17.3.

2020 OMD I – 4P

Tema: pojam dodataka za obradu i izradnih tolerancija otkivka. Kovački nagibi i zaobljenja.
Ključne riječi: dodatci za obradu, izradne tolerancije, kvaliteta obrade, veličina serije, tok materijala u
gravuri ukovnja.
Ishodi učenja:
- prepoznati značaj dodataka za obradu
- primijeniti stečeno znanje za rješavanje primjera
- prepoznati značaj ukupnih izradnih tolerancija otkivka
- primijeniti stečeno znanje za proračun odstupanja nazivnih mjera za zadani predmet
- prepoznati značaj kovačkih nagiba i zaobljenja

1. DODATCI ZA OBRADU I IZRADNE TOLERANCIJE

Često je potrebno otkivak obraditi strojno kako bi se osigurale tražene geometrijske značajke,
dimenzije i kvaliteta obrađene površine kako bi otkivak bio funkcionalan u nekom podsklopu/sklopu.
Kod kovanja se sirovci zagrijavaju na dosta visoku temperaturu kako bi se lakše oblikovali (manji iznosi
naprezanja plastičnog tečenja). Alati za kovanje (ukovnji) moraju biti predgrijani kako bi se izbjegli
toplinski šokovi materijala u vidu naglog grijanja i hlađenja prilikom umetanja zagrijanog sirovca u
ukovanj. Zbog predgrijavanja alati za kovanje nemaju izrazito visoku tvrdoću poput alata za
prosijecanje/probijanje i skloni su ubrzanom trošenju.
Alati za kovanje se troše uslijed djelovanja toplinskih naprezanja, abrazijsko-adhezijskih trošenja,
deformacija uslijed smicanja, toplinskih pukotina i zamora materijala. Što za rezultat ima promjenu
dimenzija unutarnjih gravura ukovnja, i posljedično promjenu dimenzija izrađenih proizvoda.
Što je alat za kovanje duže u radu, veća je vjerojatnost da će doći do promjene dimenzija izrađenih
otkivaka. Stoga postoje tolerancijska polja vezana uz izradne tolerancije. Nakon što alatom za kovanje
postane nemoguće napraviti proizvod u gornjim dozvoljenim tolerancijama, alat je potrebno poslati
na reparaturu. Reparatura se najčešće provodi u vidu toplinske obrade i izrade novih gravura za
određenu debljinu sloja koji je ovisan o potrošenosti alata. Na taj način je gubitak materijala u vidu
odvojenih čestica minimalan.
Dodatci za obradu dodaju se na otkivak SAMO na površine koje je potrebno obraditi obradom
odvajanjem čestica. Dodatak za obradu sastoji se iz četiri sloja [1]
4
δ = ∑ δ i =δ1 + δ 2 + δ 3 + δ 4 , mm
i =1

δ1 - vanjski sloj koji karakterizira vanjsku površinu (oksidi, neravnine, oštećenja površine alata)
δ 2 - sloj kojim se osigurava ravnost površina, cilindričost, koaksijalnost, uklanja iskrivljenost osi
δ 3 - sloj materijala kojim se osigurava dobivanje osnovnih dimenzija traženog otkivka
δ 4 - sloj koji osigurava izradnu toleranciju nazivne mjere, a uključuje posebitosti procesa (dodatak
predviđen fino tokarenje, brušenje, poliranje)

1
 Slika 1.1 Dodatci za obradu [1]

Gdje je ∇1-dodatak za obradu kod izrade otkivaka masovne proizvodnje, ∇2-dodatak za obradu kod
izrade otkivaka velikoserijske proizvodnje (na univerzalinim strojevima sa specijalnim ili univerzalnim
uređajima), ∇3-otkivci maloserijske proizvodnje koji se rade na univerzalnim strojevima i alatima
(gruba obrada najčešće kako pripremne operacije).

2
Na slici 1.2 prikazan je primjer otkivka na kojemu su naznačene površine koje trebaju biti obrađene
strojnom obradom radi postizanja funkcionalnosti. Ostale kote su tolerirane izradnim tolerancijama i
nije ih potrebno strojno obrađivati.

+x +x +x +x +x
−y −y −y −y −y
φ A ; φI , φK , a , c
+y +y +y +y +y +y +y
−x −x −x −x −x −x −x
φ B , φC , φ D , φ E , φ F , φG , φ H ,
Slika 1.2 Primjer označavanja površina koje je potrebno strojno obraditi kako bi se postigla
funkcionalnost poluproizvoda/proizvoda
Izradne tolerancije otkivka mogu se izračunati prema izrazima [1]:

x = ∆a + ∆c, mm
y = ∆b + ∆c, mm

gdje su x i y tolerancijska polja prema Tablici 1.

± xy ±x
Vanjske mjere otkivka (promjer D i visina H) toleriraju se kako je navedeno: Dk i Hk y .
Za unutarnje mjere (unutarnji promjer d) uzima se tolerancijsko polje kako slijedi
±x
Dk = ( D + δ D ) y , mm
±y
d k = ( d − δ D ) x , mm

3
Tablica 1 Izradne tolerancije otkivaka [1]

Masa +∆a, mm -∆b, mm R, mm Dimenzije ±∆c, mm

otkivka otkivka
∇1 ∇2 ∇3 ∇1 ∇2 ∇3 ∇1 ∇2 ∇3 ∇1 ∇2 ∇3
kg mm
<0,25 0,4 0,6 1 0,2 0,3 0,5 0,8 1 1 <50 0,05 0,1 0,15

0,25-0,63 0,5 0,8 1,5 0,25 0,4 0,7 1 1,5 1,5 50-120 0,12 0,24 0,36

0,63-1,6 0,63 1,2 2 0,32 0,5 1 1,5 2 2 120-180 0,18 0,36 0,54

1,6-2,5 0,8 1,4 2,5 0,4 0,6 1,3 1,5 2,5 2,5 180-250 0,26 0,52 0,78

2,5-4 0,9 1,6 2,7 0,45 0,7 1,4 2 3 3 250-360 0,36 0,72 1,08

4-6,3 1 1,7 3 0,5 0,8 1,6 2,5 3 3 360-500 0,5 1 1,5

6,3-10 1,1 1,8 3,5 0,55 0,9 1,9 2,5 3,5 3,5 500-630 0,63 1,26 1,89

10-16 1,2 2 3,7 0,6 1 2 2,5 3,5 3,5 630-800 0,8 1,6 2,4

2. KOVAČKI NAGIBI I ZAOBLJENJA

Kovački nagibi postavljaju se na sve površine koje su u otkivku okomite na liniju sastava ukovnja.
Na slici 1.2 vidljivi su kovački nagibi na vanjskim površinama i na unutarnjim površinama. Nagibi
(skošenja) su potrebni radi lakšeg vađenja otkivka iz ukovnja i lakšeg tečenja materijala u gravuri.
Tablica 2. Preporučene vrijednosti kovačkih nagiba i zaobljenja [1]
Strojevi za kovanje Kut α, ° Kut α1, °
(vanjska skošenja) (unutarnja skošenja)
1. Kovački bat bez izbacivača 7° 10°
2. Koljenasta preša sa izbacivačem 3°-5° 7°
3. Koljenasta preša bez izbacivača 7° 10°
4. Horizontalni kovački stroj 5° 7°

Unutarnji polumjeri se proračunavaju prema [1]: r = ( 2,5 ÷ 3,5 ) R + 0,5 , mm

Na slici 2.1 vidljiv je tok materijalnih čestica u presjeku otkivka. Lakše tečenje materijala je upravo
moguće radi kovačkih nagiba.

4
 Slika 2.1 Tok materijalnih čestica u otkivku i značaj kovačkih nagiba i zaobljenja [2]

VJEŽBE
Za zadani program, potrebno je odrediti mjesta na koja je potrebno postaviti dodatke za obradu.
Potrebno je odrediti izradne tolerancije za sve ostale kote.
Potrebno je odrediti mjesta na koja se postavljaju kovački nagibi (unutarnji i vanjski), te polumjeri
(zaobljenja).

LITERATURA:
[1] Branko Grizelj: Oblikovanje metala deformiranjem. Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2002.
[2] Forge magazine: Grain Flow in Forgings IV – Various Processes and Influence of Machining. URL:
https://www.forgemag.com/articles/84328-grain-flow-in-forgings-iv-various-processes-and-
influence-of-machining (17.3.2020).