ALATI I NAPRAVE I - 2

Tema: deformacijski rad, dimenzije alata

Ključne riječi: naprezanja, deformacijski rad, dimenzije alata
Ishodi učenja:
- primijeniti stečeno znanje za proračun deformacijskog rada i dimenzija alata

1. DEFORMACIJSKI RAD

Prema [1,2] deformacijski rad se može proračunati prema početnoj jednadžbi:

s
W = ∫ Fdz
0

Slika 1.1 Omjer srednje i maksimalne sile [1,2]

Na slici 1.1 prikazan je karakteristični dijagram sila/hod za probijanje/prosijecanje lima. U području od
0 ÷ FM dolazi do prve faze prosijecanja (tečenje materijala i lom), a nakon tog sila opada iako je došlo do
pojave pukotine u materijalu, još uvijek je potrebno unijeti deformacijski rad za istiskivanje jezgre [1,2].
Za određivanje rada, potrebno je poznavati funkcijsku ovisnost F = f ( s ) , što je za uvjete u proizvodnji
zahtjevno odrediti. Stoga se kod proračuna deformacijskog rada oslanja na empirijske podatke iz prakse i
znanstvenih radova, pa se uvodi po teoremu srednje vrijednosti faktor xw = Fsr / FM gdje je Fsr - srednji
iznos sile koji pomnožen s hodom preše daje ekvivalentni iznos rada W.

Stoga se deformacijski rad može izračunati prema [1,2]:

W = x ⋅ FM ⋅ s , N·mm (ako nema skošenja na reznim bridovima alata)
W = x ⋅ FM ⋅ ( s + H ) , N·mm (ako postoje skošenja na reznim bridovima alata)
Tablica 1.1 Vrijednost faktora xw [1,2]
τ m , MPa Debljina materijala s, mm
Materijal
<1 1-2 2-4 >4
Meki čelik 250-350 0,7-0,65 0,65-0,6 0,6-0,5 0,45-0,35
Čelik srednje 350-500
tvrdoće 0,6-0,55 0,55-0,5 0,5-0,42 0,4-0,3
Tvrdi čelik 500-700 0,45-0,42 0,42-0,38 0,38-0,33 0,3-0,2
Al i Cu 0,75-0,7 0,7-0,65 0,65-0,55 0,5-0,4

1
 2. ZRAČNOSTI

Između matrice i žiga mora postojati određena zračnost kako bi se materijal mogao rezati. Iznos zračnosti
ima utjecaj na iznos sile probijanja/prosijecanja, na stvaranje srha, na deformacijski rad itd.

Slika 2.1 Utjecaj zatupljenosti reznih bridova alata na izgled lima te sile i hod alata [2]
Na slici 2.1 prikazan je utjecaj zatupljenosti reznih bridova alata. Ukoliko su zatupljeni rezni bridovi žiga,
tada dolazi do pojave ivice/srha na prosječenoj/probijenoj jezgri.
Suprotno, ako dolazi do pojave zatupljenja reznih bridova matrice tada dolazi do stvaranja ivice/srha na limu.
Na istoj slici prema ispitivanjima Kienzlea, vidljiv je utjecaj zračnosti između matrice i žiga [2].
Očito je da postoji potreba određivanja optimalnog raspona zračnosti koja je prihvatljiva u radu (trošenjem
alata dolazi do povećanja zračnosti).
Postoji više pristupa određivanju zračnosti:
a) Analitički

Potrebna zračnost određuje se prema karakteristikama materijala (dubini prodora zOT ) te karakterističnom
kutu smicanja materijala β [1,2].

 z 
f = ( s − zOT ) tg β = s  1 − OT  tg β = s (1 − ε OT ) tg β , mm
 s 

β = 5° ÷ 6° za meki čelik; β = 4° ÷ 5° za srednje tvrdi čelik; β = 4° za srednje tvrdi čelik;

Slika 2.2 Kut smicanja β i dubina prodora zOT [1,2]

2
 b) Prema G. Ohleru [1,2]

Zračnost je funkcija koeficijenta c, smične čvrstoće τ m , MPa i debljine materijala s, mm [1,2].

w = 2 f = c ⋅ s ⋅ τ m , mm s ≤ 3 mm
w = 2 f = (1,5c ⋅ s − 0, 015 ) τ m , mm s > 3 mm

c) Empirijski podatci tvrtke Schuler [1,2]

U tablici 2.1 prikazani su preporučene vrijednosti zračnosti [1,2]
Tablice 2.1 Preporučene vrijednosti zazora w (w= 2f) [1,2]

Debljina lima Materijal

s, mm Mesing i mekši čelik Čelik sred. čvrstoće Tvrdo valjani čelik Aluminij
0,25 0,01 0,015 0,02 0,02
0,5 0,025 0,03 0,035 0,05
0,75 0,04 0,045 0,05 0,07
1 0,05 0,06 0,07 0,1
1,25 0,06 0,075 0,09 0,12
1,5 0,075 0,09 0,1 0,15
1,75 0,09 0,1 0,12 0,17
2 0,1 0,12 0,14 0,2
2,25 0,11 0,14 0,16 0,22
2,5 0,13 0,15 0,18 0,25
2,8 0,14 0,17 0,2 0,28
3 0,15 0,18 0,21 0,3
3,3 0,17 0,2 0,23 0,33
3,8 0,19 0,23 0,27 0,38
4 0,2 0,24 0,28 0,4
4,3 0,22 0,26 0,3 0,43
4,5 0,23 0,27 0,32 0,45
4,8 0,24 0,29 0,34 0,48
5 0,25 0,3 0,36 0,5

3
 3. DIMENZIJE ALATA
Za pravilno funkcioniranje alata i optimalne sile rezanja potrebno je alat dimenzionirati. Prilikom
razmatranja dimenzija alata obično se kreće od zahtijevane točnosti izrade proizvoda. Najčešće se tu radi o
klasi točnosti IT9 – IT14. Kao srednja vrijednost, ako nije posebno naznačeno, za proizvod se uzima klasa
točnosti IT 11.

Za klasu točnosti IT 11, iz tablice odstupanja (Tablica 3.1) se očitava izradna tolerancija predmeta ∆ .
Tablica 3.1 Tablica tolerancija [1,2]

PODRUČJE NAZIVNIH MJERA D,mm

VRSTA 1-3 3-6 6-10 10-18 18-30 30-50 50-80 80-120 120-180 180-250 250-315 315-400 400-500
IT 1 0,0015 0,0015 0,0015 0,0015 0,0015 0,002 0,002 0,003 0,004 0,005 0,006 0,007 0,008
IT 2 0,002 0,002 0,002 0,002 0,002 0,003 0,003 0,004 0,005 0,007 0,008 0,009 0,01
IT 3 0,003 0,003 0,003 0,003 0,004 0,004 0,005 0,006 0,008 0,01 0,012 0,013 0,015
IT 4 0,004 0,004 0,004 0,005 0,006 0,007 0,008 0,01 0,012 0,014 0,016 0,018 0,02
IT 5 0,005 0,005 0,006 0,008 0,009 0,011 0,013 0,015 0,018 0,02 0,023 0,025 0,027
IT 6 0,007 0,008 0,009 0,011 0,013 0,016 0,019 0,022 0,025 0,029 0,032 0,036 0,04
IT 7 0,009 0,012 0,015 0,018 0,021 0,025 0,03 0,035 0,04 0,046 0,052 0,057 0,063
IT 8 0,014 0,018 0,022 0,027 0,033 0,039 0,046 0,054 0,063 0,072 0,081 0,089 0,097
IT 9 0,025 0,03 0,036 0,043 0,052 0,062 0,074 0,087 0,1 0,115 0,13 0,14 0,155
IT 10 0,04 0,048 0,058 0,07 0,084 0,11 0,12 0,14 0,16 0,185 0,21 0,23 0,25
IT 11 0,06 0,075 0,09 0,11 0,13 0,16 0,19 0,22 0,25 0,29 0,32 0,36 0,4
IT 12 0,09 0,12 0,15 0,18 0,21 0,25 0,3 0,35 0,4 0,46 0,52 0,57 0,63
IT 13 0,14 0,18 0,22 0,27 0,33 0,39 0,46 0,54 0,63 0,72 0,81 0,89 0,97
IT 14 0,25 0,3 0,36 0,43 0,52 0,62 0,74 0,87 1 1,15 1,3 1,4 1,55
IT 15 0,4 0,48 0,58 0,7 0,84 1 1,2 1,4 1,6 1,85 2,1 2,3 2,5
IT 16 0,6 0,75 0,9 1,1 1,3 1,6 1,9 2,2 2,5 2,9 3,2 3,6 4

Nakon očitavanja izradne tolerancije predmeta ∆ pristupa se dimenzioniranju alata. Pri tome postoji razlika
prilikom dimenzioniranja matrice i žiga kod probijanja i kod prosijecanja.

4
 a) PROBIJANJE
Kod probijanja, prvo se dimenzionira žig. Osnovna mjera D je zadana potrebama naručitelja.
Žig se dimenzionira pomoću izraza [1,2] d Ž = D + ∆ , mm.

Izradna tolerancija matrice je za tri klase bolja od izradne tolerancije predmeta. Tj. ako je predmet IT 11,
matrica treba biti izrađena u tolerancijskom polju IT8, a žig za jedno tolerancijsko polje manje, odnosno IT7.

Matrica se dimenzionira pomoću izraza [1,2]: DM = d Ž + w , mm

Isto je prikazano na slici 3.1 [1,2]

Slika 3.1 Dimenzije alata kod operacije probijanja [1,2]

Primjer:
D = 40 mm; s = 1 mm; w = 0,05 mm; ∆ IT11 = 0,16 mm
d Ž = D + ∆ = 40 + 0,16 = 40,16 mm h7 → d Ž min = 40,16 mm d Ž max = 40,16 + 0, 025 = 40,185 mm
DM = d Ž + w = 40,16 + 0,05 = 40, 21 mm H8 → DM min = 40, 21 mm DM max = 40, 21 + 0,039 = 40, 249 mm

5
 b) PROSIJECANJE

Kod prosijecanja se prvo dimenzionira matrica prema izrazu [1,2]: DM = D − ∆ , mm. Matrica je tri klasa
bolje točnosti izrade od predmeta, dakle ako je predmet klase točnosti IT11, matrica je klase točnosti IT8.
Nakon toga se dimenzionira žig po izrazu [1,2]: d Ž = DM − w , mm. Žig je za jedno klasu točnosti preciznije
izrađen, dakle h7.
Na slici 3.2 prikazane su dimenzije alata kod prosijecanja.

Slika 3.2 Dimenzije alata kod operacije prosijecanja [1,2].

Primjer:
D = 40 mm; s = 1 mm; w = 0,05 mm; ∆ IT11 = 0,16 mm
DM = D − ∆ = 40 − 0,16 = 39,84 mm H8 → DM min = 39,84 mm DM max = 39,84 + 0,039 = 39,879 mm
d Ž = DM − w = 39,84 − 0,05 = 39,79 mm h7 → d Ž min = 39,79 mm d Ž max = 39,79 − 0,025 = 39,765 mm

6
LITERATURA
[1] Branko Grizelj: Oblikovanje metala deformiranjem. Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2002.
[2] Binko Musafija: Obrada metala plastičnom deformacijom. IGKRO Svjetlost, Sarajevo, 1979.