Ginekologija je grana medicine koja se bavi bolestima i liječenjem

ženskog reproduktivnog sistema.

Akušerstvo je grana ginekologije koja se bavi trudnoćom i
porođajem.

Anatomija i fiziologija genitalnih organa žene

VANJSKI SPOLNI ORGANI ŽENE

Stidnica ili vulva (lat. vulva) je vanjski organ ženskog reproduktivnog

sistema koji se nalazi izvan karlice, a uključuje Venerin brežuljak
(lat. mons Veneri, mons pubis), velike (lat. labia majora pudendi)
i male stidne usne (lat. labia minora pudendi), dražicu (lat.
clitoris), predvorje rodnice (lat. vestibulum vaginae) sa
žlijezdama (Bartholinijeve žlijezde) i njihovim izvodnim
kanalima.

Velike usne sadrže znojne i lojne žlijezde.

Labia minora (doslovce, male usne) mogu biti vrlo malene ali i široke
čak i do 5 centimetara. One su smještene s unutarnje strane velikih
usana i okružuju otvore rodnice i mokraćne cijevi. Vanjski otvor
rodnice naziva se introitus, a područje polumjesečasta oblika iza
otvora naziva se spojem usana (lat. commisura labiorum). Sitni
cjevasti otvori pokraj otvora rodnice, Bartolinijeve žlijezde, kada su
podražene izlučuju tekućinu (sluz) omogućujući vlaženje tijekom
spolnog odnosa. Otvor mokraćne cijevi, kojom mokraća izlazi iz
mokraćnog mjehura van, nalazi se iznad otvora rodnice.

Male usne se spajaju na klitorisu (dražica), maloj osjetljivoj kvržici

koja odgovara spolnom udu kod muškarca. Klitoris je prekriven
naborom sluznice (prepucij), slično kožici na vrhu uda. I klitoris je,
kao i muški spolni ud, vrlo osjetljiv na podražaje pa može čak postići
erekciju.
Velike se usne spajaju na dnu, na perineumu (međica),
vezivnomišićnoj pregradi između rodnice i čmara.
Otvor rodnice okružen je himenom. U djevice, djevičnjak može u
potpunosti zatvarati otvor rodnice, ali obično ga tek okružuje poput
uskog prstena. Kako širina tog prstena nije kod svih žena jednaka,
djevičnjak se prilikom prvog spolnog odnosa može pocijepati, ali
može biti i elastičan i podatan, tako da do razdora ne dolazi. U žena
koje nisu djevice, djevičnjak se obično vidi poput malih djelića tkiva
koji okružuju otvor rodnice.

UNUTRAŠNJI SPOLNI OGRANI

ANATOMIJA MALE KARLICE

Unutrašnji spolni organi su:

Vagina (vagina)
Materica (uterus)
Jajovod (tuba uterina)
Jajnik (ovarium)

Unutrašnji genitalni organi smešteni su u šupljinu male karlice. Donji

otvor male karlice zatvaraju mišići međice, zajedno sa fascijama u
kojima su sadržani.
Rodnica se pruža od predvorja rodnice do maternice, ležeći iza
mokraćnog mjehura, a ispred završnog debelog crijeva. Njezina
prednja stjenka je kraća (8cm), a stražnja duža (11cm). Međusobno su
sljubljene i spljoštene u smjeru od naprijed prema natrag i tvore
virtualnu šupljinu rodnice. Stražnja stjenka rodnice pokrivena je u
gornjem dijelu potrbušnicom i u dodiru je sa sadržajem male zdjelice
(cavum Douglasi) te se preko njega može odrediti položaj djeteta prije
poroda.

Maternica je šupalj organ, kruškolika oblika, debele mišićne stjenke

koji se nalazi u maloj zdjelici, iznad rodnice, a između mokraćnog
mjehura i rektuma. U njoj se implantira oplođeno jajašce i razvija
plod do poroda. Veličina maternice je različita ovisno o
reprodukcijskoj dobi. Nakon djetinjstva maternica se u generativnoj
dobi poveća i razvije, a nakon poroda zaostaje veća i teža nego u
nulipara. Nakon menopauze, gubitkom stimulacije hormona jajnika,
maternica involuira i atrofira.
Gornji, deblji dio maternice zovemo trup (corpus uteri), a prema dolje
se nastavlja u spojni dio (isthmus uteri) i u vrat maternice (cervix
uteri). Vrat maternice strši u gornji dio rodnice i prekriven je njezinim
stjenkama. Cijela maternica odrasle žene duga je 7-8cm, a teška 50-
60g, s time da prije poroda teži oko 1000g.
Jajnik (ovarium)
Ono što je za muškarce testis to je za ženu ovarij. Jajnik je parni organ
u obliku badema, dužine 3-5 cm a debljine 0,5 do 1 cm. Površina
jajnika je glatka samo kod osoba koje još nisu imale menstruaciju.
Kod žena koje su imale menstruaciju, ta je površina posuta velikim
brojem ožiljaka, od kojih svaki pokazuje mjesto gdje je prilikom
ovulacije izašla zrela jajna ćelika. Po broju ožiljaka može se tačno
odrediti starost žene, što je od velike važnosti za sudsku medicinu.
Jajovod ( tuba uterina)
Jajovod je parni cjevasti organ male karlice koji ima dvije osnovne
zadaće: kao prvo kroz njega putuje jajna ćelija da bi došla do materice
a kao drugo kroz njega idu spermiji iz materice prema jajniku. Jajna
ćelija i spermij se sretnu najčešće u lateralnoj trećini tube i tu dođe do
oplodnje. Tuba uterina je duga 10 – 12 cm. Sluzokoža jajovoda je
jako nabrana u uzdužne nabore. Ovi nabori imaju veliki funkcionalni
značaj zato što stvaraju mjesta u kojima se zadržavaju spermatozoidi.

Životna razdbolja žene s obzirom na funkciju jajnika

Životna dob žene

U procesu održavanja ljudskog roda učestvuje muškarac i žena, ali su
im dužnosti i uloge različite. Muškarčeva uloga je da proizvodi sjeme,
sprematozoide i da ih deponuje u polne organe žene. Međutim, uloga
žene je sasvim drugačija, i po fiziologiji i po promjenama u pojedinim
organima. U unutrašnjosti njenog tijela odigrava se : stvaranje, rast ,
sazrijevanje i izbacivanje jajne ćelije iz jajnika spremne za oplodnju,
kao i oplodnja jajne ćelije. Zatim oplođenoj jajnoj ćeliji ženino tijelo
obezbjeđuje gnijezdo u kome će se useliti, razvijati i nesmetano
hraniti sve do sticaja sposobnosti za vanmaterični dalji život. Potom
dolazi do odvajanja ploda od majke - porođaj; vraćanje organa u svoje
prvobitno stanje (inovulacija) i vanmaterična ishrana novorođenčeta
( laktacija).
Imajući sve to u vidu, život žene dijelimo na:
• doba novorođenčeta
• doba djetinjstva
• doba puberteta
• doba reproduktivnosti ili generativno doba
• doba klimakterijuma
• doba starosti ili senijuma
Doba novorođenčeta obuhvata vremenski period od rođenja do
završetka 4. sedmice života. To je doba prilagođavanja ekstrauterinom
životu, jer je u materici živjelo na parazitski način dobijajući od majke
sve što mu treba, a sada mora samo da se bori za opstanak.
Doba djetinjstva obuhavata period od završetka 4. mjeseca života
do puberteta. Ovo doba dijeli se još na period kada se žensko dijete,
po izgledu, bitno ne razlikuje od muškog – period prvog djetinjstva i
period kada se te razlike zapažaju. U to doba jajnici posve miruju.

Doba puberteta obuhvata vremenski period od djetinjstva

generativnog razdoblja. To je doba polnog sazrijevanja,
uspostavljanja hormonske funkcije i pojave sekundarnih polnih
oznaka. Kod djevojčica se to manifestuje pojavom prve ovulacije, a
zatim prve menstruacije ( menarhe). Istovremeno kod njih dolazi do
upadljivog rasta u visinu, a počinju dobivati i ženstven izgled: dojke
se uvećavaju ( bradavice se ispupče), velike polne usne postaju
bogatije masnim tkivom, stidni brežuljak dolazi do izražaja,
pojavljuju se stidne dlačice, cijelo tijelo se zaobljava; uz sve to
postaju razdražljive, osjetljive i lako mijenjaju raspoloženje. Te
promjene se obično javljaju između 11.- 13. godine ovisno od
pondeblja, rase, klime, geografske širine, načina života, konstitucije,
temperamenta, ishrane i sl. Jošu doba djetinjastva potrebna je
biološka i psihološka priprema za pubertet, uz svestranu pomoć
porodice i društva.
Generativno doba ili doba polne zrelosti obuhvata životno doba
žene od prve ovulacije i menstruacije do posljednje ovulacije i
menstruacije tj. predstavlja najljepši dio života žene – doba
materinstva. U to vrijeme žena je sposobna za oplodnju, nošenje
ploda i porođaj. Ovaj period traje od 30 – 35 godina. U tom vremenu,
svakih 28 dana dolazi do sazrijevanja jajne ćelije i njenog oslobođenja
( ovulacije), odnosno oplodnje ili menstrualnog odljeva ukoliko nije
došlo do oplodnje.
Doba klimakterijuma ili prelazno doba obuhvata period sa kraja
generativnog doba žene i završava se nekoliko godina poslije
redovne zadnje menstruacije – menopauze. Obično nastaje poslije
45.godina života, kada se menstruacije pojavuljuju u nepravilnim
razmacima, izostajući obično 2-3 mjeseca, a krvarenje može biti
produženo, obilno ili oskudno. To je posljedica postepenog smanjenja
funkcije jajnika i njihovog lučenja hormona, kao i hormona hipofize.
Pri tome dolazi do klimakteričnih subjektivnih tegoba: nesanice,
razdražljivoti, glavobolje, znojenja, vrućine, tahikardije, dispnoe,
jednom riječju – valungo.
Svako krvarenje tokom klimakterijuma treba detaljno opisati, jer se
može raditi o karcinomu koji nije rijedak u ovom razdoblju na
ženskim genitalnim organima.

Doba starosti ili doba senijuma obuhvata period poslije

klimakterijuma, kome regenerativne promjene na genitalnim
organima, koje su započele u klimakteriju i dalje napreduju. To
napredovanje je postepeno, što govori da starost lagano nastupa,
ispoljavajući se u vidu atrofije genitalnih organa ( jajnika, materice,
svodova vagine, vagine, ulaza u vaginu i vanjskih spolnih organa).
Čitav oblik ženskog tijela se mijenja, pa često dobija muške odlike
( pojava bradem brkova, glas postaje grublji i sl.). Sve to je posljedica
afunkcije jajnika, odnosno nedostatak spolnih/ androgenih hormona
(estrogena i gestagena).