Realizam i impresionizam, Postimpresionizam

28. Gistav Kurbe i Eduar Mane

Gistav Kurbe je smatrao da umetnik mora da bude realista i da se drži svog ličnog neposrednog
doživljaja. Prvo djelo gdje je on izrazio svoj realizam je Tucači kamena. Detalji djela su vrlo jasni, dva
radnika naslikana u prirodnoj veličini, jedan prestar a jedan premlad za posao koji rade, djelo puno
simbolike izaziva saosjećanje kod posmatrača. Kurbe je predstavio manifest realizma na svojoj izložbi
gdje se posebno izdvaja djelo Unutrašnjost mog ateljea („istinita alegorija u kojoj je sažeto sedam godina
mog umetničkog života“).

Eduar Mane je prvi prihvatio Kurbeov manifest. Doručak na travi. Smisao platna je u negiranju
verodostojnosti. Mane smatra pravom slikara da po volji kombinuje bilo koje elemente radi isključivog
postizanja estetskog utiska: svet slikarstva poseduje sopstvene prirodne zakone koji se razlikuju od
zakona poznate stvarnosti. Slikar je dužan da bude odan svom platnu, a ne spoljnom svetu: Mane je do
kraja života ostao veran čistom slikarstvu, u kojem potezi četkice i mrlje boje, a ne samo njihovo
značenje, čine umetnikovu osnovnu stvarnost. Ovo shvatanje je kasnije sažeto u načelu umetnosti radi
umetnosti. Frulaš, Maneove slike ravne kao „karte za igranje“. To je slika bez senki, sa vrlo malo
modelovanja, gotovo bez dubine. Trodimenzionalnost je postignuta jedino konturom koja daje realistički
skraćene oblike (nema perspektive niti drugih izuma slikarstva kojima je ravna površina pretvarana u
slikarski prostor). Mane zapravo insisitira na smoj definiciji platna: ono nije prozor (kao što je bilo u
renesansi) već pregrada (čime najavljuje kasnije pokrete, kubizam), materijalna površina pokrivena
bojom. Posmatrač treba da gledan na nju, a ne kroz nju.

29. Impresionizam: Mone, Renoar, Dega, Roden

Prizori iz sveta zabave (igranke, kafane, koncerti, pozorište) bili su omiljena tema impresionista.
Zanimaju se za teme i scene iz svakodnevnog života, pokušavajući da iskažu senzaciju i impresiju.
Svetlost i klimatski fenomeni, poput snega, kiše, talasa, radosti i tuge muškaraca i žena, ostavljaju utiske
na platnu.

Klod Mone je jedan od osnivača i jedan od najznačajnijih predstavnika impresionističkog pokreta. Ovaj
pravac je i dobio naziv po njegovoj slici Impresija, rađanje sunca, Lokvanji u Živerniju

Renoar Njegove slike često predstavlja srećne scene, trenutke slavlja i zajedničku sreću. Voleo je da slika
ženske aktove i dečje glave. Težio je da nesavršenost prikaže kao osnovni vid lepote.

Edgar Dega prikazuje par na slici Čaša apsinta (1876) kako pun razočaranja i odsutnosti sedi za stolom u
kafani. Osećaj usamljenosti Dega je pojačao smeštanjem praznih stolova u prvi plan, kojim posmatrača
odvaja od nesrećnog para, što doprinosi utisku otuđenosti. Portret Manea, Primabalerina, Kupanje u
kadi.

Ogist Roden, prvi veliki vajar impresionizma, Čovek slomeljenog nosa, Roden je prvi u nesavršenosti i
nedovršenosti video estetsko načelo, Vrata pakla, Mislilac, Poljubac.
30. Pol Sezan i Žorž Sera