne za
prekršaj strane u individualnom, odnosno kolek-
tivnom sporu (fizička i pravna lica), odgovornog
lica kod strane u individualnom, odnosno kolek-
tivnom sporu (pravnog lica) i za prekršaj miritelja,
odnosno arbitra.
Prestanak primjene propisa i primjena
ovog zakona za područje kantona
Danom stupanja na snagu ovog zakona
(01.07.2021. godine), prestaje primjena odredbi čl.
150. do 155. Zakona o radu („Službene novine Fe-
deracije BiH“, broj 26/16), a navedeni postupci mi-
renja započeti u skladu sa navedenim odredbama,
završit će se prema odredbama tog zakona.
Do donošenja propisa koji se odnose na mirov-
no vijeće i arbitražno vijeće za područje kantona,
na formiranje istih, njegov sastav, način rada i dru-
ga pitanja koja se odnose na rad tih vijeća, primje-
njuju se odredbe ovog zakona.
Zaključak
Ovim zakonom uređuje se postupak mirnog
rješavanja radnih sporova individualnih i kolek-
tivnih, način određivanja miritelja i arbitara i sva
druga pitanja koja su značajna za mirno rješavanje
radnih sporova za teritoriju Federacije. Naime, ovaj
način rješavanja sporova uvodi se prvenstveno radi
unaprjeđenja pristupa pravdi, kao i radi ekonomič-
nosti i efikasnosti postupaka, a u smislu postizanja
dogovora strana u sporu u znatno kraćem roku u
odnosu na dugotrajnost postupaka koji se vode
pred sudovima. Kako mirno rješavanje radnih spo-
rova predstavlja pravni mehanizam za ostvarivanje
individualnih i kolektivnih prava iz radnog odnosa,
kroz jednu vrstu socijalnog dijaloga potpomognu-
tu od strane miritelja i arbitara, ovaj zakon smanjit
će troškove vođenja ovih sporova, rasteretiti sudo-
ve, te omogućiti brže i efikasnije rješavanje radnih
sporova mirnim putem.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 ZAŠTITA POTROŠAČA

Nametanje dodatnih obaveza potrošačima

toplotne energije - vezana trgovina kao
zloupotreba dominantnog položaja
U Bosni i Hercegovini zaštita prava konkurencije povjerena je Konkurencijskom vijeću BiH. Zaštita prava
konkurencije odnosi se i na zaštitu potrošača. Skoro svaki stanovnik BiH je korisnik neke od komunalnih
usluga, u kojima pružalac usluga u najvećem broju slučajeva ima dominantan položaj koji može biti zlou-
potrijebljen. Dominantan položaj dovodi do manjeg interesa potrošača da ukažu na nepravilnosti u radu
zbog nemogućnosti izbora drugog pružaoca usluga

y Piše: dr sc. Adis POLJIĆ, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

P
redmet rada je utvrđivanje zloupotrebe do-
minantnog položaja pred Konkurencijskim
vijećem Bosne i Hercegovine, i to u vezi zaštite
potrošača, sa posebnom analizom slučaja privred-
nog subjekta „Centralno grijanje“ d.d. Tuzla. U radu
se analizira utvrđivanje dominantnog položaja, zlou-
potreba dominantnog položaja i izricanje sankcija, u
vezi sa potrošačima. Za svaki od navedenih dijelova
rada vrši se posebno analiza slučaja privrednog su-
bjekta „Centralno grijanje“ d.d. Tuzla. U slučaju koji

57
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
ZAŠTITA POTROŠAČA
je pokrenulo Konkurencijsko vijeće Bosne i Her-
cegovine protiv privrednog subjekta „Centralno
grijanje“ d.d. Tuzla utvrđeno je postojanja zloupo-
trebe dominantnog položaja u vezi sa izdvajanjem
iz toplinskog sistema, ali postoji više slučajeva u
vezi toplotne energije na koje se ukazuje u radu.
Predmetni slučaj može da bude osnov i za druge
potrošače da obavijeste Konkurencijsko vijeće o
kršenju prava konkurencije. Naime, isporuka to-
plotne energije je komunalna djelatnost i slične
zloupotrebe dominantnog položaja mogu posto-
jati u vezi drugih komunalnih djelatnosti.
U Bosni i Hercegovini (BiH) zaštita prava kon-
kurencije povjerena je Konkurencijskom vijeću Bo-
sne i Hercegovine (Konkurencijsko vijeće). Zaštita
prava konkurencije odnosi se i na zaštitu potroša-
ča. Skoro svaki stanovnik BiH je korisnik neke od
komunalnih usluga, u kojima pružalac usluga u
najvećem broju slučajeva ima dominantan položaj
koji može biti zloupotrijebljen. Dominantan polo-
žaj dovodi do manjeg interesa potrošača da ukažu
na nepravilnosti u radu zbog nemogućnosti izbora
drugog pružaoca usluga. Slučaj koji je pokrenulo
Konkurencijsko vijeće protiv privrednog subjekta
„Centralno grijanje“ d.d. Tuzla na osnovu obavije-
sti potrošača putem kontakt obrasca web stranice
www.bihkonk.gov.ba ukazuje o jednostavnosti
za potrošača da ukaže na nepravilnosti pružaoca
usluge i da ne mora snositi bilo kakve troškove
niti samostalno pokretati postupke za zaštitu svo-
jih prava. Može se reći i da ovaj slučaj predstavlja
upozorenje za privredne subjekte da ne krše pra-
vo konkurencije, jer u suprotnom njihove radnje
mogu biti sankcionisane.
Postojanje dominantnog položaja
Dominantan položaj na tržištu ima učesnik koji
je uslijed ekonomske snage, tehnološke prednosti
i slično, toliko moćan u odnosu na konkurente ili
kupce, da njihovo ponašanje nema uticaja na nje-
govo.1 U Zakonu o konkurenciji BiH propisano je
da privredni subjekt ima dominantan položaj na
relevantnom tržištu roba ili usluga, ako se zbog
svoje tržišne snage može ponašati u značajnoj
mjeri nezavisno od stvarnih ili mogućih konkure-
nata, kupaca, potrošača ili dobavljača, također uzi-
majući u obzir udio tog privrednog subjekta na re-
levantnom tržištu, udjele koje na tom tržištu imaju
1
Rajčević, T., ,,Zakon o zaštiti konkurencije’’, Ekonomska diplo-
matija, vol. 1, br. 9-10/2006, p. 36.
58
njegovi konkurenti, kao i pravne i druge zapreke
za ulazak drugih privrednih subjekata na tržište.2
U Odluci o definiranju kategorija dominantnog
položaja propisano je da privredni subjekt na rele-
vantnom tržištu proizvoda ili usluga ima dominan-
tni položaj, kada se zbog svoje tržišne snage može
ponašati i djelovati u značajnoj mjeri nezavisno
o stvarnim ili mogućim konkurentima, kupcima,
potrošačima ili dobavljačima, i na taj način ograni-
čava ili sprječava efikasnu konkurenciju,3 odnosno
privredni subjekt na relevantnom tržištu proizvo-
da ili usluga ima dominantni položaj kada nema
konkurenciju ili ako postojeća konkurencija nije
značajna.4 Iz navedenog se zaključuje da je osnov-
ni uslov za postojanje vladajućeg položaja tržišna
snaga odnosno da privredni subjekt na relevan-
tnom tržištu proizvoda i usluga nema dominantni
položaj ako nema značajnu tržišnu snagu.5
U predmetnom slučaju Konkurencijskog vijeće
je utvrdilo da je privredni subjekt „Centralno grija-
nje“ d.d. Tuzla jedini subjekt koji vrši isporuku to-
plotne energije sistemom daljinskog grijanja, i da
je zona toplifikacije definisana kao uži dio grada
Tuzla gdje spadaju svi kolektivni stambeni objekti
i dio individualnih stambenih objekata, te je neo-
sporan njegov dominantan položaj, zbog kojeg se
može u značajnoj mjeri ponašati i djelovati nezavi-
sno od svojih kupaca i potrošača, ali kao takav sam
po sebi ne predstavlja zabranjeno konkurencijsko
djelovanje.6
Vezana trgovina kao oblik
zloupotreba dominantnog položaja
Ukoliko Konkurencijsko vijeće utvrdi da subjekt
protiv kojeg se vodi postupak ima dominantan
položaj, utvrdit će da li taj subjekt zloupotreblja-
va svoj dominantan položaj. Prilikom upotrebe
termina zloupotreba (,,abuse“ na engleskom, ,,mi-
ssbräuchliche Ausnutzung“ na njemačkom jeziku)
navode na zaključak da pojam zloupotreba ima
2
Član 9. stav 1. Zakona o konkurenciji BiH, Službeni glasnik BiH,
br. 48/05, 76/07 i 80/09.
3
Član 2. stav 1. Odluke o definiranju kategorija dominantnog
položaja, Službeni glasnik BiH, br. 18/06 i 34/10.
4
Član 2. stav 2. Odluke o definiranju kategorija dominantnog
položaja.
5
Član 3. stav 1. Odluke o definiranju kategorija dominantnog
položaja.
6
Odluka Konkurencijskog vijeća BiH, broj UP 03-26-2-018-
30/19 od 28. 5. 2020. godine.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

prevashodno subjektivnu konotaciju. Zloupotreba
dominantnog položaja bi se, tako protumačeno,
sastojala od (zlo)namjerno preduzetih ponašanja
kojim se nanosi šteta drugim učesnicima u prome-
tu, konkurentima, kupcima ili potrošačima.7
Zabranjena je svaka zloupotreba dominantnog
položaja jednog ili više privrednih subjekata na
relevantnom tržištu.8 Ovdje se radi o zloupotrebi
u objektivnom smislu.9 Naime, u praksi Evropskog
suda pravde ,,svako korištenje ekonomske moći
koje ograničava slobodu izbora dobavljača i po-
trošača i na drugi način ograničava konkurenciju
i ugrožava interese i ciljeve zajedničkog tržišta
može se ocijeniti kao zloupotreba.’’10
Krajnji rezultat zloupotreba dominantnog po-
ložaja često se ogleda u šteti koju trpe sami po-
trošači, koji u posljednje vrijeme dobijaju sve veću
zaštitu u pravu Evropske unije (EU) i pravu BiH. Me-
đutim, zloupotreba ne obuhvata samo ponašanje
koje je nepravično, štetno i diskriminatorsko u od-
nosu na potrošače, već i ponašanje kojim se šteti
strukturi tržišta, bez obzira na uticaj na potrošače.11
Članom 10. stav 1. Zakona o konkurenciji BiH
zabranjena je svaka zloupotreba dominantnog
položaja jednog ili više privrednih subjekata na
relevantnom tržištu, a stavom 2. propisano je da
se zloupotreba dominantnog položaja posebno
odnosi na: a) direktno ili indirektno nametanje ne-
lojalnih kupovnih i prodajnih cijena ili drugih trgo-
vinskih uslova kojima se ograničava konkurencija;
b) ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehničkog
razvoja na štetu potrošača; c) primjenu različitih
uslova za istu ili sličnu vrstu poslova s ostalim stra-
nama, čime ih dovode u neravnopravan i nepovo-
ljan konkurentski položaj; d) zaključivanje spora-
zuma kojima se uslovljava da druga strana prihvati
dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili prema
trgovinskom običaju nemaju veze s predmetom
takvog sporazuma.
U postupku protiv privrednog subjekta „Cen-
tralno grijanje“ d.d. Tuzla utvrđen je četvrti oblik
zloupotrebe, a to je zaključivanje sporazuma koji-
ma se uslovljava da druga strana prihvati dodatne
7
Marković-Bajalović, D., Uslovi za realizaciju prometa roba i uslu-
ga u pravu Evropske unije, Institut za uporedno pravo, Beograd,
2002., p.35.
8
Član 10. stav 1. Zakona o konkurenciji BiH.
9
Rizvanović, E., ,,Osnovne odrednice prava konkurencije Evropske
unije’’, Pravni savjetnik, Sarajevo, vol. 3, br. 11/2003, p.99.
10
Continental Can 6/72 (1973) u: Ibid, p.99.
11
Rizvanović, E., Državna pomoć u zemljama Evropske unije:
iskustvo za Bosnu i Hercegovinu, Fojnica, 2005., p.76.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
ZAŠTITA POTROŠAČA
obaveze koje po svojoj prirodi ili prema trgovin-
skom običaju nemaju veze s predmetom takvog
sporazuma (vezana trgovina).
Ovaj oblik zloupotreba odražava se i na potro-
šače, u smislu da sprječava potrošače da kupuju
proizvode posebno; antikonkurentno spajanje, pri
čemu se čvrsto spaja sa svim svojim konkurentima,
a onda podiže cijene, uključujući indirektan način
ometanja izbora potrošača, ali praksa podizanje
cijena i izrade jedinstvenog brenda sama po sebi
nije ilegalna.12 Dok je konkurencija u velikoj mjeri
usmjerena na zaštitu potrošača, potrošač je često
samo namjeravani krajnji korisnik. Neposredni cilj
može biti ukidanje efikasnosti povezane sa domi-
nantnim položajem i dogovaranje djelovanja, s tim
da pravo konkurencije teži ciljevima koji mogu di-
rektno donijeti korist potrošačima (poput preras-
podjele tržišnih viškova ili prihoda u korist potro-
šača).
U 2006. godini donesen je novi Zakon o zaštiti
potrošača u BiH13 (u daljem tekstu: ZZP 2006). Ovaj
Zakon uređuje odnose između potrošača, proizvo-
đača i trgovaca na teritoriji BiH.14 ZZP 2006 normira
da je potrošač svako fizičko lice koje kupuje, stiče
ili koristi proizvode ili usluge za svoje lične potrebe
i za potrebe svog domaćinstva.15
Utvrđivanje vezane trgovine u praksi
U postupku protiv privrednog subjekta „Cen-
tralno grijanje“ d.d. Tuzla sporne su bile odredbe
člana 29. Opštih uslova za priključenje na sistem
daljinskog grijanja i isporuku toplinske energije
broj: 01-5439-2010/II-VNR-1 od 05.01.2010 godine
(Opšti uslovi), kojima je propisano:
„(1) Tarifni kupac na zajedničkom mjerilu to-
plinske energije ne može se izdvojiti iz toplinskog
sistema bez saglasnosti svih tarifnih kupaca na za-
jedničkom mjerilu toplinske energije, distributera
toplinske energije. (Tarifna grupa I.2 i II.3)
(2) Tarifni kupac iz stava 1. ovog člana kojem je
odobreno izdvajanje iz toplinskog sistema dužan
je plaćati sve troškove osim troškova energije.
(3) Tarifni kupac iz stava 1. ovog člana kojem
nije dana saglasnost distributera toplinske energi-
je za izdvajanje iz toplinskog sistema, može u roku
12
Haracoglou, Irina, ,,Competition Law as a Patent ‘Safety Net’ in
the Biopharmaceutical Industry’’, The Competition law review,
vol. 1, br. 2/2004, p.186.
13
Službeni glasnik BiH, broj 25/02, 88/16.
14
Član 1. stav 1. ZZP 2006.
15
Član 1. stav 3. ZZP 2006.
59
ZAŠTITA POTROŠAČA
od 15 dana od dana prijema odluke o nedavanju
saglasnosti izjaviti žalbu Nadzornom odboru.
(4) Rješenje Nadzornog odbora je konačno.
(5) Tarifni kupac na zajedničkom mjestu potroš-
nje, koje predstavlja energetsku cjelinu, ne može
se izdvojiti iz toplinskog sistema, osim u slučaju da
izdvajanje izvrše svi kupci, unutar energetske cjeli-
ne, u pismenom obliku.(Tarifna grupa I.1)“
Prema mišljenju Konkurencijskog vijeća16 pri-
mjena odredbe člana 29. stav 5. Opštih uslova ko-
jom se Tarifni kupac (Tarifna grupa I.1) na zajednič-
kom mjestu potrošnje, koje predstavlja energetsku
cjelinu, ne može izdvojiti iz toplinskog sistema,
osim u slučaju da izdvajanje izvrše svi kupci, dove-
la je do apsurda da tarifni kupac i pored činjenice
da ne živi u stanu i da uslugu grijanja ne koristi, a
što je prema dostavljenim zahtjevima uglavnom
razlog za podnošenje zahtjeva za isključenje, istu
mora da plaća kao i svaki drugi tarifni kupac koji
zaista tu uslugu u punom kapacitetu tokom cije-
le grijne sezone koristi. Ugovor o snabdijevanju
tarifnog kupca se zaključuje između distributera
toplinske energije i tarifnog kupca. Sam predmet
ugovora, prava i obaveze koje proističu iz ugovo-
ra, kao i raskid ugovora bilo od strane distributera
toplinske energije ili tarifnog kupca, ni u kom slu-
čaju ne mogu biti uslovljeni „voljom“ treće strane
(kupci unutar energetske cjeline), jer treća strana u
samom ugovornom odnosu ni ne postoji i kao ta-
kva ne može ni biti odlučujući faktor u ostvarivanju
nekog prava iz ugovora, a naročito prava tarifnog
kupca da otkaže uslugu korištenja centralnog gri-
janja. Ovakav uslov, raskid ugovora praktično čini
nemogućim i stvara finansijsku obavezu samo za
jednu stranu, te ravnopravnost ugovornih strana
dovodi u pitanje. Privredni subjekt Centralno gri-
janje d.d. Tuzla, primjenom člana 29. stav 5. Opštih
uslova, zloupotrebljavao je dominantan položaj na
način da se korisnik usluge centralnog grijanja, od-
nosno tarifni kupac iz tarifne grupe I.1., uslovljava
da prihvati dodatne uslove koji po svojoj prirodi
nemaju veze sa predmetom ugovora. Na osnovu
navedenog, Konkurencijsko vijeće zaključuje da
privredni subjekt „Centralno grijanje“ d.d. Tuzla,
primjenom člana 29. Opštih uslova, kojim se propi-
suju uslovi izdvajanje tarifnog kupca iz toplinskog
sistema, te obaveza plaćanja svih troškova osim
16
Odluka Konkurencijskog vijeća BiH, broj UP 03-26-2-018-
30/19 od 28. 5. 2020. godine.
60
troškova energije za tarifne kupce nakon izdva-
janja iz toplifikacionog sistema, zloupotrebljava
dominantan položaj na tržištu distribucije toplot-
ne energije u Gradu Tuzla, na način da uslovljava
drugu stranu da prihvati dodatne obaveze koje po
svojoj prirodi nemaju veze s predmetom sporazu-
ma, u skladu sa odredbama člana 10. stav 2. tačka
d) Zakona o konkurenciji.
Konkurencijsko vijeće je pravilno prepoznalo
postojanje zloupotrebe dominantnog položaja,
posebno što se radi o nametanju obaveza koje
je skoro nemoguće ispuniti. Teško je za očekivati
da će svi tarifni kupci na zajedničkom mjestu po-
trošnje, koje predstavlja energetsku cjelinu, izvr-
šiti izdvajanje iz toplinskog sistema zbog čega se
pojedinim kupcima onemogućava ovo izdvajanje i
prinuđeni su da plaćaju punu cijenu za uslugu koju
ne koriste.
U praksi Konkurencijskog vijeća nalazimo slič-
ne slučajeve vezano za toplotnu energiju. Tako je
u predmetu protiv Gradske toplane Doboj17 utvr-
đeno da su pozivani potrošači koji su privremeno
isključeni kako bi regulisali svoj status (zaključili
ugovore) s obzirom da su od oktobra mjeseca 2018.
godine u obavezi da plaćaju naknadu za distribu-
tivne troškove. Na računima koje Toplana izdaje/
fakturiše korisnicima su jasno odvojene stavke za
utrošenu toplotnu energiju i stavka za distribuciju
gdje kod privremeno isključenih korisnika vidljivo
da je isporučena energija 0,00 KM, a troškovi dis-
tribucije su obračunati u određenom iznosu zavi-
sno od veličine stambenog/poslovnog prostora i
da li je riječ o objektima sa ugrađenim mjeračima
toplotne energije ili bez. U ovom slučaju Konku-
rencijsko vijeće je utvrdilo da je Gradska toplana
Doboj povrijedila odredbe Zakona o konkurenciji
BiH zloupotrebom dominantnog položaja koji se
odnosi na zaključivanje sporazuma kojima se us-
lovljava da druga strana prihvati dodatne obaveze
koje po svojoj prirodi ili prema trgovinskom obi-
čaju nemaju veze s predmetom takvog sporazu-
ma, na način da je ispostavljala račune za troškove
distribucije isporuke toplotne energije korisnicima
koji su isključeni sa toplifikacijskog sistema. Prema
mišljenju Konkurencijskog vijeća, raskidom ugo-
vora prestaju postojati obaveze za ugovorne stra-
ne, pa tako nije osnovano da se raskidom i nepo-
17
Odluka Konkurencijskog vijeća BiH, broj UP-03-26-2-047-
18/18 od 21. 3. 2019. godine.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

stojanjem ugovora nameću dodatne obaveze, kao
u konkretnom slučaju, vremenski neograničeno
trajanje plaćanja usluge koja se ne koristi.
Pored navedena dva slučaja, u praksi Konku-
rencijskog vijeća sličan je i slučaj protiv Javnog
preduzeća „Grijanje“ d.o.o. Zenica. U ovom sluča-
ju je vođen upravni spor, te je izjavljena i apela-
cija Ustavnom sudu BiH. Konkurencijsko vijeće18
je utvrdilo da su fizičke i pravne osobe, koje su
isključena iz sistema isporuke toplotne energije
dužne plaćati naknadu za fiksni trošak tzv. paušal u
iznosu od 10%, te je Konkurencijsko vijeće uvidom
u dostavljene račune utvrdilo da je isti bio i faktu-
riran korisnicima koji su privremeno isključeni iz
sistema daljinskog grijanja. Za navedeno postupa-
nje je od strane Konkurencijskog vijeća utvrđeno
da predstavlja zloupotrebu dominantnog položaja
i to vezanu trgovinu. U upravnom sporu presudom
Suda BiH broj S1 3 U 0028313 18 U od 28. 5. 2018.
godine odbijena je tužba koju su protiv rješenja
Konkurencijskog vijeća od 28. 2. 2018. godine
podnijeli Javno preduzeće „Grijanje“ d.o.o. Zenica
i grad Zenica. Odlučujući o apelaciji Javnog predu-
zeća „Grijanje“ d.o.o. Zenica Ustavni sud BiH je istu
odbio kao neosnovanu.19 Ustavni sud BiH je utvr-
dio da je nesporno, da je Odlukom o daljinskom
grijanju propisano da je potrošač obavezan da pla-
ća distributeru na ime angažovane toplotne ener-
gije za grijanje stambenog prostora paušal u odre-
đenom iznosu za vrijeme privremenog prestanka
preuzimanja toplotne energije. Također, da je ape-
lant, na osnovu Odluke o daljinskom grijanju, do-
nio Odluku o cijeni (za 2017/2018. godinu) u kojoj
je određena visina paušala za stambeni, odnosno
poslovni prostor koji su privremeno isključeni sa
mreže daljinskog grijanja. U vezi s tim, Ustavni sud
prihvata mišljenje Suda BiH (kao i Konkurencijskog
vijeća) da je relevantan zakon u predmetnoj prav-
noj stvari i to Zakon o komunalnim djelatnostima,
odnosno da je ovim zakonom regulisana isporuka
toplotne energije, kao komunalne djelatnosti, a da
odredbama ovog zakona nije propisana posebna
materijalna naknada za isključene potrošače, tj. za
one potrošače koji više ne koriste neku komunalnu
uslugu (potrošači koji su isključeni od snabdijeva-
nja toplotnom energijom).
18
Odluka Konkurencijskog vijeća BiH broj UP-05-26-3-030-
21/17 od 28. 2. 2018. godine.
19
Odluka o dopustivnosti i meritumu Ustavnog suda BiH, broj
AP-4336/19 od 9. 6. 2021. godine.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
ZAŠTITA POTROŠAČA
Osnovni cilj prava konkurencije je jednak položaj
tržišnih subjekata. Kako bi se navedeno postiglo
potrebno je stvoriti mehanizam za sankcionisanje
kršenja prava konkurencije i uticati na druge da zbog
mogućnosti sankcije ne krše tržišno natjecanje
Skoro identičan slučaj prethodnom je slučaj
protiv Kantonalnog javnog komunalnog predu-
zeća za proizvodnju i distribuciju toplotne ener-
gije „Toplane – Sarajevo“ d.o.o. Sarajevo20. U ovom
postupku je utvrđeno da se zloupotreba domi-
nantnog položaja ogleda u činjenici što su KJKP
„Toplane-Sarajevo“, na zahtjev korisnika usluge
isporučene toplinske energije, davale mogućnost
isključenja korisnicima njihovih usluga, ili isklju-
čivale po drugim osnovima, te da su isključenim
korisnicima naplaćivale fiksni trošak u iznosu od
40% ukupnog računa, čime su nametnule korisni-
cima dodatne uslove koji nemaju veze s raskinu-
tim ugovorom o isporuci toplinske energije. Nai-
me, raskidom ugovora prestaju postojati obaveze
za ugovorne strane, pa tako nije osnovano da se
raskidom i nepostojanjem ugovora nameću do-
datne obaveze, vremenski neograničeno trajanje
plaćanja usluge koja se ne koristi.
Komparacijom navedenih slučajeva zaključuje
se da su najrigorozniji uslovi za izdvajanje iz to-
plinskog sistema postavljeni od strane „Centralnog
grijanja“ d.d. Tuzla. U ostalim navedenim slučaje-
vima korisnici koji su isključeni iz sistema isporuke
toplotne energije dužni su plaćati određeni nov-
čani iznos koji kod Gradske toplane Doboj pred-
stavlja troškove distribucije, a u slučajevima protiv
Javnog preduzeća „Grijanje“ d.o.o. Zenica i KJKP
„Toplane-Sarajevo“ isključeni korisnici su dužni
plaćati fiksni trošak. Kod „Centralnog grijanja“ d.d.
Tuzla uslovi su najrigorozniji jer se Tarifni kupac
na zajedničkom mjestu potrošnje, koje predstav-
20
Odluka Konkurencijskog vijeća BiH broj UP – 01-26-2-025-
43/17 od 7. 6. 2018. godine.
61
ZAŠTITA POTROŠAČA
lja energetsku cjelinu, ne može izdvojiti iz toplin-
skog sistema, osim u slučaju da izdvajanje izvrše
svi kupci, unutar energetske cjeline, što je gotovo
nemoguće da se svi kupci izdvoje iz toplinskog si-
stema. Dakle, „Centralnog grijanja“ d.d. Tuzla one-
mogućava isključenje iz sistema isporuke toplotne
energije Sve radnje isporučilaca toplotne energije
usmjerene su da odvrate korisnike od isključenja
iz sistema isporuke toplotne energije, dok od onih
korisnika koji budu isključeni želi se naplaćivati
određeni iznos iako je korisnik isključen iz sistem
isporuke toplotne energije.
Značajno je što je Ustavni sud BiH razmatrao
pitanje pravilnosti utvrđivanja postojanja zloupo-
trebe dominantnog položaja kod isporučilaca to-
plotne energije. Ovo je značajno za daljnju praksu
Konkurencijskog vijeća BiH, a ujedno i upozorenje
drugim privrednim subjektima koji na sličan na-
čin postupaju da u slučaju pokretanja postupka i
utvrđivanja postojanja zloupotrebe dominantnog
položaja mogu trpjeti sankcije.
Sankcije za zloupotrebu
dominantnog položaja
Osnovni cilj prava konkurencije je jednak polo-
žaj tržišnih subjekata. Kako bi se navedeno posti-
glo potrebno je stvoriti mehanizam za sankcioni-
sanje kršenja prava konkurencije i uticati na druge
da zbog mogućnosti sankcije ne krše tržišno na-
tjecanje. Postoje tri postupka kroz koje se postiže
navedeno, upravni, građanski i krivični.21
Upravne sankcije
Kada Konkurencijsko vijeće utvrdi da je privred-
ni subjekt zloupotrijebio svoj dominantni položaj
na tržištu donijet će rešenje kojim će tom privred-
nom subjektu narediti poduzimanje odgovaraju-
ćih mjera i radnji radi otklanjanja utvrđenih nepra-
vilnosti ili nedostataka. Nigdje se čak ni načelno ne
spominje koje se to mjere mogu poduzimati i kakve
su to mjere. Ovo za Konkurencijsko vijeća može biti
pozitivno ali je zato sa stanovišta pravne sigurnosti,
vladavine prava i ujednačene primjene zakona ne-
21
Cf. više o tome: Vedder, H., ,,Spontaneous Harmonisation of
National (Competition) Laws in the Wake of the Modernisation
of EC Competition Law’’, The Competition law review, vol. 1, br.
1/2004, p.10.
62
gativno.22 U predmetnom slučaju Konkurencijskog
vijeće naložilo je privrednom subjektu „Centralno
grijanje“ d.d. Tuzla da u roku od 60 (šezdeset) dana
od dana prijema ovog Rješenja da izmijeni član 29.
Opštih uslova za priključenje na sistem daljinskog
grijanja i isporuku toplinske energije broj: 01-5439-
2010/II-VNR-1 od 5. 1. 2010. godine na način da se
odredbe istog usklade sa Zakonom o konkurenciji,
te da u ostavljenom roku dostave dokazi o izvrše-
nju istog. Pored navedenih mjera, Konkurencijsko
vijeće kada utvrdi da postoji zloupotreba domi-
nantnog položaja, kaznit će se privredni subjekt
ili fizičko lice novčanom kaznom u iznosu najviše
do 10 % vrijednosti ukupnog godišnjeg prihoda
privrednog subjekta, iz prethodne godine koja je
prethodila godini u kojoj je nastupila povreda za-
kona,23 s tim da Konkurencijsko vijeće može izre-
ći odgovornim licima privrednog subjekta člana
novčane kazne u iznosu od 15.000 KM do 50.000
KM,24 cijeneći prilikom određivanja visine novčane
kazne namjeru i trajanje utvrđene povrede.25 Pro-
centualno određivanje gornje granice za visinu ka-
zne privrednom subjektu ili fizičkom licu značajno
je zbog razlika u veličini između tržišnih učesnika.
Naime, tržišni učesnici imaju ukupne godišnje pri-
hode od nekoliko hiljada do nekoliko milijardi go-
dišnjeg prihoda, te određivanje najviše granice u
fiksnom novčanom iznosu ne bi bilo cjelishodno.
Bitno je prilikom izricanja novčane kazne imati u
vidu da kazna treba biti veća od postignute kori-
ste, naravno u okviru najviše do 10 % vrijednosti
ukupnog godišnjeg prihoda. Ukoliko bi novčane
kazne bile manje od postignutih koristi ne bi se
odvraćali tržišni učesnici od činjenja zloupotreba,
već bi naprotiv postupali u suprotnosti sa pravom
tržišnog natjecanja radi sticanja profita. Posebno
se postavlja pitanje nepristranosti, jer se organ
nadležan za tržišno natjecanje pojavljuje u ulozi
tužitelja i sudije.26 U slučajevima koji se pokreću po
službenoj dužnosti poseban je pritisak i javnost, jer
nakon što se i utvrdi da postoji zloupotreba očeku-
22
Varga, S., ,,Nastanak i razvoj nacionalnog antimonopolskog
prava’’, Pravo: teorija i praksa, vol. 22, br. 4/2005, p.11.
23
Član 48. stav 1. Zakona o konkurenciji BiH.
24
Član 48. stav 2. Zakona o konkurenciji BiH.
25
Član 52. Zakona o konkurenciji BiH.
26
Cf. više o tome: Massey, P., ,,Criminal Sanctions for Competition
Law: A Review of Irish Experience’’, The Competition Law Review,
vol. 1, br. 1/2004, p.34.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

ju se velike sankcije, gdje ipak visina sankcije mora
da bude u skladu sa težinom povrede i koristima
od povrede za tržišnog učesnika, ali se ne može za-
nemariti ni šteta koju su pretrpjeli potrošači. Kon-
kurencijsko vijeće je u razmatranom slučaju izreklo
novčanu kaznu privrednom subjektu „Centralno
grijanje“ d.d. Tuzla u visini od 20.000,00 KM u skla-
du sa odredbom člana 48. stav l. tačka b) Zakona o
konkurenciji, koju je „Centralno grijanje“ d.d. Tuzla
dužno platiti u roku od 15 dana od prijema rješe-
nja.
Od navedenih novčanih kazni za tržišne uče-
snike odnosno odgovorna lica, potrebno je razli-
kovati novčane kazne koje se izriču zbog povreda
odredaba Zakona o konkurenciji, koje Konkuren-
cijsko vijeće može izreći privrednim subjektima ali
ne prelaze 1% od ukupnog prihoda u prethodnoj
godini poslovanja, ako: ne postupe po zahtjevu u
pogledu dostavljanja podataka i dokumentacije
dostavljajući netačne ili pogrešne informacije ili
ne osiguraju potrebne informacije u okviru datog
roka i ako ne postupaju po rješenju ili zaključku
Konkurencijskog vijeća ili po nalogu nadležnog
suda,27 a Konkurencijsko vijeće može izreći i odgo-
vornim licima privrednih subjekata novčane kazne
u iznosu od 5.000 KM do 15.000 KM.28
Građanske sankcije
U pravu Bosne i Hercegovine nije izričito nor-
mirano da se može pokrenuti parnični postupak
radi naknade štete nastale uslijed zloupotreba do-
minantnog položaja. Postojeći pravni okvir pruža
mogućnost za naknadu štete u parničnom postup-
ku. Potrošači koji pretrpe štetu zbog povrede pra-
va konkurencije, mogu zahtijevati naknadu štete u
parničnom postupku protiv subjekta koji je učinio
povredu prava konkurencije.
Krivične sankcije
Pored upravnih i građanskih sankcija koje pri-
jete počiniocima povrede zloupotreba dominan-
tnog položaja, zbog važnosti prava konkurencije
odnosno zabrane zloupotreba dominantnog polo-
žaja propisane su i krivične sankcije.
27
Član 49. stav 1. Zakona o konkurenciji BiH.
28
Član 49. stav 2. Zakona o konkurenciji BiH.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
ZAŠTITA POTROŠAČA
Dobrobit potrošača (consumer welfare),
utopija ili realnost?
Kada se sagledaju navedeni slučajevi, posebno
predmetni slučaj „Centralno grijanje“ d.d. Tuzla,
jasno je da u BiH još uvijek postoje brojna kršenja
prava potrošača. Dobrobit potrošača (consumer
welfare) još uvijek u BiH nema značaj koji bi treba-
la da ima, tačnije u BiH je teško govoriti uopšte o
sistemskoj zaštiti potrošača. U pravu EU nastoje se
prava potrošača podići na više nivoe u odnosu na
osiguranje zaštite potrošača. Ovo nastojanje se želi
postići osiguranjem dobrobiti potrošača.
Sam pojam ,,dobrobit potrošača’’ definiše se
drugačije od strane različitih autora. Predstavnici
Čikaške škole, na primjer, uzimaju ga u obzir kao
logičan ishod predviđenja i produktivne učinkovi-
tosti.29 Oni koji zagovaraju više intervencionistički
pristup politici tržišnog natjecanja, mjere ga radije
u smislu niske cijene i/ili različitih izbora.30 Zajed-
nička karakteristika za obje (i neke druge) teorije je
ideja (i) dobrobit potrošača je utilitarni pojam koji
je važniji od procesa takmičenja i (ii) dobrobit po-
trošača je konačni cilj antimonopolske politike.31
Normiranjem dodatne zaštite prava potrošača,
putem dobrobiti potrošača, može ukazivati da će
se prava potrošača dodatno zaštiti. Međutim, po-
stoje mišljenja da ovo nije ostvareno u praksi.32
29
Andriychuk, O., ,,Can We Protect Competition Without Pro-
tecting Consumers?’’, The Competition Law Review, vol. 6, br.
1/2009, 77.
30
Ibid.
31
Ibid.
32
Na primjer, u slučaju British Gypsum, utvrđeno je da je dom-
inantan isporučitelj gipsanih ploča zloupotrijebio svoj položaj
isporuke trgovcima građevinarima koji su pristali na kupovinu
gipsa isključivo iz British Gypsum Ltd. Sud prve instance
smatra da je ocjena učinaka ekskluzivnih obaveza kupovine
na tržištu zavisila o karakteristikama tržišta, te je potrebno,
u načelu, ispitati učinke takvih obaveza na tržištu u svom
specifičnom kontekstu. U tom slučaju, zaključivanje ugovora o
isključivoj kupovini u odnosu na značajan dio cijele kupovine
predstavljalo bi ,,neprihvatljivu prepreku ulaska’’ na to tržište.
Slično tome u slučaju Van den Bergh, Komisija i Sud prve in-
stance smatraju da je učinak isključive klauzule sprečavanje
trgovaca od prodaje ostalih marki sladoleda (čak i ako postoji
potražnja za takvim markama) i sprečavanje konkurentskih
proizvođača za dobivanjem pristupa na relevantno tržište.
Važno je napomenuti da iako je u Van den Bergh spomenuta
potražnja za ostalim nedominantnim markama sladoleda, a
u British Gypsum koji se odnose na mogućnost ograničenja
tržišta takmičarima, ne spominje se procjena učinaka na
,,potrošača’’, koji bi bili učinci na potrošače od gipsanih ploča,
63
ZAŠTITA POTROŠAČA
Raskorak između prakse i retorike izaziva pitanje je
li ,,dobrobit potrošača’’ postao samo slogan da je
u nekim slučajevima nešto učinjeno u ime ,,potro-
šača’’ ili je to pravi problem.33 Nedostatak konsen-
zusa o tome šta se podrazumijeva pod ,,dobrobit
potrošača’’ i činjenica da Evropska komisija pod
potrošačem ne smatra konačnog korisnika što je
uobičajeno shvaćanje u potrošačkom pravu baca
dodatnu sumnju na njegovu izvornost.34
Dakle, s obzirom na to da se radi o pravnom
standardu ne postoji jasna definicija za dobro-
bit potrošača, već je to pitanje koje se postavlja
u svakom konkretnom slučaju. Možemo uvidjeti
njegove osnovne karakteristike. Dobrobit potroša-
ča se bavi učinkovitim transakcijama i troškovnim
uštedama, ali je također usmjeren na društvene
aspekte tržišta, kao što su sigurnost i zdravlje po-
trošača.35 Dobrobit potrošača je ekonomski kon-
cept s relevantnim društveno-političkim i pravnim
implikacijama.36
Cilj BiH je članstvo u EU, što bi zahtijevalo i osi-
guranje osnovne zaštite potrošača, ali i osiguranje
dobrobiti potrošača. Kada se imaju u vidu postoje-
ća kršenja prava potrošača i to od strane pružalaca
komunalnih usluga, koji pružaju usluge velikom
broju potrošača, onda je svakako teško očekivati
da se u bližoj budućnosti osigura osnovna zaštita
potrošača, a posebno dobrobit potrošača kada se
ima u vidu šta dobrobit potrošača podrazumijeva.
***
Slučaj privrednog subjekta „Centralno grijanje“
d.d. Tuzla ukazuje na zakonito, pravilno ali i odgo-
vorno postupanje Konkurencijskog vijeća. Vijeće
je samo na osnovu obavijesti dostavljene putem
obrasca web stranice www.bihkonk.gov.ba pokre-
nulo postupak, nakon što je dobilo sve potrebne
informacije i dokaze od privrednog subjekta i nad-
ležnih organa.
odnosno graditelja/zgrada vlasnici. (Vidi: Akman, P., ,,Consumer
Welfare and Article 82EC: Practice and Rhetoric’’, World Competi-
tion, vol. 32, br. 1/2009, p.79)
33
Vidi: Ibid.
34
Ibid.
35
Cseres, K J, ,,The Controversies of the Consumer Welfare Stan-
dard’’, The Competition Law Review, vol. 3, br. 2/2006, 122.
36
Ibid, 122.
64
U postupku je utvrđeno da dominantan polo-
žaj ima privredni subjekt „Centralno grijanje“ d.d.
Tuzla. Privredni subjekt ima dominantan položaj
na relevantnom tržištu roba ili usluga, ako se zbog
svoje tržišne snage može ponašati u značajnoj
mjeri nezavisno od stvarnih ili mogućih konkure-
nata, kupaca, potrošača ili dobavljača, također uzi-
majući u obzir udio tog privrednog subjekta na re-
levantnom tržištu, udjele koje na tom tržištu imaju
njegovi konkurenti, kao i pravne i druge zapreke
za ulazak drugih privrednih subjekata na tržište.
Privredni subjekt „Centralno grijanje“ d.d. Tuzla do-
minantan položaj ima na tržištu isporuke toplot-
ne energije u gradu Tuzli, zbog činjenica da jedini
isporučuje toplotnu energiju na području grada
Tuzle. Dominantan položaj nije zabranjen i obič-
no je posljedica uspješnog poslovanja privrednog
subjekta. Zabranjena je njegova zloupotreba. Pri-
vredni subjekt „Centralno grijanje“ d.d. Tuzla zlo-
upotrijebio je dominantan položaj na način da se
korisnik usluge centralnog grijanja, uslovljavao da
prihvati dodatne uslove koji po svojoj prirodi ne-
maju veze sa predmetom ugovora, jer se ne može
izdvojiti iz toplinskog sistema, osim u slučaju da
izdvajanje izvrše svi kupci, unutar energetske cjeli-
ne, u pismenom obliku. Slučaj privrednog subjekta
„Centralno grijanje“ d.d. Tuzla nije samostalan za
zloupotrebu dominantnog položaja u vezi isporu-
ke toplotne energije.
U praksi Konkurencijskog vijeća se nalaze slični
slučajevi Gradske toplane Doboj, Javnog predu-
zeća „Grijanje“ d.o.o. Zenica i „Toplane – Sarajevo“
d.o.o. Sarajevo što ukazuje da je zloupotreba do-
minantnog položaja u vezi toplotne energije bila
široko prisutna. Opravdano je očekivati da će od-
luke Konkurencijskog vijeća uticati da privredni
subjekti za koje je utvrđeno da zloupotrebljavaju
dominantan položaja isti više ne zloupotreblja-
vaju, i da drugi privredni subjekti koji eventualno
isti zloupotrebljavaju prestanu sa zloupotrebom.
Značajno je i što svojom praksom Konkurencijsko
vijeće olakšava svim licima da na jednostavan na-
čin prijave slučajeve za koje smatraju da su protivni
pravu konkurencije, i što Vijeće sve daljnje radnje
poduzima samostalno.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 RADNI ODNOSI

Mobing u sudskoj praksi u BiH

Poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca zabranjeno je sistemsko uznemiravanje na radu ili
u vezi sa radom (mobing) radnika. Radnik koji je žrtva sistemskog uznemiravanja na radu ima mogućnost
podnošenja tužbe suda u kojoj može tražiti utvrđenje mobinga, zabranu i otklanjanje mobinga te naknadu
štete. Radnik u tužbenom zahtjevu u kom traži da se utvrdi da je određenim postupanjem ili propuštanjem
preduzimanja radnji došlo do mobinga te radnje bi trebao opisati u petitu tužbe. U parnicama koje su
pokrenute radi utvrđenja mobinga najteži zadatak sudova je kako prepoznati (utvrditi) mobing odnosno
ponašanje koje predstavlja uznemiravanje na radnom mjestu. U radu su navedena procesna pravila u sporu
kojim se traži zaštita od uznemiravanja – mobinga, a ono što je karakteristično u ovom sporu je pravilo o
teretu dokazivanja gdje su data stajališta sudske prakse kod preraspodjele tereta dokazivanja

y Piše: mr. sci. Adnan BARUČIJA, sudija Kantonalnog suda u Zenici

U
oblasti radnog prava posebna pažnja je vanju na radnom mjestu koji podrazumijeva po-
posvećena mobingu kao specifičnom obli- navljanje radnji koje imaju ponižavajući efekat na
ku diskriminacije tj. nefizičkom uznemira- radnika čija je svrha i posljedica degradacija rad-

65
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RADNI ODNOSI
nih uvjeta ili profesionalnog statusa radnika. Na
području BiH sve je veći broj sudskih postupaka
u kojima se traži zaštita od mobinga, tako da sada
već imamo određeni broj pravosnažnih odluka u
kojima je utvrđen mobing i u kojima je odbijen
zahtjev. U postupanju sudova u ovim predmeti-
ma postojale su a i sada postoje dileme koje se
odnose na: urednost tužbe; kako prepoznati mo-
bing; aktivna i pasivna legitimacija; da li se radi o
parnicama iz radnog odnosa; problemi naknade
nematerijalne štete i utvrđivanje njene visine; do-
zvoljenost revizije; i dr.
U parnicama koje su pokrenute radi utvrđenja
mobinga najteži zadatak sudova je kako prepo-
znati (utvrditi) mobing odnosno ponašanje koje
predstavlja uznemiravanje na radnom mjestu.
U tim slučajevima sudovi ispituju međusobnu
povezanost ponašanja radnika u ispunjavanju
ugovornih obaveza iz radnog odnosa, pri čemu
je radnik u obavezi da poštuje organizaciju rada
i poslovanja kod poslodavca, kao i zakone i opće
akte poslodavca, te ponašanja poslodavca koji je
u obavezi da osigura prava i dostojanstvo radnika
te osigura uvjete za rad i uvjete koji onemoguća-
vaju da do uznemiravanja ne dođe.
Pošto je, i pored nekih osnovnih osobina mo-
binga nemoguće odrediti sve načine na koje se
mobing može izvršiti, njegovo postojanje se u
svakoj situaciji, čak i ako je učinjen jednom rad-
njom, utvrđuje s obzirom na sve okolnosti slučaja
na osnovu kojih se utvrđuje da li je poslodavac
svojim ponašanjem povrijedio neko zakonom
propisano pravo zaposlenog na takav način koji
se može okarakterisati uznemiravanjem.
Ovaj rad će se baviti mobingom u sudskoj
praksi citiranjem pravnih normi koje regulišu ovaj
institut radnog prava, pravna zaštita od mobinga
uz navođenje sudske prakse koja se odnosi na
mobing kao oblik diskriminacije. Uvodni dio sadr-
ži zakonodavna rješenja u našoj zemlji. Centralni
dio rada sadrži odgovor na pitanje kada postoji
mobing kao i kada je odgovoran poslodavac za
mobing. Ovaj dio rada dati će i odgovor na pitanja
koja su se pojavila kao sporna u sudskoj praksi na-
vođenjem relevantnih i recentnih odluka najviših
sudova u BiH koji su se bavili ovim pitanjem. Po-
sebno će se obraditi pitanje visine naknade štete
nastale utvrđenjem mobinga.
66
Ono što se može zaključiti iz analize sudske
prakse da je najčešće odbijan zahtjev za utvrđe-
njem da je izvršen mobing iz razloga što se mo-
bingom ne mogu smatrati aktivnosti poslodavca
koje su opravdane zbog efikasnije organizacije
posla ili unapređenja radne discipline, tako da su
se poslodavci kretali u okviru njihovih zakonskih
ovlaštenja, a ne u cilju ugrožavanja radnog mjesta
radnika ili radi ostvarivanja za radnika neprijatelj-
ske, ponižavajuće ili uvredljive radne sredine.
Zakonodavna rješenja u našoj zemlji
Bosna i Hercegovina je Ustavom BiH definisala
da će osigurati najviši nivo međunarodno prizna-
tih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Članom II
Ustava Bosne i Hercegovine utvrđeno je da će se
prava i slobode predviđene Evropskom konven-
cijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda
i njenim protokolima neposredno primjenjivati u
Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet pred
ostalim zakonima.
Ustavom Bosne i Hercegovine i entiteta Bosne
i Hercegovine zabranjuje se diskriminacija po bilo
kojoj osnovi. Ustav Bosne i Hercegovine, član II.
4. „Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom
članu ili u međunarodnim sporazumima navede-
nim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim
osobama u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije
po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, je-
zik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno
ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom
manjinom, imovina, rođenje ili drugi status“.
Na nivou Bosne i Hercegovine donesen je
Zakon o zabrani diskriminacije1 koji je stupio
na snagu u avgustu 2009. godine. Donošenjem
ovog zakona uspostavlja se okvir za ostvarivanje
jednakih prava i mogućnosti svim licima u BiH i
uređuje se sistem zaštite od diskriminacije. U
skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i među-
narodnim standardima koji se odnose na ljudska
prava i osnovne slobode, ovim zakonom utvrđuju
se odgovornosti i obaveze zakonodavne, sudske i
izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i pravnih
lica i pojedinaca koji vrše javna ovlaštenja, da svo-
jim djelovanjem omoguće zaštitu, promoviranje i
1
“Službeni list Bosne i Hercegovine”, br. 59/09 i 66/16.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

stvaranje uslova za jednako postupanje.
Za ovaj rad je od značaja odredba člana 4. stav
3. Zakona o zabrani diskriminacije kom odred-
bom je definisan mobing kao oblik nefizičkog
uznemiravanja na radnom mjestu koji podrazu-
mijeva ponavljanje radnji koje imaju ponižavajući
efekat na žrtvu čija je svrha ili posljedica degra-
dacija radnih uslova ili profesionalnog statusa za-
poslenog. Glava ovog člana nosi naziv ostali oblici
diskriminacije, a što upućuje na zaključak da je
mobing poseban oblik diskriminacije.
Na nivou entiteta Bosne i Hercegovine done-
seni su Zakoni o radu koji također definišu mo-
bing. Tako Zakon o radu2 u članu 9. stav 5. mobing
definiše kao specifičnu formu nefizičkog uznemi-
ravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva
ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihič-
ki zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha
ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, ča-
sti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih
uvjeta ili profesionalnog statusa. Članom 24. stav
5. Zakona o radu3 definisan je mobing kao spe-
cifičan oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim
jedno ili više lica sistematski, u dužem periodu,
psihički zlostavlja ili ponižava drugo lice s ciljem
ugrožavanja njegovog ugleda, časti, ljudskog do-
stojanstva i integriteta.
U smislu člana 10. stav 4. Zakona o radu Brčko
Distrikta Bosne i Hercegovine4 mobing predstav-
lja specifičnu formu nefizičkog uznemiravanja na
radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje
radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja
i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica
ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojan-
stva, integriteta, degradacija radnih uslova ili pro-
fesionalnog statusa.
Slijedom citiranih odredbi materijalnih pro-
pisa koji definišu mobing može se zaključiti da
ovi propisi na približno identičan način definišu
mobing i zajednička karakteristika je da se radi o
povredi prava jednakosti - povreda prava ličnosti
(ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degrada-
cija radnih uvjeta i profesionalnog statusa).
U postupku sudske zaštite, Zakon o zabrani
2
„Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16, 89/18 i 23/20 -
Odluka USFBiH.
3
„Službeni glasnik RS“, br. 1/16 i 66/18.
4
„Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, br. 34/19, 2/21 i 6/21.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RADNI ODNOSI
I pored nekih osnovnih osobina mobinga nemoguće odre-
diti sve načine na koje se mobing može izvršiti, njegovo
postojanje se u svakoj situaciji, čak i ako je učinjen jednom
radnjom, utvrđuje s obzirom na sve okolnosti slučaja na
osnovu kojih se utvrđuje da li je poslodavac svojim pona-
šanjem povrijedio neko zakonom propisano pravo zapo-
slenog na takav način koji se može okarakterisati uznemi-
ravanjem
diskriminacije i Zakone o radu ne treba shvatati
kao odvojene i nezavisne zakone već kao jedin-
stveni skup pravila čiji je cilj poštovanje dostojan-
stva na radu.
Tužbeni zahtjevi kod tužbi za
zaštitu od uznemiravanja – mobinga
Izmjenama Zakona o parničnom postupku iz
2015. godine sada je dopušteno izrekom presude
utvrđivati činjenice,5 što dalje znači da radnik tuž-
benim zahtjevom može traži i da se utvrdi da je
određenim postupanjem ili propuštanjem predu-
zimanja radnji koje bi se opisalo u izreci presude
radnik uznemiravan, odnosno diskriminiran.
Prema Zakonu o zabrani diskriminacije svako
ko smatra da mu je zbog diskriminacije povrije-
đeno neko pravo, može tražiti zaštitu tog prava
u postupku u kojemu se o tome pravu odlučuje
kao o glavnome pitanju, a može podnijeti i po-
sebnu tužbu u skladu s članom 12. navedenog za-
kona. Osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije
po odredbama Zakona o zabrani diskriminacije
ovlaštena je tužbom i tražiti: 1. da se utvrdi da je
tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako
postupanje, odnosno da radnja koju je preduzeo
ili propustio može neposredno dovesti do povre-
5
Članom 54. stav 3. ZPP regulisano je da se tužba za utvrđenje
može se podnijeti radi utvrđivanja postojanja, odnosno nepos-
tojanja činjenice ako je to predviđeno posebnim zakonom ili
drugim propisom.
67
RADNI ODNOSI
de prava na jednako postupanje (tužba za utvrđe-
nje diskriminacije). 2. da se zabrani preduzimanje
radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo
pravo na jednako postupanje, odnosno da se iz-
vrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili
njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanja-
nje diskriminacije). 3. da se naknadi materijalna i
nematerijalna šteta šteta uzrokovana povredom
prava (tužba za naknadu štete). 4. da se presuda
kojom je utvrđena povreda prava na jednako po-
stupanje na trošak tuženika objavi u medijima.
Tužbom za utvrđivanje diskriminacije radnik
traži da se utvrdi da je tuženi povrijedio tužite-
ljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da
radnja koju je preduzeo ili propustio može nepo-
sredno dovesti do povrede prava na jednako po-
stupanje. Riječ je o deklaratornoj tužbi kod koje
je potrebno tražiti da se utvrdi konkretno kojim
radnjama ili propuštanjem je povrijeđeno pravo
na jednako postupanje odnosno koje radnje te
propuštanja mogu dovesti do povrede prava na
jednako postupanje.
Tužbom za zabranu ili otklanjanje diskrimi-
nacije radnik može tražiti zabranu preduzimanja
određene radnje ili obavezu propuštanja budućih
ponašanja odnosno nalaganje poslodavcu da iz-
vrši radnje kojima se uklanja diskriminacija. To bi
se moglo tražitit i na način da se tuženom zabrani
preduzimanje neke aktivnosti kojom bi se one-
mogućilo ili ometale određene radnje tužitelja ili
trećim. Tužbeni zahtjev bi trebao biti kondemna-
torne prirode. Kod ove tužbe bi se mogle pojaviti
određene dileme kada pored konkretnih radnji ili
propuštanja koje se traže zahtjeva i zabrana slič-
nih radnji kako se kasnije u izvršnom postupku
ne bi došlo u situaciju da presuda ne obuhvaća
sličnu povredu.
Tužbom za naknadu štete radnik koji je izlo-
žen uznemiravanju može ostvarivati sudsku za-
štitu temeljem odredaba Zakona o obligacionim
odnosima kojima je propisana pravila o odgovor-
nosti za štetu. Šteta je umanjenje nečije imovine
(obična šteta), sprečavanje njezina povećanja
(izmakla korist) a i nanošenje drugom fizičkog ili
psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta), pa
radnik koji je izložen uznemiravanju naknadu šte-
te može tražiti po svim ovim osnovama. Pored na-
vedenog radniku u smislu odredbe člana 12. stav
68
4. Zakona o radu pripada i pravo na mu posloda-
vac uspostavi i osigura ostvarivanje prava koja su
mu uskraćena.
Objava presude u medijima se može prihvatiti
ako se utvrdi da je do povrede prava na jednako
postupanje došlo posredstvom medija ili da je in-
formacija o postupanju koja krši pravo na jednako
postupanje bila objavljena u medijima, a objavlji-
vanje presude je potrebno radi potpune naknade
štete ili zaštite od nejednakog postupanja u bu-
dućim slučajevima.
Dodatni uvjeti u pogledu mogućnosti kumuli-
ranja navedenih zahtjeva određeni su u članu 12.
stav 2. Zakona o zabrani diskriminacije tako da se
svi ovi zahtjevi mogu istaknuti zajedno sa zahtje-
vima za zaštitu drugih prava o kojima se odlučuje
u parničnom postupku: ako su svi zahtjevi u me-
đusobnoj vezi bez obzira na to je li za te zahtjeve
propisano rješavanje u redovnom ili u posebnom
parničnom postupku, osim sporova o smetanju
posjeda. U praksi navedeno znači da radnik u
radnom sporu može traži zaštitu nekoga prava iz
radnoga odnosa (npr. zaštitu od otkaza ugovora
o radu ili isplatu nekog novčanog potraživanja),
u okviru toga spora može tražiti i zaštitu od dis-
kriminacije temeljem Zakona o zabrani diskrimi-
nacije. Dakle, može kumulirati tužbene zahtjeve,
one koji se odnose na zaštitu konkretnoga prava
te one koji se temelje na članu 12. Zakona o za-
brani diskriminacije, ali, isto tako, u radnom sporu
može tvrditi da je do povrede njegova prava doš-
lo zbog diskriminacije bez postavljanja posebno-
ga tužbenog zahtjeva temeljem Zakona o zabrani
diskriminacije (incidentalna antidiskriminacijska
zaštita). Tada je sud dužan ispitati takve navode
radnika i ako ocijeni da je do povrede konkretnog
prava iz radnoga odnosa došlo zbog diskriminaci-
je, radniku treba pružiti sudsku zaštitu.
Analizirajući do sada sudsku praksu na po-
dručju BiH da se zaključiti da su radnici od suda
tražili da se poslodavcu naloži preduzimanje
(uvođenje) određenih mjera radi otklanjanja
uzroka uznemiravanja, odnosno mjera kojima bi
se ono spriječilo u budućnosti, tražili su i zabranu
određenih ponašanja poslodavca, trpljenje ili pro-
puštanje. Kako je uznemiravanje diskriminacija, u
ovim sporovima radnici su u pravilu postavljali
tužbeni zahtjev shodno odredbi člana 12. Zakona
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 RADNI ODNOSI

o zabrani diskriminacije. U sudskoj praksi zabilje-

ženi su slučajevi gdje se samo tražilo utvrđenje da
je izvršen mobing bez da se navodu u izreci pre-
sude određene radnje ili propuštanja,6 a imamo
i tužbene zahtjeve gdje je radnik tužbenim za- Tužbom za naknadu štete radnik koji je izložen mobingu
htjevom tražio i da se utvrdi da je određenim po- može ostvariti sudsku zaštitu temeljem odredaba Zakona
stupanjem ili propuštanjem preduzimanja radnji o obligacionim odnosima. Radnik naknadu nematerijal-
radnik uznemiravan koje su bile opisane u izreci
ne štete može tražiti zbog povrede prava na ugled, čast
petita tužbe.7 Mišljenja smo da radnik tužbenim
dostojanstvo i prava ličnosti koju ostvaruje primjenom
zahtjevom treba traži da se utvrdi da je određe-
općih propisa o šteti i odgovornosti za štetu prema članu
nim postupanjem ili propuštanjem preduzimanja
radnji koje bi se opisale u izreci petita tužbe isti
200. Zakona o obligacionim odnosima. U praksi se visi-
uznemiravan, odnosno diskriminiran, a ovo sve na naknade štete po ovim osnovama najčešće kreće od
iz razloga što je izmjenama i dopuna ZPP iz 2015. 2.500,00 KM do 5.000,00 KM
godine to i omogućeno da se tužbom za utvrđe-
nje može tražiti utvrđivanje postojanja, odnosno
nepostojanja činjenice. Na ovakav način bi se u
potpunosti odredio predmet spora i zadatak suda
odnosa. Te su odredbe sadržane u članovima 419.
bi bio da utvrdi da li se radi o mobingu odnosno
do 423. Zakona o parničnom postupku.
da li te radnje ili propuštanja opisana u petitu tuž-
be predstavljaju uznemiravanje na radnom mje-
Nadležnost sudova
stu.
U postupcima u kojima se traži zaštita od
Procesna pravila u sporu kojim se traži
uznemiravanja – mobinga u skladu sa zakonima
zaštita od uznemiravanja – mobinga
o sudovima obaju entiteta i Brčko Distrikta BiH,
nadležan je u prvom i drugom stepenu, pored
Postupak za zaštitu od uznemiravanja i dis-
suda opće mjesne nadležnosti, i sud na čijem po-
kriminacije kojim radnik traži zaštitu od poslo-
dručju tužitelj ima prebivalište ili boravište, te sud
davca radni je spor.8 Naime, kada radnik zaštitu
mjesta gdje se dogodila ili je počinjena radnja dis-
traži temeljem Zakona o radu, tada je očito riječ
kriminacije.9
o radnom sporu, ali i prema Zakonu o zabrani dis-
kriminacije posebni postupci za zaštitu od diskri- 9
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je tuženi prije
minacije u području rada i zapošljavanja smatraju upuštanja u raspravljanje istakao prigovor mjesne nenadležno-
se sporovima iz radnih odnosa. sti Općinskog suda u ..., nakon čega se prvostepeni sud oglasio
Prema tome, može se zaključiti da je i postu- mjesno nenadležnim i predmet odlučio, po pravosnažnosti tog
rješenja ustupiti nadležnom Općinskom sudu u ..., pozivajući se
pak za zaštitu od mobinga kojim radnik zaštitu
pri tome na odredbe člana 52. stav 2. i 4. Zakona o parničnom
traži od poslodavca radni spor. To znači da se u postupku, a to sve obzirom da je u konkretnom slučaju na-
ovim sporovima primjenjuju sve odredbe Zakona dležnost ugovorena, a tuženi ima sjedište u ... to je nadležnost
o parničnom postupku, a posebno su važne one određena prema sjedištu poslodavca. Sama činjenica da
tužiteljica ima prebivalište u ... i da je pred Općinskim sudom u
koje se odnose na postupke u parnici iz radnoga
..., podignula tužbu protiv tuženog radi zaštite od diskriminaci-
je, kao i to da je počinjena radnja diskriminacije na području
6
Vidi presudu Vrhovnog suda Federacije BiH broj 17 0 Rs 072157
prvostepenog suda, a što je nesporno iz priložene tužbe, to je
20 Rev od 19. 5. 2020. godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
nadležan Općinski sud u ... Dakle, poštujući načelo lex speci-
7
Vidi presudu Vrhovnog suda Federacije BiH broj 46 0 P 077695 jalis derogat legi generali, ovaj sud ocjenjuje da je neosnovan
20 Rev od 3. 3. 2020. godine, http://www.csd.pravosudje.ba. prigovor tuženog o mjesnoj nenadležnosti Općinskog suda u
8
Takav pravni stav je zauzet i donijet na sjednici Građanskog ..., budući da tužiteljica ima prebivalište u ... i da je počinjena
odjeljenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine dana radnja diskriminacije na području prvostepenog suda, to osno-
18. 12. 2018. godine. Isti stav je zauzet i u presudi Suda Bosne i vom odredbe člana 13. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije
Hercegovine broj S1 3 P 017351 16 Gž 2, od 26. 7. 2016. godine, za rješenje konkretne pravne stvari nadležan je Općinski sud u
http://www.sudbih.gov.ba. ... (Rješenje Kantonalnog suda u Zenici broj 41 0 Rs 084304 20 Rsž

69
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RADNI ODNOSI
Rok za podnošenje tužbe
Zakon o radu i Zakon o zabrani diskriminacije
u nekim se dijelovima preklapaju, odnosno ure-
đuju ista pitanja. Zbog navedenog, ali i inače, za
primjenu svih zakona bitno je odrediti odnos ovih
zakona. Zakon o zabrani diskriminacije predstav-
lja opći antidiskriminacijski zakon koji uređuje
diskriminaciju pa i mobing kao poseban oblik
diskriminacije, dok Zakon o radu uređuje radne
odnose. Zakon o radu Federacije BiH u članu 12.
propisuje da u slučajevima diskriminacije radnik
kao i lice koje traži zaposlenje mogu od poslodav-
ca zahtijevati zaštitu u roku od 15 dana od dana
saznanja za diskriminaciju, ako poslodavac u roku
od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva ne udo-
volji tom zahtjevu radnik može u daljem roku
od 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu.
Rok za podnošenje tužbe u parnicama za zaštitu
od diskriminacije na drugačiji način je regulisan
Zakonom o zabrani diskriminacije tako da je u
smislu člana 13. stav 4. navedenog zakona rok za
podnošenje tužbe tri godine od dana saznanja o
učinjenoj povredi, a najdalje pet godina od dana
učinjenja povrede. Budući da je odredbom člana
13. Zakona o zabrani diskriminacije regulisana
nadležnost, rokovi za podnošenje tužbe, dozvo-
ljenost revizije i rok za podnošenje revizije, te
izvršenje, mogućnost da sud odluči da žalba ne
zadržava izvršenje ili određuje kraći rok za ispu-
njenje radnje koja je naložena tužnom, to smo mi-
šljenja da u pogledu rokova trebao voditi računa
o primjeni jednog od temeljnih pravnih načela lex
specialis derogat legi generali, te primijeniti citira-
nu odredbu člana 13. stav 4. Zakona o zabrani dis-
kriminacije. Kod kontinuirane diskriminacije rok
se računa od dana posljednje učinjene radnje.10
od 9. 12. 2020. godine).
10
Ne stoji prigovor drugotuženog da su povrijeđene odredbe
parničnog postupka time što je drugostepeni sud potvrdio
odluku prvostepenog suda da se ne radi o neblagovremeno
podnesenoj tužbi. Iz činjeničnih utvrđenja nižestepenih sudova
proizlazi da se radi o kontinuiranom mobingu koji je trajao do
mjeseca ... godine, kada je drugotužena razriješena dužnosti,
pa je tužba od 19. 3. 2015. godine podnesena u roku od go-
dine dana od dana saznanja za učinjenu povredu, koji se računa
od dana posljednje učinjene radnje (član 13. stav 4. Zakona o
zabrani diskriminacije). Prema tome, pravilno je drugostepeni
sud prihvatio zaključak prvostepenog suda da je tužba blagov-
70
Mjere osiguranja
I u sporovima za zaštitu od uznemiravanja/dis-
kriminacije/mobinga prije pokretanja i u toku po-
stupka sud može na prijedlog predlagača odredi-
ti sudsku mjeru osiguranja, odnosno privremenu
mjeru osiguranja, shodno pravilima Zakona o
parničnom postupku koji se primjenjuju u Bosni
i Hercegovini.11 Mjera osiguranja može se odrediti
ako: a) predlagač učini vjerovatnim da je povrije-
đeno pravo na jednako postupanje, b) je određi-
vanje mjere osiguranja potrebno radi otklanjanja
opasnosti od teške povrede prava na jednako
postupanje, nenadoknadive štete ili sprečavanja
nasilja. Dakle, ova dva uvjeta moraju bi kumula-
tivno ispunjenja da bi sud odredio sudsku mjeru
osiguranja.
Hitnost u rješavanju spora
U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a
osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud treba
uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnoga
rješavanja radnih sporova (čl. 420. ZPP-a). Kako je
mobing poseban oblik diskriminacije to je odred-
bama Zakona o zabrani diskriminacije u članu 11.
stav 4. propisano da sud i drugi organi primjenju-
ju načelo hitnosti u svim postupcima u kojima se
ispituju tvrdnje o počinjenoj diskriminaciji. Nave-
dene odredbe stvaraju obavezu sudovima da u
predmetnim parničnim postupcima koji su hitne
prirode iste okončaju u što kraćem roku, a kako
ne bi došlo do povrede prava na pravično suđenje
iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana
6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje
odluke u razumnom roku u parničnom postupku.
Teret dokazivanja
U parničnom postupku, shodno raspravnom
načelu, svaka stranka dužna je iznijeti sve činjeni-
ce na kojima temelji svoje zahtjeve ili pobija pro-
remena, što iz navedenog razloga prihvata i ovaj sud. Presuda
Vrhovnog suda Federacije BiH broj 45 0 P 030377 17 Rev od 14.
12. 2017. godine.
11
čl. 14. st. 1. Zakona o zabrani diskriminacije.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

tivnikove te predložiti dokaze kojima se utvrđuju
te činjenice, odnosno pobijaju navodi i dokazi
protivnika.
U sporu radi zaštite od uznemiravanja - mo-
bing i diskriminacije prebacuje se teret dokaziva-
nja na poslodavca. Naime, prema odredbi člana
15. Zakona o zabrani diskriminacije u svim po-
stupcima predviđenim ovim Zakonom kada oso-
ba ili grupa osoba, na osnovu njima raspoloživih
dokaza, učini vjerovatnim da je došlo do diskrimi-
nacije, teret dokazivanja da nije došlo do diskrimi-
nacije leži na suprotnoj strani.
Upravo ova odredba najviše se izazvala dile-
ma, nerazumijevanja i nejasnoća u postupcima
u sporovima za zaštitu od diskriminacije. Vjero-
vatnost treba tumačiti kao uvjerenje da ima više
argumenata u prilog postojanju ili nepostojanju
neke činjenice nego onih koje govore protiv nje-
zina postojanja ili nepostojanja.12 Dakle, radnik
treba učiniti vjerovatnim da su se ponašanja te-
meljem kojih traži sudsku zaštitu dogodila, a
nakon toga poslodavac mora dokazati da se to
12
U tom smislu se izjasnila i sudska praksa. Tako, „mjera ut-
vrđenosti postojanja ili nepostojanja navedenih činjenica u
antidiskriminacijskim parnicama, shodno članu 15. stav 1. ZZD,
raspoređena je tako da je na podnosiocu tužbe teret da sa
stepenom pretežne vjerovatnoće dokaže činjenice na osnovu
kojih bi sud mogao zaključiti da ga je tuženi nejednako treti-
rao“ presuda VSFBiH br. 53 0 Rs 062542 18 Rev od 20.11.2018.
godine, „obaveza tužiteljice u sudskom sporu, u kojem se zaht-
jeva zaštita od mobinga, kao posebnog vida diskriminacije, je
da učini sa stepenom pretežne vjerovatnoće da je bila žrtva
mobinga, dok teret dokazivanja sa stepenom sigurnosti da do
mobinga nije došlo, kao negative činjenice, leži na suprotnoj
strani, tj. tuženima“ presuda VSFBiH br. 17 0 P 044231 19 Rev od
21. 11. 2019. godine, „u konkretnom slučaju tužiteljica je učinila
sa dovoljnim stepenom vjerovatnoće dokazala činjenice da je
drugotužena“ presuda VSFBiH br. 45 0 P 030377 17 Rev od 14.
12. 2017. godine, „u takvim okolnostima, po shvatanju i ovog
suda, tužitelj nije dokazao dovoljno činjenica na kojima se sa
pretežnom vjerovatnoćom mogao utemeljiti zaključak da je
po radnom angažmanu stavljen u nepovoljan položaj naspram
drugih zaposlenika tuženog koji obavljaju poslove istog radnog
mjesta, a time o degradaciji njegovih radnih uslova ili profesio-
nalnog statusa“ presuda VSFBiH br. 53 0 Rs 062542 18 Rev od
20. 11. 2018.godine, „u konkretnom slučaju tužiteljica nije izni-
jela činjenice iz kojih bi se moglo zaključiti da je bila izložena
mobingu. Ona je samo tvrdila da je sa njom prekinuta svaka
komunikacija (izuzev putem elektronske pošte), no ove navode
nisu potvrdili saslušani svjedoci izuzev S.I. koja je samo izjavila
da niko nije dolazio u kancelariju tužiteljice. Sve da su i ove tvrd-
nje tačne, ne radi se o ponašanju poslodavca koje ima elemente
uznemiravanja i šikaniranja radnika“ presuda VSRS br. 71 0 Rs
113646 16 Rev od 20. 4. 2017. godine.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RADNI ODNOSI
uopće nije dogodilo ili da je radnik pogrešno oka-
rakterizirao to što se dogodilo.
Naime, često se u praksi neka ponašanja sma-
traju mobingom, a zapravo poslodavac samo inzi-
stira na radnoj disciplini i rezultatima rada te izvr-
šavanju radnih obaveza shodno ugovoru o radu.13
Dokazna sredstva u sporu
za zaštitu od mobinga
Kao dokazna sredstva u sporu za zaštitu od
mobinga mogu se koristiti sva inače dopuštena
dokazna sredstva koja su predviđena procesnim
zakonom. Naime, Zakon o parničnom postupku
propisuje sljedeća dokazna sredstva: uviđaj, ispra-
ve, saslušanje svjedoka, saslušanje stranka i vje-
štačenje. Za utvrđivanje ponašanja koja se mogu
okarakterizirati kao uznemiravanje odnosno mo-
bing najčešća su saslušanje stranaka, svjedoka
te uvid u pravno relevantnu materijalnu doku-
13
Taj stav potvrđuje i sudska praksa: „međutim, tuženi su doka-
zali da je njihovo postupanje za cilj imalo bolju organizaciju
rada i poboljšanje radne discipline, da je bilo u skladu sa in-
ternim aktima prvotuženog“ presuda VSFBiH br. 46 0 Rs 077157
19 Rev od 18. 11. 2020. godine, „tužena je dokazali da nije bilo
različitog ili nepovoljnog tretmana tužitelja kod izbora kandi-
data za radno mjesto po raspisanom internom oglasu, kao i
da je direktor tužene kod donošenja odluka o privremenom
rasporedu tužitelja na drugo radno mjesto i premještanje u C.,
postupao u skladu sa ovlaštenjima koja proizilaze iz Zakona o
radu, Pravilnika o radu i aktima Sistematizacije radnih mjesta“
presuda VSFBiH br. 17 0 Rs 072157 20 Rev od 19. 5. 2020. go-
dine, „i po mišljenju ovog revizijskog suda ne mogu se sma-
trati mobingom aktivnosti poslodavca koje su opravdane zbog
efikasnije organizacije posla ili unapređenja radne discipline.
Postupci tuženog u konkretnom slučaju su se kretali u okviru
njegovih zakonskih ovlaštenja, a ne u cilju ugrožavanja radnog
mjesta tužiteljice ili radi ostvarenja za nju neprijateljske, poniža-
vajuće ili uvredljive radne sredine“ presuda VSFBiH br. 46 0 Rs
043566 19 Rev od 6. 8. 2019. godine, „pravilna je ocjena nižeste-
penih sudova da postupci rukovodioca, odnosno odgovornog
lica u privrednom društvu, čija je svrha bila poboljšanje rezulta-
ta rada svih zaposlenika, u konkretnom slučaju ne predstavljaju
uznemiravanje na radnom mjestu, niti mogu imati ponižavajući
efekat za određenog pojedinca ili grupu. Dakle, radnje koje pre-
duzima poslodavac, odnosno njegov zakonski zastupnik, u cilju
efikasnije organizacije posla i radne discipline, a koje se odnose
na sve zaposlenike, ne predstavljaju mobing. Isto tako, ni činjen-
ica da su tužitelji dobili opomene pred otkaz zbog ne izvršavanja
radnih obaveza, ukoliko su date u skladu sa zakonskim ovlašten-
jima, ne mogu se smatrati oblikom diskriminacije, osim ako za
cilj imaju ugrožavanje radnog mjesta tužitelja ili imaju sistemski i
ponižavajući karakter“ presuda VSFBiH br. 58 0 Rs 092256 17 Rev
od 6. 4. 2017. godine.
71
RADNI ODNOSI
mentaciju. Kada se u postupcima traži i naknada
nematerijalne štete, u pravilu će biti potrebno
provesti i dokaz medicinskim vještačenjem ako je
uznemiravana odnosno mobingirana osoba ima-
la zdravstvenih problema. Isto tako ako se radi o
materijalnoj šteti potrebno je provođenje dokaza
vještačenjem po vještaku odgovarajuće struke u
zavisnosti koja se šteta potražuje (npr. ako se po-
tražuje naknada plaće tada će se provesti vješta-
čenje po vještaku finansijske struke).
Rok za žalbu, paricijski rok i
oduzimanje suspenzivnosti žalbe
U presudi kojom se po osnovu utvrđenog
uznemiravanja/diskriminacije/mobinga nalaže
izvršenje kakve činidbe rok za njezino izvršenje je
15 dana (čl. 421. ZPP-a). Prema Zakonu o zabra-
ni diskriminacije sud može odrediti kraći rok za
ispunjenje činidbi koje su naložene tuženom pa
ako bi se u odnosu na mobing koji nema temelj
u nekome od zabranjenih temelja diskriminacije
primjenjivao Zakon o zabrani diskriminacije, tada
bi su mogao odrediti kraći rok za ispunjenje činid-
be koje su naložene tuženom. Rok za podnošenje
žalbe jest 15 dana,14 a iz važnih razloga sud može
odlučiti da žalba ne zadržava izvršenje odluke.15
Dopuštenost revizije
Prema Zakonu o zabrani diskriminacije u po-
stupcima koji se vode u povodu posebnih tužbi
za zaštitu od diskriminacije iz člana 12. stav 1.
navedenog zakona revizija je uvijek dopuštena.
U primjene navedene odredbe Vrhovni sud Fede-
racije BiH je stava da je revizija „uvijek“ dozvoljena
te se tumači na način da isključuje odgovarajuću
podrednu primjenu odredbe člana 237. stav 2.
ZPP-a, koja dozvoljenost revizije uslovljava vri-
jednošću pobijanog dijela pravomoćne presu-
de.16 To znači da je u sporu u svezi s mobingom
revizija uvijek dopuštena. Vrhovni sud Federacije
BiH usvojio je pravni stav na sjednici Građanskog
Vidi rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 Rs 190615
14
18 Rev od 24. 12. 2018. godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
15
čl. 13. st. 3. Zakona o zabrani diskriminacije.
16
Taj stav je izražen u presudi Vrhovnog suda Federacije BiH
broj 58 0 Rs 092150 18 Rev od 7. 5. 2019. godine.
72
odjeljenja održanoj dana 21.05.2019.godine koji
glasi „nije dozvoljena revizija koju u sporu zbog
zabrane diskriminacije podnijela stranaka koja
nema položen pravosudni ispit“.17
Aktivna i pasivna legitimacija u postupku
za ostvarivanje sudske zaštite zbog mobinga
Za podnošenje tužbe sudu kada se radi o mo-
bingu aktivno je legitimisan radnik-žrtva mobin-
ga. Zakon o radu radnika definiše kao fizičko lice
koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.
Na području Federacije BiH pasivno su legi-
timisani i poslodavac i osoba koja vrši mobing
mober/uznemiravatelj. Da je to tako proizlazi iz
odredbe člana 9. stav 1. Zakona o radu koja pro-
pisuje da je poslodavcu i drugim licima zaposle-
nim kod poslodavca zabranjeno uznemiravanje
ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu
spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili
u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže
zaposlenje kod poslodavca. Iz ove zabrane poslo-
davcu i licima zaposlenim kod poslodavca pro-
izlazi i njihova pasivna legitimacija u postupcima
radi zaštite dostojanstva, odnosno uznemiravanja
na radu ili u vezi sa radom (mobing) i seksualno
uznemiravanje.
U tom smislu se i u sudskoj praksi izražava
pravno shvaćanje da je u sporu radi zaštite do-
stojanstva radnika od uznemiravanja legitimisan
poslodavac, a i njegov radnik od čijeg uznemira-
vanja se traži zaštita.18
Identičnu odredbu kao na području Federaci-
je BiH sadrži i Zakon o radu Brčko distrikta Bosne i
Hercegovine koji u članu 10. stav 1. propisuje po-
slodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslo-
davca zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno
uznemiravanje, kao i mobing na radu ili u vezi s
radom radnika i lica koja traže zaposlenje kod po-
17
Vidi rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH broj 51 0 P
10246218 Rev od 7. 5. 2019.godine, http://www.csd.pravosudje.
ba.
18
Vidi presudu Vrhovnog suda Federacije BiH broj 39 0 Rs
044374 18 Rev od 05.04.2018.godine u kom je tužen poslo-
davac tužiteljice a i neposredno nadređeni tužiteljici, presuda
Vrhovnog suda Federacije BiH broj 17 0 P 044231 19 Rev od
21. 11. 2019. godine u kom je tužen poslodavac tužiteljice te
suvlasnica i rukovodilac tužiteljice, http://www.csd.pravosudje.
ba.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

slodavca, a što upućuje na zaključak da bi u ovom
slučaju poslodavac i radnik bili pasivno legitimisa-
ni u ovom postupcima.
Međutim, drugačija je situaciju na području
Republike Srpske gdje je samo poslodavac pasiv-
no legitimisan u postupku za ostvarivanje sudske
zaštite zbog zlostavljanja na radu i samo on može
biti tužen, bez obzira ko je izvršilac radnji mobin-
ga, dok fizičko lice kao izvršilac zlostavljanja (za
razliku od uznemiravanja po osnovu diskrimina-
cije) nije pasivno legitimisano.19
Radnje uznemiravanja - mobinga
Kada se radi o uznemiravanju, šikaniranju, mal-
tretiranju, ponižavanju i omalovažavanju radnika,
povređuje se dostojanstvo radnika. Znači, radni-
ka valja zaštititi od ponašanja kojima se narušava
dostojanstvo radnika. Sudska praksa definisala je
mobing kao svako aktivno ili pasivno ponašanje
od strane poslodavca, usmjereno na dostojan-
stvo i psihički integritet ličnosti zaposlenog kroz
nepristojno i grubo ponašanje, te namjerno izo-
lovanje i zapostavljanje (neopravdana fizička izo-
lacija zaposlenog iz radne okoline, neopravdano
oduzimanje zaposlenom sredstava potrebnih za
obavljanje posla, neopravdano nepozivanje na
zajedničke sastanke, zabrana komuniciranja sa
zaposlenim, kao i druga istovrsna ponašanja), te
verbalno napadanje, ismijavanje, ogovaranje, ne-
opravdane stalne prijetnje (npr. raskidanjem rad-
nog odnosa, odnosno otkazom ugovora o radu
ili drugog ugovora) i pritisci kojima se zaposleni
drži u stalnom strahu, prijetnji da će se protiv nje-
ga primijeniti fizička sila, fizičko uznemiravanje
koje nema elemente krivičnog djela, namjerno
izazivanje konflikta i stresa, što bi moglo dovesti
19
I po ocjeni ovoga suda poslodavac je pasivno legitimisan u
postupku za ostvarivanje sudske zaštite zbog zlostavljanja na
radu i samo on može biti tužen, bez obzira ko je izvršilac radnji
mobinga, dok fizičko lice kao izvršilac zlostavljanja (za razliku
od uznemiravanja po osnovu diskriminacije) nije pasivno legit-
imisano. Navedeno proizilazi i iz odredbe člana 24. stav 6. i 25.
stav 1. ZR, na koje zakonske odredbe su se pozvali nižestepe-
ni sudovi, i prema kojim zakonskim odredbama je poslodavac
dužan da poduzme pravovremene i efikasne mjere s ciljem
sprečavanja mobinga, dok u slučaju utvrđivanja diskriminaci-
je na radu (mobinga) odgovara poslodavac. Presuda Vrhovnog
suda Republike Srpske broj 71 0 Rs 275020 20 Rev od 11. 3.
2021.godine, http://vsud-rs.pravosudje.ba.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RADNI ODNOSI
do narušavanja zdravlja zaposlenog.20 Ovo su sve
radnje odnosno propuštanja kojima se povređu-
je dostojanstvo radnika i da bi se utvrdio mobing
potrebno je da se ove radnje odnosno propušta-
nja ponavljaju, a čija je svrha i posljedica ugro-
žavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva,
integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesio-
nalnog statusa.
Od ponašanja i propuštanja kojima se naruša-
va dostojanstvo radnika odnosno izvršen mobing
na radnom mjestu, sudska praksa se izjasnila, tako
da ćemo pobrojati samo neka:
- tužiteljica je u toku ... godine bila zaposlena
na poslovima protokola kod pravnog prednika
tuženog U...-F, čiji je trećetužena bila suvlasnik i
rukovodilac, da je u tom periodu trećetužena u
više navrata tužiteljicu nazivala pogrdnim imeni-
ma, govorila joj je da je nepismena, neškolovana,
da je pjevačica, kada je trebala sa tužiteljicom raz-
govarati da je nije zvala po imenu, već je zvala P.
jer je radila poslove na protokolu kod poslodavca,
da je tužena neosnovano i zlonamjerno optužila
tužiteljicu da je ukrala kancelarijski materijal zbog
čega je pokrenula istragu protiv tužiteljice, ali je
obustavljena jer je utvrđeno da nije ništa nestalo,
da je tužena lupala šakom od sto, da je prijetila
tužiteljici da će po nju doći SIPA i odvesti je, da je
takvo ponašanje tužene trajalo u određenim vre-
menskim razmacima ..., i ... godine, ali da je naj-
izraženije takvo ponašanje bilo kontinuirano oko
... u ljeto ... godine;21
- prema tužiteljici kao zaposlenici, protivprav-
no postupanje drugotužene kao voditeljice pošte
u T... koje se ogleda u tome što je pored opravda-
nih opomena upućenih tužiteljici, na način da je
pozivala tužiteljicu u kancelariju kada se obraćala
tužiteljici povišenim glasom, vikanjem, vrijeđa-
njem i prijetnjama što je omalovažavalo tužite-
ljicu te stvaralo konstantan pritisak i bojazan za
posao tužiteljice, da se obraćala tužiteljici poviše-
nim glasom i vikanjem pred drugim zaposlenim,
degradirala tužiteljicu u svakodnevnoj komunika-
20
Vidi presudu Vrhovnog suda Federacije BiH broj 45 0 P 030377
17 Rev od 14. 12. 2017. godine, presuda Vrhovnog suda Feder-
acije BiH broj 65 0 P 106515 19 Rev od 2. 7. 2019. godine, http://
www.csd.pravosudje.ba.
21
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 17 0 P 044231 19
Rev od 21. 11. 2019.godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
73
RADNI ODNOSI
ciji koja je i po stavu same tužene postala neže-
ljena i okončana premještajem tužiteljice, da su
razgovori tužiteljice i drugotužene u više navrata
završavali plaćem tužiteljice i na koncu traženjem
ljekarske pomoći, neopravdano prekomjerno
nadzirala tužiteljicu u radu, nalaganjem iznošenja
smeća iz ureda poštara tužiteljici, problametizira-
njem privremene spriječenosti za rad (bolovanja)
tužiteljice iako je tužiteljica uredno opravdala pri-
vremenu spriječenost za rad, navođenjem da ju
ne želi u pošti T... kako bi se izbjegle sve posljedi-
ce, kojim radnjama je prema tužiteljici postupala
diskriminacijski u odnosu na druge radnike i čime
je ista stavljena u nepovoljni položaj;22
- da učestali otkazi, disciplinski postupci, dis-
ciplinske prijave, umanjenje plaće, uvrede, oma-
lovažavanje, ogovaranje pred pacijentima, stva-
ranje izolacione sredine za tužitelja u radnom
okruženju, uskraćivanje posla skidanjem tužite-
ljevih pacijenata sa programa operacije, onemo-
gućavanje obavljanja posla na fakultetu što je u
sklopu redovnih radnih obaveza, te operativnih
zahvata nagomilavanjem tada drugog posla;23
- da tužitelju nije isplatio plaću u visini kako je
to učinio drugim rukovoditeljima službe, ni pro-
porcionalno visini školske spreme, ni po ugovo-
ru o radu, da mu je onemogućio informacione
sastanke o zakonskim, podzakonskim i nejavnim
obavezama i situacijama koje tužitelj mora zna-
ti obzirom na osjetljivost i odgovornost radnog
mjesta koje se između ostalog ogleda u saradnji
sa G.p. BiH, C. BiH, V. I ostalim organima iz opisa
radnog mjesta tužitelja, te obavezama tužite-
lja pri dolascima visokih delegacija, za što je sve
po ugovoru o radu odgovoran tužitelj, da mu je
onemogućio postojeće radne obaveze i prava jer
je naloge za osoblje podređeno tužitelju kao i za
senzibilna odjeljenja i ljudstvo koje je u sklopu
službe tužitelja, davao preko drugih zaposlenika
a ne preko tužitelja kao rukovoditelja službe si-
gurnosti i zaštite na radu, a za što je tužitelj od-
govoran formalno pravno ugovorom o radu, da
mu nije vjerodostojno dostavljao dokumente, već
u kopiji preko trećih osoba, a ne preko protokola,
22
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 39 0 Rs 044374 18
Rev od 5. 4. 2018.godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
23
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 P 106515 19
Rev od 2. 7. 2019.godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
74
a dokumente koji se direktno odnose na tužite-
lja, ili mu niko nije dostavljao dokumente koje je
izdao a odnose se na tužitelja, da mu nije dostav-
ljao ostale dokumente od državnih organa za koje
je tužitelj imao opravdan interes da ih zna ili da
mora da bude upoznat obzirom na odgovornost
radnog mjesta, da nije uvrstio tužitelja na služ-
benu web stranicu tuženog i time mu spriječio
službene kontakte sa drugim subjektima u svojoj
djelatnosti, da tužitelju za razliku od ostalih ruko-
voditelja službi i sektora nije dodijelio službeni
mobilni telefon, da tuženi nije poštovao institu-
ciju ombudsmana koja je nakon jednogodišnje
istrage utvrdila diskriminaciju i povredu prava tu-
žitelja te donijela preporuku da se diskriminacija
zaustavi i ispravi/otkloni;24
- da je drugotužena tužiteljicu nazivala nezna-
licom, neradnicom, ljenčugom, kvalifikujući njen
rad nezakonit, te šireći priče po institucijama vla-
sti ... o tome, da joj je postavljala zahtjeve za pi-
smeno izjašnjavanje u vezi sa obavljenim radnim
poslovima, te da je dala ovlaštenje tehničkom
sekretaru da je u odsutnosti zamjenjuje umjesto
tužiteljice, kako je određeno zakonom, što je sve
uticalo na fizičko i mentalno zdravlje tužiteljice i
predstavlja mobing;25
- da je drugotužena koristeći svoj nadređeni
položaj vrijeđala tužiteljicu, nazivala je glupom i
nesposobnom te sklonom zloupotrebi bolovanja,
ucjenjivala uskraćivanjem prijedloga produženja
ugovora o radu, koristila se sredstvima prisile za
čišćenje tuđeg radnog prostora, stalno pratila tu-
žiteljicu putem video nadzora, upozoravala i pozi-
vala u ured, izolirala tužiteljicu na način da je za-
branjivala da sa njom kontaktiraju, vikala galamila
na tužiteljicu pred drugim zaposlenicima;26
U sudskoj praksi, sljedeće radnje nisu pred-
stavljale mobing:
- tako što je zakonska zastupnica tuženog na
razne načine na tužitelje vršila pritisak u svrhu na-
plate naknade za odvoz smeća od domaćinstva u
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 58 0 Rs 092150 18
24
Rev od 7. 5. 2019. godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
25
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 45 0 P 030377 17
Rev od 14. 12. 2017. godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 39 0 Rs 044374 18
26
Rev od 5. 4. 2018. godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

gradu M., lično pozivajući tužitelje na njihove mo-
bilne telefone i zahtijevajući od njih da se poseb-
no potrude tokom vikenda i naplate potraživanja
u što većem iznosu, a od tužiteljica E.Z., F.H., i J.Š.
kao ženskih osoba, i da se posebno srede i dotje-
raju kako bi izlegale ljepše, jer će u suprotnom
ostati bez posla, a što je kod tužitelja stvorilo osje-
ćaj nelagode, nemoći, poniženja, prijetnji i straha
za radno mjesto;27
- i to na način da je tužiteljicu primorao da
radi za vrijeme praznika, rođenja Muhameda
A.S., dana 23.02.2015.godine, što je tužiteljici bilo
uskraćeno pravo na godišnji odmor za 2013/2014.
godinu, što je tužiteljicu primoravao da piše razne
izjave na neosnovane prijave i samim time vršio
diskriminaciju nad istom, a što nije praksa sa dru-
gim zaposlenicima, što je tuženi primoravao tuži-
teljicu da zaključava vrata po izlasku na kraju rad-
nog vremena, da pri izlasku iz preduzeća aktivira
alarm, što nije u opisu radnog mjesta iste, s ob-
zirom da je tužiteljica bila zaposlena na radnom
mjestu blagajnika već dugi niz godina, što tužite-
ljici nije isplatio cjelokupan iznos plate u februaru
2017.godine, što je tužiteljici bila zabranjena sva-
ka usmena komunikacija sa direktorom, odnosno
primoravao tužiteljicu za sve što je potrebno da
mu se obraća pismenim putem, a što također nije
praksa za ostale zaposlenike;28
- da tužiteljica ni prije promjene rukovodio-
ca nije obavljala poslove radnog mjesta na koje
je bila raspoređena, jer za istim nije bilo potrebe,
odnosno da je prijedlog novog rukovodioca za
promjenu Pravilnika o sistematizaciji bio oprav-
dan. Postupanje prema tužiteljici, kao zaposlenici
koja je u spornom periodu dolazila na posao ali
nije dobivala radne zadatke, nije ocjenjeno kao
mobing;29
- što je drugotuženi u periodu od ... godine
do podnošanja tužbe u više navrata zaključavao
ordinaciju broj ... u kojoj je radila tužiteljica kao
specijalista obiteljske medicine i onemogućio joj
pristup i rad u njoj, a u tom periodu je primora-
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 58 0 Rs 092256 17
27
Rev od 6. 4. 2017.godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
28
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 46 0 Rs 077157
19 Rev od 18. 11. 2020.godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 56 0 Rs 055102 20
29
Rev od 2. 6. 2020.godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RADNI ODNOSI
vao tužiteljicu da cijelo vrijeme radi u ordinaciji
broj ... koja po svojoj naravi služi kao ordinacija
hitne pomoći, što je tužiteljici zabranio izdavanje
i korištenje liječničkih recepata, te zbog toga nije
mogla raditi kao ljekar..., što je u istom periodu u
vrijeme kada je tužiteljica bila na poslu onemogu-
ćavao tužiteljicu u obavljanju liječničke djelatno-
sti i pregleda na taj način što je izdao nalog da će
preglede u njeno ime obavljati doktor K., te da se
pacijenti njemu upućuju, što je tužiteljici zabranio
usmenu komunikaciju sa direktorom prvotužene
i primoravao je da se istom obraća pismenim pu-
tem – putem pošte i to u rukopisu, a što nije tražio
od drugih ljekara, ni uposlenih;30
- pri tome, u navodima tužbe, a ni stavljenim
tužbenim zahtjevom, tužitelj nije jasno nabrojao
i opisao radnje u kojima se ogleda diskriminacija
ili postojanje mobinga. Istina, isticao je, a to po-
navlja i u reviziji, da je tuženi ignorisao posao koji
je uradio Tim za strateško planiranje razvoj i obu-
ku, a i njega kao radnika; da ga je zadržao na rad-
nom mjestu vođe tima još šest mjeseci nakon što
je Tim rasformiran; da ga je rasporedio na radno
mjesto koje je „osmišljeno“ za konkretne potrebe;
da mu je određena znatno niža plata nego osta-
lim članovima Tima koji su sa njim radili; da ga je
tuženi ignorisao i na novom radnom mjestu, pa u
tim radnjama vidi elemente diskriminacije i mo-
binga. Okolnost da su ostali članovi Tima za stra-
teško planiranje razvoj i obuku, nakon što je isti
rasformiran, dobili platu višu od tužitelja takođe
ne dokazuje da je tužitelj diskriminisan. Plata se,
saglasno odredbi člana 120. stav 1. ZR, ostvaruje
u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu i rad-
nicima se garantuje jednaka plata samo za isti rad
ili rad iste vrijednosti koji ostvaruju kod poslodav-
ca (stav 2.), a rad iste vrijednosti, suprotno tvrdnji
revidenta, ne određuje samo isti stepen stručne
spreme - obrazovanja, nego i znanje i sposobnost,
odnosno rad u kome je ostvaren jednak radni do-
prinos uz jednaku odgovornost (stav 3.). Zato se
plata tužitelja, koji je diplomirani inženjer tehno-
logije i plate druga dva radnika, koji su diplomira-
ni inženjeri mašinstva, ne mogu porediti;31
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 46 0 Rs 043566 19
30
Rev od 6. 8. 2019. godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
31
Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske broj 83 0 Rs 036815
20 Rev od 16. 3. 2021. godine, http://vsud-rs.pravosudje.ba.
75
RADNI ODNOSI
- što je tužiteljica negdje početkom novembra
2011.godine iskazala svoje moralno uvjerenje i
stav time što je pokazala empatiju prema radnoj
koleginici koja je došla plakati u tužiteljičin ured
žaleći se tužiteljici na nepravde koje su joj na-
nesene od pretpostavljenih, koje neprijateljsko
okruženje nije prestalo postojati do održavanja
pripremnog ročišta 28.04.2015. godine, a zbog
propuštanja drugotuženog da preduzme ade-
kvatne mjere za njegovo otklanjanje. Utvrđuje
se da je kontinuirano uznemiravanje tužiteljice
u gore navedenom razdoblju provođeno malici-
oznim postupcima u vezi sa izmjenama procesa
rada i davanja radnih zadataka, malicioznim po-
stupcima kod ocjenjivanja rada tužiteljice, uskra-
ćivanjem normalne komunikacije u procesu rada,
isključivanjem iz rada redakcije internet sajta
poslodavca, stvaranjem privida hitnosti rokova
za obavljanje radnih zadataka, davanjem radnih
zadata koji nisu u opisu poslova tužiteljice, zabra-
nom ulaska u urede radnih kolega, utrkivanjem
radnih kolega u omalovažavaju stručnosti tuži-
teljice, vršenjem pritiska na izabranog doktora
dok je tužiteljica bila na bolovanju, prenošenjem
uvredljivih komentara izvan institucije, posred-
nim uznemiravanjem tužiteljice, uznemiravanjem
tužiteljičinog supruga na radnom mjestu, uzne-
miravanjem zastupnika umješača u ovoj parnici.
Utvrđuje se da je prvotuženi kao poslodavac po-
jačao uznemiravanje tužiteljice stvaranjem ne-
prijateljskog radnog okruženja, degradirajućeg,
ponižavajućeg i uvredljivog ambijenta, nakon što
je tužiteljica iskazala svoje moralno uvjerenje o
zapošljavanju kod tuženog po načelu protekcije,
a bez vođenja računa o potrebnim stručnim zna-
njima i sposobnostima;32
- i to na način što tužitelju nije priznata repre-
zentativnost kao legalnog sindikalnog predstav-
nika po zahtjevu ...godine, što mu je uskraćeno
pravo da kao predsjednik sindikata ... bude prisu-
tan na sjednici predsjedništva održane ... godine,
što su mu uskratili pravo da koristi godišnji odmor
... godine, što mu nije isplaćen cjelokupan iznos
plaće za mjesec ... godine koja je isplaćivana u ...
godini, što su ga primorala da piše razne izjave na
neosnovane prijave i samim tim da je nad njim
Presuda Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 P 017351 16 Gž 2,
32
od 26. 7. 2016. godine, http://www.sudbih.gov.ba
76
vršena diskriminacija, što po pravomoćnoj presu-
di Općinskog suda u Bugojnu broj ... od ...godine
nije vraćen na radno mjesto na kome je radio prije
otkaza Ugovora o radu;33
- ponuđeno radno mjesto, u odnosu na ona
koja su propisana sistematizacijom, ne odgovara
u potpunosti kvalifikacijama tužitelja, a budući
da postoji dosta slobodnih mjesta koja su znatno
višeg ranga i u potpunosti odgovaraju kvalifika-
cijama tužitelja, 01.09.2015.godine na ponižava-
jući način fizičkim nasiljem „izbačen“ iz tuženog,
upućeno mu niz prijetnji putem telefona, degra-
diran na najniže radno mjesto koje može obavljati
sa svojim radnim sposobnostima, premješten u
drugu zgradu, te preživljava sindrom „praznog
stola“;34
- činjenica da je tužitelj u međuvremenu za-
vršio Ekonomski fakultet ne znači da poslodavac
ima obavezu da ga rasporedi na radno mjesto sa
Visokom školskom spremom;35
- kada je tuženi aktom od ... godine, indirektno
zabranio uposlenicima K. da tužiteljici donose na
kucanje bilo kakve akte (tzv. sindrom praznog sto-
la), iako je tužiteljica daktilografkinja, kada je tu-
ženi tužiteljici kao daktilografkinji, oduzeo osnov-
no sredstvo za rad, štampač, iako je tuženi drugim
zaposlenicima davao različite uređaje, kao što su
slušalice za skype, kada je tuženi tužiteljicu u ne-
koliko navrata izolovao od učešća u zajedničkim
događajima unutar radnog kolektiva K., kao što
je nepozivanje na zajedničku večeru zapsoenika,
izostavljanje iz akcija prikupljanja humanitarne
pomoći ili akcija za obilježavanje vjerskih prazni-
ka, kada je tuženi korištenje električne grijalice od
stranke tužiteljice kvalifikovao kao težu povredu
radne discipline i to zloupotrebom ovlaštenja i
prekoračenjem datih ovlasti, iako je bio upoznat
i usmeno je dozvolio korištenje sporne grijalice,
kada je tuženi u nekoliko navrata, tužiteljici davao
radne zadatke u vidu šest radnih naloga, iako je
tužiteljica kao daktilografkinja, obavljala još četiri
radna zadatka, bez pisanih naloga (tzv. sindrom
33
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 46 0 P 077695 20
Rev od 3. 3. 2020.godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
34
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 53 0 Rs 062542
18 Rev od 20. 11. 2018.godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 17 0 Rs 072157 20
35
Rev od 19. 5. 2020.godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

punog stola) i bez stimulacije za povećan obim
posla, iako su drugi zaposlenici često dobijali slo-
bodne dane ili stimulaciju u vidu povišice od 10%,
kada je tuženi, u svojstvu rukovodioca K., primio u
radni odnos nove uposlenike i to na poslove koje
je obavljala tužiteljica, iako se ista ranije obraća-
la tuženom i šefici N.S. sa zahtjevom za izmjenu
ugovora o radu.36
Visina naknade štete u
postupcima zbog uznemiravanja
Visina naknade štete zbog uznemiravanja, dis-
kriminacije ili mobinga nije propisana nijednim
zakonom. Visina naknade štete prije svega zavisi
o šteti koju je radnik pretrpio.
Radnik naknadu nematerijalne štete može
tražiti zbog povrede prava na ugled, čast dosto-
janstvo i prava ličnosti koju ostvaruje primjenom
općih propisa o šteti i odgovornosti za štetu pre-
ma članu 200. Zakona o obligacionim odnosima
u vezi sa članom 12. stav 1. tačka c) Zakona o za-
brani diskriminacije. Karakteristika nematerijalne
štete je da u pravilu nije moguće reparirati istu us-
postavljanjem stanja kao što je to slučaj kao kod
materijalne štete, tako da novčana naknada koja
se dosuđuje nije reparacija nego samo satisfak-
cija, odnosno zadovoljenje. Radniku se dosuđuje
pravična naknada koja se izražava u novcu kojim
će se ublažiti, a ne u potpunosti reparirati dušev-
na bol kao da je nije bilo, a prilikom odmjeravanja
iste mora se voditi računa o značaju povrijeđenog
dobra i cilju kome služi ta naknada, a i o tome da
se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive
sa njenom prirodom i društvenom svrhom. Tada
se dosuđuje naknada nematerijalne štete čija vi-
sina ovisi o svim okolnostima. Naknada štete se
dosuđuje po slobodnom sudijskom uvjerenju, sa
usvojenom sudskom praksom u ovoj oblasti, kao
i sudskom praksom u sličnim slučajevima nakna-
de nematerijalne štete zbog klevete ili zbog smrti
bliskog srodnika.37 U praksi se visina naknade šte-
36
Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 51 0 P 122504 19
Rev od 5. 12. 2019. godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
37
Takav stav zauzet u presudi Vrhovnog suda Federacije BiH
broj 58 0 Rs 092150 18 Rev od 7. 5. 2019. godine kao i presudi
Kantonalnog suda u Bihaću broj 17 0 P 044231 18 Gž od 3. 1.
2019. godine, http://www.csd.pravosudje.ba.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
RADNI ODNOSI
te po ovim osnovama najčešće kreće od 2.500,00
KM,38 3.000,00 KM,39 4.000,00 KM,40 5.000,00 KM.41
Osim ove vrste naknade štete, uznemirava-
ni odnosno zlostavljani radnik ima pravo tražiti
i naknadu štete zbog povrede prava na tjelesno
i duševno zdravlje.42 U tom slučaju o rezultati-
ma provedenoga medicinskog vještačenja ovisi
visina naknade štete. Ona se odmjerava prema
pravilima po kojima se inače u praksi dosuđuje
naknada štete zbog povrede prava na tjelesno i
duševno zdravlje. U pravilu se odmjerava prema
procjeni medicinskoga vještaka o jačini i trajanju
povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i
straha, a po uzoru na sudsku praksu i Orijentaci-
oni kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične
novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog
suda Federacije BiH od 27. 1. 2016.godine.
38
Dosuđen iznos u presudi Općinskog suda u Tešnju broj 39 0
Rs 044374 17 Rs od 15. 5. 2017. godine.
39
Dosuđen iznos u presudi Kantonalnog suda u Bihaću broj
17 0 P 044231 18 Gž od 3. 1. 2019. godine kom presudom je
preinačena prvostepena presuda a kom je dosuđen iznos od
10.000,00 KM. U odnosu na zahtjev za naknadu nematerijalne
štete drugostepeni sud cijeni da je dosuđena naknada previ-
soko odmjerena, te je mišljenja da pravična novčana naknada
za nematerijalnu štetu iznosi 3.000,00 KM u smislu člana 200.
stav 1. ZOO. Zbog toga je žalbu tuženih djelimično uvažio i do-
suđeni iznos od 10.000,00 KM snizio na iznos od 3.000,00 KM, te
preinačio i odluku o početku toka zakonskih zateznih kamata i
iste dosudio počev od ... godine do isplate, kada je zahtjev za
naknadu kamata prvi put i postavljen.
40
Dosuđen iznos u presudi Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0
Rs 400752 13 Rs od 20. 1. 2016. godine.
41
Dosuđen iznos u presudi Općinskog suda u Mostaru broj 58 0
Rs 092150 14 Rs 2 od 4. 11. 2016. godine.
42
U tom smislu sudska praksa: “u slučajevima kada je mob-
ing doveo do takvog oštećenja zdravlja neophodno je izvršiti
vještačenje po vještaku medicinske struke koji će utvrditi in-
tenzitet i vrijeme trajanja duševnih bolova, te posljedice po
zdravstveno stanje, kao i procjenu u kom stepenu simptomi
narušavaju socijalno i radno funkcionisanje, odnosno kvalitet
življenja žrtve mobinga. Tužitelj je tvrdio u postupku da je trpio
strah od egzistencijalne ugroženosti, stanje tjeskobe, kao i vrlo
neprijatne negative emocije zbog uznemiravanja, što je sve uti-
calo na njegovo zdravstveno stanje jer je dijabetičar. Međutim ,
kako tužitelj nije predložio provođenje dokaza vještačenjem po
vještaku medicinske struke na okolnost utvrđivanja intenziteta
pretrpljenih duševnih bolova i posljedice na njegovo zdravstve-
no stanje, nižestepeni sudovi su pravilno postupili kada su po
slobodnom sudijskom uvjerenju, a imajući u vidu da je diskrim-
inacija kontinuirano trajala do zaključenja ugovora o radu od ...
godine dosudili tužitelju iznos od ... KM, a preko tog iznosa (...
KM) zahtjev odbili kao neosnovan, presuda VSFBiH br. 58 0 Rs
092150 18 Rev od 7. 5. 2019. godine.
77
RADNI ODNOSI
Kada se traži naknada materijalne štete, tada
naknada ovisi o konkretnoj materijalnoj šteti koja
je nastala. Dokazivanje i dosuđivanje naknade
ove vrste štete ovisi o tome što konkretno radnik
traži. Tako radnik može potraživati troškove lije-
čenja, kao i ostvarivanje prava iz radnog odnosa
koja su mu uskraćena.
Zaključno razmatranje
Poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod
poslodavca zabranjeno je sistemsko uznemirava-
nje na radu ili u vezi sa radom (mobing) radnika.
Radnik koji je žrtva sistemskog uznemiravanja na
radu ima mogućnost podnošenja tužbe suda u
kojoj može tražiti utvrđenje mobinga, zabranu i
otklanjanje mobinga te naknadu štete. Radnik u
tužbenom zahtjevu u kom traži da se utvrdi da je
određenim postupanjem ili propuštanjem pre-
duzimanja radnji došlo do mobinga te radnje bi
trebao opisati u petitu tužbe.
U parnicama koje su pokrenute radi utvrđe-
nja mobinga najteži zadatak sudova je kako pre-
poznati (utvrditi) mobing odnosno ponašanje
koje predstavlja uznemiravanje na radnom mje-
stu. Sudska praksa definisala je radnje odnosno
propuštanja koja prestavljaju mobing. Mobing
je svako aktivno ili pasivno ponašanje od strane
poslodavca, usmjereno na dostojanstvo i psihički
integritet ličnosti zaposlenog kroz nepristojno i
grubo ponašanje, te namjerno izolovanje i zapo-
stavljanje (neopravdana fizička izolacija zaposle-
nog iz radne okoline, neopravdano oduzimanje
zaposlenom sredstava potrebnih za obavljanje
posla, neopravdano nepozivanje na zajedničke
sastanke, zabrana komuniciranja sa zaposlenim,
kao i druga istovrsna ponašanja), te verbalno na-
padanje, ismijavanje, ogovaranje, neopravdane
stalne prijetnje (npr. raskidanjem radnog odnosa,
odnosno otkazom ugovora o radu ili drugog ugo-
vora) i pritisci kojima se zaposleni drži u stalnom
strahu, prijetnji da će se protiv njega primijeniti
fizička sila, fizičko uznemiravanje koje nema ele-
mente krivičnog djela, namjerno izazivanje kon-
flikta i stresa, što bi moglo dovesti do narušavanja
zdravlja zaposlenog.
U ovom radu su navedene sudske odluke u
kojima je utvrđen mobing i koje su to radnje od-
78
nosno propuštanja predstavljala uznemiravanje
na radu. Isto tako navedene su odluke u kojim
nije utvrđen mobing jer se mobingom ne mogu
smatrati aktivnosti poslodavca kada inzistira na
radnoj disciplini i rezultatima rada te izvršavanju
radnih obaveza shodno ugovoru o radu.
Međutim, i pored nekih osnovnih osobina
mobinga nemoguće odrediti sve načine na koje
se mobing može izvršiti, njegovo postojanje se u
svakoj situaciji, čak i ako je učinjen jednom rad-
njom, utvrđuje s obzirom na sve okolnosti slučaja
na osnovu kojih se utvrđuje da li je poslodavac
svojim ponašanjem povrijedio neko zakonom
propisano pravo zaposlenog na takav način koji
se može okarakterisati uznemiravanjem.
U radu su navedena procesna pravila u sporu
kojim se traži zaštita od uznemiravanja – mobin-
ga, a ono što je karakteristično u ovom sporu je
pravilo o teretu dokazivanja gdje su data stajališta
sudske prakse kod preraspodjele tereta dokaziva-
nja.
Tužbom za naknadu štete radnik koji je izložen
mobingu može ostvariti sudsku zaštitu temeljem
odredaba Zakona o obligacionim odnosima. Rad-
nik naknadu nematerijalne štete može tražiti zbog
povrede prava na ugled, čast dostojanstvo i prava
ličnosti koju ostvaruje primjenom općih propisa o
šteti i odgovornosti za štetu prema članu 200. Za-
kona o obligacionim odnosima. U praksi se visina
naknade štete po ovim osnovama najčešće kreće
od 2.500,00 KM do 5.000,00 KM. Naknada štete se
dosuđuje po slobodnom sudijskom uvjerenju, sa
usvojenom sudskom praksom u ovoj oblasti, kao
i sudskom praksom u sličnim slučajevima nakna-
de nematerijalne štete zbog klevete ili zbog smrti
bliskog srodnika.
Osim ove štete radnik ima pravo da potražuje
i naknadu štete zbog povrede prava na tjelesno
i duševno zdravlje. Ista šteta se dokazuje izvo-
đenjem dokaza vještačenjem po vještaku me-
dicinske struke, a odmjerava se prema procjeni
vještaka medicinske struke, a po uzoru na sudsku
praksu i Orijentacioni kriteriji i iznosi za utvrđiva-
nje visine pravične novčane naknade nematerijal-
ne štete Vrhovnog suda Federacije BiH od 27. 1.
2016. godine.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 ME\UNARODNO PRIVATNO PRAVO

Izvršenje odluka o izdržavanju djeteta

u prekograničnim predmetima
Usklađenost različitih pravnih sistema na međunarodnom nivou konvencijama o izvršenju odluka o izdrža-
vanja djeteta u prekograničnim predmetima ili drugim pravnim izvorima od posebnog je značaja, zbog či-
njenice koliko je značajna zaštita djeteta i njegovih prava. Osim efikasnih pravnih instrumenata kojima će se
zaštititi pravo djeteta na izdržavanje od strane roditelja potrebno je i efikasno postupanje ovlaštenih organa,
kako bi se kreirale prakse u postupanju na temelju kojih će se ostvariti ciljevi propisani tim pravnim instru-
mentima. U postupanju ovlaštenih organa najvažniji interes je „najbolji interes djeteta“, zbog čega se mora
staviti akcenat na temeljito i hitno postupanje kako bi dijete kao povjerilac moglo ostvariti svoje pravo na
izdržavanje od roditelja kao dužnika. I u Evropskoj uniji doneseni su određeni pravni izvori u ovom području
primjene, koje će BiH morati usvojiti kao pravnu stečevinu, stoga je značajno da se ti propisi pravilno razumi-
ju, radi njihove efikasnije primjene u trenutku kada isti budu imali i neposrednu pravnoobavezujuću snagu

y Pišu: Denis MARTINI*

Emir SINANOVIĆ**

“Kad se jedno dijete smije, smije se cijeli svijet.”1
*
Denis Martini, diplomirani pravnik, student postdiplomskog studi-
ja na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici. Zaposlen kao stručni
suradnik u Općinskom sudu u Travniku.
**
Emir Sinanović, diplomirani pravnik, student postdiplomskog studi-
ja na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Zaposlen kao stručni
suradnik u Općinskom sudu u Gradačcu.
1
Januš Korčak, je bio pedijatar i pedagog. Pisao je dečje knjige i borio
U radu se uvodno prikazuje značaj unifikacije među-
narodnih izvora u području izvršenja odluka o izdrža-
vanju djeteta u prekograničnim predmetima, kao i nji-
hov položaj unutar hijerarhijskih pravnih izvora u Bosni
se za prava dece. Godine 1942. dobrovoljno je pratio svoje štićenike iz
sirotišta u Varšavskom getu u nacistički logor Treblinka. Izvor: https://
www.dw.com/sr/janu%C5%A1-kor%C4%8Dak-za%C5%A1titnik-i-pri-
jatelj-dece/a-16551910.

79
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 ME\UNARODNO PRIVATNO PRAVO
i Hercegovini (dalje u tekstu skraćeno: BiH). U radu su
predstavljeni osnovni instituti najznačajnijih međuna-
rodnih instrumenata iz ove pravne oblasti na pravnoj
snazi u BiH i to Njujorška konvencija o ostvarivanju ali-
mentacijskih zahtjeva u inostranstvu iz 1956. godine2
(dalje u tekstu skraćeno: NK) i Haške konvencije o me-
đunarodnom ostvarivanju izdržavanja djece i ostalih
oblika porodičnog izdržavanja iz 2007. godine3 (dalje u
tekstu skraćeno: HK). Analiza odredbi konvencija pred-
stavlja glavni dio rada koji se odnosi na prikaz postupka
ostvarivanja izdržavanja sa prekograničnim implikacija-
ma, kao i odnos između ove dvije konvencije. U radu je
predstavljena i analizirana i relevantna, dostupna, naci-
onalna i međunarodna sudska praksa u primjeni kon-
vencija, kao i relevatno zakonodavstvo Evropske unije iz
materijalnog područja primjene (ratione personae), kao
smjernica za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva
u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Osnovni cilj rada
je jasno predstaviti pravne institute kojima su regulisani
odnosi između djeteta kao primatelja izdržavanja i rodi-
telja kao davatelja izdržavanja sa prekograničnim (me-
đunarodnim) elementom.
Međunarodne konvencije koje reguliraju
ostvarivanje izdržavanja djeteta u BiH
Unifikacija je postupak izjednačavanja pravnih normi
različitih pravnih područja i može se odnositi na pravne
norme koje važe na različitim područjima unutar jedne
iste zemlje (unutrašnja unifikacija) ili na pravne norme
koje važe u različitim državama (međunarodna unifika-
cija).4 U BiH na pravnoj snazi su dvije konvencije koje se
odnose na materiju ostvarivanja izdržavanja djeteta NK
i HK. Multilateralne konvencije kao međunarodni izvori
poželjan su način regulisanja materije izdržavanja, ali
imaju ograničen domašaj, zbog toga još uvijek značajno
2
Njujorška konvencija o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inos-
transtvu iz 1956. godine – NK, je objavljena u Službenom list FNRJ –
Dodatak – br- 2/60. Stupila je na snagu 25. 5.1957. godine, a u odnosu
na bivšu FNRJ 28. 6. 1959. godine. BiH postala je članicom NK temel-
jem notifikacije o sukcesiji od 7. 3. 2015. godine.
3
Haška konvencija o međunarodnom ostvarivanju izdržavanja djece
i ostalih oblika porodičnog izdržavanja iz 2007. godine – HK, BiH pot-
pisala je Konvenciju 5. 7. 2011. godine, ratificirala je 25. 10. 2012. go-
dine. HK je stupila na snagu u odnosu na BiH 1. 2. 2013. godine.
4
M. Stanivuković, „Instrumenti unifikacije i harmonizacije prava i nji-
hov odnos prema kolizonim normama, s posebnim osvrtom na nače-
la evropskog ugovornog prava“, javno objavljeno na internet adresi:
http://www.pf.uns.ac.rs/images/maja/8.pdf, pristupljeno dana 20. 4.
2021. godine, 59.
80
mjesto zauzimaju domaća pravila kao unutrašnji izvori,
a naročito odredbe Zakona o rješavanju sukoba zako-
na sa propisima drugih država u određenim odnosima5
(dalje u tekstu skraćeno: ZMPP) kao glavnog unutraš-
njeg izvora koji regulira materiju privatnopravnih od-
nosa s međunarodnim obilježjem.6 Neupitno je da for-
mulacija člana III/3.b) Ustava BiH7 8 utvrđuje da su opća
načela međunarodnog prava dio pravnog poretka u BiH
i kada se ne radi o nekom konkretnom međunarodnom
ugovoru već da ona postoje sama za sebe i čine ključni
dio pravnog sistema u BiH, a posljedično tome tumače-
nje pravnih normi koje čine cjelovitost pravnog poretka
u BiH, a u šta sasvim izvjesno spada i ustavni poredak, se
ne mogu posmatrati odvojeno od općih pravila među-
narodnog prava.9
Njujorška konvencija
Cilj NK jeste olakšati i ubrzati ostvarivanje izdržava-
nja između povjerioca i dužnika koji se nalaze na terito-
riji različitih država potpisnica.10 Ona ne sadrži kolizione
norme već uspostavlja mehanizam međunarodne prav-
ne pomoći koji putem uspostavljanja odgovarajućih
organa na nacionalnom nivou treba doprinijeti ostvari-
vanju ovoga cilja.11 NK ne unifikuje norme o nadležno-
sti, mjerodavnom pravu ili priznanju i izvršenju odluka
o izdržavanju, već samo uspostavlja mehanizam admi-
5
Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih država u
određenim odnosima - ZMPP, Službeni list SFRJ, br. 73/82 i 72/82. i
Službeni list RBiH, br. 2/92 i 13/94.
6
A. Duraković, „Ostvarivanje izdržavanja djeteta u prekograničnim
predmetima“, javno objavljeno i dostupno na: https://omeka.ibu.edu.
ba/files/original/e2964f0eac45c4312480e86604e211fb.pdf, pristu-
pljeno dana 8. 5. 2021. godine, 164.
7
Ustav Bosne i Hercegovine - Ustav BiH, Sarajevo, OHR, Office of the
High Representative, javno dostupno na internet adresi Ustavnog
suda BiH: https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_
HERCEGOVINE_bos.pdf, pristupljeno dana 4. 5. 2021. godine, korište-
na verzija jer Ustav BiH nije objavljen na službenim jezicima u Bosni i
Hercegovini.
8
Član III/3.b) Ustava BiH glasi „Entiteti i sve njihove administativne je-
dinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju
van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakon-
ske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija
Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni
dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.“
9
F.Vehabović, Odnos Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvenci-
je za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, ACIPS, Sarajevo, 2006.,
47. i dalje.
10
NK, član 1. stav 1.
T. Varadi/B. Bordaš/G. Knežević, Međunarodno privatno pravo, sed-
11
mo neizmjenjeno izdanje, Forum, Novi Sad, 2005, 316-317.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

nistrativne saradnje otpremnih i posredničkih or-
gana država ugovornica, dok odgovore na ostala
pitanja (nadležnost, mjerodavno pravo, priznanje
i izvršenje odluka) daju nacionalni propisi ovih dr-
žava ili, eventualno, drugi međunarodni ugovori
na snazi između države poverioca i države dužni-
ka izdržavanja.12 Ova konvencija je međunarodni
instrument kojim se osigurava naplata izdržavanja
djeteta pa se o istom mora voditi računa kada se
propisuju druge nacionalne mjere kojima se želi
postići ista svrha.13
Organi koje svaka država potpisnica treba ime-
novati su otpremnički i posrednički organ.14 Za ra-
zliku od bivše SFRJ koja je imenovala dva posebna
organa, jedan koji vrši funkciju otpremničkog or-
gana15, a drugi koji ima ulogu posredničkog orga-
na16, BiH je obje funkcije povjerila jednom organu
– Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine (dalje
u tekstu skraćeno: MP).17 Dakle, MP centralni je or-
gan za provođenje NK, a njegova funkcija, kao ot-
premničkog i posredničkog organa, jeste da stupa
direktno u kontakt s otpremničkim i posredničkim
12
S. Marjanović, „Međunarodno ostvarivanje izdržavanja čla-
nova porodice − birajući između Konvencije UN (1956) i Haške
konvencije (2007)“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu,
Broj 78, Godina LVII, 2018, 237.
13
Presuda Evropskog suda za ljudska prava i osnovne slobode,
Battista protiv Italije, Zahtjev broj 43978/09 od 2. 12. 2014. go-
dine, javno objavljena i dostupna na internet adresi: https://
csd.pravosudje.ba/vstv/faces/pdfservlet?p_id_doc=39497,
pristupljeno dana 14. 5. 2021. godine. Podnositelj predstavke
(otac – dužnik izdržavanja) se žalio na miješanje u njegov pri-
vatni život i slobodu kretanja jer mu nije omogućeno izdavanje
putne isprave, kao i unuošenje u istu imena svoje djece, a zbog
neplaćanja alimentacije. On je naročito istakao da ne postoji
nikakva norma koja zabranjuje roditeljima koji ne plaćaju ali-
mentaciju da posjeduju putnu ispravu i da unesu imena svo-
je djece u njega. Evropski sud za ljudska prava je jednoglasno
utvrdio da postoji povreda prava na privatni život i slobodu
kretanja. Sud je istakao da je pitanje naplate potraživanja po os-
novu alimentacije predmet saradnje u građanskim stvarima na
evropskom i međunarodnom nivou, i regulisano međunarod-
nim instrumentima, a između ostalog i NK, zbog čega domaći
sudovi nisu preispitali opravdanost i proporcionalnost zabrane
izdavanja putne isprave vodeći računa i o mjerama predviđen-
im međunarodnim instrumentima za ostvarivanja prava na al-
imentaciju.
14
NK, član 2.
15
NK, član 3.
16
NK, član 6.
17
A. Duraković, 165.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
ME\UNARODNO PRIVATNO PRAVO
organima drugih država potpisnica.18
Preduslov za primjenu NK jeste da se povjerilac
izdržavanja nalazi u jednoj državi potpisnici, a duž-
nik izdržavanja u drugoj državi potpisnici19, te se
konvencija primjenjuje samo ako osoba koja traži
uzdržavanje i osoba koja plaća uzdržavanje imaju
prebivalište u državama koje su ratificirale konven-
ciju.20 Tada povjerilac može podnijeti zahtjev ot-
premničkom organu države povjerioca za ostvari-
vanje izdržavanja od dužnika.21 Otpremnički organ
će, nakon što provjeri da li su zahtjev kao i prateći
dokumenti u propisanoj formi prema zakonu dr-
žave povjerioca, proslijediti zahtjev posredničkom
organu države dužnika, izuzev ukoliko se utvrdi da
je zahtjev neosnovan.22 Otpremnički organ države
povjerioca može dostaviti posredničkom organu
države dužnika svoje mišljenje o opravdanosti za-
htjeva i može preporučiti da se povjeriocu ukaže
besplatna pravna pomoć i oslobođenje od troško-
va.23 Ovakva koncepcija odaje utisak da konven-
cijski sistem stoji na raspolaganju povjeriocu izdr-
žavanja, dok se isto ne može sa sigurnošću tvrditi
ukoliko postupak pokreće dužnik.24 Sam sadržaj
zahtjeva propisan je odredbama NK.25 Otpremnič-
ki organ će, na zahtjev povjerioca, dostaviti svaku
odluku, privremenu ili konačnu ili svaki drugi sud-
ski akt o alimentaciji koji je donijet u korist povje-
rioca u jednom od nadležnih sudova država potpi-
snica.26 Značaj ostvarivanja zahtjeva za izdržavanje
djece opredijelila je tvorce NK da predvide da se
18
NK, član 2.
19
NK, član 1. stav 1.
20
Presuda Evropskog suda za ljudska prava i osnovne slobode,
Suzana Orel i drugi protiv Hrvatske, Zahtjev broj 51506/13
od 7. 6. 2016. godine, javno objavljena i dostupna na inter-
net adresi: https://uredzastupnika.gov.hr/UserDocsImages//
dokumenti/Presude%20i%20odluke//OREL%20protiv%20
Hrvatske,%20odluka%20o%20nedopu%C5%A1tenosti.pdf,
pristupljeno dana 14. 5. 2021. godine.
21
NK, član 3. stav 1.
22
NK, član 3. stav 2., 3. i 4. i član 4. stav 1. i 2.
23
NK, član 4. stav 3.
24
S. Marjanović, 237.
25
Zahtjev mora sadržavati osnovne podatke povjerioca i dužni-
ka izdržavanja (ime i prezime, adresa, datum rođenja, državl-
janstvo, zanimanje), te detaljno izložene osnove na kojima se
zahtjev zasniva, predmeta zahtjeva, kao i sve druge relevantne
informacije koje se naročito odnosi na prihode porodičnog
stanja povjerioca i dužnika, fotografije povjerioca, po mo-
gućnosti i dužnika izdržavanja. NK, član 3. stav 3. i 4.
26
NK, član 5.
81
ME\UNARODNO PRIVATNO PRAVO
može podnijeti odluka ili bilo koji drugi akt koji se
odnosi na izdržavanje, bez obzira na pravosnaž-
nost, odnosno konačnost, čime se doprinosi efi-
kasnosti prekograničnog izvršenja ovih zahtjeva.27
Obaveze posredničkog organa, nakon što zaprimi
zahtjev s potrebnom dokumentacijom, dvostruko
su određene i to prema povjeriocu izdržavanja i
prema otpremničkom organu.28 Tako posrednički
organ mora djelovati u granicama ovlaštenja da-
nih od strane povjerioca te poduzimati sve mjere
potrebne za ostvarivanje izdržavanja, uključujući
poravnanje o potraživanju i, gdje je potrebno, po-
kretanje postupka za izdržavanje i izvršenje svake
odluke ili drugog sudskog akta za ostvarivanje iz-
državanja.29 Pored toga, mora se brinuti o tome da
otpremnički organ bude stalno i istinito informi-
ran.30 Zakon koji regulira spomenute postupke kao
i sva pitanja u vezi s tim bit će zakon države dužni-
ka, naročito njeno međunarodno privatno pravo.31
Kada povjerilac izdržavanja živi u BiH, on svoj
zahtjev za ostvarivanje izdržavanja upućuje nad-
ležnim entitetskim tijelima koji se bave poslovi-
ma socijalne zaštite, i to: Federalnom ministarstvu
rada i socijalne politike, Ministarstvu zdravlja i
socijalne zaštite RS i Pravosudnoj komisiji Brčko
Distrikta BiH.32 Nadležni organ zahtjev sa potreb-
nom dokumentacijom dostavlja MP kao central-
nom organu, čija je obaveza provjeriti da li je za-
htjev sačinjen u skladu s odredbama NK, te da li je
uredan i potpun, te ukoliko to nije slučaj, on će za-
htjev vratiti nadležnim entitetskim organima radi
ispravke ili dopune, a uredno podneseni zahtjevi
dostavit će posredničkom organu, koga je odredi-
la država dužnika, te kontinuirano pratiti njegovu
realizaciju.33 Kada se dužnik izdržavanja nalazi na
području BiH, povjerilac izdržavanja koji se nalazi
na području neke druge države potpisnice treba
27
A. Duraković, 166.
28
Ibid.
29
NK, član 6. stav 1.
30
NK, član 6. stav 2.
31
NK, član 6. stav 3.
32
Podaci preuzeti sa zvanične internet adrese centralnog or-
gana, Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine: http://www.
mpr.gov.ba/organizacija_nadleznosti/medj_pravna_pomoc/
alimentacije/postupak/default.aspx?id=1081&langTag=bs-BA,
pristupljeno dana 8. 5. 2021. godine.
33
Ibid.
82
dostaviti dokumente34 koji se naravno zahtijeva
prema propisima BiH.35
NK primjenjuje se sa više ili manje uspjeha u
BiH od njenog osamostaljenja, a centralni organ
godišnje obradi oko 50-tak zahtjeva, a najviše je
onih u pravnom saobraćaju između BiH i Austrije,
odnosno Hrvatske - oni čine 50% ukupnih zahtje-
va.36 Pošto postupak ostvarivanja alimentacionih
zahtjeva u inostranstvu zahtijeva olakšane proce-
dure, sudska praksa ukazuje na to da strane sudske
odluke u ovim postupcima ne bi trebale da podli-
ježu postupku priznanja, tako da se alimentacioni
zahtjev treba tretirati kao prijedlog za izvršenje.37
Zahtjev za ostvarenje alimentacionog potraživanja
podnesen iz druge države izjednačava se s prijed-
logom za izvršenje, ali je nedopustivo da sudovi,
kako se to često dešava, vraćaju takav zahtjev sa
pozivom MP, kao centralnom organu, da zahtjev
dopuni u određenom roku pod prijetnjom odba-
civanja zahtjeva.38 Ukoliko u zahtjevu nisu navede-
ni podaci o primanjima i imovini alimentacionog
dužnika i ako su iznijeti razlozi da alimentacioni
povjerilac nije mogao imati ta saznanja, sud će po
službenoj dužnosti pribaviti te podatke i pristupiti
postupku izvršenja u skladu sa podnesenim za-
htjevom.39
34
Radi se o sljedećim dokumentima: zahtjev nadležnog stranog
organa podnesen u skladu s NK, sudskoj odluci o izdržavanju
ili odluci o izdržavanju donesenu od strane drugog organa
sa potvrdom da je pravosnažna po zakonu države donošenja
odluke, osnovni podaci povjerioca i dužnika izdržavanja (ime i
prezime, adresa, datum rođenja, državljanstvo, zanimanje), de-
taljno izložene osnove na kojima se zasniva zahtjev i svaku dru-
gu relevantni informaciju (naročito onu koja se tiče prihoda po-
rodičnog stanja povjerioca i dužnika), fotografija povjerioca (po
mogućnosti i dužnika), punomoći kojom povjerilac izdržavanja
ovlašćuje nadležni organ države povjerioca i države dužnika za
ostvarivanje izdržavanja od dužnika i broj računa povjerioca ot-
vorenog kod inostrane banke preko koje se može izvršiti transfer
novčanih sredstava po osnovu izdržavanja, A. Duraković, 167.
35
NK, član 3. stav 2.
36
A. Duraković, 167.
37
Rješenje Vrhovnog suda Republike Srpske broj: 118-0-GŽ-
09000 013 od 08.10.2009. godine, javno objavljeno u Smjernice
za procjenu i utvrđivanje najboljeg interesa djeteta, vodič za
profesionalce, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne
i Hercegovine, Sarajevo, 2018, 119.
38
Smjernice za procjenu i utvrđivanje najboljeg interesa djete-
ta, vodič za profesionalce, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeg-
lice Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2018, 119.
39
Ibid.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 ME\UNARODNO PRIVATNO PRAVO

Haška konvencija

Haška konferencija za međunarodno privatno

pravo najznačajnija je svjetska organizacija koja se
U BiH na pravnoj snazi su dvije konvencije koje se odno-
bavi međunarodnim privatnim pravom,40 a njene
se na materiju ostvarivanja izdržavanja djeteta (NK i HK).
konvencije su od esencijalnog značaja za među-
narodnu saradnju, o čemu naročito govore razlozi:
Multilateralne konvencije kao međunarodni izvori pože-
široke međunarodne prihvaćenosti konvencija; ve- ljan su način regulisanja materije izdržavanja, ali imaju
lika rasprostranjenost i visoki kvalitet Haških konfe- ograničen domašaj, zbog toga još uvijek značajno mjesto
rencija; široki spektar zadataka Haške konferencije zauzimaju domaća pravila kao unutrašnji izvori, a naroči-
i status Haške konferencije kao moderne organi- to odredbe Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propi-
zacije.41 Proces donošenja predmetne HK započeo sima drugih država u određenim odnosima kao glavnog
je još 1999. godine kada je Specijalna komisija za unutrašnjeg izvora koji regulira materiju privatnopravnih
obavezu izdržavanje zaključila da bi Haška konfe-
odnosa s međunarodnim obilježjem
rencija za međunarodno privatno pravo trebala
započeti rad na donošenju novog međunarodnog
instrumenta s ciljem da on bude sveobuhvatan po
svojoj prirodi, jer postojeći međunarodni ugovori
donijeti s ciljem olakšavanja ostvarivanja izdržava-
isključila svojom rezervom.44 45
nja s međunarodnim obilježjem nisu u praksi dava-
U pogledu centralnih organa, HK efikasnije
li zadovoljavajuće rezultate.42
uređuje njihovu saradnju, jer za razliku od NK, koja
HK u Glavi I koje se odnosi na predmet, obim
uvodi dva centralna organa (otpremni i posrednič-
i definicije određuje, između ostalog, i ko se ima
ki), obavezuje države da odrede jedan centralni
smatrati strankom u smislu primjene odredbi ove
organ, te su dužnosti centralnih organa do detalja
konvencije. S obzirom na to da je ovaj rad ratione
uređene, kako u međusobnoj komunikaciji, tako i
personae opredijeljen na djecu kao nosioce prava,
u odnosu na stranke (glave II i III HK), a jedna od
autori će u nastavku dati osvrt isključivo na odred-
njihovih vrlo značajnih obaveza odnosi se na pru-
be konvencije koje se odnose na ostvarivanje izdr-
žanje pomoći djetetu u sporovima za utvrđivanje
žavanja djece. Iz odredbi koje određuju obim pri-
očinstva ili materinstva ako od toga zavisi ostvari-
mjene konvencije proizlazi da se djetetom u smislu
vanje izdržavanja.46 Osnovna dužnost imenovanog
HK ima smatrati osoba koja nije napunila 21 godi-
centralnog tijela povjerioca potraživanja je zapri-
nu starosti.43 Međutim, države ugovornice mogu
manje zahtjeva te njegovo prenošenje u centralno
zadržati, u skladu s odredbom člana 62. HK, pravo
tijelo države potraživanog, te će se tom postupku
da ograniče primjenu Konvencije za obaveze izdr-
obavezno paziti da zahtjev ispunjava sve potrebne
žavanja koje proizlaze iz odnosa roditelja i djeteta
zakonske pretpostavke te da sadrži sve relevantne
na osobe koje nisu napunile 18 godina starosti. U
informacije i podatke.47 Zahtjev za ostvarivanje iz-
tom slučaju, država ugovornica koja izrazi ovu re-
zervu neće imati pravo da zahtijeva primjenu Kon- 44
HK, član 2. stav 2.
vencije na osobe koje imaju godine starosti koje je
45
Mogućnost da izraze rezervu u skladu s odredbom člana 62.
iskoristile su pojedine države. Ukraina je ograničila primjenu HK
na osobe do 18 godina. Albanija je proširila njenu primjenu na
osobe do 25 godina ukoliko studiraju, što je u skladu s njenim
Porodičnim zakonom. Norveška je zadržala pravo da ne prim-
40
A. Duraković, „Značaj Haške konferencije za međunarodno jenjuje njene odredbe na osobe iznad 18 godina.A. Duraković,
privatno pravo za Bosnu i Hercegovinu“, Anali pravnog fakulte- 170.
ta u Zenici broj 23, godina 12/1, 2019, 17. 46
S. Marjanović, 240.
41
R. Wagner, „Značaj Haške konferencije za međunarodno pri- 47
D. Gliha/A. Pintarić, „Pravo djeteta na roditeljsko uzdržavanje“,
vatno pravo za međunarodnu saradnju u građanskim stvarima”,
rad izrađen je na Katedri za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta
Nova Pravna revija, 2/2011, 46 i dalje.
Sveučilišta u Zagrebu, pod stručnim vodstvom izv. prof. dr. sc.
42
A. Duraković, 168. Irene Majstorović i predan je na natječaj za dodjelu Rektorove
43
HK, član 2. stav 1., tačka a) nagrade u akademskoj godini 2013./2014., Zagreb, 2014, javno

83
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
ME\UNARODNO PRIVATNO PRAVO
državanja upućuje se centralnom organu države
kojoj je poslan zahtjev putem centralnog organa
države ugovornice u kojoj podnosilac zahtjeva ima
prebivalište. Za potrebe ove odredbe, prebivalište
isključuje puko prisustvo.48 Povjeriocu koji traži na-
doknadu za izdržavanje prema HK u državi kojoj je
poslan zahtjev stoje na raspolaganju različite kate-
gorije zahtjeva.49 Nadalje, tekst konvencije upuću-
je i na minimalan sadržaj zahtjeva.50
Pri tome, konvencija stipulira obavezu central-
nog organa države koja šalje zahtjev da pomogne
podnosiocu zahtjeva da pripremi potpun zahtjev
kako bi se osiguralo da zahtjev prate sve informa-
cije i dokumenti za koje zna da su potrebni za raz-
matranje zahtjeva.51 To ne znači da centralni organ
mora pripremati zahtjeve za podnosioce, već treba
pružati savjete i davati svu neophodnu pomoć pri-
likom sastavljanja zahtjeva. Podrazumijeva se da
je centralni organ razvio stručnost za postupanje
u meĊunarodnim sluĉajevima kao i komunikaciji
s inostranim organima te da bi osobi, koja nema
objavljen i dostupan na internet adresi: https://www.google.
com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=r-
ja&uact=8&ved=2ahUKEwiNreeSnMvwAhXilIsKHTQDDgQ-
FjAAegQIAhAD&url=https%3A%2F%2Fapps.unizg.hr%2Frek-
torovanagrada%2Fjavno%2Fstariradovi%2F2627%2Fpreuz-
mi&usg=AOvVaw0wKdkCl7bW_7Rq_glGyDf2,pristupljeno
dana 13. 5. 2021. godine, 94.
48
HK, član 9.
49
Kategorije zahtjeva su: a) priznanje ili priznanje i izvršenje
odluke; b) izvršenje odluke donesene ili priznate u zamoljenoj
državi; c) donošenje odluke u zamoljenoj državi kada takva
odluka ne postoji, uključujući i utvrđivanje roditeljstva kada
je to potrebno; d) donošenje odluke u zamoljenoj državi kada
priznanje i izvršenje odluke nije moguće ili je odbijeno zbog
nedostatka osnove za priznanje i izvršenje shodno članu 20.
ili na osnovama navedenim u članu. 22. tačka b. ili e.; e) izm-
jena odluke donesene u zamoljenoj državi; f ) izmjena odluke
donesene u državi koja nije država kojoj je poslan zahtjev.HK,
član 10. stav 1.
50
Minimalan sadržaj uključuje: a) izjavu o prirodi zahtjeva ili
više zahtjeva; b) ime i prezime i podatke o kontaktu, uključujući
adresu i datum rođenja podnosioca zahtjeva; c) ime i prezime
i, ako je poznata, adresu i datum rođenja tuženika; d) ime i
prezime i datum rođenja svake osobe za koju se traži izdrža-
vanje; e) osnove na kojima počiva zahtjev; f ) u zahtjevu pov-
jerioca informacije koje se odnose na mjesto gdje treba slati ili
elektronski prenijeti uplate za izdržavanje; g) osim za zahtjev iz
člana 10 (1) a) i (2) a), sve informacije ili dokument naveden u
izjavi u skladu sa članom 63. države kojoj je poslan zahtjev; h)
ime i prezime i podatke o kontakt osobi ili jedinici centralnog
organa države koja šalje zahtjev, a koja je odgovorna za obradu
zahtjeva. HK, član 11. stav 1.
51
HK, član 12. stav 1.
84
iskustva u takvim stvarima, bila korisna sva pomoć
koju on može pružiti.52 Dalji postupak po zahtjevu
za ostvarivanje izdržavanja u cijelosti odražava duh
same konvencije u čijoj je osnovi načelo efikasno-
sti.53 Tako centralni organ države koja šalje zahtjev
dostavlja potpun zahtjev, u ime i uz odobrenje
podnosioca zahtjeva, centralnom organu države
kojoj se šalje zahtjev.54 Potonji je dužan u roku od
šest sedmica potvrditi prijem zahtjeva i obavijestiti
centralni organ države koja šalje zahtjev o predu-
zetim i budućim koracima te u istom roku dostaviti
podatke kontakt osobe ili jedinice zadužene odgo-
voriti na pitanja koja se odnose na napredovanje
zahtjeva.55 U pravcu efikasnosti postupka limitira-
na je i mogućnost centralnog organa koji prima
zahtjev da odbije da obrađuje zahtjev i to samo u
slučaju kada je očigledno da uslovi iz HK nisu ispu-
njeni.56
Sa druge strane, tekst konvencije nalaže da
centralni organ koji prima zahtjev ne može odbiti
neki zahtjev samo na osnovu činjenice da su po-
trebni dodatni dokumenti ili informacije, te u tom
slučaju, centralni organ koji prima zahtjev može
zatražiti od centralnog organa koji šalje zahtjev da
pribavi te dodatne dokumente i informacije.57 Uko-
liko centralni organ koji šalje zahtjev to ne učini u
roku od tri mjeseca ili nekog dužeg perioda kojeg
naznači centralni organ koji prima zahtjev, central-
ni organ koji prima zahtjev može da odluči da neće
nadalje obrađivati zahtjev.58
Priznavanju i izvršavanju sudskih odluka HK
posvećuje posebno poglavlje. Odluka podobna za
priznanje i izvršenje prema odredbama ove kon-
vencije jeste odluka o izdržavanju koju je donijelo
sudsko ili upravno tijelo, ali i poravnanje i spora-
zum postignut od strane ili pred tim tijelima (član
19. stav 1.). Upravna odluka priznavat će se i izvr-
šavati jednako kao i sudska odluka ako ona, prema
pravu države u kojoj je donijeta, ispunjava sljedeće
pretpostavke: a) može biti predmet žalbe sudskog
tijela ili revizije od strane sudskog tijela; b) može
52
A. Duraković, 173.
53
A. Duraković, 175 i dalje.
54
HK, član 12. stav 2.
55
HK, član 12. stav 3.
56
HK, član 12. stav 8.
57
HK, član 12. stav 9.
58
Ibid.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

imati sličnu snagu i dejstvo kao i sudska odluka po
istom pitanju (član 19. stav 3.).59
U pogledu priznavanja i izvršavanja odluka dru-
gih država (država porijekla), HK taksativno navodi
slučajeve u kojima će one biti primjenjive u drugoj
državi (ugovornici).60 Pri tome, države potpisnice
mogu izjaviti rezervu u slučaju da je povjerilac bio
stalni stanovnik države porijekla u vrijeme pokre-
tanja postupka ili ako je postojao pisani sporazum
strana oko jurisdikcije, osim u sporovima koji se
odnose na obaveze izdržavanja koje se tiče djete-
ta ili ako je neki organ koji vrši jurisdikciju donio
odluku po pitanju ličnog statusa ili roditeljske od-
govornosti, osim ako jurisdikcija nije bila zasnova-
na samo na državljanstvu jedne od strana, države
potpisnice mogu izjaviti rezervu.61 I u tom slučaju,
strana ugovornica koja izražava rezervu priznat će
i provesti odluku kada njen zakon u sličnim činje-
ničnim okolnostima dodijeli ili je dodijelio jurisdik-
ciju svojim organima da donesu takvu odluku.62
Nadalje, ako priznavanje odluke nije moguće zbog
rezerve i ako je dužnik stalni stanovnik u toj državi,
strana ugovornica će preduzeti sve odgovaraju-
će mjere da donese odluku u korist povjerioca.63
Odluka u korist djeteta koje nije napunilo 18 go-
dina starosti, i koja ne može biti priznata samo na
osnovu prethodno spomenute rezerve bit će pri-
hvaćena kao da utvrđuje podobnost tog djeteta
za izdržavanje u državi primaocu.64 Odluka će biti
priznata samo ako ima dejstvo u državi porijekla i
59
A. Duraković, 174.
60
To će biti ako je: tuženi redovno prebivao u državi porijek-
la u vrijeme kada je postupak pokrenut; tuženi potpao u na-
dležnost, bilo izričito ili meritornom odbranom bez prigovora
na jurisdikciju, prvom mogućom prilikom; povjerilac bio stal-
ni stanovnik države porijekla u vrijeme pokretanja postupka;
dijete za koga je naređeno izdržavanje bilo stalni stanovnik
države porijekla u vrijeme pokretanja postupka, pod uvjetom
da je tuženik živio/živjela sa djetetom u toj državi ili je prebivao
u toj državi i tamo osiguravao izdržavanje za dijete; je postojao
pisani sporazum strana oko jurisdikcije, osim u sporovima koji
se odnose na obaveze izdržavanja koje se tiče djeteta ili neki
organ koji vrši jurisdikciju donio odluku po pitanju personal-
nog statusa ili roditeljske odgovornosti, osim ako jurisdikcija
nije bila zasnovana samo na državljanstvu jedne od strana. HK,
član 20. stav 1.
61
HK, član 20, stavovi od 2.-6.
62
HK, član 20. stav 3.
63
HK, član 20. stav 4.
64
HK, član 20. stav 5.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
ME\UNARODNO PRIVATNO PRAVO
bit će provedena jedino ako je pravovaljana u dr-
žavi porijekla.65
Zahtjev za priznanje i izvršenje može biti upu-
ćen putem centralnog organa, a može direktno
nadležnom tijelu zamoljene države.66 Kada je za-
htjev o priznavanju i provođenju odluke donesen
putem centralnih organa, centralni organ kojem se
šalje zahtjev odmah će uputiti zahtjev nadležnom
organu koji će bez odlaganja proglasiti odluku pra-
vovaljanom ili ubilježiti odluku za pravovaljanost ili
preduzeti lično te korake ako je on taj nadležni or-
gan.67 Kada se zahtjev uputi direktno nadležnom
organu naslovljene države, taj organ će bez odla-
ganja proglasiti odluku pravosnažnom ili je ubilje-
žiti za pravovaljanost.68
Pored toga HK je propisala “učinkovite mjere”
(effective measures) za izvršenja odluka o uzdrža-
vanju koje bi ugovorne države trebale omogućiti
u svome unutarašnjem pravnom poretku.69 HK sa-
drži i odredbu kojom potiče države na omoguća-
vanje prijenosa novčanih sredstava unatoč posto-
janju eventualnih prepreka kako bi se omogućilo
uzdržavanje.70
Odnosi između Njujorške i Haške konvencije
Kada je riječ o formalnopravnom odnosu dviju
konvencija HK propisuje da u odnosima između dr-
žava ugovornica HK, zamjenjuje NK, utoliko koliko
se njen obim primjene između takvih država podu-
65
HK, član 20. stav 6.
66
A. Duraković, 178
67
HK, član 23. stav 2.
68
HK, član 23. stav 3.
69
Riječ je o sljedećim mjerama: zadržavanje plaće (wage with-
holding), zapljena dužnog iznosa s bankovnog računa ili dru-
gih izvora (garnishment from bank accounts and other sourc-
es), odbitak od socijalnog osiguranja (deductions from social
security payments), založno pravo ili prisilna prodaja imovine
(lien on or forced sale of property), zadržavanje povrata poreza
(tax refund withholding), zadržavanje ili zabrana na mirovinske
dodatke (withholding or attachment of pension benefits), izv-
ješćivanje kreditnh ureda (credit bureau reporting), odbijanje,
suspenzija ili ukidanje raznih dozvola (npr. vozačkih dozvola)
(denial, suspension or revocation of various licenses for exam-
ple, driving licenses) i korištenje posredovanja, mirenja i tomu
srodnih postupaka u svrhu postizanja dobrovoljnog sporazu-
ma (the use of mediation, conciliation or similar processes to
bring about voluntary compliance)D. Gliha/A. Pintarić, 94-95.
70
HK, član 35.
85
ME\UNARODNO PRIVATNO PRAVO
dara sa obimom primjene HK.71 Riječ je o odredbi
kojom se stavljaju izvan snage raniji međunarodni
ugovori o istom predmetu.72 Međutim, HK dopu-
šta državama ugovornicama da menjaju njeno
polje primene putem rezervi i izjava, zbog toga se
u kontekstu ove konvencije može, s jedne strane,
govoriti o objektivnom polju primjene, pod kojim
se podrazumeva izdržavanje dece mlađe od 21
godine od strane roditelja i, u određenom obimu,
izdržavanje supružnika, a s druge strane, postoji i
subjektivno polje primene, određeno rezervama i
izjavama, specifično za svaku državu ugovornicu.73
Države mogu rezervom suziti polje primene kon-
vencije (ratione personae) na djecu mlađu od 18
godina.74 Nasuprot tome, davanjem odgovarajućih
izjava moguće je i proširiti polje primjene, kako ra-
tione materiae, tako i ratione personae.75 One drža-
ve koje smatraju da izdržavanje dece „od kolijevke
pa do groba“ nije pretjerano, mogu proširiti polje
primjene ratione personae i na djecu stariju od 21
godine.76 Proširivanje ratione materiae podrazu-
mjeva bilo koju obavezu izdržavanja koja proisti-
če iz porodičnih odnosa, krvnog srodstva, braka
ili tazbinskog srodstva.77 Treba imati u vidu da se
rezervom ograničava primjena svih odredaba kon-
vencije, dok se sistem izjava može odnositi na sve
ili samo pojedine odredbe (npr. samo priznanje i
izvršenje ili samo meritorno odlučivanje).78 Stoga,
države ugovornice obje konvencija mogu i dalje
između sebe primjenjivati NK u dijelu u kome se
subjektivna polja primene HK ne poklapaju.79
71
HK, član 49.
72
M. Živković/S. Marjanović, „Nekoliko pitanja u vezi s prim-
jenom međunarodnih ugovora u međunarodnom privatnom
pravu Republike Srbije“, Pravni vjesnik 35 (3-4), 2019, 277.
73
S. Marjanović, 243.
74
HK, član 2. stav 2.
75
HK, član 2. stav 3.
76
S. Marjanović, 243.
77
HK, član 2. stav 3.
78
Primjera radi, Ukrajina je stavila rezervu kojom je ograničila
polje primjene HK na djecu mlađu od 18 godina, dok je Norveš-
ka proširila dio o izvršenju na djecu do 25. godine, obje države
su ugovornice i NK, te Norveška u odnosu na Ukrajinu može da
primeni NK u pogledu obaveze roditelja prema detetu starijem
od 18, a mlađem od 21 godine. S. Marjanović, 244.
79
Ibid.
86
Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o međunarodnoj
nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju
i izvršenju odluka te suradnji u predmetima
izdržavanja iz 2008. godine80
Količina različitih relevantnih faktora koja utje-
če na formiranje onog dijela zakonodavstva u ne-
koj državi koje potpada pod porodično pravo teš-
ko se može pripisati ikojoj drugoj pravnoj grani.81
Harmonizacija, unifikacija, ili kodifikovanje poro-
dičnog prava u evropskim zemljama je tema koja
dobija sve veći značaj u kontekstu građenja ujedi-
njene Evrope.82 Ovom cilju doprinjele su aktivnosti
usmjerene ka lakšem funkcionisanju zajedničkog
tržišta, poboljšana konkurentnost, povećanje prav-
ne sigurnosti i smanjenja troškova koji izazivaju ra-
zličite pravne norme drzava članica.83 Iako BiH nije
članica Evropske unije, nakon zaključenog Spora-
zuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i Evropske
unije koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine,
sljedeći korak je podnošenje zahtjeva za članstvo u
Evropskoj uniji, a do tada će se voditi pregovori iz-
među ostalog i o usklađenosti zakonodavstva BiH
s evropskim propisima.84
S obzirom na postojeći pravnoobavezujući akt
usklađivanja zakonodavstva sa onim Evropske
unije, na ovom mjestu ćemo se ukratko osvrnuti
na Uredbu vijeća (EZ) br. 4/2009 o međunarod-
noj nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju
i izvršenju odluka te suradnji u predmetima izdr-
žavanja iz 2008. godine (u daljem tekstu skraćeno:
Uredba) kao referentnom izvoru prava u našem
80
Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o međunarodnoj nadležnosti,
mjerodavnom pravu, priznanju i izvršenju odluka te suradnji u
predmetima izdržavanja iz 2008. godine – Uredba, Službeni list
EU L 7, 10.01. 2009, str. 1-79.
81
D. Miše, „Europsko obiteljsko pravo: sadašnjost i budućnost -
harmonizacija ili unifikacija?“, Pravnik: časopis za pravna i društ-
vena pitanja, vol. 48 no. 98, 2015, 53.
82
D. Micković,“Savremene tendencije u razvoju porodično-
pravnih sistema evropskih zemalja i harmonizacija porodičnog
prava u evropskoj uniji“, Revija za evropsko bravo, godina XIV,
broj 1., 2012, 36.
83
D. Micković/A. Ristov, „Harmonizacija porodičnog i naslednog
prava u evropskoj uniji“, Harmonius, godina 2, broj 1, 2013, 178.
84
Ovo je istaknuto u Odluci o dopustivosti i meritumu Ustav-
nog suda Bosne i Hercegovine broj: AP-1808/19 od 12.01.2021.
godine, javno objavljena i dostupna na internet adresi ovog
suda: https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/AP-1808-19-
1267688.pdf, pristupljeno dana 15. 5. 2021. godine.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 ME\UNARODNO PRIVATNO PRAVO

slučaju oblasti prekograničnog izdržavanja djete- sporazumnog odlučivanja o nadležnosti suda uz

ta. Uredba propisuje sve aspekte međunarodnog ograničenje u vezi s sporovima o izdržavanju djece
privatnog i procesnog prava na području obveza mlađe od 18 godina.94 Član 46. Uredbe propisu-
uzdržavanja; dakle, sadrži odredbe o nadležnosti85 je da je za izdržavanje djeteta od strane roditelja
86
, mjerodavnom pravu87, priznanju i izvršenju, predviđena besplatna pravna pomoć za podnoše-
pravnoj pomoći te suradnji središnjih tijela.88 Ured- nje zahtjeva osoba (djece) mlađih od 21 godinu.
ba ne definira pojam izdržavanja već ga prepušta Na taj način se olakšava položaj djeteta uklanjajući
tumačenju pojedine države članice.89 No, propisa- eventualno postojanje finansijske barijere pri utu-
no je da se Uredba odnosi na sve obveze uzdržava- živanju njegovog zahtjeva za izdržavanjem.95
nja proizišle iz porodičnopravnih odnosa, krvnog
srodstva, bračnih odnosa i tazbinskog srodstva u
svrhu ujednačavanja položaja svih povjerioca.90
Bitno je naglasiti da se Uredba odnosi isključivo ***
na obveze uzdržavanja, a ne na utvrđivanje po-
rodičnih odnosa na temelju kojih ne postoji oba- Usklađenost različitih pravnih sistema na me-
veza izdržavanja.91 Stoga priznanje odluke koja se đunarodnom nivou konvencijama o izvršenju
odnosi na obvezu izdržavanja u državi članici, ima odluka o izdržavanja djeteta u prekograničnim
jedini cilj omogućiti naplatu potraživanja obveze predmetima ili drugim pravnim izvorima od po-
izdržavanja ne priznajući pritom i porodičnopravni sebnog je značaja, zbog činjenice koliko je zna-
odnos ili srodstvo na kojima se temelji obaveza iz- čajna zaštita djeteta i njegovih prava. Naime, u
državanja.92 Osnovna svrha Uredbe je olakšavanje trenutnim društvenim prilikama kada je povećan
položaja povjerioca kako bi mogao jednostavno is- broj razvoda brakova i kada postoji velika migra-
hoditi odluku o uzdržavanju koja će biti automatski cija stanovništva, potrebno je posvetiti posebne
izvršna u drugim državama članicama bez daljnjih napore u kreiranju efikasnih pravnih instrumenata
formalnosti.93 Načelno je predviđena mogućnost kojima će se zaštititi pravo djeteta na izdržavanje
od strane roditelja. Pored pravnih instrumenata
85
Uredba propisuje opću međunarodnu nadležnost sudova potrebno je i efikasno postupanje ovlaštenih or-
ovlaštenih za donošenje odluke o uzdržavanju i to: 1) suda uo- gana, kako bi se kreirale prakse u postupanju na
bičajenog boravišta tuženog, 2) suda uobičajenog boravišta
povjerioca, 3) sud koji odlučuje o ličnom stanju osobe o čijem
temelju kojih će se ostvariti ciljevi propisani tim
se izdržavanju odlučuje, te 4) suda koji odlučuje o roditeljskoj pravnim instrumentima. U konačnici, u postupa-
odgovornosti. Uredba, član 3. stav 1. nju ovlaštenih organa najvažniji interes je „najbolji
86
Načelno je predviđena mogućnost sporazumnog odlučivanja interes djeteta“, zbog čega se mora staviti akcenat
o nadležnosti suda uz ograničenje u vezi s sporovima o izdrža-
na temeljito i hitno postupanje kako bi dijete kao
vanja djece mlađe od osamnaest godina. Uredba, član 4. stav
3., Recital 19.
povjerilac moglo ostvariti svoje pravo na izdržava-
87
Vezano za određivanje mjerodavnog prava koje će se prim-
nje od roditelja kao dužnika. Nadalje, i u Evropskoj
jenjivati u pojedinom slučaju, postojala je tendencija Evropske uniji su doneseni određeni pravni izvori u ovom
komisije da se urede pravila te unesu u tekst odredbe, ali tak- području primjene, koje će BiH morati usvojiti kao
vo nastojanje u konačnici nije uspjelo te se u članu 15. Uredba
pravnu stečevinu, stoga je značajno da se ti propisi
poziva na relevantne odredbe Haškim protokolom od 23. no-
vembar 2007. godine o pravu mjerodavnom za obveze izdrža- pravilno razumiju, radi njihove efikasnije primjene
vanja, D. Gliha/A. Pintarić, 117. u trenutku kada isti budu imali i neposrednu prav-
88
S. A. Kramar, „Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o uzdržavanju: o noobavezujuću snagu.
nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju i ovrsi odluka te
suradnji u predmetima uzdržavanja“, Anali pravnog fakulteta u
Zenici broj 24, godina 13/3, 2020, 44-45.
89
D. Gliha/A. Pintarić, 116.
90
Uredba, član 1. stav 1.
91
Uredba, Recital 21.
92
D. Gliha/A. Pintarić, 116. 94
Uredba, član 4. stav 3., Recital 19.
93
Uredba, Recital 9. 95
D. Gliha/A. Pintarić, 117.

87
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI

OBLIGACIONO PRAVO dita kasni sa otplatom kredita. da je prva rata kre-

dita dospijela za plaćanje dana 20. 6. 2013. godine,
a krajnji rok otplate kredita je 20. 11. 2014. godine,
Zastara povremenih da je nad imovinom davaoca kredita otvoren ste-
čajni postupak rješenjem Općinskog suda u S...od
potraživanja 5. 6. 2018. godine, da je izvršen prijenos portofolija
Član 372. Zakona o obligacionim odnosima
potraživanja MKF „P...“ Sarajevo na tužitelja koji je
aktivno legitimisan da naplati potraživanja od kori-
AKO JE OD DOSPJEĆA PLAĆANJA NAJSTARIJEG
snika kredita koji nisu izmirili svoje obaveze prema
NEISPUNJENOG POTRAŽIVANJA DO DANA POD-
ugovorima o kreditu, da je tužena po osnovu ugo-
NOŠENJA TUŽBE SUDU PROTEKLO VIŠE OD 5 GO-
vora o kreditu djelimično otplatila kredit tako da
DINA, DOŠLO JE DO ZASTARE SAMOG PRAVA NA
je zadnju ratu kredita platila 31. 12. 2013. godine i
POTRAŽIVANJE ISPUNJENJA OBAVEZE PO SPOR-
od tada nije otplaćivala kredit, da ista na dan 7. 9.
NOM KREDITU.
2020. godine duguje tužitelju po osnovu ugovora
o kreditu i to glavnicu u iznosu od 678,73 KM i po
Iz obrazloženja:
osnovu ugovorenih kamata iznos od 121,46 KM
Prvostepenom presudom odbijen je kao ne-
Na navedeno utvrđeno ćinjenično stanje, pr-
osnovan tužbeni zahtjev koji glasi: „Obavezuje se
vostepeni sud je pravilno primijenio materijalno
tužena da tužitelju isplati novčani iznos ... sa za-
pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja zbog
konskom zateznom kamatom ... te je odbijen kao
zastare potraživanja a koji prigovor je istakla tuže-
neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova
na i za svoju odluku je dao pravilne i jasne razloge
parničnog postupka ...
koji nisu dovedeni u sumnju ni žalbom tužitelja, pa
Protiv prvostepene presude žalbu je blago-
se žalba ukazuje neosnovana iz slijedećih razloga:
vremeno u zakonskom roku izjavio tužitelj po pu-
Tužitelj žalbom pobija prvostepenu presudu
nomoćniku. Žalbom pobija presudu u cijelosti i to:
zbog povrede odredaba parničnog postupa a u
zbog povrede odredaba parničnog postupka i po-
žalbi ni jednim navodom ne ukazuje u čamu na-
grešne primjene materijalnog prava.
lazi povredu odredaba parničnog postupka a koje
Žalba je neosnovana.
bi utjecale na zakonitost i pravilnost presude pa
Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu u granica-
žalbeni sud ovaj prigovor cijeni paušalnim i time
ma žalbenih razloga i po službenoj dužnosti, pa je
neosnovanim.
odlučeno kao u izreci iz slijedećih razloga:
Nesporno je da potraživanja tužitelja proisti-
Predmet tužbenog zahtjeva tužiteljice je ispla-
ču iz ugovora o kreditu koji je tužena zaključila sa
ta duga po osnovu ugovora o kreditu ... sa zakon-
prednikom tužitelja dana 10. 5. 2013. godine kojim
skom zateznom kamatom ...
je ugovoren rok od 18 mjeseci za otplatu kredita,
Prvostepeni sud je utvrdio: da su Mikrokreditna
da je tužena preuzela obavezu da vrati iznos kredi-
fondacija „P...“ S..., Organizacioni dio B..., kao dava-
ta u mjesečnim anuitetima prema otplatnom pla-
oc kredita i tužena, kao primaoc kredita, dana 10.
nu, da je tužena zadnji anuitet platila dana 31. 12.
5. 2013. godine zaključili Ugovor o kreditu kojim
2013. godine od kada više nije platila ni jednu ratu
je davalac kredita odobrio tuženoj kredit u izno-
kredita sve do isteka ugovorenog roka za otplatu
su od 1.000,00 KM sa rokom otplate kredita od 18
kredita koji je istekao 20. 11. 2014. godine i da je
mjeseci sa ugovorenom nominalnom kamatnom
tužitelj podnio tužbu sudu dana 9. 9. 2019. godine.
stopom 49,49% godišnje, da se tužena ugovorom
Prvostepeni sud je,pravilno primijenio mate-
obavezala da će redovno otplaćivati kredit poštu-
rijalno pravo odredbe čl.. 372. i čl. 373. ZOO kada
juću dinamiku otplatnog plana, koji je sastavni dio
je prigovor zastare ocijenio osnovanim pa tužitelj
ovog Ugovora, da je ugovorom određeno da dava-
neosnovano u žalbi ukazuje na pogrešnu primje-
lac kredita ima pravo da prije isteka ugovorenog
nu materijalnog prava pozivajući se na odredbu
roka za povrat kredita, jednostrano raskine ugovor
čl. 371. ZOO i odluku Vrhovnog suda RS od 8. 11.
i odmah zahtjeva isplatu cjelokupnog duga zajed-
2018. godine.
no sa kamatama i troškovima ukoliko primalac kre-

88
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI

Naime, pitanje zastarjelosti potraživanja koja Naknada štete zaposleniku

proizlaze iz ugovora o kreditu, a što je konkretan
slučaj, razmatrano je Ustavni sud BiH u odluci broj:
na radu ili u vezi sa radom
Član 70. stav 6. Zakona o radu u institucijama
AP452/17 koja je donesena na sjednici održanoj
BiH (“Sl. glasnik BiH”, broj 26/04 do 93/17)
dana 10. 4. 2019. godine, u kojoj odluci Se Ustavni
Član 154. i 178. stav 1. Zakona o obligacionim
sud BiH pozvao na odredbe čl. 372. i čl. 373. ZOO
odnosima
i zaključio da je Vrhovni sud FBiH u svojoj odluci
koju je razmatrao, proizvoljno primijenio materi-
Okolnost da je TUŽITELJ DOŽIVIO SAOBRA-
jalno pravo čl. 371. ZOO uzimajući da je potraživa-
ĆAJNU NEZGODU NA AUTOPUTU ZA VRIJEME
nje dospjelo na naplatu istekom ugovorenog roka
PUTOVANJA radi obavljanja policijskih
kredita od kojeg treba računati zastarjelost.
poslova, ima značaja samo kod ostva-
Prema odredbi čl. 372. st. 2. u vezi sa st. 1. ZOO,
rivanja prava iz propisa o zdravstvenoj
anuiteti kojima se u jednakim unaprijed određe-
zaštiti i penzijskom i invalidskom osigura-
nim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i
nju, u kom slučaju se uzima da je povreda
kamate, što je slučaj kod konkretnog ugovora o
nastala na poslu, bez odgovornosti po-
kreditu, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti
slodavca.
svakog pojedinog davanja.
u slučaju udesa izazvanog motornim
U konkretnom slučaju,potraživanje tužitelja je-
vozilom u pokretu koji je prouzrokovan
ste zastarjelo u smislu odredbe čl. 372. ZOO jer je
isključivo krivicom jednog imaoca, pri-
protekao rok od tri godine računajući od 20. 11.
mjenjuju se pravila o odgovornosti po
2014. godine kad je dospio posljedni anuitet obzi-
osnovu krivice.
rom da je tužba podnesena sudu dana 9. 9. 2019.
godine.
Iz obrazloženja:
Članom 373. Zakona o obligacionim odnosima
Iz provedenih dokaza nesumnjivo proizilazi da
u stavu 1. propisano je da samo pravo iz koga pro-
je tužitelj pretrpio nematerijalnu štetu kao žrtva
ističu povremena potraživanja zastarijeva za pet
saobraćajnog udesa na autoputu. Okolnost da je
godina, računajući od dospjelosti najstarijeg ne-
do udesa došlo na službenom putu tužitelja pre-
ispunjenog potraživanja poslije koga dužnik nije
duzetom radi obavljanja policijskih poslova, ima
vršio davanja. Stavom 2. istog člana je propisano
značaja samo kod ostvarivanja prava iz propisa o
da kada zastari pravo iz koga proističu povreme-
zdravstvenoj zaštiti i penzijskom invalidskom osi-
na potraživanja, povjerilac gubi pravo ne samo
guranju, u kom slučaju se uzima da je povreda na-
da zahtijeva buduća povremena davanja, nego i
stala na poslu.
povremena davanja koja su dospjela prije ove za-
Odredbom člana 70. stav 6. Zakona o radu u
starjelosti.
institucijama BiH (Sl. glasnik BiH, broj 26/04 do
Najstarije neispunjeno potraživanje po ugovo-
93/17), propisano je da ako zaposlenik pretrpi šte-
ru o kreditu je dospjelo u februaru 2014. godine. i
tu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan
nije bilo nikakvih plaćanja do 20. 11. 2014. godine
zaposleniku naknaditi štetu po opštim propisima
a tužba je podnesena dana 9. 9. 2019. godine. pa
obligacionog prava.
je od dospjeća plaćanja najstarijeg neispunjenog
S obzirom na utvrđeno činjenično stanje, koje
potraživanja dana podnošenja tužbe sudu prote-
nije dovedeno u sumnju ni žalbenim navodima
klo više od 5 godina (tačnije 5 godina i 7 mjeseci
tužitelja, prvostepeni sud je pravilno primijenio
).Shodno navedenom, evidentno je došlo do za-
odredbe člana 70. Zakona o radu u institucijama
stare samog prava na potraživanje ispunjenja oba-
Bosne i Hercegovine i člana 154. Zakona o obli-
veze po spornom kreditu a o čemu je prvostepeni
gacionim odnosima (ZOO) kada je odbio tužbeni
sud izveo pravilne zaključke i pravilno primijenio
zahtjev tužitelja, našavši da na strani tužene ne po-
materijalno pravo.
stoji odgovornost za štetu koju je pretrpio tužitelj.
(Presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 17 0
Odredbom člana 154. ZOO je propisano da onaj ko
Mal 101742 21 Gž od 10. 3. 2021. godine)
drugom prouzrokuje štetu dužan je istu nadokna-

89
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
diti, ukoliko ne dokaže da je šteta nastala bez nje-
gove krivice, dok se za štetu od stvari ili djelatnosti,
od kojih potiče povećana opasnost po okolinu,
odgovara bez obzira na krivicu. Članom 178. stav
1. ZOO je propisano da u slučaju udesa izazvanog
motornim vozilom u pokretu koji je prouzrokovan
isključivo krivicom jednog imaoca, primjenjuju se
pravila o odgovornosti po osnovu krivice.
Prema odredbama člana 154. i 178. ZOO, na-
knadu štete duguje samo onaj ko je štetu prouzro-
kovao, a to su u konkretnom slučaju imoci vozila,
te su oni kao takvi pasivno legitimisani u parnici za
naknadu štete. Odgovornost imalaca motornih vo-
zila jednog prema drugome rešava se na planu su-
bjektivne, a ne objektivne odgovornosti. Ona, da-
kle, zavisi od krivice za udes. Ako je do udesa došlo
isključivom krivicom jednog imaoca, on sam snosi
svoju štetu i duguje naknadu drugom imaocu.
Dakle, u svakom slučaju odgovorni su osigura-
vajuće društvo i vozači po osnovu krivice, ali ne i
tuženi kao poslodavac.
Neosnovano se u žalbi ističe da se odgovornost
tužene zasniva na principima objektivne odgovor-
nosti za štetu iz razloga što je policijska djelatnost,
koju je tužitelj obavljao u momentu nezgode, po
svojoj tehničkoj naravi i načinu obavljanja opasna
djelatnost.
Po shvatanju drugostepenog vijeća, suprotno
navodima žalioca, ne može se prihvatiti da po-
licijska djelatnost, u suštini, predstavlja opasnu
djelatnost. Samo pojedini poslovi u okviru policij-
ske djelatnosti, odnosno izvrašavanje određenih
zadataka u okviru policijske djelatnosti, mogu biti
poslovi, odnosno radni zadaci sa povećanom opa-
snošću. Sve i kada bi se uzelo da je policijska djelat-
nost opasna djelatnost, u konkretnom slučaju ne bi
bilo odgovornosti tužene za štetu koju je pretrpio
tužitelj iz razloga što šteta u konkretnom slučaju
nije nastala u obavljanju konkretnih policijskih po-
slova i izvršavanju konkretnih policijskih zadataka
iz nadležnosti, odnosno djelatnosti kojom se bavi
tužena, već je posljedica saobraćajne nezgode na
autoputu, čijim opasnostima su jednako izloženi
svi učesnici u saobraćaju na autoputu. Irelevantno
je što se nezgoda na autoputu, u kojoj je tužitelj
doživio povredu, desila u vrijeme službenog puto-
vanja tužitelja.
(Presuda Suda Bosne i Hercegovine,
broj: S1 3 P 034644 20 Gž od 5. 4. 2021. godine)
90
PORODIČNO PRAVO
Izdržavanja supružnika
Član 32. Porodičnog zakona
TUŽBA RADI IZDRŽAVANJA BIVŠEG SUPRUŽNIKA
JE NEBLAGOVREMENA AKO JE PODNESENA PO
PROTOKU ROKA OD GODINU DANA OD DANA
PRESTANKA BRAKA RAZVODOM.
Iz obrazloženja:
Prvostupanjskom presudom tuženi je obvezan
da tužiteljici na ime supružanskog uzdržavanja do-
prinosi mjesečno ...
U žalbi blagovremeno podnesenoj od strane
tužiteljice osporava se pravilnost i zakonitost prvo-
stupanjske presude u pogledu visine odmjerenog
uzdržavanja ...
U žalbi blagovremeno podnesenoj od strane
tuženog osporava se pravilnost i zakonitost prvo-
stupanjske presude ...
Ispitujući osporavanu presudu u okviru pro-
pisanom člankom 221. Zakona o parničnom po-
stupku ... Sud je donio ovakvu odluku iz sljedećih
razloga:
Prema članku 225. Obiteljskog zakona FBiH („Sl.
novine FBiH“, br. 35/05 i 41/05), zahtjev za uzdrža-
vanje bračni drug može postaviti do zaključenja
glavne rasprave u postupku razvoda braka, a izu-
zetno i godinu dana po prestanku braka, ako su
uvjeti za uzdražvanje postojali u vrijeme razvoda
i trajali neprekidno do podnošenja tužbe za uzdr-
žavanje.
Prema članku 32. Obiteljskog zakona FBiH brak
prestaje smrću, proglašenjem nestalog, ponište-
njem i razvodom.
Parnične stranke razvele su se sudskom presu-
dom, koja je pravomoćna 16. 9. 2011. godine, što je
utvrđena činjenica prvostupanjskom presudom u
ovoj pravnoj stvari i to nesporna činjenica koju ne
osporava niti jedna strana.
Tužba za uzdržavanje u ovoj pravnoj stvari je
podnesena 21. 6. 2013. godine. Iz navedenog pro-
izilazi da je tužba podnesena po protoku roka od
godinu dana od dana prestanka braka razvodom,
dakle, tužba je neblagovremena. Sukladno članku
67. stavak 1. točka 2. Zakona o parničnom postup-
ku, ovu tužbu je trebao odbaciti i sam prvostupanj-
ski sud, na što pravilno ukazuje žalba tuženog.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
Stoga je ovaj sud, temeljem navedenih odredbi
i odredbe članka 224. stavak 1. točka 4. Zakona o
parničnom postupku, odlučio kao u dispozitivu.
(Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, broj:
65 0 P 361587 15 Gž od 3. 9. 2018. godine)
Izdržavanje djeteta
Član 236. stav 2. Porodičnog zakona
AKO ZA IZDRŽAVANJE DJETETA JEDAN RODITELJ
SAMO PLAĆA MJESEČNI IZNOS IZDRŽAVANJA BEZ
VRŠENJA DRUGIH OBAVEZA PREMA DJETETU, A
SVE OSTALE OBAVEZE U VEZI IZDRŽAVANJA DJETE-
TA OBAVLJA DRUGI RODITELJ U VIDU RADA, BRIGE,
ODGOJA ODNOSNO NJEGOVANJA DJETETA, IMA
BITAN ZNAČAJ DOPRINOSA IZDRŽAVANJU DJETE-
TA.
Iz obrazloženja:
Prvostepenom presudom razveden je brak
stranaka; mldb. dijete stranaka povjereno na odgoj
majci; otac djeteta-tužitelj obavezan na plaćanje
izdržavanja u mjesečnim iznosima ... te određeni
lični odnosi i kontakti oca sa djetetom.
Protiv te presude žalbu je izjavio tužitelj pobi-
jajući je u odluci o njegovoj obavezi plaćanja iz-
državanja za dijete zbog svih zakonskih žalbenih
razloga
Žalba nije osnovana.
Ovaj sud ispitao je pobijanu odluku u granica-
ma žalbenih razloga i po službenoj dužnosti te od-
lučio kao u izreci iz slijedećih razloga:
Prvostepeni sud je ocjenom izvedenih dokaza
utvrdio relevantne činjenice koje ni žalbom tužite-
lja nisu sa uspjehom dovedene u sumnju pa te či-
njenice i žalbeni sud uzima kao pravilno i potpuno
utvrđene. ...
U konkretnom slučaju izdržavanje djeteta od
strane oca se u cijelosti iscrpljuje samo kroz nje-
govu obavezu da mjesečno plaća izdržavanje. Sve
ostale obaveze u vezi izdržavanja djeteta obavlja
majka, a takav doprinos u radu, brizi, odnosno nje-
govanju djeteta zasigurno ima utjecaja kao dopri-
nos izdržavanju djeteta, a što je izričito propisano
u članu 236. stav 2. Porodičnog zakona odredbom
da „u postupku za izdržavanje djeteta sud će po-
sebno cijeniti kao doprinos za izdržavanje djeteta,
rad i brigu koju u odgoj i podizanje djeteta ulaže
roditelj sa kojim dijete živi.“ Zato takvo zalaganje
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
majke bitno doprinosi izdržavanju djeteta, neo-
visno od toga što majka znatno manje doprinosi
izdržavanju djeteta u novčanom obliku.
(Presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj:
18 0 P 046277 21 Gž od 12. 4. 2021. godine)
NASLJEDNO PRAVO
Solidarna odgovornost
za dugove ostavitelja
Član 143. Zakona o nasljeđivanju („Sl. list SRBiH“ br.
7/80 i 15/80, preuzet Zakonom o potvrđivanju Ured-
bi sa zakonskom snagom („Sl. list RBiH“, broj 13/94)
PRIHVATANJEM SVOG ZAKONSKOG NASLJEDNOG
DIJELA I PRENOSOM ISTOG NA DRUGOG ZAKON-
SKOG NASLJEDNIKA, ZAKONSKI NASLJEDNIK SE
NE OSLOBAĐA SOLIDARNE ODGOVORNOSTI ZA
DUGOVE OSTAVITELJA SA NASLJEDNIKOM KOJI
JE PRIHVATIO SVOJ I PRENESENI NASLJEDNI DIO
U OSTAVŠTINI I TO DO VISINE VRIJEDNOSTI SVOG
NASLJEDNOG DIJELA.
Iz obrazloženja:
Tužitelj svojom tužbom potražuje isplatu cje-
lokupnog iznosa koji je precizirao podneskom od
28. 1. 2013. godine i podneskom od 24. 3. 2014.
godine, a koji je neosnovano tuženom isplaćen
po osnovu pravosnažne presude koja je kasnije u
postupku po vanrednom pravnom lijeku ukinuta,
a konačnom ishodu po zahtjev prednika tuženika
je u spornom dijelu odbijen.
Tuženi Isanović Ekrem je u toku postupka pre-
minuo dana 6. 9. 2013. godine, pa su na njegovo
mjesto parnicu preuzele zakonske nasljednice.
Dok je učestvovao u postupku tuženi E. I. je pri-
znao osnov potraživanja, ali je osporio visinu i
zahtjev za kamate. Pravni sljednici tuženog su u
postupku istakli prigovor da potraživanje ne može
preći na nasljednika koji je ustupio svoj nasljedni
dio, a u završnoj rijeći da tužitelj nije dokazao da
potraživanje odgovara vrijednosti nasljeđenog di-
jela ostavštine.
Prvostepeni sud udovoljava tužbenom zahtje-
vu tužitelja prihvatajući osnov iz čl. 210 ZOO-a, do-
suđujući zakonsku zateznu kamatu počev od 28. 1.
2013. godine kada je tužitelj preinačio tužbu prvi
put u odnosu na potraživanje isplaćenih naknada
91
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
kao glavnog duga, a u odnosu na troškove postup-
ka dosuđuje zateznu kamatu od presuđenja, to
jeste 15. 10. 2019. godine i obavezuje tužitelja da
nadoknadi troškove privremenom zastupniku od
1.714,80 KM. Prigovor nedovoljne vrijednosti na-
sljeđene imovine, sud ne prihvata jer tuženi nisu
dokazali da je potraživanje iz tužbe preko vrijedno-
sti ostaviteljeve imovine koja je nasljeđena.
Drugostepeni sud prihvata stav prvostepenog
suda u odnosu na prigovor nedostatka pasivne
legitimacije tuženika od 2-4, međutim djelimično
uvažava žalbu tužitelja i tuženih i na glavni dug
od 24.059,03 KM dosuđuje zateznu kamatu od 7.
9. 2013. godine, kada je na tužene kao nasljedni-
ka prešao dug nakon smrti njihovog prednika, a u
odnosu na troškove postupka drugostepeni sud
je dosudio iznos od 5.174,60 KM, jer je obuhvatio
i troškove koje je obavezan tužitelj da nadoknadu
privremenom zastupniku, sa kamatama od dana
donošenja prvostepene presude dok je preko do-
suđenog iznosa tužbeni zahtjev tužitelja odbijen.
Revizija tuženog ukazuje na pogrešnu primje-
nu materijalnog prava, tvrdnjom da nasljeđena
imovina ne pokriva potraživanje po presudi, te po-
navlja prigovore da tužene od 2-4 nemaju pasivnu
legitimaciju jer su prenijele svoje nasljedne dijelo-
ve na prvotuženu.
U konkretnom slučaju se primjenjuje člana 143.
st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju1 (dalje ZON iz
1980) koji je preuzet Zakonom o potvrđivanju
Uredbi sa zakonskom snagom2, jer se po čl. 261. st.
1. Zakona o nasljeđivanju3 (dalje ZON iz 2014.) pra-
va stranaka iz nasljeđivanja cijene po zakonu koji
je bio na snazi u vrijeme otvaranja nasljeđa.
Po čl. 126. ZON-a nasljeđe se otvara smrću lica,
pa kako je prvobitno tuženi I. E. umro 6. 9. 2013.
godine, dakle prije stupanja na snagu ZON iz 2014.
(stupio na snagu 9. 10. 2014. god, a primjenjuje se
od 9. 1. 2015 god.), to je pravilno drugostepeni sud
primjenio ZON iz 1980. godine, iako se revident
poziva na odredbi iz ZON-a iz 2014.
Po članu 143. st. 1. do st. 3. ZON-a iz 1980. godi-
ne, nasljednici odgovaraju za ostaviočeve dugove
do visine vrijednost nasljeđene imovine, a samo
nasljednik koji se odrekao nasljeđa ne odgovara za
te dugove ostavitelja.
1
Službeni list SRBiH, br. 7/80 i 15/80.
2
Službeni list RBiH, broj 13/94;
3
Službene novine FBiH, br. 80/14 i 32/19.
92
U konkretnom slučaju tuženice od 2.-3. se nisu
odrekle svog nasljeđa, zbog čega nije osnovan pri-
govor revizije da one nisu pasivno legitimirane jer
su prenijele svoj nasljedni dio na prvotužiteljicu.
Prihvatanjem svog zakonskog nasljednog dije-
la i prenosom istog na drugog zakonskog nasljed-
nika, zakonski nasljednik se ne oslobađa solidarne
odgovornosti za dugove ostavitelja sa nasljedni-
kom koji je prihvatio svoj i preneseni nasljedni dio
u ostavštini i to do visine vrijednosti svog nasljed-
nog dijela.
Ni prigovori tuženika da vrijednost nasljeđene
imovine ne odgovara vrijednosti potraživanja po
pravosnažnoj presudi nisu osnovani.
Tuženi su bili dužni dokazati činjenice koje se
odnose na vrijednost nasljeđene imovine, što u
postupku nije urađeno, pa su svi prigovori u tom
dijelu zapravo prigovori na pravilnost utvrđenog
činjeničnog stanja, koji se po čl. 240. st. 2. ZPP-a ne
mogu isticati kao revizijski razlozi.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj:
58 0 P 070317 20 Rev od 4. 3. 2021. godine)
Prekid ostavinskog postupka
Član 239. Zakona o nasljeđivanju
AKO NIJE ZAVRŠENA PARNICA IZMEĐU NASLJED-
NIKA KOJA SE ODNOSI NA UTVRĐENJE NIŠTAVOSTI
TESTAMENTA, PRAVILNO JE PREKINUTI POSTUPAK
RASPRAVLJANJA ZAOSTAVŠTINE.
Iz obrazloženja:
Prvostepenim rješenjem prekinut je postupak
raspravljanja zaostavštine iza umrlog ... zbog traja-
nja parnice koja se vodi kod prvostepenog suda, a
koja je pokrenuta u skladu sa rješenjem prvostepe-
nog suda od 8. 4. 2015. godine zatim je odlučeno
da će se ostavinski postupak nastaviti nakon pra-
vosnažnog okončanja predmetne parnice.
Protiv navedenog rješenja ..., sin ostavitelja, je
blagovremeno izjavio žalbu ...
Žalba nije osnovana.
Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje u granica-
ma žalbenih razloga i po službenoj dužnosti, pa je
odlučeno kao u izreci iz sljedećih razloga:
Iz spisa predmeta i obrazloženja prvostepenog
suda proizilazi da je u ostavinskom postupku iza
umrlog ... prekinut taj postupak rješenjem o pre-
kidu prvostepenog suda od 8. 4. 2015. godine i
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
nasljednici upućeni na parnicu zbog toga što su
zakonski nasljednici – djeca ostavitelja osporila va-
ljanost testamenta ostavitelja u korist R. M., supru-
ge ostavitelja, da su nasljednici, iako ta parnica nije
završena, zahtijevali od suda da nastavi ostavinski
postupak jer je završena druga parnica također iz-
među nasljednika ostavitelja, a u pogledu utvrđenja
da ostavinska masa predstavlja bračnu stečevinu
između ostavitelja i R. A., bivše supruge ostavitelja.
Ova parnica je završena sudskom nagodbom, što se
i u žalbi potvrđuje
Međutim kako još uvijek nije završena parnica
između nasljednika koja se odnosi na utvrđenje
ništavosti testamenta, prvostepeni sud je pravilno,
odlučujući o prijedlogu nasljednika, prekinuo po-
stupak pobijanim rješenjem jer se nisu stekli uvjeti
za nastavak postupka (iako je u toku ranijeg preki-
da doneseno djelimično rješenje o nasljeđivanju u
pogledu novčanih sredstava ostavitelja jer taj dio
ostavinske mase među nasljednicima nije bio spo-
ran). ZPP).
Prvostepeni sud je potpuno i pravilno utvrdio či-
njenično stanje i pri tome nije učinio povrede odre-
daba vanparničnog, odnosno parničnog postupka
koje bi bile od uticaja na zakonitost i pravilnost
pobijanog rješenja pa se žalbeni navodi cijene kao
neosnovani i paušalni.
(Rješenje Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 17
0 O 031865 21 Gž od 21. 4. 2021. godine)
RADNO PRAVO
Povreda radne
obaveze duži period
Član 88. stav 1. Zakona o radu
KADA SE RADI O POVREDI RADNE OBAVEZE KOJA JE
KONTINUIRANO TRAJALA KROZ DUŽI VREMENSKI
PERIOD, TADA SE ROK ZA IZVANREDNO OTKAZIVA-
NJE UGOVORA O RADU RAČUNA OD DANA KADA
JE POSLODAVAC SAZNAO ZA PONAŠANJE ZAPO-
SLENIKA KOJE JE POVREDI RADNE OBAVEZE DALO
OBILJEŽJE TEŠKE POVREDE RADNE OBAVEZE.
Iz obrazloženja:
Prvostepenom presudom Općinskog suda u ...
odlučeno je:
„Utvrdjuje se da je otkaz Ugovora o radu ... ne-
zakonit, pa se poništava Odluka o otkazu Ugovora
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
o radu ...te se tuženom nalaže da tužitelja vrati na
posao koji je obavljao prije donošenja odluke o ot-
kazu ugovora o radu.
Nalaže se tuženom da tužitelju isplati kako sli-
jedi:...
Drugostepenom presudom Kantonalnog suda
u ... donesena je odluka koja glasi:„Žalba tuženog se
uvažava, a prvostepena presuda preinačava tako što
se odbija tužbeni zahtjev iz tačke I u cijelosti i iz tačke
II u dijelu koji se odnosi na isplatu razlike plate...
Žalba tuženog se odbija a prvostepena presuda
potvrđuje u dijelu koji se odnosi na isplatu ...
Protiv drugostepene presude reviziju je blago-
vremeno izjavio tužitelj i to zbog povreda odredaba
parničnog postupka iz člana 209. ZPP učinjenih u
postupku pred drugostepenim sudom i pogrešne
primjene materijalnog prava ...
Revizija nije osnovana.
Nije osnovan ni revizijski razlog pogrešne pri-
mjene materijalnog prava (član 240. stav 1. tačka 2.
Predmet spora je utvrđenje da je rješenje o otka-
zu ugovora o radu br. 120/11 od 14. 1. 2011. godine
nezakonito, te da se kao takvo poništi, da se tuženi-
ku naloži povrat tužitelja na poslove i zadatke koje
je obavljao prije donošenja odluke o otkazu ugovo-
ra o radu, da se obaveže tuženi da na ime neto ne-
isplaćene plaće ... sa pripadajućom zakonskom za-
teznom kamatom, uz naknadu troškova postupka.
Na osnovu ... utvrđenog činjeničnog stanja pr-
vostepeni sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev
zaključivši da je odluka o otkazu ugovora o radu
nezakonito donesena pa je usvojio tužbeni zahtjev
za poništenje odluka o prestanku radnog odnosa
budući da se nisu ispunili uvjeti iz člana 88., člana
89. i člana 90. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, broj
43/99, 32/00 i 29/03) za otkazivanje tužitelju ugovo-
ra o radu i obavezao tuženog da tužitelju za sporni
period isplati naknadu plaće....
Suprotno prigovoru revidenta, po ocijeni i ovog
revizijskog suda, drugostepeni sud je na pravilno
utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenilo ma-
terijalno pravo. Drugostepeni sud je pravilno izveo
zaključak da je tužitelj izostao sa posla u trajanju
dužem od tri dana, a koji izostanak nije opravdao,
čime je počinio težu povredu radne dužnosti propi-
sane čl. 41. stav 2. i stav 3. Pravilnika o radu tuženog
i člana 88. stav 1. Zakona o radu. Budući da je tuženi
kao poslodavac u postupku pred sudom u skladu
93
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
sa odredbom člana 91. Zakona o radu dokazao po-
stojanje razloga za otkaz i da ponašanje tužitelja
kao zaposlenika predstavlja težu povredu radne
dužnosti koja ima za posljedicu prestanak radnog
odnosa u smislu člana 88. stav 1. Zakona o radu i da
tuženi nije ni bio obavezan tužitelju omogućiti da
iznese svoju odbranu (član 90. ZOR), jer su postoja-
le okolnosti zbog kojih nije bilo opravdano očeki-
vati od poslodavca da to učini, pa su lišeni valjanog
pravnog uporišta prigovori revizije o pogrešnoj
primjeni materijalnog prava.
Bez osnova je prigovor revidenta da tuženi kod
donošenja odluke o otkazu ugovor o radu nije is-
poštovao zakonom propisan rok iz član 89. Zakona
o radu.
U postupku pred nižestepenim sudovima je
utvrđeno, da je tužitelj izostao sa posla u razdoblju
od 29. 11. 2010. godine do 14. 1. 2011. godine, da
je tuženi otkazao tužitelju ugovor o radu izvanred-
nim otkazom navodeći neopravdani izostanak sa
posla od 29. 11. 2010. godine do 14. 1. 2011. godi-
ne i da je tužitelj tek 7. 2. 2011. godine dostavio tu-
ženom doznake za bolovanje ovlaštenog liječnika
o privremenoj nesposobnosti za rad za period od
29. 11. 2010. godine do 31. 1. 2011. godine. Dakle,
utvrđeno je da je tužitelj izostao sa posla zbog pri-
vremene nesposobnosti za rad, a da o tome nije
obavijestio tuženog u roku iz člana 65. stav 3. Za-
kona o radu (doznake za bolovanje dostavio 7. 2.
2011. godine), a niti je dokazao da nije bio u mo-
gućnosti da ih dostavi na vrijeme. Kako se dakle
tužitelj izostao sa posla cijeli mjesec decembar, a
svoj izostanak nije opravdao u zakonom propisa-
nom roku, po mišljenju ovog suda radi se o povre-
di radne obaveze koja je kontinuirano trajala kroz
duži vremenski period, pa se rok za izvanredno
otkazivanje ugovora o radu računa od dana kada
je poslodavac saznao za ponašanje zaposlenika
koje je povredi radne obaveze dalo obilježje teš-
ke povrede radne obaveze. U konkretnom slučaju
tužitelj je propustio da postupi u skladu sa članom
65 stav 3. Zakona o radu na način da u zakonom
propisanom roku obavijesti tuženog i dostavi
mu doznake za bolovanja ovlaštenog liječnika o
privremenoj nesposobnosti za rad za navedeno
vrijeme izostanka sa posla. Budući da je tužitelj
propustio da po proteku mjeseca decembra 2010.
godine, u kojem mjesecu je izostao sa posla, dosta-
vi tuženom doznake za bolovanje, pa u toj situaciji
94
po ocjeni i ovog suda tek tada je tuženi saznao da
postoji povreda radne dužnosti iz člana 41. stav 2.
i stav 3. Pravilnika o radu tuženog i člana 65. stav
3. Zakona o radu, a zbog kojih činjenica je tuženi
dao tužitelju sporni otkaz i da je od tada počeo teći
zakonom propisani rok od 15 dana. Ovo, jer sa sta-
novišta pravilne primjene čl. 89. Zakona o radu rok
od 15 dana počinje teći od dana kada je za činjeni-
cu na kojoj se zasniva izvanredni otkaz saznalo lice
koje je kod poslodavca ovlašteno za odlučivanje
o pravima i obavezama iz radnog odnosa (čl. 101.
st. 1. ZOR) ili lice koje je zbog ovlaštenja obavezno
izvijestiti nadležnu osobu o činjenici teže povrede
radnih obaveza, a koja je razlog za otkaz. Od tog
dana, poslodavac ukoliko izvanredno otkazuje
ugovor o radu – tada unutar 15-dnevnog roka iz
čl. 89. ZOR treba utvrditi činjenično stanje i ocije-
niti ima li dovoljno osnove za izvanredno otkazi-
vanje. Po proteku tog roka izvanredni otkaz se više
ne može dati. Dakle, odmah reagovati i u tom roku
izvršiti sve provjere i ocijeniti ima li mjesta dono-
šenju odluke o otkazu bez poštivanja otkaznog
roka (čl. 88. ZOR). Budući da je tuženi saznao za či-
njenicu zbog koje je dao otkaz tužitelju početkom
januara 2011. godine, a odluku o otkazu ugovora
o radu donio 14. 1. 2011. godine, što znači da je
ispoštovan rok propisan odredbom člana 89. Zako-
na o radu, odnosno da je ugovor o radu otkazan
u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu
zbog koje se daje otkaz.
Suprotno prigovoru revizije, za odluku u ovoj
pravnoj stvari irelevantno je što se tužitelj u vrije-
me donošenja sporne odluke nalazio na bolova-
nju budući da se u konkretnom slučaju ne radi o
situaciji kakvu ima u vidu odredba člana 64. stav 1.
Zakona o radu budući da tužitelj tokom postupka
nije dokazao da je bio privremeno nesposoban za
rad zbog povrede koju je pretrpio na radu, a niti je
dokazao da je obolio od profesionalne bolesti.
Kod utvrđenja da je odluka o otkazu ugovora o
radu zakonita i da je tužitelju prestao radni odnos
kod tuženog, sami tim i prestala su i prava koja pro-
izilaze iz odredbi člana 96. stav 2. Zakona o radu.
Stoga su nižestepeni sudovi pravilnom primjenom
materijalnog prava odbili tužitelja i sa ovim dije-
lom tužbenog zahtjeva.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj:
17 0 Rs 031922 20 Rev od 2. 2. 2021. godine)
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
Neopravdan izostanak
sa posla i otkaz
ugovora o radu
Član 89. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“,
br. 43/99, 32/00 i 29/03)
KADA POSLODAVAC POZOVE ZAPOSLENICU DA
SE U ROKU OD 7 DANA IZJASNI U VEZI NEDOLA-
SKA NA POSAO KAO RAZLOGOM ZA POSTOJANJE
TEŽE POVREDE RADNE DUŽNOSTI, ROK ZA DAVA-
NJE OTKAZA UGOVORA O RADU BEZ OTKAZNOG
ROKA, RAČUNA SE POČEV OD NAREDNOG DANA
NAKON ISTEKA DATOG ROKA.
Iz obrazloženja:
Drugotužiteljica nije dolazila na posao u perio-
du od 4. 5. do 20. 5. 2011. godine, a otkaz ugovora
o radu dat 23. 5. 2011. godine. Tužena je kao po-
slodavac dana 6. 5. 2011. godine pozvala drugotu-
žiteljicu da u roku od 7 dana da odbranu u vezi sa
nedolaskom na posao kao razlogom za postojanje
teže povrede radne dužnosti, pa se i u tom slučaju
rok računa od 13. 5. 2011. godine, iz čega proizila-
zi da je odluka o otkazu ugovora o radu bez otka-
znog roka i za drugotužiteljicu donesena u okviru
zakonskog roka od 15 dana.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj:
17 0 Rs 083248 18 Rev od 6. 6. 2019. godine,
Odlukom Ustavnog suda BiH, AP-3575/19
APELACIJA ODBIJENA KAO NEOSNOVANA)
Šteta na radu i
u vezi sa radom
Članak 93. Zakona o radu
POSLODAVAC JE ODGOVORAN ZA NAKNADU
ŠTETE RADNIKU KOJU JE RADNIK DOŽIVIO NA
RADNOM MJESTU OBAVLJAJUĆI RAD ILI IZVAN
RADNOG MJESTA, ALI OBAVLJAJUĆI RAD ZA PO-
SLODACA.
Iz obrazloženja:
U ovoj pravnoj stvari nesporno je da je tužitelj
fizičku povredu uslijed pada zadobio na putu pre-
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
ma poslu, 200 metara od kruga u kojem se nalaze
prostorije poslodavca u kojim je tužitelj obavljao
rad. Prema članku 93. Zakona o radu („Sl. novine
FBiH“, broj 62/15) poslodavac je odgovoran za šte-
tu koju radnik doživi na radu ili u vezi sa radom i
to prema pravilima o odgovornosti za štetu obli-
gacionog prava. Da bi se radilo o povredi na radu i
vezi sa radom, potrebno je da postoji uzročno po-
sljedična veza i to radnog i tehnološkog procesa i
organizacije rada poslodavca i same štetne poslje-
dice. U ovom slučaju bi bila primjenjiva odredba
članka 154. stavak 1. Zakona o obligacionim odno-
sima, koja određuje naknadu štete od onoga tko
je štetu prouzrokovao, osim ako se dokaže da nije
kriv. To je opće pravilo o odgovornosti, obzirom da
se ne radi o opasnoj stvari ili djelatnosti i da šteta
uopće nije nastala u neposrednom procesu rada,
već izvan kruga prostorija poslodavca, koje se ima
primijeniti prema upućujućoj odredbi Zakona o
radu. Dakle, šteta se dogodila na putu na posao i
to padom tužitelja, te sam pad nema nikakve veze
sa radnim mjestom, radnim zadacima, procesom
ili organizacijom rada tužitelja kod tuženog. Iz
ovoga proizilazi da nema povrede na radu i u vezi
sa radom, niti ima krivnje tuženog. Sam dolazak i
odlazak sa posla, povrede nastale na putu nisu u
opisu rada i radnom mjesta tužitelja kod tuženog,
da bi se moglo govoriti o povredi na radu i u vezi sa
radom, jer je tužitelj svoje poslove obavljao u pro-
storijama tuženog (nesporno). Samo poslovi koji
su vezani za odlazak i dolazak (primjerice, odlazak
van kruga prostorija poslodavca radi izvršenja rad-
nog zadataka kakav je posao inspektora koji je na
putu prema osobi koju inspekcijski nadzire pretr-
pio povredu ili posao policajca kojem je radni za-
datak bio na putu i sl.) i to na način da se upravo
na taj način izvršavaju, mogu se svrstati u poslove
uslijed čijeg obavljanja izvan sjedišta poslodavca
može doći do povrede, a da se radi o povredi na
radu i u vezi sa radom. Dakle, povreda tužitelja nije
nastupila na radu i u vezi sa radom, nije u krivnji
poslodavca, niti je posljedica bavljenja opasnom
djelatnosti (stvari) iz opisa djelatnosti poslodavca.
(Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu, broj:
65 0 Rs 635944 18 Rsž od 26. 3. 2021. godine)
95
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI

POREZI I CARINE jeća za upravne sporove ovog suda, nisu pravilni.

Pravilno je u postupku kontrole utvrđeno da je
Oslobađanja od plaćanja tužitelj dana 25. 3. 2016. godine, izvršio prodaju ro-
vokopača-JCB 4CX 14HFWM i za istu kupcu Opština
uvoznih dažbina Novi Grad ispostavio fakturu bro: 098 BSP160006, u
Član 176. stav 5. Zakona o carinskoj politici Bosne i
ukupnom iznosu od 148.300 KM, bez obračunatog
Hercegovine (“Sl. glasnik BiH”, br. 57/04, 51/06, 93/08
PDV-a, pri čemu se na fakturi nije pozvao na odred-
i 54/10)
bu Zakona o PDV-u po kojoj bi se navedeni promet
Član 2. stav 2. i član 3. Odluke o postupku ostvariva-
smatrao oslobođenim od plaćanja PDV-a, nego se
nja prava na oslobađanje od plaćanja uvozne daž-
pozvao na rješenje šefa Grupe za carinske postup-
bine na opremu koja se stavlja u promet za organe
ke broj: 03/6-2/11-UP/I-18-3-810/16 od dana 17. 3.
civilne zaštite i vatrogastva („Sl. glasnik BiH“, broj
2016. godine, te da je u postupku kontrole prilo-
77/10)
žio navedeno rješenje Grupe za carinske postupke
Član 3. i 4. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl.
RC Sarajevo, prema kojem je uvezao i kao uvoznik
glasnik BiH, broj 9/05)
(naveden u polju 8 JCI), za korisnika Služba civilne
zaštite Opštine Novi Grad Sarajevo, prijavio za ca-
u POSTUPKU KONTROLE PLAĆANJA UVOZNIH
rinjenje rovokopač JCB 4CX 14HFWM po JCI IM4
DAŽBINA UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVA-
broj C-21057 od 14. 3. 2016. godine kod CI Sarajevo.
NJE BOSNE I HERCEGOVINE NE MOŽE OBAVEZA-
Takođe, u postupku kontrole je pravilno utvrđeno
TI UVOZNIKA NA PLAĆANJE UVOZNIH DAŽBINA
da je tužitelj, dana 28. 9. 2016. godine, izvršio pro-
SAMO IZ RAZLOGA ŠTO UVOZNIK NA FAKTURI
daju rovokopača-JCB 4CX 14HFWM i kupcu Opšti-
NIJE NAVEO ODREDBE ZAKONA KOJE SU OSNOV
na Ilidža ispostavio fakturu broj: 098 BSP160037, u
OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA UVOZNIH DAŽBI-
ukupnom iznosu od 141.900 KM, bez obračunatog
NA, KADA JE UVOZNIK NA FAKTURI NAVEO BROJ
PDV-a, pri čemu se na fakturi nije pozvao na za-
PRAVOSNAŽNOG RJEŠENJA NADLEŽNOG ORGA-
konsku odredbu po kojoj bi se navedeni promet
NA UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE KO-
smatrao oslobođenim od plaćanja PDV-a, nego se
JIM JE OSLOBOĐEN PLAĆANJA CARINE I POREZA
pozvao na rješenje šefa Grupe za carinske postup-
NA DODATU VRIJEDNOST NA UVEZENU ROBU.
ke broj: 03/6-2/11-UP/I-18-3-2667/16 od dana 27.
9. 2016. godine, koje je i priložio i prema kojem je
Iz obrazloženja:
tužitelj uvezao i kao uvoznik (naveden u polju 8 JCI),
Iz stanja spisa proizlazi da je je tužitelju za pore-
za korisnika Služba civilne zaštite Opštine Ilidža, pri-
ski period od 1. 9. 2013. - 31. 12. 2016. godine, utvr-
javio za carinjenje rovokopač JCB 4CX 14HFWM.
đen razrez indirektnih poreza u ukupnom iznosu
U konkretnom slučaju poreski organi su, prije
od 49.334,00 KM, jer je u postupku kontrole utvrđe-
svega, propustili primijeniti opšta načela uprav-
no da je tužitelj izvršenim uvozom dva rovokopača
nog postupka, koja se primjenjuju i na konkretan
i ispostavljanjem faktura za iste, svojim kupcima
postupak, a čija primjena nije bila, niti je mogla
Opština Novi Grad i Opština Ilidža, izvršio opore-
biti ograničena Zakonom o postupku indirektnog
zivu isporuku dobara na teritoriji BiH uz naknadu,
oporezivanja. Naime, u članu 5. Zakona o uprav-
u skladu sa članom 3. i 4. Zakona o PDV-u. Nadalje,
nom postupku („Službeni glasnik BiH“, broj: 29/02
poreski organi zaključuju da je neosnovano pozi-
do 93/09) u okviru opštih odredbi, propisano je na-
vanje tužitelja na rješenja od 17. 3. 2016. godine i
čelo zaštite prava i sloboda građana i zaštita javnog
rješenja 27. 9. 2016. godine, a kojim rješenjima se
interesa, prema kojem su organi uprave i instituci-
tužitelj oslobađa plaćanja carine i PDV-a za uvoz
je koje imaju javna ovlaštenja prilikom postupanja
predmetne robe odnosno rovokopača, iz razloga
dužni strankama omogućiti da što lakše zaštite i
što prema njihovom utvrđenju navedena rješenja
ostvare svoja prava. Prema stavu 2. navedenog čla-
ne predstavljaju osnov za oslobođenje od obaveze
na, kad službena osoba koja rješava neku upravnu
plaćanja indirektnih poreza na promet usluga koji
stvar, s obzirom na postojeće činjenično stanje, sa-
je izvršen na teritoriji Bosne i Hercegovine.
zna ili ocijeni da određena stranka ima osnova za
Po shvatanju apelacionog vijeća, navedeni za-
ostvarenje nekog prava, upozorit će je na to.
ključci poreskih organa, koji su prihvaćeni i od vi-

96
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
Takođe, poreski organi su u cilju utvrđivanja
materijalne istine (načelo materijalne istine, član 9
Zakona o upravnom postupku BiH), dužni utvrdi-
ti stvarno stanje stvari i sve činjenice od uticaja za
rješenje upravne stvari.
U tom smislu apelaciono vijeće nalazi da su po-
reski organi bili u obavezi, da tužitelju omoguće
da što lakše ostvari svoja prava, ne da kao ključan
imaju u vidu formalni propust tužitelja što na ispo-
stavljenim fakturama nije naveo odredbu Zakona
o PDV-u po kojoj bi se navedeni promet smatrao
oslobođenim od plaćanja PDV-a. Poreski organi,
kao i vijeće za upravne sporove su u potpunosti
zanemarili rješenja Grupe za carinske postupke RC
Sarajevo, koje je tužitelj i u predmetnom postupku
priložio, te su po shvatanju ovog apelacionog vi-
jeća, pogrešno ocijenili da je tužitelj bio dužan da
na ispostavljenim fakturama izvrši obračun PDV-a,
shodno članu 55. Zakona o PDV-u.
Pravosnažna rješenja u kojima su primijenjene
zakonske odredbe o oslobađanju plaćanja indirek-
tnih poreza predstavljaju suštinu, odnosno osnov
za oslobođenje od obaveze plaćanja PDV-a na
promet usluga koji je izvršen na teritoriji Bosne i
Hercegovine.
Za apelaciono vijeće neprihvatljivo je shvatanje
organa tužene, koje prihvata i prvostepeni sud, da
jaču pravnu snagu ime navođenje na fakturi odred-
be zakona koja je osnov oslobađanja plaćanja indi-
rektnih poreza od navođenja konkretnog rješenja
organa tužene kojim je to zakonsko pravo, u kon-
kretnom slučaju, pravosnažno utvrđeno.Samo na-
vođenje na fakturi odredbi zakona koje daju osnov
za oslobađanje indirektnih poreza, nije garancija da
to pravo u svakom konkretnom slučaju i pripada. To
pravo utvrđuje nadležni upravni organ tužene, što
je navedenim rješenjima i utvrđeno.
Po shvatanju apelacionog vijeća, iz obrazlože-
nja predmetnih rješenja Grupe za carinske postup-
ke RC Sarajevo od 17. 3. 2016. godine i 27. 9. 2016.
godine, nesporno proizilazi da je tužitelj kao uvo-
znik za korisnika Služba civilne zaštite Opštine Novi
Grad Sarajevo, odnosno korisnika Opština Ilidža
- Služba civilne zaštite, oslobađen od plaćanja ca-
rine i PDV-a, za naprijed označenu robu, prijavlje-
nu za carinjenje za potrebe organa civilne zaštite i
vatrogastva kod CI Sarajevo. Nesporno je da je uz
zahtjev za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbi-
na, po članu 176. stav (5) Zakona o carinskoj poli-
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
tici BiH i Odluke o postupku ostvarivanja prava na
oslobađanje od plaćanja uvozne dažbine na opre-
mu koja se stavlja u promet za organe civilne za-
štite i vatrogastva, tužitelj priložio predmetne JCI i
uvozne dispozicije, Ugovore zaključene sa označe-
nim Oštinama, kao i njihove Anekse, obrasce za ci-
jene ponude robe i ovjerene specifikacije robe po
tarfinim oznakama i naimenovanjima iz Carinske
tarife BiH uz označavanje količine, pojedinačne i
ukupne vrijednosti. Tužitelj je u konkretnom sluča-
ju angažovan kao pravno lice koje je registrovano
za obavljanje djelatnosti trgovine na veliko stroje-
vima za rudarstvo i građevinarstvo koje je izvršilo
uvoz mašina s obzirom da krajnji korisnici - Službe
civilnih zaštita opština Novi Grad Sarajevo i Ilidža,
ne mogu vršiti uvoz dobara. Poreski organi, po
shvatanju apelacionog vijeća, pogrešno smatraju
da tužitelj ne podliježe poreskom oslobađanju, s
obzirom da je uvoz predmetne robe - rovokopača
bio oslobođen plaćanja carine i PDV-a, u smislu rje-
šenja Grupe za carinske postupke RC Sarajevo od
17. 3. 2016. godine i 27. 9. 2016. godine.
(Presuda Apelacionog vijeća Suda Bosne i
Hercegovine, broj: S1 3 U 030813 20 Uvp
od 25. 3. 2021. godine)
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
Isplata zatezne kamate
na zaostale penzije
Član 277. Zakona o obligacionim odnosima
ISPLATA ZATEZNE KAMATE NA ZAOSTALE PENZIJE
KOJE JE FOND PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGU-
RANJA ISPLATIO KORISNIKU NAKON DONOŠENJA
PRESUDE VRHOVNOG SUDA NE MOŽE SE TRAŽITI
ZAHTJEVOM OSIGURANIKA OD FONDA PIO, VEĆ
SE RADI O ZAHTJEVU KOJI SE OSTVARUJE TUŽBOM
U PARNIČNOM POSTUPKU, JER ZAKON O PENZIJ-
SKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU PREDSTAV-
LJA LEX SPECIALIS KOJIM SU UREĐENI UPRAV-
NO-PRAVNI ODNOSI, ODNOSNO REGULISANJE
PRAVA IZ PIO KOJE ODREDBE NE SADRŽE OSNOV
ZA ISPLATU ZAKONSKE ZATEZNE KAMATE.
Iz obrazloženja:
Presudom nižestepenog suda odbijena je tuž-
ba tužioca M. S. protiv rješenja tuženog Fonda za
97
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske,
kojim je odbijena žalba tužioca izjavljena protiv za-
ključka Fonda PIO, Filijala T. broj ………… od 2. 12.
2019. godine, a tim zaključkom je odbačen zahtjev
tužioca za isplatu zakonske zatezne kamate.
Odbijanje tužbe je obrazloženo razlozima da je
pravilan zaključak prvostepenog organa i tuženog
da Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju
predstavlja lex specialis kojim su uređeni uprav-
no-pravni odnosi, odnosno regulisanje prava iz PIO
koje odredbe ne sadrže osnov za isplatu zakonske
zatezne kamate propisane odredbom člana 277
stav 1 Zakona o obligacionim odnosima („Sl. list
SFRJ“ broj 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89 i „Sl. glasnik
RS“ broj 17/93, 3/96, u daljem tekstu: ZOO). Obave-
za isplate kamate nije predviđena u slučaju povrata
preplaćenog iznosa, koji povrat je dužan da izvrši
korisnik prava iz PIO po osnovu člana 161 Zakona
o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. glasnik
RS“ broj 134/11, 82/13 i 103/15, u daljem tekstu:
Zakon o PIO). Prema stavu suda, zakonska zatezna
kamata je propisana članom 277 ZOO i odnosi se na
docnju u ispunjavanju novčane obaveze koja pro-
izlazi iz jednog od izvora obligacija propisanih tim
zakonom, pa kako pravo na penziju ne nastaje iz
obligacionog odnosa to kašnjenje u isplati penzije
ne daje pravo njenom korisniku da zahtijeva ispla-
tu zakonske zatezne kamate, zbog čega je osporeni
akt donijet pravilnom primjenom Zakona o PIO.
Blagovremenim zahtjevom za vanredno preis-
pitivanje pobijane presude, tužilac osporava nave-
denu presudu iz razloga sadržanih u odredbi čla-
na 35. stav 2. Zakona o upravnim sporovima („Sl.
glasnik RS“, broj 109/05 i 63/11, u daljem tekstu:
ZUS). Ističe da tuženi nije vodio računa o načelu
zakonitosti iz člana 5 Zakona o opštem upravnom
postupku („Sl. glasnik RS”, broj 13/02, 87/07, 50/10
i 66/18, u daljem tekstu: ZOUP) jer mu je tuženi
uskratio pravo na penziju u određenom periodu, a
penzija predstavlja stečenu ličnu imovinu u smislu
člana 1 Protokola 1 uz Evropsku konvenciju o zašti-
ti ljudskih prava i osnovnih sloboda, pa zbog kaš-
njenja u isplati penzije tužilac ima pravo na zakon-
sku zateznu kamatu po stopi koja se primjenuje u
RS. Predlaže da se zahtjev uvaži, pobijana presuda
preinači, a tužiocu dosude troškovi upravnog spo-
ra prema iskazanom troškovniku.
Vrhovni sud je zahtjev tužioca odbio kao neo-
snovan iz sljedećih razloga:
98
Prvostepenim zaključkom tuženog odbačen je
zahtjev tužioca za isplatu zakonske zatezne kama-
te uz obrazloženje da je odnos korisnika i Fonda
PIO odnos upravno-pravne prirode, a ne obligaci-
one, te da Zakonom o PIO nije propisano pravo na
zakonsku zateznu kamatu, zbog čega nema uslova
da Fond PIO odlučuje o zahtjevu tužioca kao ko-
risnika prava iz PIO za obračun i isplatu zakonske
zatezne kamate. Osporenim aktom je odbijena
žalba tužioca uz prihvatanje razloga iz prvostepe-
nog zaključka, s tim što tuženi dodaje da je Zakon
o PIO lex specialis i da ne sadrži pravni osnov za
isplatu zakonske zatezne kamate. Napominje, da
se zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate ne
zasniva na obligacionom odnosu iz ZOO (ugovoru,
naknadi štete, sticanju bez osnova, poslovodstvu
bez naloga itd.), pa samim tim žalilac nema pravo
na isplatu zakonske zatezne kamate s obzirom da
bi to pravo imao samo u slučaju da je dužnik za-
kasnio sa njenim ispunjenjem pod uslovom da je
obaveza nastala iz nekog izvora obligacije.
Odredbom člana 277. stav 1. ZOO propisano
je da dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane
obaveze duguje, pored glavnice i zateznu kamatu
po stopi utvrđenoj zakonom. Na osnovu citirane
odredbe zatezna kamata predstavlja sporedno po-
traživanje zbog kašnjenja sa isplatom glavne oba-
veze (novčanog potraživanja).
Na osnovu činjeničnog utvrđenja proizlazi da je
tužiocu rješenjem Filijale T. broj … od 20. 7. 2015. go-
dine prestalo pravo na invalidsku penziju sa danom
20. 7. 2015. godine. Nakon toga tužilac je pokrenuo
upravin spor koji je okončan presudom Okružnog
suda u T. broj ………od 13. 8. 2016. godine, kojom
je odbijena tužba kao neosnovana. Odlučujući po
zahtjevu tužioca za vanredno preispitvanje navede-
ne presude, Vrhovni sud je donio presudu ……..od
7. 8. 2019. godine kojom je zahtjev uvažio, pobijanu
presudu preinačio na način da je tužbu uvažio i os-
poreni akt poništio. Postupajući u izvršenju presu-
de Vrhovnog suda tužiocu je isplaćena razlika svih
penzija za navedeni period u iznosu od 9.101,07
KM. Tužilac je zahtjevom od organa uprave zatražio
isplatu zakonske zatezne kamate smatrajući da mu
je razlika penzije isplaćena sa zakašnjenjem.
Po ocjeni ovog suda, pravilno tuženi u prvoste-
penom zaključku ističe da nisu ispunjeni uslovi za
odlučivanje po zahtjevu tužioca za isplatu zakonske
zatezne kamate u upravnom postupku po osno-
vu Zakona o PIO, u kojem postupku se odlučuje o
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Isto
tako pravilno je zaključivanje nižestepenog suda u
pobijanoj presudi kojim je odbijena tužba i održan
na snazi osporeni akt, da Zakon o PIO predstavlja lex
specialis za regulisanje prava iz penzijskog i invalid-
skog osiguranja i da njime nije regulisano pitanje
isplate zakonske zatezne kamate.
To pitanje je regulisano obligacionim propi-
sima, tačnije, članom 277. ZOO pa ukoliko tužilac
smatra da je prilikom isplate penzije došlo do za-
kašnjenja u njenoj isplati od strane tuženog i da
mu po tom osnovu pripada pravo na zakonsku
zateznu kamatu, to pravo može ostvarivati jedino
tužbom u redovnoj građanskoj parnici.
Iz navedenih razloga, neosnovano je pozivanje
tužioca na povredu člana 1 Protokola 1 uz Evrop-
sku konvenciju, jer je tužiocu priznato pravo na
penziju i izvršena isplata zaostalih iznosa penzije.
Takođe je neosnovano ukazivanje tužioca da
je prilikom donošenja prvostepenog zaključka i
osporenog akta, povređeno načelo zakonitosti iz
člana 5 ZOUP, jer je tuženi upravne akte donio pri-
mjenom odgovarajućih zakona i drugih propisa, u
ovom konkretnom slučaju primjenom Zakona o
PIO i Statuta Fonda PIO.
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske broj:
15 0 U 004578 20 Uvp od 18. 2. 2021. godine)
UPRAVNI POSTUPAK
Ponovni zahtjev stranke
o čijem zahtjevu je ranije
riješeno u upravnom postupku
Člana 116. stav 3. Zakona o upravnom postupku
(“Službeni glasnik BiH”, br. 29/02, 12/04, 88/07,
93/09, 41/13 i 40/16)
Kad upravni organ utvrdi da je stranka
podnijela zahtjev koji se zasniva na istom
pravnom i istom ili sličnom činjeničnom
osnovu, povodom kojeg je postupak po
zahtjevu iste stranke u toku pred tim or-
ganom ili po čijem zahtjevu je ranije rije-
šeno, upravni organ će zaključkom odba-
citi zahtjev.
Iz obrazloženja:
Odlučujući o ponovljenom zahtjevu tužitelja,
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
tuženi je zaključkom od 4. 1. 2019. godine, odbacio
tužiteljev zahtjev za priznavanje prava na naknadu
za odvojeni život, jer se zahtjev zasniva na istom
pravnom i činjeničnom osnovu povodom kojeg
je ranije odlučeno, te je pobijanim rješenjem broj:
UP II 16-15-08-34-7-3-2/19 od 21. 2. 2019. godine,
odbijena kao neosnovana žalba tužitelja protiv na-
vedenog zaključka.
Prvostepena presuda kojom je odbijen tužbeni
zahtjev zasnovana je na utvrđenju da su pobijani
zaključak od 4. 1. 2019. godine, kojim je odbačen
tužiteljev zahtjev, i rješenje tužene od 21. 2. 2019.
godine, kojim je odbijena žalba tužitelja, pravilni
i zakoniti, jer je tužena već ranije konačnim rješe-
njem odlučila o tužiteljevom zahtjevu koji se zasni-
va na istom činjeničnom i pravnom osnovu.
Navedena utvrđenja koja prihvata i ovo vijeće,
nisu dovedena u sumnju navodima žalbe, jer je pr-
vostepeni sud, cijenivši provedene dokaze, pravil-
no i potpuno utvrdio činjenično stanje na koje je
pravilno primjenio materijalno pravo.
Naime, pravilan je zaključak prvostepenog
suda da se tužiteljev zahtjev za priznavanje prava
na naknadu za odvojeni život od 1. 7. 2016. godi-
ne, te ponovljeni zahtjev od 17. 12. 2018. godine,
zasnivaju na istom činjeničnom i pravnom osnovu,
jer se i prvim i drugim zahtjevom potražuje utvr-
đenje prava na naknadu za odvojeni život nakon
što je tužitelj promijenio mjesto prebivališta (Lak-
taši, Mrčevci bb), čime je udaljenost njegova mje-
sta rada i prebivališta postala veća od 80 km, što je
uslov za ostvarenje prava na odvojeni život.
Stoga je, pravilnom primjenom odredbe člana
116. stav 3. Zakona o upravnom postupku (Službeni
glasnik BiH, broj: 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i
40/16), kojom je propisano da, ako organ utvrdi da
je stranka podnijela zahtjev koji se zasniva na istom
pravnom i istom ili sličnom činjeničnom osnovu,
povodom kojeg je postupak po zahtjevu iste stran-
ke u toku pred tim organom ili po čijem zahtjevu
je ranije riješeno, upravni organ će zaključkom od-
baciti zahtjev, Ministarstvo odbrane BiH donijelo
pravilnu i zakonitu odluku – zaključak od 4. 1. 2019.
godine, kojim je predmetni zahtjev odbačen uz va-
ljano obrazloženje da je o istom već odlučeno.
Samim tim pravilna je i odluka kojim je žalba
tužitelja na navedeni zaključak odbijena kao neo-
snovana.
(Presuda Suda Bosne i Hercegovine,
broj: S1 3 P 032106 20 Gž od 11. 6. 2020. godine)
99
 PITANJA
AKTUELNA
NOVOSTI I ODGOVORI
IZPRAKSA SUDOVA U BOSNE
ZAKONODAVSTVA BOSNI II HERCEGOVINI
HERCEGOVINE
BOSNA I HERCEGOVINA
„Sl. glasnik BiH“, broj 38,
od 22. 6. 2021. godine
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
- Uputstvo za provođenje nacionalnog po-
stupka provoza za uputrebu NCTS sistema
– stupa na snagu narednog dana od dana obja-
ve, a primjenjivat će se od dana početka pri-
mjene Odluke o provođenju Zakona o carinskoj
politici BiH
„Sl. glasnik BiH“, broj 40,
od 29. 6. 2021. godine
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
- Uputstvo o provođenju provoznog postup-
ka upotrebom rezervnog postupka - stupa
na snagu narednog dana od dana objave
- Uputstvo o ovlaštenom pošiljaocu - stupa
na snagu narednog dana od dana objave
- Uputstvo o upotrebi osiguranja u postup-
ku provoza - stupa na snagu narednog dana
od dana objave
- Uputstvo o pojednostavljenom postupku
provoza robe zrakoplovom - stupa na snagu
danom početka primjene Odluke o provođenju
Zakona o carinskoj politici u BiH i objavljuje se
u “Službenom glasniku BiH” i na službenoj web
stranici Uprave za indirektno oporezivanje:
www.uino.gov.ba
- Uputstvo o provozu robe fiksnim prijevo-
znim instalacijama - stupa na snagu nared-
nog dana od dana objave
- Uputstvo za provođenje postupka provje-
re i zaključenja postupka provoza - stupa na
snagu narednog dana od dana objave
- Uputstvo o ovlaštenom primaocu - stupa
na snagu narednog dana od dana objave
- Uputstvo o pojednostavljenom postupku
provoza robe željeznicom - stupa na snagu
narednog dana od dana objavljivanja u “Službe-
nom glasniku BiH”, a primjenjivat će se od dana
početka primjene Odluke o provođenju Zakona
o carinskoj politici u BiH
100
„Sl. glasnik BiH“, broj 41,
od 2. 7. 2021. godine
TUŽILAŠTVO BiH
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pra-
vilnika o unutrašnjoj organizaciji - stupa na
snagu osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik BiH“, broj 42,
od 9. 7. 2021. godine
MINISTARSTVO ODBRANE
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pra-
vilnika o prijemu u vojnu službu – stupa na
snagu danom donošenja
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
„Sl. novine FBiH“, broj 49,
od 23. 6. 2021. godine
PARLAMENT
- Zakon o mirnom rješavanju radnih
sporova – stupa na snagu osmog dana
od dana objave
VLADA
- Uredba o dopuni Uredbe o osnivanju Ko-
ordinacionog tima za borbu protiv trgovine
ljudima - stupa na snagu narednog dana od
dana objave
MINISTARSTVO FINANSIJA
- Pravilnik o uspostavljanju i vođenju Je-
dinstvenog registra taksi i naknada - stupa
na snagu narednog dana od dana objave
„Sl. novine FBiH“, broj 50,
od 25. 6. 2021. godine
UPRAVA ZA GEODETSKE I
IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE
- Pravilnik o izradi i održavanju katastra
komunalnih uređaja – stupa na snagu
osmog dana od dana objave
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 NOVOSTI IZ PRAKSA
AKTUELNA
„Sl. novine FBiH“, broj 51,
od 30. 6. 2021. godine
MINISTARSTVO OKOLIŠA I TURIZMA
- Pravilnik o pogonima, postrojenjima i
skladištima u kojima su prisutne opasne
supstance koje mogu dovesti do nesreća
većih razmjera – stupa na snagu osmog dana
od dana objave
„Sl. novine FBiH“, broj 53,
od 7. 7. 2021. godine
PARLAMENT
- Zakon o stečaju - stupa na snagu osmog
dana od dana objave
VLADA
- Uredba o dopuni Uredbe o postupku
prijema u radni odnos u javnom sektoru
u Federaciji BiH – stupa na snagu narednog
dana od dana objave
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
- Uputstvo o provođenju mjera za otklanja-
nje i sprječavanje zaraznih i parazitarnih
bolesti životinja za 2021. godinu - stupa na
snagu narednog dana od dana objave
„Sl. novine FBiH“, broj 54,
od 9. 7. 2021. godine
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
- Pravilnik o načinu i uslovima ostvariva-
nja novčane podrške po modelu poticaja
proizvodnji (“Službene novine Federacije
BiH”, br. 32/17, 34/17 - Isp, 55/17, 56/18,
24/20 i 32/21) - prečišćeni tekst - stupa na
snagu narednog dana od dana objave
VRHOVNI SUD
- Pravilnik o dopunama Pravilnika o odbo-
ru Sudske policije u Federaciji BiH – stupa
na snagu danom donošenja
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
SUDOVA PITANJA
ZAKONODAVSTVA BOSNIIIIHERCEGOVINE
UBOSNE ODGOVORI
HERCEGOVINI
REPUBLIKA SRPSKA
„Sl. glasnik RS“, broj 51,
od 4. 6. 2021. godine
FOND ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravil-
nika o ostvarivanju prava na naknadu plate
za vrijeme privremene nesposobnosti za
rad – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
- Uputstvo o izmjenama i dopunama Uput-
stva o uslovima i postupku za odobravanje
refundacije – stupa na snagu osmog dana od
dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 52,
od 8. 6. 2021. godine
MINISTARSTVO PRAVDE
- Pravilnik o sprovođenju javnog konkursa
za izbor notara
- Pravilnik o izgledu i sadržaju Povelje o
imenovanju notara – oba pravilnika stupaju
na snagu osmog dana od dana objave
PORESKA UPRAVA
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravil-
nika o unutrašnjoj organizaciji i sistemati-
zaciji radnih mjesta u Poreskoj upravi – stu-
pa na snagu osmog dana od dana objave
REPUBLIČKI ZAVOD ZA
STANDARDIZACIJU I METROLOGIJU
- Pravilnik o mjernim bocama
- Pravilnik o mjernim transformatorima
- Pravilnik o prestanku primjene Pravilni-
ka iz oblasti zakonske metrologije, broj:
18/1.00/393-213/21
- Pravilnik o prestanku važenja Pravilni-
ka iz oblasti zakonske metrologije, broj:
18/1.00/393-214/21 – svi pravilnici stupaju
na snagu osmog dana od dana objave
- Uputstvo o prestanku primjene metrološ-
kih uputstava iz oblasti zakonske metrolo-
gije, broj: 18/1.00/393-216/21
- Uputstvo o prestanku važenja metrološ-
101
 PITANJA
AKTUELNA
NOVOSTI IZAKONODAVSTVA
ODGOVORI
IZPRAKSA SUDOVA U BOSNI
BOSNE II HERCEGOVINI
HERCEGOVINE
kih uputstava iz oblasti zakonske metro-
logije, broj: 18/1.00/393-218/21 – oba
uputstva stupaju na snagu osmog dana od dana
objave
„Sl. glasnik RS“, broj 53,
od 11. 6. 2021. godine
VLADA
- Uredba o izmjeni Uredbe o standardima
zanimanja – stupa na snagu osmog dana od
dana objave
MINISTARSTVO RADA I
BORAČKO-INVALIDSKE ZAŠTITE
- Pravilnik o preventivnim mjerama za bez-
bjedan i zdrav rad pri korišćenju opreme
za rad – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
„Sl. glasnik RS“, broj 54,
od 15. 6. 2021. godine
MINISTARSTVO PRIVREDE
I PREDUZETNIŠTVA
- Pravilnik o kriterijumima za ocjenu eko-
nomske opravdanosti osnivanja slobodne
zone – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE
- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o Nastav-
nom planu i programu za stručne tehničke
škole u četvorogodišnjem trajanju – stupa
na snagu osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 55,
od 17. 6. 2021. godine
MINISTARSTVO ZDRAVLJA I
SOCIJALNE ZAŠTITE
- Pravilnik o postupku opšte procjene rizi-
ka i Plan praćenja rizika lica sa smetnjama
u mentalnom zdravlju – stupa na snagu
osmog dana od dana objave
102
MINISTARSTVO PORODICE,
OMLADINE I SPORTA
- Pravilnik o postupku upisa, sadržaju i na-
činu vođenja sportskog registra – stupa na
snagu osmog dana od dana objave
MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA I VEZA
- Pravilnik o tehničko-kolskoj djelatnosti
(251) – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
„Sl. glasnik RS“, broj 56,
od 22. 6. 2021. godine
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
- Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja
podrške poljoprivrednim proizvođačima
u uslovima izazvanim pandemijom virusa
korona – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
MINISTARSTVO PORODICE,
OMLADINE I SPORTA
- Pravilnik o kategorizaciji sportova, spor-
tista i sportskih stručnjaka i stručnjaka u
sportu – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE
- Pravilnik o kriterijumima i postupku
raspodjele sredstava za sufinansiranje pro-
jekata kulturnog stvaralaštva nacionalnih
manjina Republike Srpske – stupa na snagu
osmog dana od dana objave
MINISTARSTVO PRAVDE
- Uputstvo o prostoru i opremi notarske
kancelarije – stupa na snagu osmog dana od
dana objave
KOMISIJA ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravil-
nika o uslovima i postupku izdavanja do-
zvole za obavljanje funkcije člana upravnog
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 NOVOSTI
AKTUELNAIZ PRAKSA SUDOVA PITANJA
odbora društva za upravljanje investicio-
nim fondovima – stupa na snagu osmog dana
od dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 57,
od 24. 6. 2021. godine
VLADA
- Uredba o prestanku važenja Uredbe o
naknadama za službena putovanja u ze-
mlji i inostranstvu za zaposlene u javnom
sektoru – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA I VEZA
- Pravilnik o pravima i obavezama putnika
u željezničkom saobraćaju – stupa na snagu
osmog dana od dana objave
MINISTARSTVO PORODICE,
OMLADINE I SPORTA
- Pravilnik o uslovima i kriterijumima za
finansiranje realizacije programa kojima
se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta –
stupa na snagu osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 58,
od 25. 6. 2021. godine
MINISTARSTVO PORODICE,
OMLADINE I SPORTA
- Pravilnik o sadržaju evidencije i izvještaja
o nasilju u porodici – stupa na snagu osmog
dana od dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 59,
od 29. 6. 2021. godine
MINISTARSTVO PRAVDE
- Pravilnik o načinu izdavanja, čuvanju i
evidentiranju pečata i štambilja notara –
stupa na snagu osmog dana od dana objave
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
ZAKONODAVSTVA BOSNI III ODGOVORI
UBOSNE HERCEGOVINE
HERCEGOVINI
REGULATORNA KOMISIJA ZA ENERGETIKU
- Statut Regulatorne komisije za energetiku
– stupa na snagu osmog dana od dana objav.
BOSANSKO – PODRINJSKI
KANTON GORAŽDE
„Sl. novine BPK Goražde“,
broj 4 od 19. 4. 2021. godine
SKUPŠTINA
- Zakon o priznavanju inostranih visokoš-
kolskih obrazovnih kvalifikacija - stupa na
snagu osmog dana od dana objave
- Zakon o izvršenju sankcija u BPK Goražde
- stupa na snagu osmog dana od dana objave
- Zakon o borvišnoj taksi BPK Goražde - stu-
pa na snagu osmog dana od dana objave
MINISTARSTVO ZA BORAČKA PITANJA
- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uslovima,
načinu i kriterijima za ostvarivanje prava
na participaciju troškova za nabavku lije-
kova koji nisu na esencijalnoj listi
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvje-
tima, načinu i kriterijima za odobravanje
jednokratne novčne pomoći za socijalne
potrebe braniocima i članovima njihovih
porodica BPK Goražde
- Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravil-
nika o ostvarivanju prava na jednokratnu
novčanu pomoć za liječenje branilaca i
članova njihovih porodica – svi pravilnici
stupaju na snagu danom dobijanja suglasnosti
od strane BPK Goražde
MINISTARSTVO ZA PRIVREDU
- Pravilnik o dopuni Pravilnika o ustupa-
nju na privremeno korištenje objekata,
zemljišta i mjesta na antenskim stubovima,
na RTV- objektima u vlasništvu Vlade BPK
Goražde - stupa na snagu danom dobijanja
suglasnosti od strane Vlade BPK Goražde
103
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE,
MLADE, NAUKU, KULTURU I SPORT
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o ime-
novanju i radu stručnog organa za kontrolu
provođenja propisa iz oblasti osposoblja-
vanja kandidata i organizovanje ispita za
vozače motornih vozila - stupa na snagu na-
rednog dana od dana objave
„Sl. novine BPK Goražde“,
broj 5 od 7. 5. 2021. godine
SKUPŠTINA
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
komunalnim djelatnostima - stupa na snagu
osmog dana od dana objave
VLADA
- Uredba o organizovanju službi zaštite i
spašavanja civilne zaštite u BPK Goražde -
stupa na snagu narednog dana od dana objave
- Pravilnik o službenoj legitimaciji inspek-
tora za obrazovanje u BPK Goražde -stupa
na snagu narednog dana od dana objave
KANTONALNA UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE
- Pravilnik o korištenju motornih vozila
za službene potrebe Komunalne uprave
civilne zaštite i Kantonalnog štaba civilne
zaštite BPK Goražde - stupa na snagu danom
dobijanja suglasnosti od strane Vlade BPK Go-
ražde
MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, MLADE,
NAUKU, KULTURU I SPORT
- Pravilnik o praćenju, provjeravanju i ocje-
njivanju učenika srednjih škola
- Pravilnik o polaganju mature i završnog
ispita u srednjoj školi – oba pravilnika stupa-
ju na snagu osmog dana od dana objave
MINISTARSTVO ZA PRIVREDU
- Pravilnik o obimu mjera za uspostavljanje
i održavanje šumskog reda i način njihovog
provođenja - stupa na snagu danom donoše-
nja
104
KANTON SARAJEVO
„Sl. novine KS“, broj 25,
od 24. 6. 2021. godine
MINISTARSTVO ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
- Pravilnik o formiranju i radu Komisije za
provođenje procedure po javnom pozivu za
dodjelu sredstava neprofitnim organizaci-
jama i udruženjima namijenjenih finansi-
ranju/ sufinansiranju projekata iz oblasti
odgoja i obrazovanja iz budžeta Kantona
Sarajevo sa pozicije Ministarstva za odgoj i
obrazovanje KS – stupa na snagu osmog dana
od dana objave
-Pravilnik o izmjenama Pravilnika o vođe-
nju pedagoške dokumentacije i evidencije
u srednjoj školi i domu učenika – stupa na
snagu danom objave
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o vođe-
nju pedagoške dokumentacije i evidencije
u osnovnoj školi – stupa na snagu danom
objave
OPĆINA NOVO SARAJEVO
- Pravilnik o standardima i kriterijima za
odabir članova zdravstvenog savjeta – stupa
na snagu narednog dana od dana objave
„Sl. novine KS“, broj 27,
od 8. 7. 2021. godine
VLADA
- Uredba o jedinstvenim kriterijima i pra-
vilima za zapošljavanje branilaca i članova
njihovih porodica u institucijama u Kan-
tonu Sarajevo, Gradu Sarajevo i općinama
u Kantonu Sarajevo - stupa na snagu danom
objave
UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o unu-
trašnjoj organizaciji KUCZ – stupa na snagu
danom dobijanja saglasnosti od strane Vlade KS
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI

POREZ NA DODANU/DODATU VRIJEDNOST 3) plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno

prije izdavanja fakture;
- Zakon o porezu na dodatu vrijednost – dalje: 4) nastanak obaveze plaćanja carinskog duga
Zakon („Službeni glasnik BiH“, br. 9/05, kod uvoza dobara, ako te obaveze nema, u mo-
35/05, 100/08 i 33/17) mentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatu 5) za promet dobrima i uslugama prema članu
vrijednost – dalje: Pravilnik („Službeni glasnik 5., 6. i 9. Zakona, po isteku poreskog perioda za
BiH“, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07,
vrijeme kojeg je izvršen promet;
100/07, 35/08, 65/10, 85/17 i 44/20) 6) za svaku izmjenu u poreskoj osnovici pre-
ma članu 20., kada se izda faktura ili drugi doku-
ment.
Usluge projektovanja Saglasno navedenim zakonskim odredbama,
stambeno-poslovnog kompleksa kada obveznik PDV-a vrši promet usluge projek-
tovanja stambeno-poslovnog kompleksa, čija se
PITANJE: Kada za obveznika PDV-a nastaje izgradnja planira na više građevinskih parcela,
obaveza obračunavanja PDV-a za pružene us- pri čemu je za promet te usluge ugovorena jedin-
luge projektovanja stambeno-poslovnog kom- stvena naknada, ova usluga se smatra pruženom
pleksa, čija se izgradnja planira na više građe-
danom kada je završeno pružanje usluge u cjelini.
vinskih parcela, pri čemu je za promet te usluge
S tim u vezi, obveznik PDV-a koji je izvršio pro-
ugovorena jedinstvena naknada?
met usluge projektovanja stambeno-poslovnog
kompleksa, dužan je da po tom osnovu onračuna
ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona pro-
PDV u skladu sa Zakonom, da za taj promet izda
pisano je da su predmet oporezivanja PDV-om
fakturu u skladu sa odredbama člana 55. Zakona
promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u
i člana 107. Pravilnika da obračunati PDV iskaže
okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na te-
u prijavi za PDV koju podnosi za poreski period u
ritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u
kojem je izvršen promet predmetne usluge i da
Bosnu i Hercegovinu. Saglasno članu 8. Zakona,
obračunati PDV plati u skladu sa Zakonom.
prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatra-
ju svi poslovi i radnje izvršene u okviru obavlja-
nja privredne djelatnosti, a koje ne čine promet
Usluge prijevoza robe
dobara iz članova 4.- 7. ovog zakona.
namijenjene izvozu
Odredbama člana 19. Zakona propisano je da
se usluga smatra pruženom u momentu kada je
PITANJE: Da li je obveznik PDV-a iz BiH koji se
izvršeno pojedinačno pružanje usluge. Ako se
bavi prijevozom obavezan da iskaže PDV za
za pružanje usluga izdaju periodične fakture, za
prevoz na teritoriji BiH, ako obavlja prijevoz za
promet usluga se smatra da je izvršen posljed-
obveznika PDV-a koji izvozi robu iz zemlje?
njeg dana perioda za koji se izdaje faktura.
Za djelimičnu uslugu se smatra da je izvršena
ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona pro-
u momentu kada je okončano pružanje tog dijela
pisano je da su predmet oporezivanja PDV-om
usluge (stav 3. istog člana Zakona).
promet dobara i usluga koje poreski obveznik,
Djelimična usluga iz stava 3. ovog člana posto-
u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na
ji ako je za određene dijelove ekonomski djeljive
teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz doba-
usluge posebno ugovorena naknada (stav 4. istog
ra u Bosnu i Hercegovinu. Saglasno članu 8. Za-
člana Zakona).
kona, prometom usluga, u smislu ovog zakona,
Poreska obaveza, u skladu sa članom 17. stav
smatraju svi poslovi i radnje izvršene u okviru
1. Zakona, nastaje u momentu kada se izvrši jed-
obavljanja privredne djelatnosti, a koje ne čine
na od slijedećih radnji, koja god bude najranija:
promet dobara iz članova 4. - 7. ovog zakona.
1) isporuka dobara ili vršenje usluga;
Prema odredbama člana 2. Pravilnika predmet
2) izdavanje fakture u skladu sa ovim zako-
oporezivanja porezom na dodatu vrijednost je
nom;

105
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI
svaka isporuka dobara ili usluga obavljena na te-
ritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu, vlastita
potrošnja, unos dobara u carinsko područje BiH,
te isporuka dobara i usluga što se obavi uz nakna-
du, bez naknade ili uz povoljnije uslove poreskim
obveznicima i njihovim zastupnicima, kao i dru-
gim primaocima, ako su ispunjeni ostali Zakonom
propisani uslovi.
U članu 15. stav 1. Zakona propisano je da se
mjestom izvršenog prometa usluga smatra mje-
sto u kojem poreski obveznik, koji pruža usluge,
ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz kojeg
obavlja usluge ili u nedostatku takvog mjesta, ima
stalnu adresu ili uobičajeno mjesto stanovanja u
BiH. Ovo je opšte pravilo od kojeg postoje i odre-
đeni izuzeci među kojima su i usluge u vezi sa ne-
pokretnostima. Tako je u stavu 2. tačka 2. člana
15. Zakona propisano da se izuzetno od stava 1.
ovog člana, mjestom gdje se vrši takav promet
usluga smatra se da se nalazi u BiH kada se radi
o mjestu gdje: se obavlja prevoz, a ako se prevoz
obavlja i u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu (u
daljem tekstu: međunarodni transport), odredbe
ovog zakona primjenjuju se samo na onaj dio pre-
voza izvršen u Bosni i Hercegovini;
Prema odredbama člana 27. Zakona, od pla-
ćanja (oporezuje nultom stopom) PDV-a: izvoz
dobara iz Bosne i Hercegovine od strane ili u ime
prodavca; pružanje usluga, uključujući i prevoz i
druge pomoćne usluge, koje su direktno poveza-
ne sa izvozom ili uvozom dobara, u skladu s čla-
nom 11. stav 3. ovog zakona;
U smislu odredbe člana 44. stav (1) tačka a),
b) i c) Pravilnika, poresko oslobađanje iz člana
27. stav 1. tačka 2. Zakona, za prevozne i ostale
usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom do-
bara, obveznik može da ostvari ako posjeduje:  tekstu: objekti).
a) dokument na osnovu kojeg se vrši usluga
prijevoza, odnosno dokument o vrsti usluge i
iznosu sporednih troškova (ugovor, račun i dru-
go);
b) dokument o izvršenoj usluzi prijevoza;
c) original ili kopiju izvozne carinske isprave
za robu koja se prevozi u inostranstvo, izdatu u
skladu sa carinskim propisima.
U smislu stava (2) istog člana Pravilnika, pre-
vozne usluge (drumskog, željezničkog, brodskog,
avio saobraćaja) oslobođene su plaćanja PDV-a
pri prevozu dobara koja se izvoze u inostranstvo i
106
za dionicu puta koja se nalazi unutar granica BiH.
Prema tome, kada su usluge prevoza robe
u vezi izvoza robe iz Bosne i Hercegovine, kada
otpremanje robe otpočne u Bosni i Hercegovi-
ni i završava se u Republici Srbiji, u tom slučaju
usluga prevoza robe kroz Bosnu i Hercegovinu se
oporezuje po 0% PDV, u skladu sa članom 27. stav
1. tačka 2. Zakona, pa je poreski obveznik koji pri-
mjenjuje 0% u obavezi da za potrebe kontrole, da
na uvid dokumentaciju kojom dokazuje da se radi
o uslugama prevoza robe namijenjenih izvozu iz
Bosne i Hercegovine.
Nepokretna imovina kao ulog u
novoregistrovano društvo
PITANJE: Da li osnivač koji unosi dio nepokret-
nosti kao osnivački kapital u novoregistrovano
društvo, izdaje račun kod ove isporuke nepo-
kretnosti?
ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona pro-
pisano je da su predmet oporezivanja PDV-om
promet dobara i usluga koje poreski obveznik,
u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na
teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara
u Bosnu i Hercegovinu. Promet dobara, u smislu
ovog zakona, a u skladu s odredbom člana 4. stav
(1) Zakona, je prenos prava raspolaganja na stva-
rima licu koje tim dobrima može raspolagati kao
vlasnik. U stavu 3. tačka 4. člana 4. Zakona propi-
sano je propisano da se prometom dobara smatra
se i prenos prava raspolaganja na novosagrađe-
nim građevinskim objektima ili ekonomski dje-
ljivim cjelinama u okviru tih objekata (u daljem
Prema odredbama člana 2. Pravilnika pred-
met oporezivanja porezom na dodatu vrijednost
(u daljnjem tekstu: PDV) je svaka isporuka doba-
ra ili usluga obavljena na teritoriji Bosne i Herce-
govine uz naknadu, vlastita potrošnja, unos doba-
ra u carinsko područje BiH, te isporuka dobara i
usluga što se obavi uz naknadu, bez naknade ili uz
povoljnije uslove poreskim obveznicima i njiho-
vim zastupnicima, kao i drugim primaocima, ako
su ispunjeni ostali Zakonom propisani uslovi.
Odredbama člana 25.  stav 1. tačka 2. Za-
kona propisano je da se oslobađa od plaćanja
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

PDV-a promet nepokretne imovine, izuzev prvog
prenosa prava svojine ili prava raspolaganja no-
voizgrađenom nepokretnom imovinom. Prema
odredbama člana 33. Pravilnika, oslobađanje pla-
ćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 2. Zakona
odnosi se na svaki promet nepokretne imovine
izuzev prvog prijenosa prava vlasništva nad no-
vosagrađenom nepokretnom imovinom ili eko-
nomski djeljivim cjelinama u sklopu novosagra-
đene nepokretne imovine. Oslobađanje plaćanja
poreza iz člana 25. stav (1) tačka 2. Zakona odno-
si se na svaki promet zemljištem, osim zemljišta
na kome se nalazi sagrađeni nepokretni objekat
i zemljišta koje pripada objektu i služi njegovoj
funkciji, osim poljoprivrednog i šumskog zemlji-
šta. Promet takvim zemljištem oslobođen je pla-
ćanja poreza samo ukoliko je promet tog objekta
oslobođen.“
Ako se isporučuju dobra ili obavljaju usluge
koje su oslobođene od plaćanja PDV ili se PDV
obračunava po nultoj stopi, u fakturi treba na-
vesti da PDV nije zaračunat, sa pozivom na član
Zakona kojim je propisana nulta stopa, odnosno
oslobođenje.
Članom 7. stav 2. Zakona, je propisano da se ne
smatra se prometom dobara uz naknadu prenos
cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika,
koja tvori zaseban poslovni subjekt, sa ili bez na-
knade, ili kao ulog, ako je sticalac poreski obve-
znik ili tim sticanjem postane poreski obveznik i
ako produži da obavlja istu privrednu djelatnost,
pod uslovom da kupac ima mogućnost dobiti istu
stopu za odbijanje ulaznog poreza kao prodavac.
Prema odredbama člana 15.  stav (1) Pravilni-
ka prenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog
obveznika, u skladu sa članom 7. stav 2. Zakona,
se ne smatra prometom dobara ukoliko su kumu-
lativno ispunjeni sljedeći uslovi:  gistrovano društvo, izda račun- fakturu. Ovo više
a) da ona čini zaseban poslovni subjekt;
b) da je sticalac porezni obveznik ili tim stica-
njem postane porezni obveznik;
c) da nastavlja obavljanje iste djelatnosti;
d) da kupac ima, ili će dobiti, istu stopu za od-
bitak ulaznog poreza koju je imao prodavac.  ne smatra prvim prenosom prava svojine kupac
U smislu stava (2) istog člana Pravilnika, pod
zasebnim poslovnim subjektom iz člana 7. stav
(2) Zakona podrazumijeva se imovina ili dio imo-
vine koja samostalno može funkcionisati i koja
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
je kao takva evidentirana u poslovnim knjigama
poreskog obveznika, a stavom (3) istog člana Pra-
vilnika predviđeno je da kod prenosa cjelokupne
ili dijela imovine iz stava (1) ovog člana smatra
se da sticalac iste je nasljednik (stupa na mjesto
prenosioca).“
U skladu s navedenim odredbama Zakona i
Pravilnika, kada obveznik PDV-a – osnivač prav-
nog lica prenese dio imovine za obavljanje dje-
latnosti kao ulog u novoosnovano pravno lice,
pri čemu taj dio imovine čini privrednu cjelinu
(zaseban poslovni subjekat koji samostalno može
funkcionisati i koji je kao takav evidentiran u po-
slovnim knjigama poreskog obveznika), u tom
slučaju prenos dijela imovine ne smatra se pro-
metom proizvoda u skladu sa odredbom člana 7.
stav 2. Zakona, pod uslovom da je novoosnovano
pravno lice obveznik PDV-a ili da je tim prenosom
postalo obveznik PDV-a, kao i pod uslovom da je
produžilo da obavlja istu djelatnost koju je obav-
ljao prenosilac.
Međutim, ako se dio imovine za obavljanje
djelatnosti ne smatra zasebnim poslovnim su-
bjektom u smislu člana 15. stav 1. Pravilnika, u
tom slučaju radi se o prometu proizvoda za koji je
obveznik PDV-a dužan da obračuna ili plati PDV
u skladu sa Zakonom. Sticatelj ima pravo odbitka
ulaznog PDV, ako nepokretnost koristi za obavlja-
nje djelatnosti za koju se kod prometa proizvoda
i usluga plaća PDV.
Prema tome, kako je sa stanovišta navedenih
odredbi Zakona, poreski obveznik, za potrebe
kontrole od strane poreskog organa, dužan da u
svom knjigovodstvu obezbijedi sve podatke po-
trebne za pravilno i pravovremeno obračunavanje
i plaćanje PDV, to je u konkretnom slučaju dužan
da, kod prenosa nepokretnosti kao ulog u novore-
zbog osobenosti načina oporezivanja novoizgra-
đene nepokretnosti, jer se isporuka novoizgrađe-
ne nepokretnosti kao prvi prenos prava svojine
oporezuje od strane isporučioca koji obračunava
i plaća PDV. Kod isporuke nepokretnosti koja se
izdaje fakturu sa iznosom neoporezivog prometa
sa pozivom na član 25. stav 1. tačka 2. Zakona, da
je ovaj promet oslobođen od plaćanja PDV.
107
 PITANJA I ODGOVORI
Odgođeno plaćanje
PITANJE: Da li obveznik PDV-a koji svojim kup-
cima daje robu na odloženo plaćanje ima oba-
vezu da o tim aktivnostima obavijesti Upravu
za indirektno oporezivanje?
ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona pro-
pisano je da su predmet oporezivanja PDV-om
promet dobara i usluga koje poreski obveznik,
u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na
teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara
u Bosnu i Hercegovinu. Promet dobara, u smi-
slu ovog zakona, a u skladu s odredbom člana 4.
stav (1) Zakona, je prenos prava raspolaganja na
stvarima licu koje tim dobrima može raspolagati
kao vlasnik. Saglasno članu 8. Zakona, prometom
usluga, u smislu ovog zakona, smatraju svi poslo-
vi i radnje izvršene u okviru obavljanja privredne
djelatnosti, a koje ne čine promet dobara iz čla-
nova 4.- 7. ovog zakona. Prema odredbama člana
2. Pravilnika predmet oporezivanja porezom na
dodatu vrijednost je svaka isporuka dobara ili
usluga obavljena na teritoriji Bosne i Hercegovine
uz naknadu, vlastita potrošnja, unos dobara u ca-
rinsko područje BiH, te isporuka dobara i usluga
što se obavi uz naknadu, bez naknade ili uz po-
voljnije uslove poreskim obveznicima i njihovim
zastupnicima, kao i drugim primaocima, ako su
ispunjeni ostali Zakonom propisani uslovi.
U skladu sa članom 17. Zakona, PDV se obra-
čunava u momentu isporuke proizvoda ili izvrše-
nja usluga, zatim u momentu izdavanja fakture i
u momentu plaćanja ili djelimičnog plaćanja izvr-
šenog prije izdavanja fakture. Isporuka proizvoda
je izvršena kada je omogućeno raspolaganje tim
proizvodom. Smatra se da je proizvod isporučen
odnosno usluga izvršena u trenutku izdavanja
fakture, zavisno od toga koja je okolnost nastu-
pila ranije. Odloženo plaćanje (na rate) nema
uticaja na moment nastanka poreske obaveze i
plaćanje PDV-a.
U svakom konkretnom slučaju, poreski ob-
veznik je dužan kupcu proizvoda izdati račun sa
iskazanim PDV i izlazni PDV da iskaže u mjeseč-
noj prijavi za obračun i plaćanje PDV-a. Sa stano-
višta računovodstva, poreski obveznik je dužan
izdate račune oprihodovati kroz svoje knjigovod-
stvo prihoda, bez obzira što se radi o odloženim
108
potraživanjima, jer se evidentira fakturisana re-
alizacija.
Saglasno navedenom, obveznik PDV-a koji
robu iz maloprodajnog objekta daje na odlože-
no plaćanje, po osnovu ugovora sa sindikatom,
nije u obavezi da o tim aktivnostima obavještava
Upravu za indirektno oporezivanje, jer je to pita-
nje stvar poslovne politike firme, odnosno njenog
menadžmenta.
Pripremili: Stana VIDOVIĆ, dipl. pravnik
Dejan RADIĆ, dipl. ecc.
Korekcija PDV-a u slučaju naknadno
obračunatih usluga zakupa
PITANJE: Zakupoprimac je imao zaklјučen ugo-
vor o zakupu sa društvom xx duži niz godina.
Protiv društva hh je od strane trećeg lice vo-
đen sudski spor za utvrđivanje vlasnštva nad
prostorom koji je predmet zakupa, te je spor
okončan u korist trećeg lica. Zakupoprimac je
po fakturama izdatim od društva xx koristio
pravo na odbitak ulaznog PDV-a. Nakon dobi-
jenog sudskog spora, stvarni vlasnik prostora
je fakturisao zakupoprimcu iznos zakupa za
sve periode za koje je presudom utvrđeno da je
prostor njegovo vlasništvo (a za koje poreske
periode su prethodno izdavane fakture od stra-
ne društva xx), te je na taj iznos obračunao PDV.
Da li je zakupoprimac dužan stornirati ulazni
PDV po fakturama društva xx i da li ima pravo
na odbitak ulaznog PDV-a po fakturama stvar-
nog vlasnika? Na koji način evidentirati tran-
sakcije u KUF-u i PDV prijavi?
ODGOVOR: Članom 20. stav (11)  Zakona je
propisano da ako se osnovica naknadno izmijeni,
zbog vraćanja dobara isporučiocu, popusta koji
kupac dobije nakon primlјenih dobara ili pru-
ženih usluga, ili ako se iznos naknade ne može
naplatiti nakon iscrplјivanja svih zakonskih sred-
stava, obveznik koji je izvršio promet dobara ili
usluga može, primjenom člana 55. stav 6. ovog
zakona, izvršiti ispravku iznosa PDV-a.
Istim članom stav (12) Zakona je propisano
da obveznik koji je izvršio promet dobara i usluga
može da ispravi iznos PDV-a samo ako obveznik
kome je izvršen promet dobara i usluga izmijeni
odbitak ulaznog PDV-a i pod uslovom da o tome
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

pismeno obavijesti isporučioca dobara i usluga.
Članom 38. stav (2) Zakona je propisano da je
obveznik dužan da obračuna PDV za odgovarajući
poreski period na osnovu ukupnog prometa do-
bara ili usluga iskazanih u fakturama u tom pore-
skom periodu.
Članom 55. stav (1) Zakona je propisano da je
obveznik dužan da klijentu izda fakturu ili dru-
gi dokument koji služi kao faktura za svaki pro-
met dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji
je oslobođen u svrhe PDV-a u smislu čl. 24. i 25.
ovog zakona.
Istim članom stav (6) Zakona je propisano da
se knjižno obavještenje izdaje u slјedećim sluča-
jevima kada:
1. se roba vraća nakon ispostavlјanja fakture;
2. dobavlјač dobara, odnosno davalac usluga
nakon ispostavlјanja fakture odobri sniženje cije-
ne ili popust;
3. dobavlјač dobara, odnosno davalac usluga
primi dodatnu uplatu za isporučena dobra, odno-
sno izvršene usluge nakon ispostavlјanja fakture.
Članom 66. stav (1) Pravilnika je propisano da
se ulazni porez odbija u poreskom razdoblјu pre-
ma članu 38. Zakona, u kojem je primlјena faktura
za nabavlјena dobra i usluge sa iskazanim pore-
zom na dodatu vrijednost u skladu sa članom 55.
Zakona.
Sa stanovišta Zakona o PDV-u, u opisanoj si-
tuaciji je potrebno da društvo xx zakupoprimcu
ispostavi knjižno obavještenje kojim stornira ne-
osnovano izdate poreske fakture, za svaki poreski
period u kojem je pružana usluga izdavanja pro-
stora pod zakup. Ispostavlјeno knjižno obavješte-
nje će, pod uslovom da isto bude ovjereno od stra-
ne zakupoprimca, društvu xx služiti kao osnov za
umanjenje izlaznog PDV-a, a zakupoprimcu kao
osnov za umanjenje (storniranje) ulaznog PDV-a,
za koji je koristio pravo na odbitak po osnovu za-
primlјenih faktura društva xx.
Knjižnu obavijest ispostavlјenu od strane pr-
vobitnog zakupodavca, kao i ulazne fakture stvar-
nog vlasnika za usluge zakupa sa pravom na od-
bitak ulaznog PDV-a, poreski obveznik je dužan
evidentirati u svom KUF-u i PDV prijavi u onom
poreskom periodu u kojem iste budu zaprimlјe-
ne, a sve u skladu sa članom 66. Pravilnika.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
Osnovica za obračun PDV-a
kod preprodaje korištenih
motornih vozila
PITANJE: Poreski obveznik je privredno društvo
koje je obveznik poreza na dodatu vrijednost, a
bavi se prodajom rablјenih vozila u BiH, te ista i
nabavlјa na teritoriji BiH od strane fizičkih lica
(PDV neobveznika). Ukoliko poreski obveznik
vozilo kupi po cijeni od 1.000,00 KM od fizič-
kog lica, a proda ga za 1.500,00 KM drugom
fizičkom licu, šta u tom slučaju čini osnovicu za
obračun PDV-a? Dakle, da li se PDV obračunava
na iznos od 1.500,00 KM ili na razliku u cijenu,
tj. 500,00 KM?
ODGOVOR: Članom 47. stav (1) Zakona je pro-
pisano da svaki obveznik koji, u okviru obavlјanja
svojih djelatnosti, radi ili u svoje ime ili u ime dru-
gog lica prema ugovoru, na osnovu kojeg se pro-
vizija plaća za kupovine i prodaje, a koji kupi ili
dobije korišćenu robu, umjetnička djela, kolekci-
onarske predmete i antikvitete, s namjerom da ih
preporoda, može se opredijeliti da PDV obračuna
na transakcije koje se odnose na pojedine stavke,
u skladu s ovim članom i čl. 48. i 49.
Istim članom stav (6) Zakona je propisano
da ako preprodavci istovremeno obračunavaju,
naplaćuju i plaćaju PDV prema opštim uslovima,
obavezni su da u svojim knjigama posebno knjiže
nabavku.
Istim članom stav (7) tačka 1. Zakona je propi-
sano da preprodavci mogu da obračunaju i napla-
te PDV prema posebnim uslovima, ako su kupili
ili dobili dobra iz stava 1. ovog člana od lica koja
nisu obveznici.
Istim članom stav (9) Zakona je propisano da
preprodavci koji obračunavaju PDV u skladu s
ovim članom i čl. 48. i 49. ovog zakona ne mogu
na ispostavlјenim fakturama iskazati PDV ili na-
vesti bilo koji podatak na osnovu kojeg se može
PDV obračunati.
Članom 48. stav (1) Zakona je propisano da
je osnovica za promet dobara iz člana 47. ovog
zakona razlika između prodajne i nabavne cijene
dobra, uz odbitak PDV koji je sadržan u toj razlici.
Stavom (2) istog člana Zakona je propisano da
je nabavna cijena za preprodavca ukupno plaće-
ni iznos u gotovini, dobrima ili uslugama, u koji
109
 PITANJA I ODGOVORI
ulaze svi porezi, provizije, troškovi i dažbine koje
preprodavac plati, licu od kojeg je nabavio ta do-
bra.
Stavom (3) istog člana Zakona je propisano da
je prodajna cijena za preprodavca ukupni iznos
koji je preprodavac primio ili treba da primi od
kupca ili trećeg lica, a u koji ulaze i subvencije
koje su direktno povezane s takvim prometom,
porezi, provizije, troškovi pakovanja, prevoza i
osiguranja koje preprodavac obračunava kupcu,
uklјučujući i PDV.
Članom 85. stav (2) Pravilnika je propisno da
ukoliko preprodavci iz stava 1. ovog člana istovre-
meno obračunavaju, naplaćuju i plaćaju PDV pre-
ma općim uvjetima, obavezni su da u svom knji-
govodstvu odvojeno vode evidencije za nabavke
na koje obračunavaju i naplaćuju PDV prema po-
sebnim uvjetima.
Stavom (3) istog člana Pravilnika je propisano
da preprodavci iz stava 1. ovog člana u svom knji-
govodstvu obezbjeđuju podatke i vode evidencije
o nabavci i prodaji korištene robe, umjetničkih
djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta i u
istim su dužni obezbijediti podatke o:
a) prodavcu za svaki predmet;
b) svakom predmetu nabavke;
c) iznosu nabavne cijene za svaki predmet;
d) iznosu prodajne cijene za svaki predmet
prometa;
e) iznosu razlike između nabavne i prodajne
cijene dobara iz tačke 3. i 4.ovog stava;
f) iznosu PDV-a koji je sadržan u razlici iz tač-
ke 5. ovog stava.
Stavom (4) istog člana Pravilnika je propisano
da se porezna faktura izdaje u skladu sa članom
106. Pravilnika.
U slučaju da poreski obveznik, u okviru
obavlјanja svojih djelatnosti, kupi korišćenu robu,
u ovom slučaju od lica koje nije PDV obveznik, a
s namjerom da tu robu dalјe preproda, može se
opredijeliti da PDV obračuna i naplati prema po-
sebnim uslovima. Članom 48. stav (1) Zakona je
propisano da osnovica za promet dobara iz člana
47. ovog zakona jeste razlika između prodajne i
nabavne cijene dobra, uz odbitak PDV-a koji je sa-
držan u toj razlici.
Primjer:
Nabavna cijena iznosi 1000,00 KM
Prodajna cijena iznosi 1500,00 KM
110
Razlika između prodajne i nabavne cijene do-
bra (1500 KM – 1000 KM ) iznosi 500,00 KM, te se
primjenom preračunate stope PDV-a dobije iznos
PDV-a koji je sadržan u toj razlici (500 * 0,145299
= 72,65 KM), pa u ovom slučaju PDV koji je proda-
vac dužan platiti iznosi 72,65 KM.
Iz navedenog slijedi da u slučaju preprodaje
korišćene robe – automobila, osnovicu za obra-
čun PDV-a čini razlika između prodajne i nabavne
cijene dobra, iz koje se primjenom preračunate
stope dobije iznos PDV-a koji je poreski obveznik
- prodavac dužan platiti.
Napominjemo da obračunati PDV evidentirate
u posebnim evidencijama (u skladu sa članom 85.
stav (3) Pravilnika), a isti nikako ne iskazujete na
izlaznoj fakturi.
Popunjavanje PDV prijave za usluge
unutrašnje obrade (lohn poslovi)
PITANJE: Poreski obveznik ima odobrenje za
unutrašnju obradu (lohn poslovi). Konkretno
radi se o naručiocu iz inostranstva koji šalјe
svoje mašine u BiH na obradu, gdje poreski ob-
veznik – pružalac usluge u BiH ugrađuje odre-
đene domaće dijelove u mašinu, nakon čega se
mašina kao gotov proizvod izvozi za inostran-
stvo. Da li u ovom slučaju poreski obveznik u
polјe 12 PDV prijave unosi cjelokupno fakturi-
sani iznos naručiocu usluge, i da li u polјe 22
prijave unosi vrijednost uvezene mašine na ko-
joj je vršena usluga unutrašnje obrade?
ODGOVOR: Prije svega bitno je istaći da
obavlјajući lohn poslove poreski obveznik u ovom
slučaju pored prometa usluga, vrši i promet do-
bara (određeni domaći dijelovi koji se ugrađuju u
mašinu) naručiocu iz inostranstva. Prema Uput-
stvu za popunjavanje PDV prijave (sastavni dio
Zakona), u polјe 12 se upisuje vrijednost izvoza u
skladu sa članom 27. Zakona o PDV-u, i to faktu-
risana vrijednost iz polјa 22 izvozne carinske pri-
jave EX3 kojom se razdužuje carinski postupak
unutrašnje obrade po osnovu lohn poslova, pod
uslovom da tu vrijednost čini samo vrijednost
usluge i domaćeg ugrađenog materijala, a koji
podaci moraju biti vidlјivi iz fakture koja je pri-
log te prijave. Kao jedan od uslova, u Uputstvu se
navodi da u pomenutoj fakturi, koja je prilog ca-
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

rinske prijave EX3, moraju biti posebno iskazane
vrijednosti uvezene robe radi unutrašnje obrade
na dan prihvatanja carinske prijave IM5, vrijed-
nost usluga, vrijednost ugrađenog materijala, te
vrijednost drugih troškova nastalih na carinskom
području BiH.
U polјe 22 PDV prijave se unosi vrijednost kla-
sičnog uvoza dobara (prema članu 11. stav (1) Za-
kona) prilikom kojeg se plaćaju uvozne dažbine,
međutim, kako se u postupku unutrašnje obrade
uvozne dažbine ne plaćaju, a uvezena dobra se
samo privremeno nalaze na carinskom području
BiH, te se očekuje da budu ponovo izvezena, tada
vrijednost uvezenih dobara ne treba unositi u po-
lјe 22 PDV prijave.
PDV tretman usluga priređivača
igara na sreću
PITANJE: Pravno lice je registrovano za priređi-
vanje elektronskih igara na sreću. Isto je sa po-
slovnim saradnikom sklopilo ugovor o poslov-
no – tehničkoj saradnji, po kojem poslovnom
saradniku povjerava da u njegovo ime obavlјa
jedan dio poslova u procesu priređivanja iga-
ra na sreću (uplata i isplata dobitaka). Za iz-
vršene poslove poslovnom saradniku pripada
određeni dio prometa (procenat od uplaćenog
iznosa). Da li je ta usluga koju vrši poslovni sa-
radnik oslobođena od plaćanja PDV-a u skladu
sa članom 25. stav (1) tačka 7. Zakona?
ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona propi-
sano je da se PDV se, u skladu s odredbama ovog
zakona, plaća na promet dobara i usluga koje po-
reski obveznik, u okviru obavlјanja svojih djelat-
nosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz
naknadu, te na uvoz dobara u Bosnu i Hercego-
vinu.
Članom 8. stav (1) Zakona propisano je da se
prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatra-
ju svi poslovi i radnje izvršene u okviru obavlјa-
nja privredne djelatnosti, a koji ne čine promet
dobara iz čl. 4 - 7. ovog zakona.
Saglasno članu 25. stav (1) tačka 7. Zakona,
igre na sreću se oslobađaju od plaćanja PDV-a.
Poresko oslobađanje iz člana 25. stav (1) tač-
ka 7. Zakona, se odnosi na promet usluga koje su
povezane sa djelatnošću priređivanja igara na
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
sreću u skladu sa propisima koji uređuju igre na
sreću, shodno članu 36. stav (1) Pravilnika.
Poresko oslobađanje iz stava (1) ovog člana
odnosi se na organizatore igara na sreću koji ima-
ju odobrenje nadležnog organa, shodno članu 36.
stav (2) Pravilnika.
Budući da je pravno lice, koje se bavi prire-
đivanjem elektronskih igara na sreću, sklopilo
ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa poslov-
nim saradnikom, pri čemu poslovnom saradniku
povjerava da u njegovo ime obavlјa jedan dio u
procesu priređivanja elektronskih igara, a koji se
odnosi na uplatu i isplatu dobitaka, za koji poslov-
nom saradniku pripada određeni dio prometa, to
u tom slučaju poslovni saradnik ne vrši uslugu
priređivanja igara na sreću iz člana 25. stav (1)
tačka 7. Zakona. U tom slučaju poslovni saradnik
vrši oporezivi promet usluga iz čl. 3 i 8. Zakona,
koji podliježe oporezivanju PDV-om.
Dejan RAKIĆ, advokat
Donacija dobara samostalnih
poduzetnika humanitarnim
organizacijama
PITANJE: Poslovni subjekt je registriran kao
obrt – samostalna djelatnost trgovine na malo:
papirnica i knjižara. U sustavu je PDV-a. Na vi-
šegodišnjoj zalihi imamo proizvode koji se iz
različitih razloga (oštećenja, promjene navika
i programa) ne mogu prodati ni nakon neko-
liko sniženja cijena i davanja velikih popusta.
Dakle,ti proizvodi imaju uporabnu vrijednost
(očuvani su i mogu se koristiti) ali nemaju vri-
jednost jer ih se ne može prodati. Namjerava-
mo ih darovati humanitarnim organizacijama.
Koji propisi reguliraju donacije bez naknade
humanitarnim organizacijama za obrtnike u
sustavu PDV-a? Ukoliko darujemo bez nakna-
de onda je cijena robe 0,00 KM (nula KM) kao
i vrijednost 0,00 KM (nula) pa nema ni obraču-
natog PDV-a. Ako ne može proći ova varijanta
onda imamo mogućnost kroz nivelaciju cijena
(zapisnik o promijeni cijena ) svesti „nevrijed-
nu“ robu na krajnje minimalne cijene i po tim
cijenama darovati veliku količinu robe koja se
nakupila u skladištu za 30-godina bavljenja
ovim poslom. Radi li se u tom slučaju“ račun“
– otpremnica – faktura uz oznaku „donacija„
111
 PITANJA I ODGOVORI

prema primatelju donacija ili se radi „interni da su u obliku koji onemogućava njihovu prodaju;
račun-otpremnica… ili postoje i druga rješenja 2. davanje darova male vrijednosti u svrhu
bez naknade, humanitarne organizacije,vrijed- unapređivanja poslovne djelatnosti poreznog ob-
nost i cijena su 0,00KM (nula KM)? veznika, ako se oni daju samo povremeno i ako se
ne daju istim osobama.
ODGOVOR: PDV se, u skladu s odredbama čl. Darovima male vrijednosti, u smislu stava 2.
3. Zakona plaća na: tačke 2.ovoga članka, smatraju se darovi čija po-
1. promet dobara i usluga koje porezni obve- jedinačna cijena ne prelazi 20,00 KM.
znik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši Uobičajenom količinom poslovnih uzoraka, u
na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu;
smislu članka 5. stav 2. tačka 1. Zakona, smatraju
2. uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu.
se dobra koja nisu namijenjena prometu, a koja
Člankom 2. Pravilnika o primjeni Zakona o
su rezultat poslovanja poreznog obveznika ili
porezu na dodanu vrijednost (“Službeni glasnik
koja su neposredno povezana s obavljanjem nje-
BiH”, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07,
gove djelatnosti, bez obzira je li na tim dobrima
35/08, 65/10, 85/17 i 44/20) propisano je da
utisnut logotip poreznog obveznika. Dobra koja
je predmet oporezivanja PDV-om svaka isporuka
se daju kao poslovni uzorci moraju biti obilježe-
dobara i usluga obavljena na teritoriji BiH uz na-
na kao takva, a ako ne mogu biti obilježena kao
knadu, vlastita potošnja, unos dobara u carinsko
poslovni uzorci, moraju biti u obliku i pakiranju
područje BiH, te isporuka dobara i usluga što se
različitom od oblika i pakiranja tih dobara nami-
obavi uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije
jenjenih prometu. (čl. 12. Pravilnika).
uvijete poreznim obveznicima i njihovim zastu-
Poklonom manje vrijednosti, u smislu članka
pnicima, kao i drugim primaocima, ako su ispu-
5. stav 2. tačka 2. Zakona, smatra se dobro pojedi-
njeni ostali Zakonom propisani uvjeti.
načne tržišne vrijednosti manje od 20,00 KM bez
Porezna osnovica prometa dobara i usluga je-
PDV-a, koje obveznik daje povremeno različitim
ste oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili
osobama (poslovnim partnerima, predstavnici-
uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi
ma poslovnih partnera i slično), a da za to ne po-
za isporučena dobra ili pružene usluge, uključu-
stoji pravna obveza. Poslovnim partnerima sma-
jući subvencije koje su neposredno povezane sa
traju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili
cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen
se očekuje da će se takav odnos uspostaviti. Po-
PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano
vremenim davanjem poklona smatra se davanje
(članak 20. stav 1. Zakona .
najviše jednog poklona istoj osobi u poreznom
Prema odredbama članka 5. Zakona, kada do-
periodu.(čl. 13. Pravilnika).
bra koja čine dio njegove poslovne imovine pore-
Prometom usluga uz naknadu smatra se pru-
zni obveznik koristi u privatne svrhe ili u privatne
žanje usluga koje porezni obveznik izvrši bez
svrhe svojih zaposlenika, odnosno kada dobrima
naknade ili uz smanjenu naknadu u vanposlov-
raspolaže besplatno ili uz smanjenu naknadu, ili
ne svrhe osnivača, zaposlenih i drugih osoba ili
koristi robu u svrhe koje nisu povezane s njego-
u svrhe koje nisu povezane s njegovim poslova-
vim poslovnim djelatnostima, te ako se PDV na
njem.(čl. 9. stav 2. Zakona).
dobra koja su u pitanju ili njihove sastavne dije-
Prema odredbama članka 109. Pravilnika o
love može u cijelosti ili djelimično odbiti, takva
primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost
upotreba ili raspolaganje smatra se prometom
za korištenje dobara i usluga u vanposlovne svr-
dobara izvršenim uz naknadu.
he izdaje se interna faktura, pod uvjetom da se na
Iznimno od odredbe stava 1. ovoga članka, ne
navedena dobra i usluge može odbiti PDV u pot-
smatra se prometom dobara uz naknadu:
punosti ili djelimično.
1. besplatno davanje poslovnih uzoraka kup-
Interna faktura sadrži sve propisane elemente
cima ili budućim kupcima u uobičajenim količi-
porezne fakture, osim što se umjesto podataka o
nama za tu namjenu, pod uvjetom da ih ti kupci
kupcu navode podaci o svrsi korištenja dobara i
ili potencijalni kupci ne stave u prodaju, odnosno
usluga.

112
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI

PDV-e na naknade u 4. bilo koji troškovi priključivanja, naknade za

sudskom postupku ugradnju i drugi iznosi koji se obračunavaju kup-
cu od strane isporučioca dobara ili davaoca uslu-
PITANJE: Svojim rješenjem iz 2019. godine ga kao uslov da se izvrši promet dobara i usluga.
kantonalni sud je odobrio troškove krivičnog Dakle, osnovica za PDV je ukupan iznos odre-
postupka optuženoj osobi koje je optuženi imao đen rješenjem kantonalnog suda, koji uključuju
prema svom braniocu po izboru za period od osnovicu i PPU od 10%, uz primjenu preračunate
2000. do 2009. godine, na teret budžetskih stope 14,5299%.
sredstava. Sud je naknadno, na zahtjev optu-
ženog, optuženom odobrio novog advokata RAČUNOVODSTVO
po službenoj dužnosti u krivičnom predmetu.
Advokat po službenoj dužnosti je u ime optu- Propušteno knjiženje fakture
ženog 2018. godine podnio zahtjev za naknadu iz prethodnog perioda i
troškova krivičnog postupka koje je optuženi izmijenjena PDV prijava
imao prema svom braniocu po izboru u periodu
2000-2002. Rješenjem kantonalnog suda, sud je PITANJE:Faktura izdana u 2020. godini nije
u skladu sa Tarifama i nagradama i naknada- knjižena u našem računovodstvu i nije obraču-
ma troškova za rad advokata u FBiH dosudio i nat i plaćen iskazani PDV, da li možemo tu fak-
odobrio zatražene iznose koji su se odnosili na turu knjižiti u ovom mjesecu, obračunati izla-
rad advokata po izboru koji uključuju osnovicu zni PDV, obračunati i platiti zateznu kamatu za
i PPU od 10%. propušteni period?
Zatražena i odobrena sredstva isplaćena su u
2021. godini na račun advokata punomoćnika
ODGOVOR: U financijskom računovodstvu
po službenoj dužnosti. Ako advokat prema do-
propušteno knjiženje fakture iz 2020. godine tre-
govoru sa optuženim, istom isplati 50% u skla-
bali bi evidentirati na slijedeći način:
du sa donijetim rješenjem suda a ostatak zadrži
za sebe, odnosno advokatsku kancelariju, kakav IZNOS
Tek.
tretman ima tih 50% sredstava sa aspekta Za- OPIS KONTO
broj Duguje Potražuje
kona o PDV-u i da li na taj dio sredstava treba
1. Kupci u zemlji 211 xxx  
obračunati PDV? Ukoliko je odgovor potvrdan
šta bi bila osnovica za obračun PDV-a kada je Prihodi iz osnova 691 xxx
u tom iznosu sadržan obračunati PPU od 10%? ispravke grešaka
iz ranijih godina

ODGOVOR: Prema odredbama članka 20. Obveze za PDV 47 xxx

Zakona porezna osnovica prometa dobara i uslu-
ga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu, stva-
rima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba
da primi za isporučena dobra ili pružene usluge,
uključujući subvencije koje su neposredno pove-
zane sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije
uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije
propisano. U osnovicu se uračunavaju i:
1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i
ostali javni prihodi, osim PDV-a;
2. svi sporedni troškovi koje obveznik obraču-
nava primaocu dobara i usluga (provizije, troško-
vi pakiranja, prijevoza, osiguranja i drugi vanred-
ni troškovi koje isporučilac obračunava kupcu);
3. bilo koji iznosi koji se obračunavaju na po-
vratnu ambalažu;
Za ispravku    
materijalno
neznačajne greške
Prema odredbama članka 17. Zakona o porezu
na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, br.
9/05, 35/05, 100/08 i 33/17), porezna obveza
nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sljede-
ćih radnji, koja god bude najranija:
1. isporuka dobara ili vršenje usluga;
2. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom;
3. plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno
prije izdavanja fakture;
4. nastanak obaveze plaćanja carinskog duga
kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u mo-
mentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;

113
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI
5. za promet dobrima i uslugama prema članu
5., 6. i 9., po isteku poreskog perioda za vrijeme
kojeg je izvršen promet;
6. za svaku izmjenu u poreskoj osnovici prema
članu 20., kada se izda faktura ili drugi dokument.
Prema odredbama članka 76. Zakona o po-
stupku indirektnog/neizravnog oporezivanja
(„Službeni glasnik BiH“, br. 89/05 i 100/13),
osobama koje imaju obveze indirektnih /neiz-
ravnih poreza dopušteno je dostaviti dopune ili
izmjene isprave i/ili prijave samooporezivanja u
roku propisanom za redovito podnošenje ispra-
ve ili prijave samooporezivanja i nakon isteka
toga roka sve do isteka razdoblja od pet godina
od roka za redovito podnošenje isprave ili prijave
samooporezivanja, tj. isteka roka UINO za utvrđi-
vanje poreznog duga.
(2) Svrha dopuna ili izmjena samooporeziva-
nja je da dopuni ili zamijeni prethodno podnesene
prijave samooporezivanja i one se mogu podnosi-
ti kada je iznos za plaćanje veći od prijavljenog
u prethodnom samooporezivanju ili kada je iznos
za koji treba izvršiti povrat ili prijeboj manji od
prijavljenog u prethodnom samooporezivanju. U
drugim slučajevima, primjenjuje se stav (3) član-
ka 75. ovoga Zakona.
(3) U ispravama ili prijavama samooporeziva-
nja iz stava (1) ovoga članka, osobe koje imaju ob-
veze neizravnih poreza navode jesu li iste dopune
ili zamjene podnesenih prijava.
Prema odredbama članka 76. Zakona o po-
stupku indirektnog/neizravnog oporezivanja, na
iznose indirektnih/neizravnih poreza koji nisu
uplaćeni u zakonskome roku i na propisani račun
plaća se zatezna kamata po stopi od 0,04 % dnev-
no za svaki dan zakašnjenja.
Dakle, vi ste dužni podnijeti Upravi novu izmi-
jenjenu PDV prijavu za period (mjesec) kad je is-
poruka izvršena i nalog za uplatu takse na zahtjev
u iznosu od 10 KM, izvršiti uplatu duga po izmi-
jenjenoj PDV prijavi i zateznu kamatu po stopi od
0,04 % dnevno za svaki dan zakašnjenja.
Evidentiranje ulaganja na
tuđim stalnim sredstvima
PITANJE: Ukoliko firma ima registovanu po-
slovnu jedinicu u tuđem objektu koji joj je dat
114
u zakup na neodređeno vrijeme, vrši određena
ulaganja u navedeni - tuđi objekat jer je neop-
hodno radi samog poslovnog procesa, da li se
navedena ulaganja knjiže na 013 klasu? Od
kada se počinje računati amortizacija za takva
ulaganja i da li je to porezno dopustiv rashod?
ODGOVOR: Da bi se neka pozicija priznala
kao nematerijalno sredstvo pravna osoba prema
MRS 38 – Nematerijalna sredstva, treba da doka-
že da ono zadovoljava:  
- definiciju nematerijalnog sredstva;
- nematerijalno sredstvo se priznaje samo
onda kada je:
- vjerojatno da će očekivane buduće ekonom-
ske koristi koje se mogu pripisati sredstvu, pri-
ticati u pravnu osobu korištenjem opravdanih
i prihvatljivih pretpostavki koje predstavljaju
najbolju ocjenu uprave o skupu ekonomskih
okolnosti koje će postojati tokom vijeka upotrebe
sredstva;
- kada je nabavna vrijednost sredstva pouzda-
no mjerljiva.
Sredstvo ispunjava kriterij identifikacije iz de-
finicije nematerijalnog sredstva onda kada: 
- je odvojivo, tj. sposobno biti odvojeno od
pravne osobe i prodano, preneseno, licencirano,
iznajmljeno ili razmijenjeno, bilo pojedinačno ili
zajedno s povezanim ugovorom, sredstvom ili ob-
vezom;
- nastaje iz ugovornih ili drugih zakonskih pra-
va, bez obzira jesu li ta prava prenosiva ili odvo-
jiva od pravne osobe ili od drugih prava i obveza.
Nematerijalna ulaganja na tuđim sredstvima
evidentiraju se na kontu 013 – Ulaganja na tuđim
stalnim sredstvima.
Amortizirajući iznos neke nematerijalne imo-
vine s ograničenim korisnim vijekom trajanja pre-
ma MRS 38, treba se sustavno rasporediti tokom
procijenjenog korisnog vijeka upotrebe. Amorti-
zacija treba započeti kada je imovina raspoloži-
va za upotrebu, tj. kada je imovina na lokaciji i u
stanju potrebnom za funkcioniranje u skladu s
namjerama uprave. Amortizacija će prestati kada
se imovina klasificira kao imovina namijenjena
prodaji (ili uključi u grupu za otuđenje klasifici-
ranu kao namijenjenu prodaji) u skladu sa MSFI
5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

prestanak poslovanja ili kada se imovina presta-
ne priznavati, ovisno o tome što se prije dogodi.
Trošak amortizacije za svako razdoblje će biti
priznat u dobit ili gubitak osim ako ovaj ili drugi
Standard to zabranjuje ili zahtijeva uključivanje u
knjigovodstvenu vrijednost neke druge imovine.
Prema odredbama članka 19. Zakona o pre-
zu na dobit („Službene novine FBiH“, br. 15/16 i
15/20), odbitak po osnovi amortizacije dopušten
je samo u vezi s imovinom koja podliježe amor-
tizaciji, koja se nalazi u upotrebi i kojom porezni
obveznik obavlja djelatnost. Amortizacija stal-
nih sredstava priznaje se kao rashod u poreznoj
bilanci do iznosa utvrđenog proporcionalnom
metodom primjenom najviših godišnjih amorti-
zacijskih stopa (za nematerijalna stalna sredstva
20%).  otpis potraživanja
Imovina koja se amortizira, a čija je nabavna
vrijednost manja od 1.000 KM, može se odbiti u
cijelosti u godini nabave, pod uvjetom da je imo-
vina stavljena u funkciju. 
Diobena bilanca i ispravka
knjigovodstvene pogreške
PITANJE: Naše preduzeće je nastalo podjelom
jednog preduzeća 2020. godine. Prenos počet-
nih salda u komunalnim uslugama (fakturna
služba) i financijama nije identičan što znači
da postoje razlike između ove dvije službe što
je nedopustivo. Te razlike se nisu rješavale tako
da su prisutne u financijama. Menadžment pre-
duzeća je zauzeo stav da se te razlike otklone
(izjednače stanja). Analizom razlika utvrđeno
je da će izjednačavanjem stanja sa  komunal-
nim uslugama u financijama proisteći takav re-
zultat koji će uticati  i na prihode i na rashode.
Stanja u komunalnim uslugama su fiksna što
znači da će se sve promjene dešavati u financi-
jama. Sve “pretplate“ u financijama će se opri-
hodovati a dug knjižiti na teret rashoda ranijeg
perioda. Da li je ovakvo knjiženje ispravno?
 
ODGOVOR: Prilikom podjele poduzeća na dva
ili više potrebno je sačiniti diobenu bilancu koja
podrazumijeva i sve predbilančne radnje kao što
su:
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
- knjiženje svih dokumenata i knjigovodstve-
nih isprava koje se odnose na izvještajnu godinu;
- usaglašavanje analitičkih i sintetičkih evi-
dencija;
- obračun utroška zaliha prema odabranoj ra-
čunovodstvenoj politici;
- knjiženje inventurnih razlika;
- knjiženje procjena;
- zatvaranje konta stanja i uspjeha i dr.
U vašem primjeru potrebno je analizirati gdje
su se greške dogodile, te adekvatno tome ispra-
viti knjigovodstvenu pogrešku storniranjem ili
dodatnim knjiženjem.
Ispravka vrijednosti i
PITANJE: Kako knjižiti sudske presude koje nisu
prenijete na sumnjiva i sporna potraživanja?
ODGOVOR: Potraživanja se nakon početnog
priznavanja po fer vrijednosti, mjere po počet-
no priznatom iznosu umanjeno za naplaćene
iznose i umanjenja vrijednosti. Potraživanja od
kupaca za koja je utvrđeno postojanje dokaza o
njihovom umanjenju vrijednosti, ispravljaju se
na teret rashoda razdoblja. Knjigovodstvena vri-
jednost potraživanja može se umanjiti direktno
ili upotrebom odvojenog konta - Ispravka vrijed-
nosti potraživanja. Primjerenijim načinom, koji
se preferira i u inozemnoj praksi a uobičajen je
i u našoj, smatramo postupak uz korištenje od-
vojenog konta ispravka vrijednosti (korektivnog
konta). Sumnjiva i sporna potraživanja se otpisu-
ju na teret ostalih rashoda. Ako se procijeni da se
neko konkretno potraživanje neće moći naplatiti
menadžment će donijeti odluku o otpisu takvih
potraživanja. Procjena se vrši na osnovu pret-
hodnog iskustva, postojećih ekonomskih uvje-
ta, objektivnih informacija te nekih kvalitativnih
faktora. Društvo je dužno izvršiti otpis ili isprav-
ku vrijednosti za sva ona potraživanja za koja je
značajno smanjena mogućnost naplate. U vašem
slučaju ako je potraživanje u potpunosti nenapla-
tivo, možete izvršiti knjiženje na teret konta 578
– Rashodi po osnovu ispravke vrijednosti i otpisa
potraživanja a u korist odgovarajućeg konta po-
traživanja.
115
 PITANJA I ODGOVORI
RAČUNOVODSTVO PRORAČUSNKIH
KORISNIKA
Evidentiranje ulaganja
u stalna sredstva
(rekonstrukcija i/ili adaptacija)
PITANJE: Općini je ispostavljena faktura, a pre-
ma ugovoru sa dobavljačem, za izradu idejnog
projekta za rekonstrukciju vodovodne mreže u
užem gradskom jezgru u iznosu od 50.000,00
KM. Faktura je plaćena iz grant sredstava koje
je općina dobila od Fonda za zaštitu okoliša za
tu namjenu. Uz to općina je dobila i fakturu za
reviziju ovog idejnog projekta od drugog do-
bavljača. Kako  knjigovodsvtveno evidentirati
pomenute fakture koje se odnose na projektnu
dokumentaciju?
ODGOVOR: Pojam rekonstrukcije ili adaptaci-
je predstavlja investiciju u stalna sredstva kojima
se povećava predviđeni vijek trajanja, povećava
se kapacitet ili drugi uvjeti. Sa stajališta knjigo-
vodstva, rekonstrukcijom i adaptacijom povećava
se vrijednost stalnog sredstva i produljuje vijek
trajanja. Knjiženja su u ovom slučaju ista kao kod
izgradnje objekata i nabave stalnog sredstva.   da se samo zakonima mogu propisivati prava i
U skladu s Pravilnikom o knjigovodstvu
budžeta/proračuna u Federaciji Bosne i Herce-
govine (“Službene novine Federacije BiH”, broj
60/14), na kontima glavne grupe 011600 - Sred-
stava u pripremi, evidentiraju se investicije u
toku, odnosno ulaganja u nabavu stalnih sred-
stava, kao i dani avansi za nabavu ili izgradnju
stalnih sredstava. Izdatke nastale po ovoj osnovi
proračunski korisnik knjiži na teret odgovaraju-
ćeg analitičkog konta iz glavne kategorije 820000
- Kapitalni izdaci, u korist konta glavne kategorije
310000 - Kratkoročne tekuće obveze.
Istodobno, za istu vrijednost u modulu Glavne
knjige zadužuje se odgovarajući analitički konto
iz glavne grupe 011600 - Sredstva u pripremi, a
odobrava konto 511111 - Izvori stalnih sredsta-
va. Trošak nabave stalnog sredstva uključuje sve
troškove koji se izravno mogu pripisati dovođe-
nju sredstva na mjesto i u radno stanje za namje-
ravanu upotrebu.
Dr. sci. Jozo PILJIĆ
116
POREZ NA DOHODAK
Primjena novog Pravilnika o primjeni
Zakona o porezu na dohodak
PITANJE: Mogu li se rješenja iz novog Pravil-
nika o primjeni Zakona o porezu na dohodak
primjenjivati za razdoblje prije njegova dono-
šenja?
ODGOVOR: Novi Pravilnik o primjeni Zako-
na o porezu na dohodak stupio je na snagu 26. 6.
2021. godine i samo od tog datuma pa nadalje isti
je moguće primjenjivati ubuduće (ex tunc), a ni-
kako od ranije (ex nunc).
(Ne)usklađenost zakonskih i
podzakonskih propisa
PITANJE: Može li provedbeni propis – novi Pra-
vilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak
derogirati Zakon i propisati drugačiju poreznu
obvezu u odnosu na zakon?
ODGOVOR: Vladavina prava podrazumijeva
obaveze. U tom kontekstu, nedopustivo je da se
podzakonskim propisima mogu utvrđivati bilo
kakve drugačije obaveze koje su suprotne sa za-
konskim rješenjima i koje, kako konstatujete, de-
rogiraju zakon. Bez obzira što je to pravno nedo-
pustivo, na našoj teritoriji još uvijek je, nažalost,
moguće da se odgovarajućim pravilnicima, zapra-
vo, ne pojašnjavaju  zakonska rješenja u smislu
pravilne primjene i tehničkih procedura, već se
poseže i sa pojedinim odredbama nižih akata koje
“ispravljaju” zakonska rješenja, što je, bez dileme,
pravni nonsens.
Korištenje službenog vozila
u privatne svrhe
PITANJE: Kad je direktoru ili zaposleniku dato
službeno vozilo na korištenje 24h na dan, kako
voditi evidenciju o prijeđenim kilometrima, od-
nosno kako voditi dio pređenih kilometara u
službene svrhe a kako dio u privatne svrhe? Je li
obavezno vođenje PN-4 obrasca za ovo službe-
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

no vozilo. Kako opravdati gorivo koje se sipa u
ovo vozilo, da li je za ovo potrebno imati putni
nalog kroz koji će se opravdati troškovi goriva
kao i drugi  zavisni  troškovi  putovanja (puta-
rine, parking)? Kako pravdati lokalnu vožnju,
odnosno vožnju sa posla i na posao koja je u
poslovne svrhe?
ODGOVOR: Prema članu 16. stavu (5) tačkom
c) novog Pravilnika o primjeni poreza na doho-
dak, koji je stupio na snagu 26. 6. 2021. godine,
pod koristi (tj. oporezivim prihodom od nesamo-
stalne djelatnosti) se smatraju vrijednosti priho-
da od korištenja vozila prema obimu stvarnog
korištenja vozila (službenog, op.a.) u privatne
svrhe, a prema evidenciji o pređenoj kilome-
traži na način da se pređena kilometraža množi
sa 15% prosječne cijene naftnih derivata po pre-
đenom kilometru.
Također, shodno članu 17. stavu (2) tačkom
c) navedenog podzakonskog propisa, vrjednova-
nje koristi prilikom upotrebe službenog vozila u
privatne svrhe predstavlja iznos prihoda u visini
od 1% nabavne vrijednosti prevoznih sredstava
mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijed-
nost), odnosno u visini 20% od mjesečne rate za
operativni lizing ili dugotrajni najam (uvećano
za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na
obim korištenja vozila u privatne svrhe.
Dakle, Pravilnikom o primjeni Zakona o pore-
zu na dohodak propisano je alternativno rješenje
za vrjednovanje prihoda od nesamostalne djelat-
nosti kao koristi prilikom korištenja/upotrebe
službenog automobila u privatne svrhe.
U navedenom kontekstu, članom 17. u naredna
četiri stava detaljnije je pojašnjeno sljedeće, citat:
“(3) Ukoliko se vozilo daje na korištenje zapo-
sleniku u privatne svrhe, poslodavac je obavezan
donijeti odluku o načinu i uslovima tog korište-
nja, kao i načinu utvrđivanja plaće zaposlenika i
lica koje ostvaruje prihode iz člana 10. stav (3)
Zakona (o porezu na dohodak, op.a.).
(4) Ukoliko se korist po osnovi korištenja
vozila u privatne svrhe utvrđuje prema obimu
stvarnog korištenja, poslodavac je obvezan
voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i
vremenu korištenja vozila u privatne svrhe, a
način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz
stava (3) ovoga člana.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
(5) Ukoliko se ne vodi evidencija o stvarnom
korištenju iz stava (4) ovog člana, prihodi od ko-
rištenja vozila u privatne svrhe mogu se utvrditi
u visini 1% nabavne vrijednosti vozila mjesečno
odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za
operativni lizing ili dugotrajni najam.
(6) Koristi se preračunavaju u bruto iznos
primjenom koeficijenta koji se izračunavaju po
formuli  iz člana 22. ovog pravilnika (tj. koefici-
jentom zbirne stope obaveznih doprinosa iz pla-
će -1,44927..., op.a.), a u cilju utvrđivanja osnovi-
ca za obračun doprinosa za obavezna osiguranja
iz člana 4. Zakona o doprinosima (“Službene no-
vine Federacije BIH” br. 35/98, 54/00, 16/01,
37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16,
34/18, 99/19 i 4/21)”.
Sve u svemu, poslodavac je dužan da svojim
unutrašnjim aktom, odnosno odgovarajućom od-
lukom, prilikom “davanja” službenog automobila
zaposleniku, pogotovo na 24 sata, decidirano re-
guliše pitanja odgovornosti zaposlenika za: čuva-
nje i sigurnost automobila, održavanja i potrošnje
goriva za službeni automobil, troškove parkinga,
putarina i slično, kao i brojne druge potencijalne
probleme koji mogu nastati u vezi s vožnjom i
osiguranjem, a za službeno korištenje obavezno
se vodi propisani nalog, tj. Obrazac PN-4 u kojem
se, između ostalog, svakodnevno, prikazuje pre-
đena kilometraža od mjesta do mjesta, od adrese
svakog prekida vožnje, adrese novog polaska, ako
se radi o loko vožnji i tako dalje...
Da li će ćete “uvesti” dodatni nalog kod kori-
štenja službenog automobila u privatne svrhe,
na koji način će isti zaposlenik popunjavati, ko će
sve to nadzirati, uz obavezno obračunavanje kori-
sti kao plaće i tako dalje ili će prihod od korište-
nja vozila u privatne svrhe utvrđivati u visini 1%
nabavne vrijednosti vozila mjesečno, odnosno u
visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni li-
zing ili dugotrajni najam odluka je interne naravi,
kao i svakog drugog poslodavca.
Obračun koristi zaposlenika
prilikom korištenja službenog
automobila u privatne svrhe
PITANJE: Da li je dobro rješenje obračunati
korist na vozilo koje je staro 19 godina i NV
117
 PITANJA I ODGOVORI
55.000, Prihod u visini od l% nabavne vrijed-
nosti prijevoznih sredstava … (formalno da, su-
štinski?) znači, osnovica je nabavna vrijednost,
ne knjigovodstvena?
ODGOVOR: Ukoliko ne namjeravate izračuna-
vati korist zaposlenika prilikom korištenja služ-
benog automobila u privatne svrhe prema obimu
stvarnog korištenja, jedan od načina obračunava-
nja koristi je neto “polazište”, brojčano iskazano
svakog mjeseca u visini 1% nabavne (a ne knji-
govodstvene) vrijednosti tog automobila uvećane
za porez na dodanu vrijednost.
Pošto se u obračunu koristi prvo iskazuje bru-
to “vrijednost”,  opisanu neto osnovicu potrebno
je pomnožiti sa koeficijento 0,15 (tj. sa 15% pro-
sječne cijene naftnih derivata) i sa 2,16 (recimo
da je to prosječna cijena naftnih derivata), te sa
koeficijentom 1,449275 kako biste dobili bruto
osnovicu za obračun doprinosa po zbirnoj stopi
od 41,5 odsto...
Sami ćete procijeniti da li se to firmi isplati, ako
će “zaduživati” zaposlenika samo za iznos poreza
na dohodak na osnovicu koju čini neto “vrijednost”.
Oporezivanje isplate poticaja
fizičkim licima za obavljanje
samostalne djelatnosti
PITANJE: Općina ... na osnovu ugovora vrši do-
djelu sredstava za realizaciju poslovnih pla-
nova. Nakon provedene procedure sredstva se
doznačuju fizičkim licima, na koja glasi ugovor,
a ista su  u obavezi da registruju djelatnost sa
sjedištem na Općini ... Da li za ta lica treba iz-
vršiti obračun i plaćanje poreza na dohodak po
preračunatoj stopi, u skladu sa Zakonom  i Pra-
vilnikom o porezu na dohodak?
ODGOVOR: Prema članu 14. stavu  (1) Zako-
na o porezu na dohodak, poslovnim prihodom
od samostalne djelatnosti smatraju se svi prihodi
stečeni iz bilo kojeg izvora, primljeni u gotovini,
stvarima i uslugama, koji su ostvareni samostal-
nim ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti, bez
obzira na to da li je fizičko lice registrirano ili ne
za obavljanje te djelatnosti.    se takvi troškovi proknjiže i u skladu sa Zakonom
S tim u vezi ste naznačili da se, nakon prove-
dene procedure, novčana sredstva doznačavaju
118
fizičkim licima na koje glasi ugovor, a ista su u
obavezi da registruju djelatnost sa sjedištem na
Općini ...
U smislu realizacije općinskih poslovnih plano-
va, pretpostavka je da će fizička lica koja su dobi-
la poticajna novčana sredstva zaista i započeti sa
obavljanjem samostalne djelatnosti, a u tom slu-
čaju će dobijena sredstva proknjižiti kao prihod u
knjizi prihoda i rashoda (Obrazac KPR - 1041).
Ukoliko fizička lica koja su dobila novčana
sredstva ne ispoštuju ugovor sa Općinom ... i ne
započnu sa obavljanjem djelatnosti u ugovore-
nom roku, Općina je, kao isplatilac, u obavezi
da Poreznoj upravi Federacije BiH - ispostavi ...,
shodno  članu 12. Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dohodak dostavi Obrazac APR-1036
(Akontacija poreza po odbitku rezidenta) i uplati
11,11% poreza na dohodak od isplaćenog iznosa,
s tim da se može regresirati od fizičkog lica koje-
mu je na njegov račun uplatila poticajna sredstva.
POREZ NA DOBIT
Priznavanje troškova reprezentacije
menadžeru koji obavlja ovu funkciju
bez zasnivanja radnog odnosa
PITANJE: Direktor društva angažovan je po
menadžerskom ugovoru bez zasnivanja rad-
nog odnosa. Zbog potreba poslovanja odlazi na
službeni put u inostranstvo. Da li mu se može
priznati trošak reprezentacije(ugost. usluge)
koji je plaćen putem računa firme - biznis karti-
com? Napominjemo da se ne isplaćuje naknada
za službeni put - dnevnice (jer nije u radnom
odnosu).
ODGOVOR: Zavisno od toga kako ste ugovo-
rom regulisali koje troškove u kontekstu vršenja
dužnosti i ostvarenja dobiti firme u skladu sa
dobrim poslovnim običajima, može ostvarivati
menadžer bez zasnivanja radnog odnosa je i pri-
znavanje istih...
S tim u vezi, pod pretpostavkom da je riječ o
vjerodostojnom računu za reprezentaciju plaće-
nom biznis karticom vaše firme, nema smetnji da
o porezu na dobit, u propisanom procentu pri-
znaju u poreznom bilansu.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

Popunjavanje prijave poreza na dobit
(Obrazac PP-801)
PITANJE: U koje polje Prijave poreza na dobit,
dio 2. - Obračun akontacije poreza na dobit za
privredna društva unosimo umanjenje po osno-
vu gubitka iz ranijih godina?
ODGOVOR: Takvo polje ne postoji u tački 2. -
Obračun akontacije u Prijavi poreza na dobit za
privredna društva. tj. u Obrascu PP-801. Među-
tim, u okviru navedene tačke 2. postoji polje 2.4. u
kojem se uskazuje neto porezna osnovica iz tač-
ke  66. Poreznog bilansa. Naznačene tačke pred-
stavljaju matematički iznos koji se dobije kada se
oporeziva dobit iz tačke 64. umanji za porezni
gubitak iz tačke 65. poreznog bilansa...
Dakle, u konkretnom slučaju ćete na tački 2.4.
- Neto porezna osnovica iskazati iznos oporezive
dobiti umanjene za porezni gubitak.
Usluge transporta pravnog lica iz
R Hrvatske u Federaciji BiH
PITANJE: Da li smo obavezni obračunati i plati-
ti porez po odbitku za uslugu transporta - kom-
binovani kamionski i brodski prijevoz, po osno-
vu izvoza robe (fakturu nam je izdala firma iz
Hrvatske)?
ODGOVOR: Prema članu 7. stavu 1) - prva re-
čenica - Ugovora o izbjegavanju dvostrukog opo-
rezivanja koji je ratificirala BiH sa Republikom
Hrvatskom, u konkretnom slučaju radi se o dobiti
koju je firma iz Hrvatske ostvarila na teritoriji Fe-
deracije BiH.
U skladu sa odredbama navedenog ugovora
koji ima prednost u odnosu na domaće zakono-
davstvo, oporezivanje se vrši isključivo u Republi-
ci Hrvatskoj.
Pravno lice iz Federacije koje je isplatilo faktu-
ru firmi iz Hrvatske za izvršene usluge u FBiH ima
samo obavezu da nadležnoj organizacinoj jedinici
Porezne uprave prema svom sjedištu preda Obra-
zac OP-820. tj. Izjavu pravnog lica u svrhu osloba-
đanja poreza po odbitku na izvoru.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
 POREZI I DOPRINOSI
Porezi i pripadajući doprinosi
po osnovu naknada isplaćenih
po menadžerskom ugovoru
PITANJE: Ukoliko direktor koji se vodi po me-
nadžerskom ugovoru, ostvari prihod koji se
smatra koristima, i ukoliko na taj iznos koristi
obračunamo “velike” doprinose i uplatimo, na
koji način, tj. putem kojeg obrasca treba pri-
javiti taj prihod, budući da se navedeno lice ne
vodi u radnom odnosu?
ODGOVOR: U smislu odredaba Zakona o po-
rezu na dobit, korist mogu ostvarivati isključivo
zaposlenici, uključujući i direktora koji je zasno-
vao radni odnos.
Samim tim, to se ne odnosi na direktora sa me-
nadžerskim ugovorom, čija primanja se drugačije
oporezuju.
Naime, prema stanovištu Federalnog ministar-
stva finansija, svi prihodi direktora koji je sa odre-
đenom firmom sklopio menadžerski ugovor, a nije
zaposlenik iste,  oporezuju se porezom na doho-
dak, uz primjenu tzv. “malih” stopa doprinosa (4%
za zdravstvo i 6% za PIO) plus posebne naknade
za vode i prirodne nesreće po stopi od 0,5% na
osnovicu koju čine njegovi ukupni prihodi, odno-
sno isplaćene naknade po bilo kom osnovu.
Primjena Odluke o povećanju
minimalne plate u Republici Srpskoj
PITANJE: Na koji obračunski period se odnose
promjene u Zakonu o doprinosima RS-a? Odlu-
ka o povećanju minimalne plate stupila je na
snagu od 1. 6. 2021. godine, da li to znači da se
treba primijeniti na platu za maj ukoliko se ista
isplaćuje u junu? Od 1. 7. 2021. godine u RS-u se
mijenja i iznos poreske olakšice, da li se poveća-
nje odnosi na platu koja se isplaćuje u julu ili na
obračun plate za juli?
ODGOVOR: S obzirom na to da je Odluka Re-
publike Srpske o povećanju minimalne plaće stu-
pila na snagu od 1. 6. 2021. godine,  to znači da
se ista treba primijeniti počev od junske plaće.
119
 PITANJA I ODGOVORI
Dakle, to se ne odnosi na obračun majske plaće,
bez obzira što se ista isplaćuje u junu ili bilo kom
narednom mjesecu...
Po istom pravnom shvatanju, ako se u RS iznos
porezne olakšice mijenja od  1. 7. 2021. godine,
to se odnosi na obračun julske i kasnijih plaća, a
ne na obračunate plaće iz ranijih mjeseci koje su
isplaćene u julu tekuće godine... 
Sve u svemu, bitno je da se ove odluke primje-
njuju na obračune plaća i poreznih olakšica počev
od 1. juna, odnosno 1. jula 2021. godine, a ne na
mjesece isplata plaća i poreznih olakšica.
Porezi i doprinosi u slučaju
obavljanja dodatne djelatnosti
PITANJE: Ispunjavam uslove za starosnu pen-
ziju (sa 28 godina staža). Imam dodatnu dje-
latnost (agencija za knjigovostvene usluge) i
jedno zaposleno lice koje je certificirani raču-
novođa. Želim i dalje da radim, da li kao budući
penzioner moram plaćati doprinose i za sebe i
zaposlenog ili samo za zaposlenika (s obzirom
na to da na kraju godine podnosim obrazac
GPD i SPR)?
ODGOVOR: U konkretnom slučaju biste, s obzi-
rom na tzv. punu penziju po osnovu godina staro-
sti, ostvarivali pravo na nesmetanu isplatu penzije,
uz koju bi bilo moguće da budete i zaposlenica.
Međutim, u tom slučaju biste, kao zaposlenica
sopstvene dodatne djelatnosti, bili obveznica pla-
ćanja punih doprinosa, poreza na dohodak i po-
sebnih naknada, budući da biste ostvarivali plaću.
Mišljenja smo da bi bilo sasvim drugačije da je
u pitanju dopunska, a ne dodatna djelatnost, ali
tada ne biste, saglasno odredbama Zakona o obr-
tu, mogli imati zaposlenika.
FINANSIJE
Prodaja amortizovanog putničkog
automobila i tržišna vrijednost
PITANJE: Putnički automobil u vlasništvu
advokatske kancelarije, amortizovano 100%
Po kojoj cijeni se može prodati i ko određuje
osnovicu?
120
ODGOVOR: Da biste dobili tržišnu vrijednost
amortizovanog automobila koji želi prodati vaša
advokatska kancelarija, preporučuje vam se pret-
hodna procjena istog od ovlaštenog procjenjitelja.
FISKALIZACIJA
Evidentiranje prometa preko
fiskalnog uređaja
PITANJE: Firma je internet servis provajder,
koji osim usluga internet pristupa pruža i uslu-
ge fiksne telefonije i još neke vrste telekomuni-
kacionih usluga. Registrirani su za veleprodaju
i njihove usluge se plaćaju isključivo bezgotov-
niski (virmanski). Usluge koje fakturišemo se
odnose na internet pristup (fakture su na mje-
sečnom nivou i iznos im se ne mijenja), fiksnu
telefoniju koja se fakturiše na osnovu broja os-
tvarenih minuta saobraćaja, mjesečnu pretpla-
tu za uslugu fiksne telefonije, najam opreme za
uslugu interneta ili fiksne telefonije, uslugu ko-
lokacije servera i ostale telekomunikacijske us-
luge. Usluge pružamo pravnim licima i fizičkim
licima i promet evidentiramo putem fiskalnog
uređaja i za jedne i za druge.
Da li sav promet kojeg ostvarujemo putem na-
vedenih usluga trebamo nastaviti evidentirati
putem fiskalnog uređaja ili su neke ili sve us-
luge koje pružamo u skladu sa članom 5. stav
1. tačka d. Zakona o fiskalnim sistemima oslo-
bođene obaveze fiskaliziranja? Napominjemo
da od drugih provajdera dobijamo fakture bez
fiskalnih računa.
ODGOVOR: Ukoliko se za vaše internet usluge
možete podvesti pod...”energetska, komunalna,
telekomunikacijska i druga preduzeća koja na-
knadu za prodatu robu, odnosno pružene usluge
naplaćuju ispostavljanjem računa o obračunu po-
trošnje preko mjernih instrumenata (električna
energija, gas, grijanje, voda, telefon i dr.)” iz člana
5. stav(1) i tačke d) Zakona o fiskalnim sistemi-
ma, oslobođeni ste od obaveze izdavanja fiskalnih
računa...
Drugim riječima, ako posjedujete takve mjer-
ne instrumente uz pomoć kojih vršite obračun
“internetske potrošnje” i ispostavljate račune za
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

vaše usluge korisnicima, u tom slučaju nemate
potrebe izdavati fiskalne račune.
U suprotnom, shodno članu 4. stavu (1) istog
zakona, imate obavezu evidentiranja svakog poje-
dinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih ure-
đaja i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina,
ček, kartica, virman i slično).
Izuzeci od obaveze izdavanja
fiskalnih računa
PITANJE: Da li su advokati oslobođeni izdavanja
fiskalnih računa i da li pravno lice ima dodatne
obaveze ukoliko izvrši plaćanje po izdanom ra-
čunu u smislu obračuna „malih“ doprinosa? Da
li advokati moraju izdavati račune jer smo od
istog dobili i Troškovnik za drugu uslugu, a ne
račun?
ODGOVOR: U “Službenim novinama Federa-
cije BiH”, broj 25/12, objavljena je Odluka Vlade
Federacije BiH o dopuni Odluke o određivanju
drugih djelatnosti koje ne podliježu obavezi evi-
dentiranja prometa putem fiskalnih uređaja.
Prema navedenoj odluci, advokatska djelatnost
svrstana je u djelatnosti koje nemaju obavezu iz-
davanja fiskalnih računa. Shodno tome, propisno
izdan račun potrebno je samo platiti bez obave-
ze obračunavanja bilo kakvih doprinosa, a takav
trošak predstavlja priznate rashode u poreznom
bilansu vaše firme.
NEPOREZNA DAVANJA
(Ne)obaveznost plaćanja komunalne
takse na istaknutu firmu
PITANJE: Da li je potrebno platiti komunalnu
taksu na istaknutu firmu za 2021. godinu?
ODGOVOR: S obzirom na proglašavanje neu-
stavnim Zakona o komunalnim taksama u Kan-
tonu Sarajevo za 2021. godinu privredni subjekti
(do eventualnog donošenja i stupanja na snagu
novog Zakona o komunalnim taksama u KS) ne-
maju obavezu plaćanja komunalne takse...
Fuad BALTA, dipl. ecc.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
JAVNE NABAVKE
Ispunjavanje kvalifikacionih uslova
ponuđača u postupku javne nabavke
PITANJE: Da li se može aktivirati bankovna ga-
rancija za ozbiljnost ponude u slučaju da iza-
brani ponuđač ne dostavi dokaze o ispunjava-
nju kvalifikacionih uslova iz člana 45. Zakona o
javnim nabavkama?
ODGOVOR: Član 61. Zakona o javnim nabav-
kama (u daljem tekstu: Zakon) definiše vrste ga-
rancija i mogućnost njihovog zahtijevanja, s tim
da su forme garancije za ozbiljnost ponude i izvr-
šenje ugovora, kao i druga vezana pitanja defini-
sana Pravilnikom o formi garancije za ozbiljnost
ponude i izvršenje ugovora (“Službeni glasnik
BiH”, broj 90/14).
Nadalje, članom 5. stav (1) Pravilnika utvr-
đeno je da ugovorni organ vrši povrat sredstava
ili dokumenata koja predstavljaju garanciju za
ponudu i to u roku od 10 (deset) radnih dana u
slučaju gotovinskog depozita, odnosno 5 (pet)
radnih dana u drugim slučajevima, a po nastupu
bilo kojeg od sljedećih slučajeva:
a) odbijanje, ocjena ponude kao neprihvatlji-
ve, ili istekom perioda važenja ponude;
b) dodjela i stupanje na snagu ugovora o
javnoj nabavci;
c) poništenje ili okončanje postupka javne na-
bavke prije dodjele, ili stupanja na snagu ugovora
o javnoj nabavci;
d) povlačenje ponude prije isteka određenog
roka za dostavljanje ponuda.
U obrascu bezuslovne bankovne garancije za
ozbiljnost ponude koji je dat u prilogu Pravilnika
navedeni su slučajevi kada će banka platiti ugo-
vornom organu, i to ako je ponuđač:
1) povukao svoju ponudu prije isteka roka va-
ženja ponuda utvrđenog u tenderskoj dokumen-
taciji i Obrascu Ponude;
2) ako ponuđač, koji je obaviješten da je njego-
va ponuda prihvaćena kao najpovoljnija, a u peri-
odu roka važenja ponude:
a) odbije potpisati ugovor, ili propusti potpisa-
ti ugovor u utvrđenom roku;
121
 PITANJA I ODGOVORI
b) ne dostavi ili dostavi neodgovarajuću ga-
ranciju za uredno izvršenje ugovora;
c) dostavi neistinite izjave vezane za kvalifika-
ciju kandidata/ponuđača.
Iz naprijed navedenog je evidentno da nedo-
stavljanje kvalifikacione dokumentacije nije na-
veden kao slučaj u kojem se može aktivirati ga-
rancija za ozbiljnost ponude.
Razlozi za otkazivanje postupka
javne nabavke
PITANJE: Ugovorni organ je pokrenuo kon-
kurentski postupak za nabavku usluga izra-
de idejnog projekta za izgradnju stambenog
objekta, te je u navedenom postupku predvidio
provođenje E-aukcije. Od jednog kandidata
smo dobili upit na tendersku dokumetnaciju,
u kojem se između ostalog traži izmjena TD
iz razloga jer se za navedene usluge ne može
odrediti provođenje e-aukcije. Provjerom u si-
stemu, ustanovili smo da nije moguće izmijeni-
ti obavještenje o nabavci u dijelu koji regulira
provođenje e-aukcije, odnosno da nije moguće
izmijeniti dio obavještenja koji regulira provo-
đenje e-aukcije. Na koji način ugovorni organ
da postupi? Da li možemo otkazati navedeni
postupak na osnovu člana 69. stav 3. ZJN BiH
zbog navedene činjenice ili trebamo nastaviti
sa realizacijom navedenog postupka nabav-
ke. Ujedno, nismo sigurni da li se uopšte radi o
uslugama koje bi se mogle podvesti pod odred-
bu člana 2. stav 3. Pravilnika o uslovima i nači-
nu korištenja E-aukcije.
ODGOVOR: U odnosu na konkretno pitanje
prije svega je potrebno citirati odredbu člana 2.
Pravilnika o uslovima i načinu korištenja e-aukci-
je („Službeni glasnik BiH“, broj 66/16), koja glasi:
(1) E-aukcija je moguća ako:
a) su korisnici registrovani i aktivirani u siste-
mu e-Nabavke i posjeduju informatičku opremu i
nesmetan pristup sistemu e-Nabavke;
b) je predviđena u obavještenju o nabavci i
tenderskoj dokumentaciji;
c) je tenderska dokumentacija objavljena u si-
stemu e-Nabavke.
(2) U slučaju primjene e-aukcije, tenderska
dokumentacija mora sadržavati odgovarajuće in-
122
formacije o procesu e-aukcije i podkriterije koji
će biti predmet e-aukcije, pod uslovom da se ti
podkriteriji mogu kvantitativno odrediti i izraziti
u brojevima ili postocima, odnosno kroz matema-
tičku formulu, u slučaju primjene kriterija eko-
nomski najpovoljnija ponuda. U slučaju kriterija
ekonomski najpovoljnija ponuda, ocjena ponuda
se vrši samo po podkriterijima definisanim u si-
stemu e-Nabavke.
(3) E-aukcija nije moguća ukoliko su predmet
nabavke ugovori o uslugama i ugovori o radovima
čiji je predmet intelektualni rad, kao što je pro-
jektovanje radova, jer se takve ponude ne mogu
rangirati primjenom metoda automatskog elek-
tronskog ocjenjivanja.
Dakle, član 2. Pravilnika određuje uslove pod
kojim se može provoditi e-aukcija, kao i situacije
kada se e-aukcija ne primjenjuje. Dosljednom pri-
mjenom odredbe iz stava (2) ovog člana, utvrđe-
no je da podkriteriji u slučaju kriterija ekonom-
ski najpovoljnija ponuda, se mogu kvantitativno
odrediti i izraziti u brojevima ili postocima, od-
nosno kroz matematičku formulu. Prema tome,
nema subjektivnih kriterija jer se isti ne mogu
matematički izraziti.
Stav (3) člana 2. Pravilnika definiše slučajeve
kada e-aukcija nije moguća. U konkretnom, radi
se o onim uslugama ili radovima koji podrazu-
mijevaju intelektualni rad, ali se ocjenjivanje tog
rada ne može iskazati objektivno, kvantitativno,
kroz matematičku formulu. Jedan od primjera je
da se e-aukcija ne može primijeniti za nabavke za
koje bi se inače primijenio ili mogao primijeniti
konkurs za izradu idejnog rješenja.
Naime, čl. 33. i 34. Zakona je definisan kon-
kurs za izradu idejnog rješenja kao i procedura
kako se isti provodi. U konkretnom, ne postoji
mogućnost objektivnog vrjednovanja, već pre-
ovladava subjektivni dojam članova konkursne
komisije, čiji sastav i potvrđuje da se izbor vrši na
osnovu subjektivnih ocjena.
Iz naprijed navedenog proizlazi da u tim slu-
čajevima nije moguće predvidjeti e-aukciju, a što
su slučajevi predviđeni članom 2. stav (3) Pravil-
nika o uslovima i načinu korištenja e-aukcije.
Dakle, radi se o onim radovima i uslugama
za koje je moguće primijeniti konkurs za izradu
idejnog rješenja, kao i za radove koji podliježu su-
bjektivnim ocjenama, odnosno koje nije moguće
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

objektivno, kvantitativno iskazati. Tako u Aneksu
I Grupa 2 Klasa 21 – arhitektonske i inžinjerske
usluge gradnje, a u Aneksu II Dio A su arhitekton-
ske usluge iz kategorije 12 su slučajevi u kojima
je moguće primijeniti konkurs za izradu idejnog
rješenja, te se u takvim slučajevima e-aukcija ne
može primijeniti.
Nadalje se može istaći da (iako to nije nigdje
eksplicitno navedeno u Zakonu o javnim nabav-
kama i podzakonskim aktima) u obavještenju o
nabavci postoje određeni podaci koji se ne mogu
mijenjati, s jedne strane zbog posljedičnog uticaja
na druge podatke, a s druge strane zbog moguće
zloupotrebe.
Npr. nije moguće objaviti obavještenje o na-
bavci za otvoreni postupak pa onda “preći” u
ograničeni postupak. Sistem “e-nabavke” je ra-
zvijen u skladu sa Zakonom i podzakonskim ak-
tima. Otvoreni postupak je jednofazni postupak
i sistem to “zna”. Isto što zna da je ograničeni
postupak dvofazni postupak. Jednofaznost, od-
nosno dvofaznost postupaka ne dozvoljava pro-
mjenu postupka jednog u drugi, jer se posljedič-
no, u zavisnosti od odabranog postupka, dešavaju
određeni koraci u sistemu. Iz istog razloga nije
moguće iz npr. ograničenog postupka “preći” u
pregovarački postupak bez objave obavještenja o
nabavci. Prvi postupak se provodi kroz sistem, a
drugi ne. Isto tako, nije moguće započeti postu-
pak javne nabavke računara, pa “preći” u nabavku
automobila.
U ovom primjeru se radi o promjeni predmeta
nabavke koja više ne odgovara onim ponuđačima
koji su već preuzeli tendersku dokumentaciju.
Jedan od podataka koji se ne može mijenjati je
i podatak o e-aukciji. Ako bi bila dozvoljena takva
izmjena, tada bi ugovorni organ mogao izvršiti iz-
mjenu tog podatka čak i nakon otvaranja ponuda,
s obzirom na to da ne postoji validacija u sistemu
“e-nabavke” u tom pogledu zbog žalbi koje Ured
za razmatranje žalbi riješi nakon isteka prvobitno
postavljenog roka za prijem ponuda (koji je po-
sljedično potrebno izmijeniti, odnosno produžiti
nakon rješenja Ureda za razmatranje žalbi).
Npr. favorizovani ponuđač nakon prvobit-
ne ocjene ponuda bude prvorangirani i ugovor-
ni organ izmijeni podatak u smislu da e-aukcije
neće biti i tako mu omogući da bude odabran kao
najpovoljniji. Ili, favorizovani ponuđač ne bude
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
prvorangirani nakon prvobitne ocjene ponuda i
ugovorni organ izmijeni podatak u smislu da će
se e-aukcija održati i tako mu da šansu da se još
jednom takmiči. Takvo postupanje bi bilo suprot-
no svim principima definisanim članom 3. Zako-
na o javnim nabavkama.
U skladu sa naprijed navedenim, kada ugo-
vorni organ u obavještenju o nabavci predvidi
provođenje e-aukcije (a nije trebao), tada ne po-
stoji mogućnost ispravke obavještenja o nabavci
u smislu “brisanja” e-aukcije, te je u takvom slu-
čaju potrebno otkazati postupak javne nabavke u
skladu sa članom 69. stav (3) Zakona, s obzirom
na to da se ne radi o poništenju postupka iz ra-
zloga navedenih u članu 69. stav (2) Zakona i da
ne postoji druga odredba za okončanje postupka.
Admir ĆEBIĆ, dipl. ecc.
IZ AGENCIJE ZA DRŽAVNU SLUŽBU BiH
Uslovi i način prijema
pripravnika VII stepena
stručne spreme u institucije BiH
PITANJE: Da li odredbe člana 3. Odluke o uslo-
vima i načinu prijema pripravnika VII stepena
stručne spreme u radni odnos u institucije Bo-
sne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br.
52/05, 102/09 i 9/15) znače da kada instituci-
ja jednom primi pripravnika da je ispunila svo-
ju obavezu o prijemu pripravnika ili je u sva-
kom trenutku dužna imati 4% pripravnika od
ukupnog broja državnih službenika i zaposle-
nika sa visokom stručnom spremom odnosno
3% ukoliko institucija ima više od 100 državnih
službenika i zaposlenika sa visokom stručnom
spremom? Konkretno, da li institucija mora u
svakom trenutku imati navedeni postotak pri-
pravnika u radnom odnosu ili kada jednom
primi pripravnika i ugovor mu istekne više nije
dužna primati pripravnike, posebno, jer neke
institucije nisu primale pripravnike duži vre-
menski period ili čak nikada?
ODGOVOR: Članom 3. Odluke o uslovima i
načinu prijema pripravnika VII stepena stručne
spreme u radni odnos u institucije Bosne i Herce-
govine (“Službeni glasnik BiH”, br. 52/05, 102/09 i
123
 PITANJA I ODGOVORI
9/15), propisano je da je institucija dužna u svom
pravilniku o unutrašnjoj organizaciji predvidjeti
broj ili procenat pripravnika koje je dužna primiti
u instituciju (stav 1.), umjesto broja pripravnika,
institucija može istu obavezu predvidjeti u pro-
centima (stav 2.), broj ili procenat iz stavova (1)
i (2) tog člana ne može biti manji od 4% od uku-
pnog broja radnih mjesta državnih službenika i
drugih zaposlenih visoke stručne spreme, pred-
viđenog pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i
sistematizacijom radnih mjesta institucije (u da-
ljem tekstu: pravilnik o unutrašnjoj organizaciji),
s tim da svaka institucija mora primiti najmanje
jednog pripravnika (stav 3.), iznimno, za institu-
ciju koja pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji
ima predviđeno više od 100 radnih mjesta za za-
poslene visoke stručne spreme, institucija može
odlučiti da primi pripravnike u manjem procentu
od procenta utvrđenog stavom (3) tog člana, ali
ne manje od 3% od ukupnog broja radnih mjesta
državnih službenika i drugih zaposlenih visoke
stručne spreme (stav 4.), institucija može u svom
pravilniku o unutrašnjoj organizaciji predvidjeti
i veći procenat od procenta iz stavova (3) i (4)
ovog člana (stav 5.).
Što se tiče same konkretne obaveze, odredbe
Odluke o uslovima i načinu prijema pripravnika
VII stepena stručne spreme u radni odnos u in-
stitucije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Odluka), su kao i kod svakog propisa, trajnog ka-
raktera, tako da bi institucija u primjeni Odluke
trebala u svakom momentu da ima zaposlenih 4,
odnosno 3% pripravnika visoke stručne spreme
u skladu sa gore citiranim odredbama.
Dakle, prema samoj Odluci, ne stoji konsta-
tacija da je institucija svoju obavezu izvršila jed-
nokratnim prijemom pripravnika, odnosno odgo-
vor na konkretno pitanje bi bio da bi institucija
morala imati u svakom momentu navedeni pro-
cenat pripravnika.
Međutim, nakon usvajanja Odluke došlo je do
drugačijeg pravnog regulisanja broja zaposle-
nih u institucijama, i to tako da Parlamentarna
skupština zakonima o budžetu reguliše ne samo
tačan broj zaposlenih, već nekad i njihovu dina-
miku zapošljavanja. S obzirom na to da je pravna
snaga zakona uvijek veća od pravne snage pod-
zakonskih akata, pa time i pravne snage Odluke,
to je navedeni član 3. suštinski derogiran utvr-
124
đivanjem brojeva zaposlenih u svakom zakonu o
budžetu, zbog čega često ni ne može primati pri-
pravnika, posebno ako se ima u vidu restriktivna
budžetska politika.
Stoga, odgovor na vaše posljednje pitanje,
koje se odnosi na to da mnoge institucije nisu pri-
male pripravnike duži vremenski period, jeste da
to vjerovatno jeste u skladu sa zakonom kojim je
regulisan budžet s obzirom na to da se istim jako
ograničava ne samo budžetski iznos za plate već
i broj zaposlenih, koji ostaje na istom nivou više
godina zbog čega većina institucija jednostav-
no uopće ne može primati pripravnike. Kada se
tome doda da nepostupanje po članu 3. Odluke ne
povlači nikakvu sankciju (zbog čega je predmetna
odredba u suštini lex imperfecta), tada se zaklju-
čuje da je riječ o odredbi koja ima instrukcioni ka-
rakter i po njoj se mora postupati samo ako za to
postoje budžetske mogućnosti i odobrenje Parla-
mentarne skupštine u pogledu broja zaposlenih.
Broj: 03-50-22-3/21 od 21. 6. 2021. godine
DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI U
FEDERACIJI BiH
Odlazak namještenika u penziju i
pravo na godišnji odmor
PITANJE: Da li namještenik koji 5. siječnja 2022.
godine odlazi u mirovinu na temelju ispunjenih
zakonskih uvjeta (navršenih 65 godina života)
može ostvariti pravo na godišnji odmor u 2022.
godini i u kom trajanju?
ODGOVOR: Zakonom o namještenicima u or-
ganima državne službe u Federaciji Bosne i Her-
cegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj
49/05), u članu 49. propisano je da namještenik
za svaku kalendarsku godinu ima pravo na go-
dišnji odmor u trajanju od najmanje 18 a najviše
30 radnih dana, s tim što se dužina godišnjeg od-
mora za svakog namještenika utvrđuje pravilni-
kom o radnim odnosima organa državne službe u
skladu sa kolektivnim ugovorom (stav 1.), dužinu
i raspored korištenja godišnjeg odmora, u skladu
sa odredbama stava 1. tog člana, utvrđuje rukovo-
dilac organa državne službe, a koristi se na osno-
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

vu rješenja koje donosi taj rukovodilac (stav 2.),
a u dužinu godišnjeg odmora ne uračunavaju se
dani sedmičnog odmora (subota i nedjelja) i dani
državnih praznika i bolovanja, osim ako subota
po rasporedu sedmičnog radnog vremena pred-
stavlja radni dan (stav 3). Nadalje, članom 70. tač-
ka 3) istog Zakona, propisano je da namješteniku
radni odnos prestaje i ispunjavanjem zakonskih
godina života, odnosno sa navršenih 40 godina
penzijskog staža.
S obzirom na to da se na namještenika, sagla-
sno članu 2. Zakona o namještenicima u organima
državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine
(u daljem tekstu: Zakon o namještenicima), pri-
mjenjuje i Zakon o radu („Službene novine Fede-
racije BiH“, broj 26/16 i 89/18), važna je odred-
ba člana 48. koji nosi naziv „Sticanje prava na
godišnji odmor“, a kojim je propisano da radnik
koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između
dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na
godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog
rada (stav 1.), a u suprotnom ima pravo na najma-
nje jedan dan odmora za svaki mjesec rada (stav
2.). Pravilnim tumačenjem ove odredbe, zaklju-
čuje se da radnik, odnosno namještenik, koji je u
određenoj godini radio neprekidno šest mjeseci,
stiče pravo na godišnji odmor nastupanjem nove
godine, odnosno prvog januara određene godine
za tekuću godinu.
Nadalje, članom 51. Zakona o radu propisano
je da se radnik ne može odreći prava na godišnji
odmor (stav 1.), radniku se ne može uskratiti pra-
vo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata
naknade umjesto godišnjeg odmora, osim u slu-
čaju iz člana 52. stav 4. istog zakona (stav 2.), dok
je članom 52. stav 4. propisano da je u slučaju pre-
stanka ugovora o radu, poslodavac dužan radniku
koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora
isplatiti naknadu umjesto iskorištenog godišnjeg
odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cije-
li, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako
godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivi-
com poslodavca.
Dakle, kada sve citirane odredbe primijenimo
na konkretan slučaj, vaš namještenik stiče pravo
na godišnji odmor 1. 1. 2022. godine, te tako i tre-
ba odobriti godišnji odmor, iako stvarno korište-
nje konkretnog godišnjeg odmora nastupa prvog
radnog dana (vjerovatno 4. ili 5. 1. 2022. godine),
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
što će se odrediti u aktu (rješenju) o korištenju
godišnjeg odmora.
S druge strane, odredba o prestanku radnog
odnosa nije imperativna u pogledu dana prestan-
ka radnog odnosa, kada isti prestaje zbog navrša-
vanja starosne dobi propisane za penzionisanje.
Naime, tačka 3) člana 70. Zakona o namješteni-
cima je jedina tačka koja ne sadrži tačno odre-
đen dan prestanka radnog odnosa, za razliku od
drugih tačaka istog člana. Preciznije, ista odredba
sadrži obavezu organa državne službe da namje-
štenika razriješi, ali nema zakonski određenog
tačnog dana razrješenja, zbog čega se namješte-
niku treba omogućiti da do kraja iskoristi godišnji
odmor (godišnji odmor u punom trajanju), s ob-
zirom na citirane odredbe Zakona o radu.
Zbog toga, predlažemo da zaposleniku na vri-
jeme donesete rješenje o korištenju godišnjeg
odmora za 2022. godinu, počev od prvog radnog
dana u toj godini, te da istovremeno donesete
rješenje o prestanku radnog odnosa sa danom
isteka godišnjeg odmora, zbog eventualnog kori-
štenja pravnih lijekova (član 71. Zakona o namje-
štenicima).
Mr. Neven AKŠAMIJA,
direktor Agencije za državnu službu BiH
RADNI ODNOSI
Ostvarivanje prava na regres
za vrijeme privremene spriječenosti
za rad (porođajno odsustvo)
PITANJE: Ostvaruje li radnica škole pravo na
isplatu regresa ako zbog komplikacija u trud-
noći i prijevremenog poroda nije uspjela isko-
ristiti 12 dana godišnjeg odmora prije poroda?
ODGOVOR: Saglasno čl. 47 st. 1. Zakona o
radu Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, br. 26/16
i 89/18, Odluka ustavnog suda FBIH U-16/18 „Sl.
novine FBiH“, broj 23/20 - u daljem tekstu Za-
kon) radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima
pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od
najmanje 20 radnih dana, a najduže 30 radnih
dana. Izuzetno godišnji odmor može da traje i
duže od trideset radnih dana, ukoliko je to uređe-
no kolektivnim ugovorom, a prema prirodi posla
125
 PITANJA I ODGOVORI
i uvjetima rada.
Godišnji odmor se može, saglasno čl. 50. st. 1 i
2. Zakona, (is)koristiti u neprekidnom trajanju ili
u dva dijela. Ako se koristi u dijelovima, prvi dio
se koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12
radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi
dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Treba
naglasiti, saglasno čl. 50. st. 3. Zakona, da ako rad-
nik ne iskoristi sav ili barem prvi dio godišnjeg
odmora u tekućoj godini u kojoj je ostvario pravo,
cjelokupni ili ostatak godišnjeg odmora ne može
koristiti u narednoj kalendarskoj godini, odnosno
nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u na-
rednu godinu. Radnik ima pravo, saglasno čl. 50.
st. 4. Zakona, koristiti jedan dan godišnjeg odmo-
ra kad on to želi, uz obavezu da o tome obavije-
sti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog
korištenja. Međutim, korištenje jednog dana, ne
podrazumjeva da se ostatak godišnjeg odmora
može prenijeti u narednu kalendarsku godinu
i iskoristiti do 30. juna naredne godine. Ostatak
godišnjeg odmora se može prenijeti u narednu
kalendarsku godinu samo ako je radnik u tekućoj
godini u kojoj je ostvario pravo na godišnji odmor
iskoristio prvi dio u trajanju od minimalno 12
dana neprekidno.
U kontekstu konkretnog pitanja bitno je na-
glasiti da, saglasno čl. 49. st. 2. Zakona, u trajanje
godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme, pri-
vremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u
koje se ne radi, kao i drugo vrijeme koje se radni-
ku priznaje u staž osiguranja.
Za vrijeme korištenje godišnjeg odmora, sa-
glasno čl. 81. st. 1. radnik ima pravo na naknadu
plaće.
Iako nije bilo u fokusu konkretnog pitanja,
ovaj široki uvod koji se tiče ostvarivanja prava na
godišnji odmor je neophodan da bi se na ispravan
način razumio pojam regresa, odnosno naknade
za korištenje godišnjeg odmora. Pravo na regres
se može utvrditi kolektivnim ugovorom ili auto-
nomnim općim aktom. Regres je novčana nakna-
da koju radnik ostvaruje sa ciljem da sebi i svojoj
porodici omogući kvalitetno korištenje prava na
godišnji odmor.
Po svojoj pravnoj prirodi pravo na regres
je akcesorno pravo koje se nikada ne može sa-
mostalno ostvariti. Korištenje prava na regres
126
se uvijek veže za korištenje prava na godišnji
odmor. Najprecizniji i najsvrsishodniji način ko-
rištenja prava na regres jest u onim slučajevima
kada se on isplaćuje svakom pojedinačnom rad-
niku neposredno pred korištenje godišnjeg od-
mora.
Međutim, u praksi se vrlo često regres isplaću-
je svim radnicima, koji su stekli pravo na godišnji
odmor, na početku, polovinom ili na kraju godine.
Ako poslodavac regres isplati početkom, ili polo-
vinom godine za godišnji odmor u toj godini, tada
on u stvari isplaćuje jednu vrstu „akontacije“ re-
gresa koju radnik naknadno pravda korištenjem
godišnjeg odmora.1
U odnosu na konkretan upit radnica će ima-
ti pravo na regres za 2021. godinu ako iskoristi,
odnosno kada počne koristiti kompletan godišnji
odmor, ili barem prvi dio od minimalno 12 radnih
dana u 2021. godini.
S obzirom na to da je, kako je u upitu nave-
deno, radnica na porođajnom odsustvu dok god
to odsustvo traje ona nije u prilici da počne kori-
stiti pravo na godišnji odmor, a posljedično tome,
zbog njegove akcesorne prirode ne može ostvari-
ti ni pravo na regres. Ako radnica na porođajnom
odsustvu ostane sve do kraja 2021. godine ona
neće moći prenijeti godišnji odmor za 2021. godi-
nu u narednu 2022. godinu, a posljedično tome ni
ostvariti pravo na regres za 2021. godinu.
S obzirom na to da radnica godišnji odmor
nije iskoristila iz objektivnih odnosno zdravstve-
nih razloga, a ne iz razloga vlastite ili krivice po-
slodavca, nameće se pitanje pravednosti ovakvog
zakonskog rješenja u kontekstu instituta zaštite
žene i materinstva.2
1
ZIPS br. 1430, septembar 2020, str. 132-133.
2
Primjer kako ovaj institut urediti de lege ferenda u radnom za-
konodavstvu Federacije BiH se može naći u normi stavova (4) i
(5) člana 84. Zakona o radu Republike Hrvatske (Narodne novine
RH, br. 93/14, 127/17 i 98/19) koji glase:
„(4) Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je pre-
kinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog
bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski
dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u
razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkas-
nije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnos-
no dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na
rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i
njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

Disciplinska odgovornost i
prestanak ugovora o radu
PITANJE: Javno preduzeće je shodno odredba-
ma Zakona o javnim preduzećima u FBiH, a u
slučajevima postojanja težeg prijestupa odno-
sno teže povrede radnog odnosa, dužno provo-
diti disciplinski postupak. S tim u vezi, donesen
je poseban Pravilnik o povredi radnog odnosa,
vođenju disciplinskog postupka i utvrđivanju
odgovornosti kojim je normirano pokretanje
disciplinskog postupka, diciplinski organi, pr-
vostepeni i drugostepeni postupak i ostalo. Na-
vedenim Pravilnikom propisano je da disciplin-
ski organ (disciplinska komisija)   kada utvrdi
postojanje težeg prijestupa ima ovlaštenje da
samo predloži direktoru Društva (zastupnik po
zakonu) da donese odluku o otkazu ugovora o
radu jer je direktor Društva  ovlašteno lice koje
je i potpisalo ugovor o radu sa radnikom, slije-
dom čega je jedino i nadležno da takav ugovor
kao sui generis pravni posao i otkaže u ime i
za račun Društva, drugim riječima disciplin-
ska komisija nije ovlaštena da otkazuje ugovor
o radu. Nadalje, s obzirom na to da je pravo
na žalbu/prigovor univerzalno pravno načelo
pravilnikom je propisano da se na sve odluke
prvostepenog organa može podnijeti prigovor
nadzornom odboru. Dakle, specifičnost nave-
denog je da u prvostepenom postupku postoji
jedna vrsta suodlučivanja između disciplinske
komisije i direktora Društva (disciplinska ko-
misija provodi postupak, utvrđuje činjenice i
predlaže odluku koju direktor može prihvati-
ti ili ne prihvatiti i isti o tome donosi posebnu
formalnu odluku ), dakle, u formalnom smislu
postoje dvije odluke (koje čine pravno jedin-
stvo), a protiv odluke direktora može se uložiti
prigovor nadzornom odboru u roku od 30 dana
od dana prijema odluke što ukazuje da se ko-
načno postupak okončava donošenjem odluke
nadzornog odbora ( dakle, u formalnom smislu
postoje tri odluke). Stoga, ukoliko disciplinska
komisija predloži mjeru otkaza, a direktor isto
prihvati, dilema je da li se u odluci direktora
ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sl-
jedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja
kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.“
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
društva može/mora definisati tačan momenat
prestanka/otkaza ugovora (tačan dan, da li je
to dan donošenja te odluke), a što je i u skla-
du sa obavezom da se povreda radnog odnosa
konkretizuje mjestom i vremenom, naravno,
onoliko precizno koliko je to moguće, ili se pak
u toj odluci (odluka direktora ) mora reći da ot-
kaz nastupa tek sa konačnošću te odluke (prak-
tično istekom roka za prigovor ako se isti ne
podnese ili donošenjem odluke nadzornog od-
bora kojom se prigovor odbija ili odbacuje ) što
onda predstavlja neodređen datum u budućno-
sti , te da li to onda znači da je potrebno donijeti
još jednu odluku (to bi bila četvrta odluka ) od
strane direktora koja bi bila deklaratornog ka-
raktera i kojom bi se nakon odluke nadzornog
odbora samo konstatovalo da je nastupio ot-
kaz, opet se postavlja pitanje s kojim datumom,
a jedino je moguće sa datumom donošenja te
odluke zbog posebnih propisa koji se odnose na
odjavu radnika sa obaveznih osiguranja.
ODGOVOR:  U Zakonu o radu Federacije BiH
(„Sl. novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18, Presuda
Ustavnog suda FBiH U-16/18 „Sl. novine FBiH“,
broj 23/20 - u daljem tekstu Zakon) disciplinska
odgovornost radnika je uređena posredno kroz
propisivanje mogućnosti da poslodavac radniku
može otkazati ugovor o radu bez obaveze pošti-
vanja otkaznog roka, u slučaju da je radnik odgo-
voran za teži prijestup ili za težu povredu radnih
obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode
da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da
nastavi radni odnos saglasno čl. 97. st. 1. Zakona.
Saglasno st. 2. istog člana u slučaju lakših pri-
jestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz ugo-
vora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati
bez prethodnog pisanog upozorenja radniku.
Sadržaj pisanog upozorenja je propisan u st.
3. čl. 97. Zakon ne precizira koji su to teži, a koji
lakši prijestupi, odnosno povrede, nego upućuju-
ćom normom st. 4. čl. 97. Zakona navodi da se vr-
ste prijestupa ili povreda radnih obaveza utvrđu-
ju kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Na ovaj način je posredno normiran institut tzv.
vanrednog otkaza.13 U čl. 98. Zakona se propisuje
13
Za razliku od Federacije BiH u Republici Srpskoj je u ovom
127
 PITANJA I ODGOVORI
2
koji su to neopravdani razlozi za otkaz.4
Rok za davanje vanrednog otkaza iznosi 60
dana od dana saznanja za činjenicu zbog koje se
daje otkaz, ali najduže u roku od jedne godine od
dana učinjene povrede saglasno čl. 100. Zako-
na. Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog
ponašanja ili rada radnika, obavezan je omogućiti
radniku da se izjasni o elementima odgovornosti
koja mu se stavlja na teret saglasno čl. 101. Za-
kona.
Iz sadržaja ovih zakonskih odredbi se može
izvesti zaključak da poslodavci u Federaciji BiH
u općem režimu radnih odnosa ne moraju imati
uređen procesni dio disciplinske odgovornosti
odnosno disciplinski postupak u kome bi se nor-
mirala nadležna tijela i postupak za utvrđivanje
odgovornosti radnika zbog učinjenih težih ili lak-
ših prijestupa odnosno povreda radnih obaveza,
osim obaveze da se radniku omogući iznošenje
odbrane, na okolnosti koje mu se stavljaju na te-
ret.
U praksi je čest slučaj da kod poslodavaca koji
nemaju normiran disciplinski postupak, a protiv
kojih radnici podnesu tužbu zbog vanrednog ot-
kaza ugovora o radu, sadržajno prvostepeni dis-
ciplinski postupak se vodi pred nadležnim sudom
uz obavezu tereta dokazivanja propisanog u čl.
102. Zakona.
segmentu disciplinska odgovornost znatno detaljnije uređena.
Tako se u čl. 138. st. 1. Zakona o radu Republike Srpske (Sl. glas-
nik RS br. 1/16 i 66/18) navodi da se težom povredom radnih
obaveza smatra takvo ponašanje radnika na radu ili u vezi sa
radom kojim se nanosi ozbiljna šteta interesima poslodavca,
kao i ponašanje radnika iz koga se osnovano može zaključiti
da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio moguć. Lakšom
povredom radnih obaveza saglasno čl. 139 Zakona o radu
RS, smatraju se propusti u radu i u vezi sa radom koji nemaju
značajnije štetne posljedice po poslodavaca i koji se ne sma-
traju težim povredama radnih obaveza, a utvrđuju se opštim
aktom. Posredno kroz normiranje razloga za za otkaz ugovora
o radu u čl. 179 st. 2. i 3. Zakona o radu RS se propisuje šta se
smatra težom povredom radnih obaveza, a šta nepoštivanje
radne discipline.
2
4
Neopravdani razlozi za otkaz su:
a) privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede;
b) podnošenje žalbe ili tužbe odnosno sudjelovanje u postup-
ku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa,
kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obraćanje
radnika nadležnim organima izvršne vlasti;
c) obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u
dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim licima
ili nadležnim organima državne vlasti.
128
Međutim, kod onih poslodavaca koji imaju
u svojim autonomnim općim aktima normiran
disciplinski postupak, ili obaveza njegovog nor-
miranja proizlazi iz posebnog zakona kao što je
to slučaj kod javnih preduzeća kako se navodi u
konkretnom pitanju, tada se utvrđivanje odgo-
vornosti radnika mora provesti prema normira-
nom postupku, od strane nadležnih organa poslo-
davca.
Za one poslodavce koji su dužni provesti disci-
plinski postupak od posebne je važnosti norma čl.
100. Zakona koja propisuje da se vanredni otkaz
može dati u roku od 60 dana od dana saznanja
za činjenicu zbog koje se daje otkaz, ali najduže u
roku od jedne godine od dana učinjene povrede.35
U odnosu na konkretan upit prvostepena dis-
ciplinska komisija nakon provedenog postupka
donosi odluku da li je radnik počinio težu povre-
du radne obaveze odnosno teži prijestup, i ako
jeste izriče disciplinsku sankciju/disciplinsku
mjeru.
U radnom zakonodavstvu Federacije BiH, naj-
češća i najteža disciplinska sankcija/disciplinska
mjera za težu povredu radne obaveze/teži prije-
stup jeste prestanak radnog odnosa. Ovdje treba
naznačiti da disciplinska komisija donosi odluku
kojom utvrđuje povredu radne obaveze i izriče
sankciju. Pošto je u upitu navedeno da je u pravil-
niku propisan i prvostepeni i drugostepeni postu-
pak, a da se na sve odluke prvostepenih organa
može izjaviti žalba nadzornom odboru za pret-
postaviti je da se prvostepeni disciplinski postu-
pak završava kada komisija donese prvostepenu
odluku kojom izriče sankciju prestanka radnog
odnosa, a direktor društva na osnovu te odluke
donosi odluku o prestanku radnog odnosa.
Bez obzira što se u upitu navodi da komisija
samo predlaže direktoru odluku koju on može
prihvatiti ili ne, suštinski odlukom disciplinske
komisije se izriče disciplinska sankcija. Kada di-
rektor na osnovu odluke disciplinske komisije
donese odluku o prestanku radnog odnosa, opet
prema navodima iz upita, tada radnik može pod-
nijeti žalbu nadzornom odboru kao drugostepe-
nom organu u predviđenom roku nakon što mu
35
ZIPS br. 1432, novembar 2020, str. 128-129.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

se dostavi odluka. Odluka nadzornog odbora kao
drugostepenog organa je konačna i danom nje-
nog donošenja radniku prestaje radni odnos ako
se njome potvrđuje prvostepena odluka. Nakon
donošenja drugostepene odluke od strane nad-
zornog odbora direktor ne mora donositi nikakvu
posebnu odluku, nego samo radniku uručiti od-
luku nadzornog odbora kao drugostepenog orga-
na. Nakon primitka drugostepene odluke radnik
ima mogućnost da traži zaštitu svojih prava pred
nadležnim sudom. U slučaju da radnik, nakon
primitka odluke direktora o prestanku radnog
odnosa, nije u ostavljenom roku podnio žalbu, ta
odluka istekom roka za podnošenje žalbe postaje
pravosnažna i konačna. Danom pravosnažnosti i
konačnosti radniku prestaje radni odnos, a što će
takođe biti i dan kada se radnik odjavljuje sa oba-
veznog osiguranja.
Prof. dr. Mehmed HADŽIĆ
Postupanje poslodavca kada
ovlaštenja vijeća zaposlenika
vrše dva ili više sindikata
PITANJE: Kod poslodavca nije formirano vijeće
zaposlenika, ali djeluju dva sindikata. Na koji
način je poslodavac dužan obavljati konsulta-
cije sa sindikatima koji vrše ovlaštenja vijeća
zaposlenika u navedenom slučaju, odnosno na
koji način će pribavljati prethodnu saglasnost
sindikata u zakonom propisanim slučajevima?
Da li se poslodavac konsultuje samo sa sindika-
tom koji ima veći broj članova ili sa oba sindi-
kata koja djeluju kod poslodavca?
ODGOVOR: Odredbom člana 119. stav 1. Za-
kona o radu (“Službene novine Federacije BiH”,
br. 26/16 i 89/18), propisano je da radnici kod
poslodavca koji zapošljava najmanje 30 radnika,
imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika, koje
će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih
prava i interesa. Prema stavu 2. iste odredbe, ako
kod poslodavca nije formirano vijeće zaposleni-
ka, sindikat ima obaveze i ovlaštenja koja se od-
nose na ovlaštenja vijeća zaposlenika, u skladu sa
zakonom.
Nadalje, odredbom člana 2. Zakona o vijeću
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
zaposlenika (“Službene novine Federacije BiH”,
broj 38/04), kao posebnog zakona u odnosu na
Zakon o radu kao opći propis, između ostalog,
predviđeno je da zaposlenici kod poslodavca koji
ima u radnom odnosu najmanje 15 zaposlenika,
imaju pravo da učestvuju u odlučivanju o pitanji-
ma u vezi sa njihovim ekonomskim i socijalnim
pravima i interesima na način i pod uvjetima pro-
pisanim ovim zakonom. Također, odredbom člana
31. stav 3. istog zakona propisano je da ako kod
poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika sin-
dikat ima obaveze i ovlaštenja koja se, na osno-
vu ovog zakona, odnose na vijeće zaposlenika.
Odredbom člana 22. Zakona o vijeću zaposlenika
propisani su slučajevi u kojima je poslodavac oba-
vezan informisati vijeće zaposlenika o određenim
pitanjima, odredbom člana 23. slučajevi u kojima
je poslodavac dužan izvršiti obavezne konsultaci-
je sa vijećem zaposlenika, dok su odredbom člana
26. istog zakona predviđeni slučajevi u kojima je
poslodavac dužan pribaviti prethodnu saglasnost
vijeća zaposlenika.
Shodno navedenom, a imajući u vidu da Zakon
o radu, kao i Zakon o vijeću zaposlenika, predvi-
đaju da će ovlaštenja vijeća zaposlenika ostvari-
vati sindikat, ukoliko kod poslodavca nije formi-
rano vijeće zaposlenika, mišljenja smo da se isto
odnosi na svaki sindikat koji je osnovan u skladu
sa posebnim propisima kojim je uređeno pitanje
formiranja i rada sindikata kao udruženja i koji
djeluje kod poslodavca.
S tim u vezi, a u smislu zastupanja svojih čla-
nova kod poslodavca potrebno je imati u vidu i
odredbu člana 131. stav 2. Zakona o radu prema
kojoj pravo zastupanja svojih članova pred poslo-
davcem imaju svi sindikati u skladu sa pravilima
o organiziranju i djelovanju sindikata. Shodno
navedenom, ukoliko je kod poslodavca organi-
zovano dva ili više sindikata, koji vrše ovlaštenja
vijeća zaposlenika, mišljenja smo da je posloda-
vac obavezan obaviti konsultacije i informisati
sve sindikate koji djeluju kod tog poslodavca u
smislu čl. 22. i 23. Zakona o vijeću zaposlenika,
dok je obavezan pribaviti prethodnu saglasnost u
smislu člana 26. istog zakona od onog sindikata
čijem članstvu pripada radnik za kojeg se traži
pomenuta saglasnost.
129
 PITANJA I ODGOVORI
Preraspored radnika na drugo radno
mjesto za vrijeme privremene
spriječenosti za rad (bolovanja)
PITANJE: Radnik je privremeno spriječen za
rad duže od šest mjeseci zbog bolesti. Može li
poslodavac takvog radnika za vrijeme traja-
nja privremene spriječenosti za rad, odnosno
bolovanja, rasporediti na drugo radno mjesto,
odnosno otkazati mu postojeći ugovor i ponu-
diti novi pod izmijenjenim uvjetima, s obzirom
na to da bolovanje radnika nije prouzrokovano
povredom na radu, kao ni profesionalnim obo-
ljenjem?
ODGOVOR: Odredbom člana 71. Zakona o
radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16
i 89/18) propisana je zaštita radnika u slučaju
privremene spriječenosti za rad zbog povrede na
radu ili profesionalnog oboljenja, na način da je u
stavu 1. navedene odredbe utvrđeno da radniku
koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od
profesionalne bolesti, poslodavac ne može otka-
zati ugovor o radu za vrijeme privremene spri-
ječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim
ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne
obaveze iz ugovora o radu. Odredbom člana 107.
stav 1. Zakona o radu, propisano je da se odredbe
ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju
i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i isto-
vremeno ponudi radniku zaključivanje ugovora o
radu pod izmijenjenim uvjetima. Na osnovu sadr-
žaja navedenih zakonskih odredbi, proizlazi da bi
poslodavac mogao za vrijeme privremene sprije-
čenosti za rad otkazati ugovor o radu radniku, te
mu istovremeno ponuditi zaključivanje ugovora o
rad pod izmijenjenim uvjetima, ukoliko navedena
spriječenost za rad nije uzrokovana povredom na
radu ili profesionalnim oboljenjem.
Međutim, Zakon o radu sadrži posebnu odred-
bu kojom je utvrđeno pravo radnika da se vrati
na rad nakon prestanka privremene spriječenosti
za rad. Naime, odredbom člana 72. stav 1. nave-
denog zakona propisano je da povreda na radu,
bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno
utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog
odnosa. U stavu 2. navedene odredbe propisano
130
je da radnik koji je bio privremeno spriječen za
rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon liječenja i
oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovla-
šteni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pra-
vo da se vrati na poslove na kojima je radio prije
nastupanja privremene spriječenosti za rad, dok
je u st. 3. i 4. iste odredbe propisano da ukoliko ne
postoji mogućnost da se radnik koji je bio privre-
meno spriječen za rad duže od šest mjeseci vrati
na poslove na kojima je radio ili na druge odgo-
varajuće poslove, poslodavac ga može rasporediti
na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi
i radnim sposobnostima, te da ukoliko ne postoji
mogućnost raspoređivanja iz stava 3. ovog člana,
poslodavac može, nakon provedenih konsultacija
sa vijećem zaposlenika, otkazati radniku ugovor
o radu.
S tim u vezi, pomenuta zaštita radnika pro-
pisana je u slučaju privremene spriječenosti za
rad koja je pored povrede na radu i profesional-
nog oboljenja, uzrokovana i bolešću. Imajući u
vidu sadržaj navedene odredbe, mišljenja smo da
poslodavac može radnika koji je bio privremeno
spriječen za rad duže od šest mjeseci rasporediti
na druge odgovarajuće poslove, samo po završet-
ku liječenja, odnosno u slučaju kada nakon lije-
čenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova
ili ovlašteni ljekar utvrdi da je radnik sposoban
za rad.
Prekovremeni i preraspoređeni rad
PITANJE: Firma upošljava uposlenike koji rade
pet dana u sedmici (40 sati sedmično) ali im
dani sedmičnog odmora nisu nužno subota i
nedjelja.
U takvim situacijama desi se da u jednom mje-
secu imaju fond sati veći od fonda tog mjeseca,
u drugim mjesecima imaju manje sati od fonda
sati tog mjeseca. Na primjer, radniku su ne-
radni dani srijeda i četvrtak, tako da je imao
ukupno radnih dana u januaru 23 i 184 radna
sata, a fond za mjesec januar je 168. U februaru
su se poklopili radni sati, a u martu je taj isti
uposlenik imao 22 radna dana i 176 sati a fond
za mart je 184. Plaća je ugovorena u fiksnom
bruto iznosu u ugovoru o radu:
- Da li je ispravno sve sate iz januara prikazati
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

kao redovne jer to su njegovi sati po rasporedu
i ne predstavljaju prekovremene, iako posma-
trajući ukupan mjesec uposlenik ima više sati
od fonda tog mjeseca?
- Da li je ispravno plaću obračunavati po sat-
nici, tako da u januaru faktički dobije više od
ugovorene a martu npr. manje od ugovorene?
- Da li je ispravno da na platnoj listi za mart
bude prikazano 176 sati jer su to njegovi stvar-
ni radni sati tog mjeseca iako je fond za mart
184?
- Da li je ispravno na MIP-u svaki mjesec ,,pode-
šavati’’ sate odnosno upisivati fond tog mjeseca
(dakle, ne stvarne sate koje je uposlenik ostva-
rio)?
- Da li je moguće u ugovoru o radu napraviti
neku odredbu odnosno ugovoriti plaću tako
da ovakav način obračuna bude ispravan, od-
nosno da bruto plaća bude obračunata svakog
mjeseca u visini stvarnih sati tog mjeseca?
ODGOVOR: Odredbom člana 36. stav 2. Zako-
na o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br.
26/16 i 89/18), propisano je da puno radno vrije-
me traje 40 sati sedmično, ako zakonom, kolektiv-
nim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom
o radu nije određeno u kraćem trajanju. Stavom 4.
istog člana predviđeno je da se puno radno vrije-
me može rasporediti na pet, odnosno šest radnih
dana u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravil-
nikom o radu. Također, odredbom člana 38. st. 1. i
2. istog zakona propisano je da u slučaju više sile
(požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja
obima posla, kao i u drugim sličnim slučajevima
neophodne potrebe, radnik je, na zahtjev poslo-
davca, obavezan da radi duže od punog radnog
vremena (prekovremeni rad), a najviše do osam
sati sedmično. Ako prekovremeni rad radnika
traje duže od tri sedmice neprekidno ili više od
10 sedmica u toku kalendarske godine, o preko-
vremenom radu poslodavac obavještava nadlež-
nu inspekciju rada.
Pored toga, članom 39. navedenog zakona
predviđeno je da ako priroda posla to zahtijeva,
puno i nepuno radno vrijeme može se preraspo-
dijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže,
a tokom drugog perioda kraće od punog radnog
vremena, s tim da prosječno radno vrijeme u toku
trajanja preraspodjele, ne može biti duže od 52
sata sedmično, a za sezonske poslove najduže 60
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
sati sedmično. O uvođenju preraspodjele iz stava
1. ovog člana, poslodavac je dužan donijeti pisa-
nu odluku koju dostavlja radniku. Ako je uvedena
preraspodjela radnog vremena, prosječno radno
vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog pe-
rioda određenog kolektivnim ugovorom, ne može
biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se
prekovremenim radom. Maloljetni radnik, trud-
nica, majka odnosno usvojitelj djeteta do tri go-
dine života, kao i samohrani roditelj, samohrani
usvojitelj i lice kojem je na osnovu rješenja nad-
ležnog organa dijete povjereno na čuvanje i od-
goj, do šest godina života djeteta, može raditi u
preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko pi-
sanom izjavom pristane na takav rad.
Odredbom člana 75. stav 1, a u vezi sa stavom
2. istog člana Zakona o radu, propisano je da se
plaća radnika za obavljeni rad i vrijeme prove-
deno na radu utvrđuje kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu i ugovorom o radu. U stavu
3. navedene odredbe propisano je da se kolektiv-
nim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuju ele-
menti za određivanje osnovne plaće i dijela plaće
po osnovu radnog učinka. Shodno odredbi člana
78. stav 4. navedenog zakona poslodavac ne može
radniku obračunati i isplatiti plaću manju od pla-
će utvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom
o radu. Odredbom člana 79. st. 1. i 2. pomenutog
zakona, određeno je da se plaća isplaćuje nakon
obavljenog rada u periodima isplate koji ne mogu
biti duži od 30 dana, te da se plaća i naknada pla-
će isplaćuje u novcu.
Dakle, elementi za određivanje plaće radnika
(npr. broj radnih sati x odgovarajuća satnica ili
broj radnih sati x satnica x koeficijent složenosti
poslova ili osnovica x koeficijent složenosti po-
slova i sl), određuju se kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu poslodavca.
Imajući u vidu navedeno, ističemo da je Zako-
nom o radu propisana mogućnost da poslodavac
puno radno vrijeme preraspodijeli u skladu sa
prirodom posla i potrebama organizacije rada,
s tim da je u obavezi da postupi u skladu sa na-
vedenim zakonskim ograničenjima u pogledu
prosječnog radnog vremena u preraspodjeli i
obezbjeđenja sedmičnog odmora u propisanom
trajanju. Činjenica da će kod radnika koji rade u
preraspodjeli u smjenama visina plaće i mjesečni
131
 PITANJA I ODGOVORI
fond sati varirati tokom godine, nije od uticaja s
obzirom na to da bi godišnji prosjek ili prosjek u
nekom drugom propisanom periodu trebao od-
govarati njegovom punom ili nepunom radnom
vremenu, na način kako je propisano Zakonom o
radu. Ukoliko kod radnika koji rade na navedeni
način, prosječno radno vrijeme tokom kalendar-
ske godine ili drugog perioda određenog kolek-
tivnim ugovorom ne prelazi njihovo puno radno
vrijeme, onda se više radnih sati koji se pojavljuju
u određenim periodima evidentiraju i plaćaju kao
redovni sati, a imajući u vidu da se preraspodi-
jeljeno radno vrijeme ne smatra prekovremenim
radom, dok bi se u suprotnom višak radnih sati
trebao evidentirati kao prekovremeni rad.
S tim u vezi, ukoliko je kolektivnim ugovo-
rom ili pravilnikom o radu u smislu elemenata za
određivanje osnovne plaće predviđeno da ista, iz-
među ostalog, zavisi od broja ostvarenih mjeseč-
nih sati, u tom bi se slučaju plaća obračunavala i
isplaćivala prema ostvarenom mjesečnom fondu
sati u skladu sa stvarno evidentiranim i ostvare-
nim brojem sati, i to nakon obavljenog rada u pe-
riodima isplate koji ne mogu biti duži od 30 dana.
Naime, na vođenje evidencije o radnom vre-
menu primjenjuje se Pravilnik o sadržaju i načinu
vođenja evidencije o radnicima i drugim licima
angažovanim na radu („Službene novine Fede-
racije BiH“, broj 92/16). Članom 8. navedenog
pravilnika propisani su podaci koji se unose u
evidenciju o radnom vremenu, te su, između osta-
log, predviđeni podaci koji se odnose na početak
i završetak rada, ukupno dnevno radno vrijeme,
te vrijeme i razlozi neprisustva na poslu (npr. vri-
jeme korištenja sedmičnog odmora). Shodno na-
vedenom, poslodavac je dužan, na odgovarajući
način, a u skladu sa stvarnim stanjem, voditi pro-
pisane podatke, koji se u skladu sa članom 9. na-
vedenog pravilnika vode za obračunsko razdoblje
koje je utvrđeno za isplatu plaće.
Dakle, navedeno se odnosi na slučaj kada os-
novna plaća radnika zavisi od broja ostvarenih
radnih sati, odnosno u slučaju kada je kolektiv-
nim ugovorom ili pravilnikom o radu kao jedan
od elemenata za određivanje osnovne plaće rad-
nika predviđen i mjesečni fond sati.
Međutim, ukoliko je kolektivnim ugovorom
ili pravilnikom o radu predviđeno da osnovna
plaća radnika ne zavisi od mjesečnog fonda sati,
132
već se ista obračunava i isplaćuje u istom iznosu,
bez obzira na ostvareni mjesečni fond sati, u tom
slučaju plaća radnika ne bi varirala bez obzira na
preraspodjelu rada koja je kod poslodavca uvede-
na zbog organizacije posla, odnosno bez obzira
što radnik u jednom periodu, odnosno mjesecu
ostvari veći broj radnih sati, a u drugom manji.
Shodno navedenom, u slučaju kada kod po-
slodavca zbog organizacije posla puno radno vri-
jeme tokom jednog perioda traje duže, a tokom
drugog perioda kraće od punog radnog vremena,
u tom bi slučaju poslodavac primijenio odredbe
Zakona o radu koje se odnose na preraspodjelu
radnog vremena, a pitanje eventualnog variranja
plaća u tom slučaju bi zavisilo od načina na koji
se plaća radnika obračunava u skladu sa kolektiv-
nim ugovorom ili ugovorom o radu.
Mišljenja smo da bi poslodavac broj radnih
sati na odgovarajućim obrascima trebao prikazi-
vati u skladu sa stvarnim stanjem, s obzirom na
to da se evidencija o radnom vremenu shodno
Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije
o radnicima i drugim licima angažovanim na radu
vodi na osnovu stvarnog stanja.
Amila GAJEVIĆ, dipl. pravnik
ZAŠTITA NA RADU
Obaveza ispitivanja radne okoline
PITANJE: Koji su uslovi za donošenje akta o
procjeni rizika, odnosno koja je dokumentacija
potrebna za pristupanje izradi akta o procjeni
rizika?
ODGOVOR: Odredbom člana 25. Zakona o za-
štiti na radu („Službene novine Federacije BiH“,
broj 79/20) propisano je da je poslodavac obave-
zan ispitivati radnu okolinu, odnosno procijeniti
rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost rad-
nika izloženih fizičkim, hemijskim ili biološkim
štetnostima na radu.
Također, u skladu sa odredbom člana 23. st.1. i
2. navedenog zakona poslodavac je obavezan do-
nijeti i interni akt o zaštiti na radu, s tim da je pro-
pisano da je akt o procjeni rizika osnov za izradu
internog akta o zaštiti na radu.
Procjenu rizika, shodno članu 64. Zakona o
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

zaštiti na radu mogu obavljati privredna društva
ili ustanove (ovlaštene organizacije) koje ispunja-
vaju kadrovske, organizacijske, tehničke i druge
uvjete i kojima federalni ministar rada i socijalne
politike izda dozvolu za procjenu rizika na mjesti-
ma rada i radne okoline iz člana 23. istog zakona,
a koja na temelju provedenog postupka procjene
rizika sačinjavaju akt o procjeni rizika. Dakle, pro-
cjenu rizika i izradu akta o procjeni rizika može
vršiti organizacija koja posjeduje ovlaštenje Fe-
deralnog ministarstva rada i socijalne politike za
obavljanje te vrste stručnih poslova.
S obzirom na to da su na osnovu novog Zako-
na o zaštiti na radu doneseni Pravilnik o uvjetima
koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije
za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite
na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj
23/21) i Pravila o procjeni raizika („Službene
novine Federacije BiH“, broj 23/21), stvoreni su
uvjeti za provođenje postupaka u kojima se izdaje
dozvola za obavljanje procjene rizika. Federalno
ministarstvo rada i socijalne politike je za sve or-
ganizacije koje su podnijele zahtjeve za izdavanje
dozvola za obavljanje stručnih poslova iz člana
64. Zakona u zaštiti na radu, otpočelo postupak
utvrđivanja uslova i izdavanja dozvola, te se oče-
kuje da će u narednom periodu predmetni po-
stupci biti okončani.
S obzirom na to da je ovo ministarstvo obave-
zno u skladu sa članom 23. navedenog pravilnika
u pisanoj i elektronskoj formi voditi registar u
koji se upisuju podaci o izdatim, odnosno oduze-
tim dozvolama, isti će biti dostupan na web stra-
nici ovog ministarstva (www.fmrsp.gov.ba).
Način izrade i sadržaj akta o procjeni rizika
uređen je Pravilima o procjeni rizika. U skladu
sa navedenim pravilima akt o procjeni rizika sa-
drži dio koji se odnosi na analizu organizacije
rada kod poslodavca, a koja podrazumijeva uvid
u interne akte poslodavca kojim je uređena or-
ganizacija i sistematizacija radnih mjesta i drugu
dokumentaciju koja se odnosi na organizaciju
rada, kao i neposrednu provjeru propisane orga-
nizacije rada i faktičkog stanja organizacije rada
kod poslodavca radi utvrđivanja eventualnih od-
stupanja.
Također, u skladu sa odredbom člana 11. nave-
denih pravila, utvrđivanje opasnosti i štetnosti na
radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
vrši se na osnovu podataka koji se prikupljaju iz
dokumentacije kojom raspolaže poslodavac (iz-
vještaji o prethodnim i periodičnim ljekarskim
pregledima radnika, podaci o povredama na radu,
profesionalnim oboljenjima i oboljenjima u vezi
sa radom, analiza preduzetih mjera radi sprječa-
vanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i
oboljenja u vezi sa radom, zapisnici o izvršenom
inspekcijskom nadzoru, uputstva za siguran rad
i druga dokumentacija za upotrebu i održavanje
i sl), posmatranjem i praćenjem procesa rada na
radnom mjestu, te analizom i vršenjem potreb-
nih pregleda i ispitivanja štetnosti i opasnosti na
mjestima rada u radnoj okolini. Pri izradi akta o
procjeni rizika ovlaštena organizacija može ko-
ristiti rezultate važećih periodičnih pregleda i
ispitivanja sredstava rada, pod uvjetom da nalazi
utvrđeni periodičnim pregledima i ispitivanjima
iz oblasti zaštite na radu nisu stariji od tri godine
i pod uvjetom da u međuvremenu nije došlo do
izmjene uvjeta utvrđenih prethodnim periodič-
nim pregledima i ispitivanjima (izmjena tehno-
loškog procesa rada, promjena lokacije sredstva
rada i sl), dok je ovlaštena organizacija obavezna
pri izradi akta o procjeni rizika obaviti pregled i
ispitivanje fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti
i mikroklime.
Uvjeti za obavljanje poslova
zaštite na radu
PITANJE: Da li radnik koji je živi u RS-u, a pri-
javljen je u FBiH ima pravo da radi na poslovi-
ma ZNR?
ODGOVOR: Mjesto prebivališta, odnosno bo-
ravišta nije predviđeno kao uvjet za obavljanje
poslova zaštite na radu, već prijava na obavezna
osiguranja po osnovu radnog odnosa u drugom
entitetu.
Naime, lice koje je po osnovu radnog odnosa
prijavljeno na obavezna osiguranja u entitetu Re-
publika Srpska, neće ispunjavati uvjete za obav-
ljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu.
Ovo iz razloga što bi se u tom slučaju radilo o fik-
tivnom angažovanju tog lica koje je već u radnom
odnosu kod drugog poslodavca u entitetu Repu-
blika Srpska.
133
 PITANJA I ODGOVORI
Utvrđivanje poslova
sa povećanim rizikom
PITANJE: Da li radno mjesto vozača možemo
tretirati kao posao sa povećanim rizikom i uvr-
stiti ga u izradu akta procjene rizika, koji je to
nivo rizika i da li je potrebno posebno dadatno
osiguranje za takva radna mjesta?
ODGOVOR: U skladu sa Zakonom o zaštiti
na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj
79/20), odnosno Pravilima o procjeni rizika
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 23/21),
poslodavac vrši procjenu rizika za svako radno
mjesto i mjesto rada u radnoj okolini.
Navedenom procjenom rizika se na osnovu
prikupljenih podataka i prepoznatih, odnosno
utvrđenih opasnosti i štetnosti i utvrđene liste
opasnosti i štetnosti u radnoj okolini na svakom
radnom mjestu, izborom i primjenom odgovara-
jućih metoda vrši procjenjivanje rizika, tj. vjero-
vatnoće nastanka i težine povreda, profesional-
nih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika.
Na osnovu procijenjenog rizika, vrši se utvrđi-
vanje radnih mjesta sa povećanim rizikom, odno-
sno onih radnih mjesta na kojim i pored potpuno
ili djelimično primijenjenih mjera zaštite na radu,
postoje okolnosti koje mogu da ugroze sigurnost
i zdravlje radnika.
Dakle, utvrđivanje poslova sa povećanim ri-
zikom će zavisiti od rezultata procjene rizika
kod svakog konkretnog poslodavca na svakom
radnom mjestu, zbog čega se ne može unaprijed
odrediti da na određenom radnom mjestu postoji
povećan rizik ili obrnuto.
Osposobljavanje radnika
za siguran i zdrav rad
PITANJE: Koji je zakonski rok da novi radnici
koji su primljeni u preduzeće prođu obuku iz
oblasti zaštite na radu i da polažu test iz oblasti
zaštite od požara (misli se na obuku od akredi-
tovane organizacije)?
ODGOVOR: Odredbom člana 46. stav 1. Zako-
na o zaštiti na radu („Službene novine Federacije
BiH“, broj 79/20), propisano je da je poslodavac
134
dužan da izvrši osposobljavanje radnika za sigu-
ran i zdrav rad kod zasnivanja radnog odnosa,
odnosno premještaja na druge poslove, prilikom
uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za
rad, kao i kod promjene procesa rada koji može
prouzrokovati promjenu mjera za siguran i zdrav
rad. S tim u vezi, poslodavac je dužan da izvrši os-
posobljavanje radnika za siguran i zdrav rad kod
zasnivanja radnog odnosa.
Dakle, nakon zaključivanja ugovora o radu, a
prije otpočinjanja samostalnog rada, poslodavac
je dužan da organizuje osposobljavanje radnika
za siguran rad. Ovo iz razloga što radnik ne može
biti raspoređen na poslove na kojima bi samostal-
no obavljao poslove prije nego što bude osposo-
bljen za siguran i zdrav rad. Osim u momentu koji
slijedi nakon zaključivanja ugovora o radu, poslo-
davac je radnika obavezan osposobiti za siguran
rad i prilikom premještaja na druge poslove, prili-
kom uvođenja nove tehnologije ili novih sredsta-
va za rad, kao i kod promjene procesa rada koji
može prouzrokovati promjenu mjera za siguran
i zdrav rad.
U toku osposobljavanja iz oblasti sigurnosti i
zaštite zdravlja na radu, radnik se upoznaje, iz-
među ostalog i sa korištenjem protivpožarnih
aparata. Međutim, način provođenja obuke iz
oblasti zaštite od požara zavisi od posebnih pro-
pisa kojima je uređeno to pitanje.
Obaveza obavještavanja
inspekcije rada o pojavama od
uticaja na život i zdravlje radnika
PITANJE: Obaveza poslodavca je da odmah
izvjesti inspekciju rada o svakoj težoj povredi
ili smrtnom ishodu. Da li je poslodavac dužan
izvijestiti inspekciju o lakšoj povredi u roku od
osam dana i da li postoji poseban obrazac koji
se popunjava prilikom prijave lakše povrede?
ODGOVOR: Odredbom člana 63. stav 1. Zako-
na o zaštiti na radu („Službene novine Federacije
BiH“, broj 79/20) utvrđena je obaveza poslodavca
da odmah obavijesti nadležnu inspekciju rada o
svakom smrtnom slučaju, težoj povredi na radu,
profesionalnom oboljenju i svakoj pojavi koja bi
mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

Dakle, obaveza obavještavanja nadležne in-
spekcije rada utvrđena je kada su u pitanju teže
povrede na radu, a ne i za one koje se karakterišu
kao lakše.
Izbor povjerenika za zaštitu na radu
PITANJE: Ukoliko poslodavac nema vijeće za-
poslenika niti je iko od zaposlenih član neke od
sindikalnih organizacija, na koji način se može
izabrati povjerenik o radu?
ODGOVOR: Odredbom člana 44. stav 1. Zako-
na o zaštiti na radu („Službene novine Federacije
BiH“, broj 79/20) propisano je da kod poslodavca
koji zapošljava 30 ili više radnika, radnici biraju
ili imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj
povjerenika, izbor i njihov mandat utvrđuju se u
skladu sa propisom o vijeću zaposlenika, vode-
ći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa
rada. Prema stavu 2. navedene odredbe, pod uvje-
tima iz stava 1. ovog člana, povjerenika za zaštitu
na radu imenuje sindikat, ukoliko povjerenika
nisu izabrali radnici.
Dakle, zakonom je predviđeno da radnici kod
poslodavca koji zapošljava više od 30 radnika
imaju pravo da izaberu ili imenuju povjerenika
za zaštitu na radu. Za imenovanje povjerenika
za zaštitu na radu kao predstavnika radnika nije
preduslov da kod poslodavca mora biti formirano
vijeće zaposlenika niti sindikat, već je predviđeno
da povjerenika mogu izabrati radnici, s tim da će
se na postupak izbora primijeniti propis o vije-
ću zaposlenika. U tom slučaju radi se o Zakonu o
vijeću zaposlenika („Službene novine Federacije
BiH“, broj 38/04).
Mr. sci. Ernis IMAMOVIĆ, dipl. pravnik
Amila GAJEVIĆ, dipl. pravnik
OBLIGACIONI ODNOSI
Zastara potraživanja povrata zajma
PITANJE: Društvo je dalo kratkoročnu beska-
matnu pozajmicu povezanom licu u 2017. godi-
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
ni. Pozajmica do danas nije vraćena u cijelosti
(posljednje promjene po pitanju stanja duga u
2019. godini i kompenzacija u 2020. godini).
Zajmoprimac se po isteku roka povrata pisa-
nim putem oglašava sa molbom za produženje
roka povrata pozajmice. Zajmodavac vrši pro-
duženje roka povrata pozajmice kroz anekse
na prvobitni ugovor, koji potpišu i ovjere zaj-
modavac i zajmoprimac (IOS-i su potpisani i
ovjereni).
S obzirom na navedeno, od kada se računa rok
zastare potraživanja, da li od dana kada je po-
zajmica data ili od posljednje promjene (upla-
te) stanja duga?
ODGOVOR: Iz pitanja slijedi da se radi o ugo-
voru o zajmu (novac). Prema čl. 562. st. 1. Zako-
na o obligacionim odnosima (ZOO), zajmoprimac
je dužan vratiti uzajmljenu stvar (ovdje novac) u
ugovorenom roku...
U konkretnom slučaju ugovarači su prvobit-
no ugovoreni rok vraćanja zajma mijenjali anek-
som prvobitnog ugovora, čime su ugovorili drugi
(novi) rok za vraćanje zajma. To dalje znači da je
obaveza vraćanja zajma dospjela istekom toga
novog roka koji je ugovoren aneksom. Stoga je
zajmodavac (povjerilac) istekom toga roka imao
pravo tražiti od zajmoprimca (dužnika) da mu
zajam vrati, pa je od tada počeo teći rok zasta-
re potraživanja povrata zajma. Ovo u smislu čl.
361. ZOO koji propisuje „Zastarjelost počinje teći
prvog dana poslije dana kada je povjerilac imao
pravo zahtijevati ispunjenje obaveze.“
U postavljenom pitanju se spominje „po-
sljednja promjena (uplata) stanja duga.“ Ako je
nakon isteka roka za povrat zajma (dospjeće), u
daljem toku roka zastare zajmoprimac (dužnik)
vršio plaćanja (uplate) dijela zajma, tim uplata-
ma je došlo do prekida roka zastare potraživanja
shodno čl. 387. ZOO, jer „davanje otplate“ je oblik
priznanja duga, koje dovodi do prekida zastarije-
vanja potraživanja. Nakon prekida zastarijevanja,
rok zastare u punom trajanju, počinje teći iznova,
u smislu čl. 392. ZOO.
135
 PITANJA I ODGOVORI
PARNIČNI POSTUPAK
Nagrade i naknada troškova
za rad advokata
PITANJE: Društvo je pokrenulo sudski spor za
naplatu potraživanja. U tom periodu je imalo
ugovor o pružanju advokatskih troškova (uslu-
ga) sa advokatom A. Advokatske usluge su pla-
ćane u mjesečnom paušalnom iznosu. Advokat
A je vodio predmet u cijelom procesu (parnični
proces). Dobijena je presuda i na osnovu žalbe
dužnika proces je otišao na kantonalni sud. U
međuvremnu je sa advokatom A sporazumno
raskinut ugovor o pružanju advokatskih uslu-
ga. Sa advokatom Š potpisan je ugovor o pru-
žanju advokatskih usluga i u članu ugovora
o pružanju advokatskih usluga navedeno da
“Naručitelj usluga ovlašćuje davaoca usluga
(advokata Š) da za svoj račun naplati troškove  tu Š.
zastupanja iz parničnih i izvršnih postupaka
(uključen i izvršni sudski spor koji je naveden
na početku) na svoj transakcijski račun“. Odlu-
kom kantonalnog suda donesena je presuda u
korist društva koje je pokrenulo spor i isplaćeni
su svi iznosi potraživanja uvećani za kamate,
osim advokatskih troškova koje je advokat Š
naveo sudu da se isplate njemu na njegov ra-
čun. Društvo namjerava pokrenuti spor protiv
advokata Š za iznos advokatskih troškova koje
su doznačene na njegov račun - jer je advokat
na osnovu naše punomoći tako naveo sudu, a
odnose se na troškove koje je društvo imalo za
vrijeme trajanja izvršnog postupka i koje su na-
vedene u presudi da se priznaju (troškove koje
je advokat A tražio da se isplate).
ODGOVOR: Iz opisa pitanja slijedi da je u toku
trajanja sudskog postupka društvo (stranka)
mjesečno plaćalo paušalno troškove advokatu A
za zastupanje, a advokat A je u tim postupcima
postavio zahtjev za naknadu troškova postupka
u korist društva (stranke). Ta naknada troškova
pripada tome društvu kao stranci, naravno, ako
društvo uspije u postupku. Dakle, prema advoka-
tu A društvo nema više dugova po osnovu zastu-
panja. Raskinut je ugovor sa advokatom A.
U međuvremenu je zaključen ugovor o zastu-
136
panju sa drugim advokatom Š i ugovoreno da se
‘’Naručitelj usluga (društvo) ovlašćuje davaoca
usluga (advokata Š) da za svoj račun naplati troš-
kove  zastupanja iz parničnih i izvršnih postupaka
(uključen i izvršni sudski spor koji je naveden na
početku) na svoj transakcijski račun.“ Iz te ugo-
vorne odredbe slijedi da je advokat Š ovlašten „za
svoj račun“ (u svoju korist) i na svoj račun napla-
titi troškove zastupanja za procesne radnje koje
on kao punomoćnik bude poduzimao u postupku.
Dakle, smisao te ugovorne odredbe je u tome
da advokat Š može „za sebe“ naplatiti samo one
troškove postupka koji su vezani za njegovo za-
stupanje društva (nagrada njemu i drugi trošško-
vi) i to od časa zaključenja ugovora između njih,
ali ne i da naplati one troškove postupka koji su
nastali ranije u vrijeme kada je punomoćnik bio
advokat A, a ne advokat Š. U biti, advokat Š je za
sebe naplatio i one troškove postupka koji pripa-
daju društvu kao stranci, a ne njemu kao advoka-
Prema čl. 338. Zakona o parničnom postupku:
“Parnični troškovi obuhvaćaju i nagradu za rad
advokata”. Dakle, za zastupanje koje je advokat Š
obavio za društvo (stranku), advokat Š ima pravo
da mu društvo plati nagradu za zastupanje (i dru-
ge troškove), ali on nema pravo naplatiti one troš-
kove postupka koji su ranije presudom dosuđeni
društvu (kao stranci). Naknada tih troškova po-
stupka pripada društvu (stranci) a ne advokatu
Š, pa ako je te troškove, ipak, on naplatio za sebe,
tada društvo ima pravo od advokata Š tužbom
tražiti isplatu novčanog iznosa koji je naplatio
kao troškove postupka koji su bili ranije dosuđe-
ni društvu.
Član 1.Tarife o nagradama i naknadi troškova
za rad advokata u Federaciji BiH, propisuje: „Uko-
liko pismenim ugovorom između  advokata  i  nje-
govog klijenta nije ugovoreno drugačije, advokatu
pripada nagrada za izvršeni rad po odredbama
ove Tarife.“ Dakle, advokatu pripada nagrada za
izvršeni rad, pa slijedi da advokat Š ima pravo
samo na nagradu za zastupanje društva koje za-
stupanje je on izvršio, ali ne i pravo na naplatu
troškova postupka koji su dosuđeni društvu pri-
je nego je advokat Š počeo zastupati društvo (po
ugovoru između njih).
Dr. sci. Muhamed CIMIROTIĆ,
sudija Kantonalnog suda u Bihaću
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

UPRAVNI POSTUPAK
Postupanje sa dokumentacijom
podnosioca zahtjeva ukoliko
ne dođe do pokretanja postupka
PITANJE: Da li institucija koja ima javna ovla-
štenja, te provodi upravni postupak, po za-
htjevu stranke može istoj vratiti originalnu
dokumentaciju u slučaju kada je njegov za-
htjev odbijen ili odbačen (jer nema uslova za
pokretanje upravnog postupka) ili se ipak ista
mora čuvati u arhivi institucije. Također, ako
se zahtjev odbaci jer nema uslova za pokreta-
nje upravnog postupka, da li se istoj stranci po
njenom zahtjevu može izvršiti povrat admini-
strativne naknade za obradu zahtjeva, koji je
stranka uplatila?
ODGOVOR: Prema odredbi člana 27. Zakona
o organizaciji organa uprave u FBiH („Sl. novine
FBiH“, broj 35/05) na pravne osobe sa javnim
ovlaštenjima u odnosu na vršenje pitanja javnih
ovlaštenja shodno se primjenjuju načela koja se
odnose na rad organa uprave (zakonitosti, javno-
sti, odgovornosti, efikasnosti, profesionalne ne-
pristrasnosti i druge).
U skladu sa zakonskim obavezama institucija
sa javnim ovlaštenjima obavezna je voditi eviden-
ciju upravnih predmeta i donijeti opći akt radi
pravilnog arhiviranja i čuvanja predmeta i drugog
registraturskog materijala i donijeti listu katego-
rija registraturskog materijala sa rokovima čuva-
nja. U pogledu administrativne takse ukazujemo
da ona nastaje u trenutku nastanka obaveze, od-
nosno podnošenja zahtjeva.
U konkretnom slučaju, poduzete su radnje od
strane nadležnog organa te nema obaveze vraća-
nja administrativne takse, a u pogledu originalne
dokumentacije obaveza je ovlašteng službenika
da prije stavljanja predmeta u arhivu:
- provjeri činjenice;
- da li je postupak u potpunosti okončan;
- da li se u predmetu nalaze prilozi;
- dokumenti koji su original i koje bi trebalo
vratiti stranci;
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
- da u predmetu nisu pogreškom pripojeni
akti drugog predmeta ili njegovi prilozi i slično.
Dakle, sve originalne dokumente potrebno
je vratiti stranci, te je obaveza službene osobe u
instituciji koja vrši javna ovlaštenja da pozove
stranku u cilju dostavljanja kopija dokumenata,
a svu originalnu dokumentaciju mora da vrati
stranci.
Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat
KONCESIJE
Naknada za korištenje koncesije
PITANJE: Služba za imovinsko - pravne, geo-
detske i katastarske poslove grada ... zaprimila
je zahtjev gradonačelnika za pokretanje proce-
dure utvrđivanja naknade za iskopanu mine-
ralnu sirovinu dolomita. Rješenjem Federalnog
ministarstva energije, rudarstva i industrije (iz
2000. godine) privrednom društvu ... odobrena
je eksploatacija industrijske mineralne sirovine
dolomita na području grada ... i određena oba-
veza plaćanja naknade za iskopanu mineralnu
sirovinu dolomita u visini od 0,2 % od vrijed-
nosti prodate ili za svoje potrebe upotrijeblje-
ne mineralne sirovine. Plaćanje navedene na-
knade vršit će se na osnovu rješenja općinskog
organa uprave nadležnog za imovinsko – prav-
ne poslove općine. Nadalje, je određeno da će
privredno društvo uplatu sredstava započeti
od dana donošenja Rješenja i vršit će je sve do
stupanja na snagu Zakona o koncesijama. Pro-
vjerom kroz službene evidencije, utvrđeno je da
općinski organ uprave nadležan za imovinsko
- pravne poslove nije donio nikakvo rješenje po
pitanju naknade niti je privredno društvo vršilo
uplate naknade po  Rješenju Federalnog mini-
starstva energije, rudarstva i industrije. Ni na-
kon stupanja na snagu Zakona o koncesijama
USK- a nije zaključen ugovor o koncesiji. Na koji
način postupiti u konkretnom slučaju.?
ODGOVOR: Povodom vašeg upita u vezi sa
primjenom Zakona o rudarstvu („Službene no-
vine FBiH“, broj 26/10), Zakona o rudarstvu
137
 PITANJA I ODGOVORI
(„Službene novine USK-a“, broj 19/11) i Zakona o
koncesijama („Službene novine USK-a“, br. 10/03,
07/09, 19/13, 09/17), a u vezi sa određivanjem
naknade za korištenje koncesije, evidentno je da
je Rješenje Federalnog Ministarstva energije, ru-
darstva i industrije iz 2000. godine doneseno pri-
je stupanja na snagu predmetnog Zakona o kon-
cesijama, kada je naplata naknade za iskopanu
mineralnu sirovinu dolomita vršena na osnovu
rješenja općinskog organa uprave nadležnog za
imovinsko-pravne poslove, što više nije moguće.
Naime, shodno Zakonu o koncesijama, ugo-
vor o koncesiji mogu zaključivati, a samim time
i određivati i naplaćivati naknadu za koncesi-
je jedino nadležna ministarstva ili organi vlasti
Kantona. Kako je u konkretnom slučaju nadležno
Ministarstvo privrede USK-a, potrebno je istom
dostaviti predmet na nadležno postupanje, kako
bi isto utvrdilo da li se vrši iskop mineralne siro-
vine od strane privrednog društva kome je izdato
odobrenje za eksploataciju mineralne sirovine, te
da da li je zaključen ugovor o koncesiji, te ukoliko
nije, poduzeti zakonom propisane mjere na za-
ključivanju istog i/ili sankcionisanju eventualnog
nelegalnog korištenja prirodnog bogatstva.
O navedenom, svakako, možete obavijestiti i
Komisiju za koncesije USK-a, koja će u skladu sa
svojim ovlastima doprinijeti da se poduzmu ne-
ophodne mjere i aktivnosti od strane nadležnog
Ministarstva.
Mr. sci. Enida BRKIĆ – OMERČAUŠEVIĆ
STVARNO PRAVO
Pretvorba prava korištenja
neizgrađenog građevinskog zemljišta
(stjecanje vlasništva po sili zakona)
PITANJE: Općina je navodno izuzela nekretnine
od mojih klijenata koji su upisanu u C teretnom
listu kao sukorisnici prava korištenja na neiz-
građeno građevinsko zemljište na osnovu čla-
na 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji. Rješenje
nikad nije dostavljeno klijentima niti je pro-
vedeno u ZK. Nadalje, rješenje o izuzimanju je
138
doneseno dvije godine prije nego što su klijenti
upisani kao nosioci prava korištenja (rješenje o
izuzimanja iz 1985. Klijenti upisani 1987. godi-
ne). Općina je upisana kao posjednik u katastru
od 1986. godine. U ZK su još uvijek upisani moji
klijenti. U međuvremenu, općina vrši ekspropri-
jaciju tog zemljišta na kojima su upisani moji
klijenti i navodi da su postali vlasnici primje-
nom člana 338. po sili zakona, te odlučujući da
klijenti nemaju pravo na naknadu. Dakle, ko je
stekao pravo vlasništva po sili zakona, da li upi-
sani sukorisnici ili posjednici?
ODGOVOR: Pitanje nije sasvim jasno. To se
odnosi na rečenicu: „U međuvremenu, općina vrši
eksproprijaciju tog zemljišta na kojima su upisani
moji klijenti i navodi da su postali vlasnici pri-
mjenom člana 338. po sili zakona, te odlučujući
da klijenti nemaju pravo na naknadu.“ Nejasnoća
postoji u boldiranom dijelu citirane rečenice. Nije
jasno da li je stajalište općine da je općina postala
vlasnik temeljem člana 338. pa da shodno tome
raniji vlasnici, čije je pravo privremenog korište-
nja prestalo, nemaju pravo na naknadu? Ili da
stjecanje vlasništva po sili zakona ne ovlašćuje
vlasnika na naknadu kod eksproprijacije (za šta
nema utemeljenja u zakonu). U svakom slučaju,
ovdje se polazi od toga da su za odgovor na ovo
pitanje odlučujuća dva faktora:
a) Ukoliko su određena lica upisana u zemljiš-
nu knjigu, u njihovu korist djeluje presumpcija
da su nosioci upisanog prava i ta lica imaju pravo
da traže ispravku zemljišne knjige tj. brisanje dr-
žavnog/društvenog vlasništva i prava privreme-
nog korištenja te upis prava vlasništva u listu B
u njihovu korist (član 341. stav 1. i 343. stav 2.
Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH (dalje:
ZSP FBiH). Transformacija se odvija silom zakona
(stupanjem na snagu ZSP FBiH) i to u korist ono-
ga ko je upisan u zemljišne knjige.
b) Ako je pravo privremenog korištenja pre-
stalo prije stupanja na snagu ZSP FBiH, u tom
slučaju raniji nosioci ovog prava ne bi u konačni-
ci imali pravo na pretvorbu u pravo vlasništva, a
time ni pravo na naknadu zbog eksproprijacije.
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine

U tom slučaju bi općina mogla dokazivati da je
pravo prestalo vanknjižno i tražiti brisanje upi-
sanih lica odnosno ranijih nosilaca prava privre-
menog korištenja. Ove svoje tvrdnje općina mora
dokazati prezentiranjem rješenja o oduzimanju i
eventualno dodjeljivanju trećoj osobi, a ako takva
rješenja nema, onda u sudskom postupku.
Iz pitanja se čini da se obje strane ponašaju
nedosljedno. Raniji titulari privremenog prava
korištenja, koji su kao takvi upisani u zemljišne
knjige, su propustili da podnesu zahtjev za pre-
tvorbu. Općina pak nastupa sa pozicija “jačeg”.
Međutim, sama činjenica da općina vrši ek-
sproprijaciju govori u prilog da ona polazi od toga
da su raniji korisnici, koji su u posjedu, postali
vlasnici. U protivnom se postavlja pitanje zašto
bi općina vršila eksproprijaciju? Ako su ispunje-
ni propisani uvjeti, općina može dokazivati da je
pravo privremenog korištenja vanknjižno presta-
lo te da shodno tome navedena lica nemaju pravo
na pretvorbu.
Ko će u konačnici steći pravo vlasništva, zavisi
od toga je li pravo privremenog korištenja prestalo.
Osnovni način prestanka ovog prava je bilo
oduzmanje posjeda radi privođenja namjeni. Pre-
ma Zakonu o građevinskom zemljištu Federacije
BiH (ZGZ FBiH) momenat prestanka ovog prava
nije definiran nedvosmisleno. Prema ZGZ FBiH
raniji vlasnik, odnosno nosilac privremenog pra-
va korišćenja zemljišta, ima pravo da koristi sve
do preuzimanja iz njegovog posjeda neizgra-
đeno gradsko građevinsko zemljište (član 21.).
Općinsko vijeće donosi rješenje o preuzima-
nju iz posjeda neizgrađenog gradskog građevin-
skog zemljišta radi privođenja trajnoj namjeni,
odnosno radi uređenja za građenje (član 24.).
Ova odredba upućuje da su moguća dva momen-
ta prestanka ovog prava – donošenje (odnosno
konačnost rješenja o izuzimanju zemljišta iz po-
sjeda titulara privremenog prava korištenja ili
momenat oduzimanja posjeda).
Dvije odredbe nisu sasvim usklađene – član 21.
upućuje na to da je mjerodavan momenat oduzi-
manja posjeda, član 24. da je to momenat dono-
šenja rješenja (odnosno konačnosti rješenja). Član
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
25. stav 1. propisuje da raniji vlasnik neizgrađenog
gradskog građevinskog zemljista u državnoj svoji-
ni odnosno nosilac privremenog prava korištenja
zemljišta i prije donošenja rješenja o preuzima-
nju zemljišta može ponuditi neizgrađeno gradsko
građevinsko zemljište općini, a općina ima prven-
stveno pravo preuzimanja tog zemljišta.
Upoređivanjem tri zakonske odrebe ne može
se potuno sigurno odrediti ključni moment kad
je prestalo pravo privremenog korištenja. Naj-
direktnije ovo pitanje ipak rješava član 21. ZGZ
FBiH koji izričito propisuje da nosilac privreme-
nog prava ima pravo da koristi sve do preuzi-
manja zemljišta iz njegovog posjeda, što se u
konkretnom slučaju nije desilo. Osim toga, da je
prestanak vezan za rješenje, ovo rješenje koje nije
dostavljeno u pravilu nikada nije ni postalo ko-
načno. Ovakvo je tumačenje u skladu i sa odred-
bom člana 343. stav 3. ZSP FBiH prema kojoj će se
moći u zemljišnu knjigu upisati kao vlasnik i lice
koje u zemljišnim knjigama nije upisano kao no-
silac prava korištenja neizgrađenog građevinskog
zemljišta, na osnovu rješenja o oduzimanju ze-
mljišta iz posjeda prijašnjega vlasnika ili korisni-
ka i davanju zemljišta na korištenje radi građenja.
Dakle, ako je zemljište izuzeto i dodijeljeno
onda pravo na upis vlasništva ima lice na koje
upućuje rješenje o dodjeli. Bitni momenat za
prestanak prava korištenja treba smatrati odu-
zimanje zemljišta iz posjeda nositelja prava pri-
vremenog korištenja što se u konkretnom sluča-
ju nije desilo. Pravo privremenog korištenja nije
prestalo, njegovi titulari su postali vlasnici, a kao
vlasnici uživaju pravo na naknadu ako dođe do
eksproprijacije.
Osim toga, kako je navedeno, lica koja su upi-
sna u zemljišnu knjigu kao titulari privremenog
prava korištenja imaju pravo tražiti pretvorbu
neovisno da li je rješenje doneseno, postalo ko-
načno i da li je došlo do oduzimanja posjeda.
Pravo tražiti pretvorbu, kako je gore rečeno, je
vezano za njihov upis u zemljišnu knjigu. Narav-
no, ako titulari privremenog prava korištenja
znaju iz činjenica slučaja da su ispunjeni uvjeti za
prestanak prava na privremeno korištenje, onda
139
 PITANJA I ODGOVORI
je ishod pravne borbe samo pitanje vremena i
troškova. Sud bi u konačnici morao donijeti od-
luku da je pravo privremenog korištenja prestalo,
i ova odluka bi se dostavila zemljišno-knjižnom
uredu na provođenje. Pokretanjem spora (ako su
se titulari privremenog prava korištenja upisali
kao vlasnici) općina bi trebala izvršiti zabilježbu
spora, kako se zemljište ne bi otuđilo savjesnom
trećem. Ipak, ovdje je bitna činjenica da iako rje-
šenje navodno postoji, nije došlo do oduzimanja
posjeda, što govori u prilog tome da privremeno
pravo korištenja ne samo da je upisano u zemljiš-
nu knjigu formalno, već da ono postoji, da nije
prestalo.
Moguće je zamisliti situaciju da je općina iz-
vršila preuzimanje, ali da nije izvršen upis brisa-
nja prava privremenog korištenja. U tom slučaju
je ovo pravo vanknjižno prestalo, ali bi bivši vla-
snik (titular prava privremenog korištenja) i u
ovom slučaju mogao ostvariti upis vlasništva jer
u njegovu korist postoji presumpcija da njegovo
pravo postoji. Očigledno je da namjera zakono-
davca nije bila da zaštiti primarno vanknjižnog
nosioca prava. Naprotiv, jasno je opredjeljenje
zakonodavca da se ima izvršiti pretvorba u ko-
rist one osobe koja je upisana u zemljišnu knjigu.
Vanknjižni nosioci prava nisu ipak nezaštićeni.
Oni mogu podnijeti zahtjev za upis svog prava i
brisanje društvenog vlasništva i prava korištenja
koje je vanknjižno prestalo ako mogu dokazati
pravni osnov stjecanja svoga prava. Sud će do-
pustiti brisanje društvenog vlasništva i upisati
pravo korištenja u korist osobe koja u zemljišnim
knjigama nije upisana kao nosilac prava korište-
nja gradskog građevinskog zemljišta na osnovu
rješenja o oduzimanju iz posjeda bivšeg vlasnika
ili korisnika, rješenja o davanju zemljišta na kori-
štenje radi građenja (član 343. stav 2. ZSP FBiH).
Ukoliko takvo lice ne može predočiti dokaze o
oduzimanju i dodjeljivanju zemljište na korište-
nje onda će morati sudskim putem dokazati svoje
pravo (član 343. stav 6. ZSP FBiH).
Osim oduzimanja posjeda na osnovu rješenja
o izuzimanju gradskog građevinskog zemljišta
pravo privremenog korištenja je moglo presta-
140
ti još na dva načina: u slučaju smrti titulara, ako
nisu postojali ovlašteni zakonski nasljednici i ne-
kom vrstom „dosjelosti“.
Pravo privremenog korištenja je bilo naslje-
divo pravo, ali je to pravo bilo ograničeno, jer je
samo određeni uski krug zakonskih nasljednika
mogao naslijediti ovo pravo; nasljeđivanje na
osnovu testamenta nije bilo moguće. Ukoliko u
konkretnom slučaju titular prava korištenja nije
imao bračnog druga, potomke, usvojenu djecu i
njihove potomke, roditelje i usvojitelje ovo je pra-
vo prestajalo, kao i u situaciji u kojoj neko iz na-
vedenog kruga zakonskih nasljednika nije imao
svoje potomke, usvojenu djecu i bračnog druga
(član 23. ZGZ FBiH). U ovoj situaciji se gradsko
građevinsko zemljište tretira kao dobro bez na-
sljednika, i jedini mogući nasljednik je općina. Ov-
dje bi općinski pravobranioci mogli podnijeti za-
htjeve da se brišu prava korištenja, a za brisanje
u ovom slučaju nije potrebno isplatiti nikakvu na-
knadu. Bitno je da je momenat delacije nastupio
prije stupanja na snagu ZSP FBiH. U konkretnom
slučaju se čini da je došlo do valjanog nasljeđiva-
nja krajem osamdesetih godina jer u protivnom
sud ne bi proveo promjenu titulara u zemljišnoj
knjizi, pa pravo privremenog korištenja nije pre-
stalo po ovom pravnom osnovu.
Pravo privremenog korištenja je moglo pre-
stati i ako je bez pravnog osnova prešlo u posjed
fizičkog ili pravnog lica, a raniji vlasnik, titular
prava prvenstvenog korištenja, nije u roku od pet
godina od saznanja za gubitak posjeda, odnosno
najkasnije u roku od deset godina podnio tužbu
da mu se zemljište vrati ili plati naknada. U tom je
slučaju on gubio privremeno pravo korištenja ze-
mljišta bez prava na naknadu (član 26. ZGZ FBiH),
što se u konkretnom slučaju nije desilo. Da je na-
stupila takva situacija, općina ili onaj ko je takvo
pravo bez pravnog osnova pribavio imaju pravni
interes da traže brisanje prava privremenog kori-
štenja koje je prestalo bez pravnog osnova. Kon-
kretno pitanje ne upućuje na ovaj način prestan-
ka prava privremenog korištenja.
Prof. dr. Meliha POVLAKIĆ
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 ZIPS-ov INFORMATOR

SAOPĆENJA ZA PRIMJENU PROPISA

KOEFICIJENT RASTA CIJENA NA MALO KOEFICIJENT RASTA CIJENA PROIZVO\AČA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA
Mjesec U mjes. prema Od počet. god. Prosječ. „Sl. nov. Mjesec U mjes. prema Od počet. god. Prosječ. „Sl. novine
2020. prethod. mjes. do kraja mjes. mjes. rast FBiH“ 2020. prethod. mjes. do kraja mjes. mjes. rast FBiH“, broj
1 2 3 4 5 1 2 3 4 5
Januar 0,003 0,003 0,003 17/21 Januar 0,001 0,001 0,001 17/21
Februar 0,005 0,008 0,004 23/21 Februar 0,020 0,021 0,010 23/21
Mart 0,008 0,016 0,005 32/21 Mart -0,021 -0,001 0,000 32/21
April 0,002 0,018 0,004 41/21 April 0,004 0,003 0,001 41/21
Maj -0,002 0,016 0,003 51/21 Maj 0,002 0,005 0,001 51/21

PROSJEČNE TROMJESEČNE NETO

PROSJEČNE MJESEČNE PLAĆE ZAPOSLENIH U FBiH
PLAĆE ZAPOSLENIH U FBiH
Period Iznos Mjesec Neto plaće Bruto plaće „Sl. novine FBiH“ Datum objavljivanja
1 2 1 2 3 4 5
XI 2020. – I 2021. 978 KM Januar 974 KM 1.511 KM 22/21 19. 3. 2021.
XII 2020. – II 2021. 973 KM Februar 951 KM 1.473 KM 31/21 21. 4. 2021.
I 2021. – III 2021. 974 KM Mart 996 KM 1.548 KM 40/21 21. 5. 2021.
II 2021. – IV 2021. 979 KM April 990 KM 1.534 KM 48/21 18. 6. 2021.
Maj 982 KM 1.518 KM
• Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i
Hercegovine za 2020. godinu iznosi 956 KM. U odnosu na prethodnu godinu index je 103,0.
• Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i
Hercegovine za 2020. godinu iznosi 1.472 KM. U odnosu na prethodnu godinu index je 103,1.

POREZNI TRETMAN POJEDINIH PRIHODA PO ZAKONU O POREZU NA DOHODAK

I NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA U ZEMLJI I INOZEMSTVU IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE
1a. Dnevnice za službena putovanja u zemlji, u skladu sa Uredbom o naknadama
25 KM dnevno
troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 44/16 i 50/16)
1b. Dnevnice za službena putovanja u inozemstvu, u skladu sa Uredbom o
naknadama troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 44/16 i 50/16)
Pregled po zemljama: od 90 do 150 KM dnevno
Bocvana, Estonija, Kambodža, Laos, Lesoto, Makedonija, Malezija, Namibija,
90 KM dnevno
Nepal, Portoriko, Somalija, Tunis, Venecuela, Dr Kongo
Alžir, Armenija, Afganistan, Benin, Bjelorusija, Bolivija, Bugarska, Burkina Faso,
Burundi, Crna Gora, Egipat, Ekvador, Gabonska Republika, Gvanaja, Gvatemala,
Gvineja (Papua Nova Gvineja), Gvineja (Republika Gvineja), Honduras,
Indija, Irak, Iran, Jemen, Kuba, Letonija, Libanon, Liberija, Libija, Mađarska,
100 KM dnevno
Madagaskar, Malavi, Mali, Malta, Maroko, Mauritanija, Meksiko, Mijanmar,
Nikaragva, Pakistan, Panama, Paragvaj, Peru, Poljska, Rumunija, Salvador, SAO,
Tome i Principe, Sijera Leone, Sirija, Sjeverna Koreja (Demokratska Republika
Koreja), Srbija, Surinam, Sri Lanka, Tanzanija, Uganda, Zambija i Zimbabve
Albanija, Bangladeš, Bahrein, Centralnoafrička Republika, Češka, Čile,
Dominikanska Republika, Džibuti, Etiopija, Filipini, Grčka, Hrvatska, Indonezija,
Jordan, Kamerun, Katar, Kenija, Kipar, Kolumbija, Kostarika, Kuvajt, Litvanija, 110 KM dnevno
Mongolija, Niger, Oman, Portugal, Ruanda, Slovačka, Slovenija, Sudan, Tajland,
Togo, Trinidad i Tobago, Turska, Ukrajina
Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Brazil, Finska, Francuska, Gana, Gvineja
(Republika Ekvatorijalna Gvineja), Gvineja Bisao (Republika Gvineja Bisao),
120 KM dnevno
Haiti, Italija, Kanada, Mozambik, Nigerija, Njemačka, Ruska Federacija, Sudan,
Španija, Ujedinjeni Arapski Emirati
Čad, Irska, Izrael, Južna Koreja (Republika Koreja), Kina, Kongo, Luksemburg,
Nizozemska Norveška, Novi Zeland, Obala Slonovače, SAD, Sejšeli, Singapur, 130 KM dnevno
Švedska, Tajvan, Urugvaj
Angola, Danska, Hong Kong, Ujedinjeno Kraljevstvo 140 KM dnevno
Island, Japan, Švajcarska 150 KM dnevno
sve druge zemlje 90 KM dnevno

141
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 ZIPS-ov INFORMATOR

Ostale naknade službenog putovanja, u skladu sa Uredbom o naknadama

1c. troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, broj 44/16) pripadajuća dnevnica umanjuje se za 30% iznosa
- kada je obezbijeđena besplatna ishrana, odnosno tri obroka
u visini stvarno plaćene karte uz priloženi račun
za prijevoz sredstvom one vrste i razreda koji se
- naknada troškova prijevoza na službenom putovanju
mogu upotrebljavati na službenom putovanju prema
odobrenom putnom nalogu
u visini priloženog plaćenog hotelskog
- naknada troškova noćenja na službenom putovanju računa i to najviše do iznosa odobrenog
nalogom za službeno putovanje
pripadajuća dnevnica uvećava se za 70% i to
- ako u mjestu službenog putovanja nema hotelskog smještaja ili samo u slučaju da državni službenik nema mjesto
ako se ne koristi prebivališta ili boravišta udaljeno manje od 30 km od
mjesta u koje je upućen na službeni put
u visini 15% cijene litre benzina BMB 95 na teritoriju
- naknada za korištenje osobnog automobila u službene svrhe Bosne i Hercegovine, po prijeđenom kilometru na
odobrenoj relaciji
1d. Ako se navedeni troškovi službenog puta isplate fizičkom licu koje kod
6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez
isplatioca naknade nema status zaposlenika, smatrat će se prihodima primaoca
na dohodak + 0,5%
naknade po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, odnosno naknadom
porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
isplaćenom po osnovu ugovora o djelu ili autorskom honoraru
II NAKNADE OSTALIH TROŠKOVA ZAPOSLENICIMA NEOPOREZIVI IZNOS NAKNADE
1a. Troškovi prijevoza na posao i s posla do visine mjesečne karte gradskog, prigradskog i
međugradskog prijevoza
do 15% cijene 1 litra utrošenog goriva po prijeđenom
Troškovi prijevoza na posao i s posla u slučaju kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do
1b. korištenja vlastitog automobila mjesta rada, a najviše do iznosa cijene jedne i po mjesečne
karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji
u visini od 1% od prosječne neto plaće u
Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok), samo
2. Federaciji prema posljednjem objavljenom
za dane prisustva na poslu:
statističkom podatku
20. 1. 2021. – 19. 2. 2021. (966 KM x 1%) 9,66 KM dnevno
19. 2. 2021. – 19. 3. 2021. (993 KM x 1%) 9,93 KM dnevno
19. 3. 2021. – 15. 4. 2021. (974 KM x 1%) 9,74 KM dnevno
21. 4. 2021. – 21. 5. 2021. (951 KM x 1%) 9,51 KM dnevno
21. 5. 2021. – 18. 6. 2021. (996 KM x 1%) 9,96 KM dnevno
18. 6. 2021. – 15. 7. 2021. (990 KM x 1%) 9,90 KM dnevno
15. 7. 2021. - do objavljivanja novog podatka (982 KM x 1%) 9,82 KM dnevno
3a. Naknada za odvojeni život od porodice i smještaj u mjestu rada za državne
službenike i namještenike u skladu sa članom 4. Uredbe o naknadama koje
nemaju karakter plaće („Službene novine FBiH”, br. 63/10, 22/11, 66/11 i 51/12) 250 KM mjesečno
– čije je mjesto prebivališta udaljeno više od 70 kilometara od mjesta organa
državne službe u kojem vrši službenu dužnost
4. Naknada za smještaj i odvojeni život članova Vlade Federacije i njihovih Članovi Vlade Federacije BiH:
savjetnika pod uvjetima iz čl. 2. i 3. Uredbe o naknadama koje pripadaju - Odvojeni život 300 KM;
članovima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i njihovim savjetnicima - Smještaj 599 KM (kada nije osiguran smještaj) ili
(„Službene novine FBiH”, br. 87/10, 22/11, 45/13 i 9/16), čije je mjesto - Smještaj 299 KM (kada je osiguran smještaj, za
prebivališta udaljeno više od 70 kilometara od sjedišta institucije u kojoj su troškove).
zaposleni, u visini od 599 KM mjesečno na ime troškova smještaja, u visini Savjetnici članova Vlade Federacije BiH:
od 300 KM mjesečno na ime odvojenog života i u visini od 299 KM mjesečno - Odvojeni život 250,00 KM
za troškove smještaja članova Vlade, te u visini od 250 KM mjesečno na ime - Smještaj 299 KM (kada nije osiguran smještaj) ili
odvojenog života, u visini od 299 KM mjesečno za troškove smještaja i u visini - Smještaj 149 KM (kada je osiguran smještaj, za
od 149 KM mjesečno za troškove smještaja za savjetnike troškove)
5. Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uvjetom da se rad obavlja van
mjesta zaposlenja i da traje duže od 30 dana neprekidno:
- ako su na terenu obezbijeđeni smještaj i ishrana od strane poslodavca 20% od iznosa propisane dnevnice
- ako je na terenu obezbijeđen samo smještaj do visine propisane dnevnice
- ako je na terenu obezbijeđena samo ishrana do 70% iznosa propisane dnevnice

142
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 ZIPS-ov INFORMATOR

u visini do 50% od prosječne neto plaće isplaćene u

6. Regres za godišnji odmor
Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate
u visini šest neto plaća zaposlenika koje su
mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest
7a. Otpremnina prilikom odlaska u penziju prosječnih neto plaća u FBiH, prema posljednjem
statističkom podatku, ako je to povoljnije za
zaposlenika
do iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće
u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora
7b. Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu
o radu, za svaku navršenu godinu rada kod
poslodavca – isplatioca otpremnine
Naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika i članova
8. u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji
njihove uže porodice
u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše do
Naknada troškova sahrane u slučaju smrti uposlenika ili člana njegove iznosa četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene
9.
uže obitelji, kao i smrti penzionisanog zaposlenika u Federaciji za prethodna četiri mjeseca prije
donošenja rješenja o isplati naknade
III NOVČANE POMOĆI ZAPOSLENICIMA NEOPOREZIVI IZNOS NOVČANE POMOĆI
jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika
Novčana pomoć u slučaju teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60%
1. isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri
invaliditeta)
prosječne neto plaće u FBiH
jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika
Novčana pomoć u slučaju teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže
2. isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri
porodice
prosječne neto plaće u FBiH
jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika
Novčana pomoć u slučaju hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz
3. isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri
zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara
prosječne neto plaće u FBiH
Ukupna vrijednost na godišnjem nivou do 30%
Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u novcu, stvarima, uslugama ili
4. prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni
pravima, povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i slično
zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon
Ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i na
njih se obračunavaju i plaćaju porez na dohodak
5. Isplate koje su izvršene preko prednjih neoporezivih iznosa naknada
i doprinosi na način predviđen za nesamostalnu
djelatnost

PRIHODI OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI KOJI SE NE SMATRAJU

IV
KORISTIMA (član 15. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak)
1. Posebna odjeća sa znakom poslodavca ne podliježe oporezivanju
2. Posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa ne podliježe oporezivanju
3. Sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene ne podliježe oporezivanju
4. Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi s djelatnosti koji su
ne podliježe oporezivanju
neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca
5. Premije kolektivnog osiguranja koje za svoje uposlenike uplaćuje poslodavac za ne podliježe oporezivanju
slučajeve povreda na radnom mjestu i/ili pri dolasku i povratku s posla
PRIHODI KOJI NE ULAZE U DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI
V
(član 10. stav 4. Zakona o porezu na dohodak)
Pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pomoći
1. po osnovu ozljeda i bolesti koje isplaćuje poslodavac zaposleniku do visine utvrđene posebnim propisima
ili članu njegove porodice
2. Hrana koju poslodavac osigurava zaposlenicima u svojim prostorijama do vrijednosti naknade za topli obrok
3. Smještaj koji poslodavac osigurava zaposleniku na mjestu gdje se obavlja
djelatnost, ako je neophodno korištenje smještaja za zaposlenika s ciljem ne podliježe oporezivanju
obavljanja radnog zadatka
Smještaj i plaćanje troškova smještaja osiguranog za javne dužnosnike
isplaćene do iznosa od 30% prosječne
4. zaposlene u diplomatskim i konzularnim predstavništvima u
plaće u Federaciji za taj mjesec
inozemstvu i druge naknade

143
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
ZIPS-ov INFORMATOR

5. Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku jedanput ili više puta u toku poreznog do vrijednosti iznosa od 30% prosječne
perioda povodom državnih ili vjerskih praznika ili jubileja firme plaće u Federaciji BiH
6. Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa članom 100. Zakona o
ne podliježe oporezivanju
radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) i Općim kolektivnim ugovorom
VI PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
(član 5. Zakona o porezu na dohodak)
1. Prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti privrednih društava ne podliježe oporezivanju
(dividenda ili udjeli)
2. Penzija rezidenta stečena u inozemstvu ili u BiH ne podliježe oporezivanju
3. Pomoći i druga primanja po posebnim propisima o pravima ratnih vojnih
ne podliježe oporezivanju
invalida i civilnih žrtava rata, osim plaća
4. Socijalne pomoći, primanja, odnosno donacije koje fizička lica ostvaruju po
osnovu darovanja pravnih i fizičkih lica za zdravstvene potrebe (operativne
ne podliježe oporezivanju
zahvate, liječenja, nabavka lijekova i ortopedskih pomagala), koja nisu plaćena
osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem
5. Dječiji dodatak i novčana sredstva za opremu novorođenčeta ne podliježe oporezivanju
6. Nasljedstva i darovi, na koje se porez plaća po kantonalnim propisima ne podliježe oporezivanju
7. Prihodi od prodaje imovine rabljene u osobne svrhe ne podliježe oporezivanju
8. Naknada štete u slučaju elementarnih nepogoda
Napomena:
Shodno članu 4. stav 3. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, u
smislu člana 5. tačka 8. Zakona, pod nadoknadama šteta koje se ne smatraju
oporezivim prihodom, odnosno dohotkom fizičkog lica, podrazumijevaju se ne podliježe oporezivanju
pomoći, odnosno donacije u novcu, stvarima, prehrambenim i drugim artiklima,
odjeći, obući, građevinskom materijalu i dr. koje fizičko lice primi od drugih
fizičkih i/ili pravnih lica, a povodom šteta nastalih elementarnim nepogodama
(poplave, odroni zemljišta, potresi i dr.)
9. Isplata osigurane sume ili druge naknade štete načinjene na imovini, u iznosu
ne podliježe oporezivanju
koji je rabljen za namjenu ili popravak oštećene imovine
10. Nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima i/ili pravima za
ne podliježe oporezivanju
pokazano znanje u kvizovima i drugim natjecanjima
11. Prihodi zaposlenika po osnovu naknada, pomoći i/ili nagrada, isplaćeni od
poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše u visini utvrđenoj Pravilnikom o ne podliježe oporezivanju
primjeni Zakona o porezu na dohodak
12. Nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i dr. koje
ne podliježe oporezivanju
dodjeljuju organi vlasti povodom obilježavanja značajnih datuma
PRIHODI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
VII
(član 6. Zakona o porezu na dohodak)
1. Prihodi po osnovu naknada za vrijeme nezaposlenosti i spriječenosti za rad koji
ne podliježe oporezivanju
su isplaćeni na teret vanbudžetskog fonda
2. Prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u privrednom društvu, ustanovi ili
ne podliježe oporezivanju
radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida
3. Prihodi po osnovu naknada za tjelesno oštećenje, umanjenu radnu sposobnost i
ne podliježe oporezivanju
naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu
4. Prihodi po osnovu naknade štete zaposlenic. po osnovu posljedica nesreće na radu ne podliježe oporezivanju
5. Prihodi po osnovu naknada članovima Akademije nauka i umjetnosti BiH i
ne podliježe oporezivanju
nagrada za tehničko-tehnološke inovacije
6. Naknade osuđenim osobama za vrijeme odsluženja kazne u odgojno-
ne podliježe oporezivanju
popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama
7. najviše do iznosa od 75% prosječ. neto plaće po
Mjesečni prihodi po osnovu stipendija učenika i studenata na redovnom
zaposl. u FBiH, prema posljednjem objavljenom
školovanju
podatku nadležnog organa za statistiku
u toku jedne kalendarske godine do iznosa četiri
8. Prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih i studentskih udruženja prosječne mjesečne plaće zaposl. u FBiH, prema
posljednj. objavlj. podatku FZ za statistiku

144
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 ZIPS-ov INFORMATOR

do visine dvije prosječne neto plaće po zaposlenom

Nagrade učenicima i studentima osvojene na takmičenjima u okviru
9. u Federaciji, prema posljednj. objavljenom podatku
obrazovnog sistema školskih i visokoškolskih takmičenja
nadležnog organa za statistiku
10. Naknada plaće isplaćene osobama za vrijeme trajanja prekida posla za koji
ne podliježe oporezivanju
uposlenik nije kriv
11. Prihodi po osnovu kamate na štednju u bankama, štedionicama i štedno-
kreditnim zadrugama, bankovni računi (žiroračuni, devizni računi i dr.) i kamate ne podliježe oporezivanju
na državne obveznice
12. Prihodi po osnovu zateznih kamata na isplaćene plaće i razlike plaća po
ne podliježe oporezivanju
odlukama nadležnih sudova
13. Prihodi fizičkih lica po osnovu isplaćenih premija životnog osiguranja koji imaju
karakter štednje, kao i isplaćene prihode po osnovu dobrovoljnog penzijskog
osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju ne podliježe oporezivanju
sjedište na teritoriji Federacije, a koji potiču od uplaćenih premija na koje su
plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak
14. Dobici ostvareni učešćem u nagradnim igrama koje organizuju privredna
ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka ne
društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket
prelazi iznos od 1.000,00 KM
proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana
VIII DOHODAK OD DRUGIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTI
1. Prihodi članova predstavničkih organa vlasti
Oporezuju se na način predviđen
a Plaće poslanika
za nesamostalnu djelatnost
6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez na dohodak +
b Sve ostale naknade poslanika (paušali, rad u komisijama i slično) 0,5% porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
- bez prava na priznavanje rashoda
Prihodi od druge samostalne djelatnosti članova skupština i nadzornih 6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez na dohodak +
2. odbora privrednih društava, upravnih odbora, stečajnih upravitelja, 0,5% porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika na sudu - bez prava na priznavanje rashoda
Prihodi od povrem. samostal. djelatnos. naučni.umjetnika, stručnjaka, 6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez na dohodak +
novinara, sudskih vještaka, trgovač.putnika, akvizit., sportsk.sudija i delega. 0,5% porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
3.
i dr.djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostal. ili - rashodi se priznaju u visini od 20%
nesamostal.djelatnost – po ugov. o djelu ostvarenog prihoda
Prihodi od povremene samostal.djelatnos.naučni., umjetni., stručnjaka, 6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez na dohodak +
novinara, suds.vještaka, trgovač.putnika,akvizit., sportsk.sudija i delegata i 0,5% porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
4.
dr.djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnov.samostal. ili nesamostal.djelat. - - rashodi se priznaju u visini od 30%
po ugovo.o autor.djelu ostvarenog prihoda
4% zdravstvo i 10% porez na dohodak
Prihod od povremene samostalne djelatnosti ostvaren
5. – priznaje se iznos plaćenog poreza u
neposredno iz inostranstva
inostranstvu
IX OSTALI PRIHODI REZIDENTA

Ostali prihodi rezidenta koji nisu obuhvaćeni članovima 10. i 12. 10% poreza na dohodak
1.
Zakona o porezu na dohodak - bez prava na priznavanje rashoda
P r o p i s i:
- Zakon o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18)
- Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13)
- Zakon o radu („Sl. novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18)
- Uredba o naknadama troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 44/16 i 50/16)
- Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće („Sl. novine FBiH“, br. 63/10, 22/11, 66/11 i 51/12)
- Uredba o naknadama koje pripadaju članovima Vlade Federacije BiH i njihovim savjetnicima koje nemaju karakter plaće
(„Sl. novine FBiH“, br. 87/10, 22/11, 45/13 i 9/16)
- Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja doprinosa („Sl. novine FBiH“, br. 64/08, 81/08, 98/15, 6/17, 38/17 i 39/18)
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13,
90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17, 3/18 i 30/18)
- Uputstvo o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća („Sl. novine FBiH“, broj 81/08)
- Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontrolu izmirivanja obaveza na osnovu
opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada („Sl. novine FBiH“, broj 92/07)

145
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
ZIPS-ov INFORMATOR

Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika 2014. - 2021.

  Osnovice za obračun doprinosa obveznika koji porez na dohodak utvrđuju i plaćaju na osnovu poslovnih knjiga  
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Samostalna djelatnost obrta i srodne djelatnosti 827,00 826,00 824,00 830,00 854,00 881,00 922,00 951,00
Samostalna djelatnost slobodnih zanimanja 1399,00 1397,00 1394,00 1405,00 1445,00 1491,00 1.560,00 1.609,00
Samostalna djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu 445,00 445,00 367,00 370,00 381,00 393,00 411,00 424,00
Samostalna djelatnost trgovca pojedinca     367,00 370,00 381,00  393,00 411,00 424,00

Osnovice za obračun doprinosa obveznika koji porez na dohodak utvrđuju i plaćaju u paušalnom iznosu
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Samostalna djelatnost obrta i srodne djelatnosti 700,00 699,00 697,00 702,00 723,00 745,00 780,00 805,00
Niskoakomulativne djelatnosti tradicionalnih
318,00 318,00 317,00 319,00 329,00 339,00 355,00 366,00
esnafskih zanata
Samostalna djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu 318,00 318,00 317,00 319,00 329,00 339,00 355,00 366,00
Samostalna djelatnost taxi prijevoza 318,00 318,00 317,00 319,00 329,00 339,00 355,00 366,00
Samostalna djelatnost trgovca pojedinca         381,00 393,00 411,00 424,00

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji
obuće kojima se isplaćuje plaća i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata
utvrđenih posebnim propisom kantonalne skupštine (član 6. tačka 10. Zakona o doprinosima)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

01.01. - 27.11. 367,00 01.01. - 27.11. 370,00 01.01.- 04.05. 329,00
318,00 318,00 393,00 411,00 424,00
28.11. - 31.12. 317,00 28.11. - 31.12. 319,00 05.05.- 31.12. 381,00
Prosječna
1272 1270 1267 1277 1314 1355 1418 1463
plaća

PROSJEČNE MJESEČNE PLAĆE ZAPOSLENIH U BiH

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA BRČKO DISTRIKT BiH

Mjesec
2021. Prosječna plaća „Sl. glasnik Prosječna plaća „Sl. glasnik Prosječna plaća
bruto neto BiH“ Bruto neto RS“ bruto neto
Januar 1.504 KM 969 KM 19/21 1.492 KM 962 KM 18/21 1.461 KM 941 KM
Februar 1.490 KM 961 KM 25/21 1.528 KM 984 KM 25/21 1.464 KM 944 KM
Mart 1.537 KM 989 KM 1.518 KM 978 KM 37/21 1.476 KM 950 KM
April 1.527 KM 985 KM 39/21 1.518 KM 978 KM 48/21 1.478 KM 953 KM
Maj 1.524 KM 981 KM 57/21

PROSJEČNE MJESEČNE PLAĆE ZAPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO

2021. Neto plaće „Službene novine Kantona Sarajevo“

Prosječna isplaćena mjesečna
Januar 1.227 KM 11/21 neto plaća po zaposlenom
Februar 1.194 KM 16/21 ostvarena u Kantonu Sarajevo za
Mart 1.247 KM 20/21 2020. godinu iznosi 1.179 KM
April 1.251 KM 25/21

146
ZIPS - broj 1440/1441 - juli/august 2021. godine
 Dodatne informacije:
Telefon/fax: 033/542-700
e-mail: amra@privrednastampa.biz