ZNAČAJ I MJESTO

POVRĆARSTVA U
POLJOPRIVREDI
„ Povrćarstvo je dio poljoprivredne
proizvodnje
„ Bazira se na naučnim dostignućima (ali
trebalo bi mnogo više!)
„ Konvencionalna, održiva, organsko
biološka (ekološka) proizvodnja
 KONVENCIONALNA ILI STANDARDNA-
INTENZIVNA POLJOPRIVREDA

„ -To je “poljoprivreda visokih ulaganja”koja je

odigrala, ali i danas igra važnu ulogu u ishrani
pučanstva
„ -proizvodnju osigurava primjena velikih količina
različitih kemijskih sredstava (agrokemikalija)
„ -sve je to pod kontrolom o količinama propisanim od
WHO, i FAO organizacija ???
„ -tu spada i nadzor nad sadržajem pesticida (klorirani
ugljikovodici, organski fosfati, karbamati i sl),
polikloriranih bifenila, teških kovina i metaloida (Pb,
Cd, Zn, As, Cu, Fe,..), biostimulatora,
 Konvencionalna poljoprivreda II
„ -činjenica da je konvencionalna poljoprivreda
prouzročila niz poremečaja u okolišu (oštećenje i
nestanak prirodnih biotopa i sastavnica krajobraza,
povlačenje divljači i smanjenje bogatstva biljnih i
životinjskih vrsta, onečišćenje voda nitratima i
ostacima pesticida, degradacija poljop. Tala,
zakiseljavanje tla i pad sadržaja humusa)
„ - intenzivna poljoprivreda je dovela do sužavanja
plodoreda, smanjila ili isključila udio leguminoza, a
povećan je broj okopavina (kukuruza i šećerne repe)
„ - zbog intenzivne obrade ubrzana je mineralizacija
humusa-pad sadržaja!
 Konvencionalna poljoprivreda III

„ - Ali neosporna je i činjenica da se na takav način došlo do

brzog napredka u proizvodnji hrane
„ - tu je ogromni doprinos znanosti i hrana je količinama i
cijenom u većoj mjeri prisutna potrošačima iz svi slojeva, a
glad tek posljedica prirodnih poremećaja i katastrofa ili pak
politički i socijalno-ekomski incidentnih stanja.
„ -konvecionalna poljoprivredna proizvodnja se ne odvodi u
pitanje, jer bi ishrana pučanstva mogla doći u pitanje !
„ -Hrana proizvedna u konvecionalnoj proizvodnji nije
“nezdrava”, kao što to sugerira krivi izraz “zdrava” hrana, za
hranu proizvedenu po nekonvencionalnom postupku
„ - ALI “sačuvano treba sačuvati” na područjima gdje
tradicionalno egzistira ekstenzivna, biljci bliska poljoprivreda
ODRŽIVA POLJOPRIVREDA (Sustainable Agriculture)

„ - koncept je nastao pod pritiskom energetske krize

i potrebe racionalnijeg odnosa prema izvorima
energije, a još više pod pritiskom podataka o
štetnom utjecaju poljoprivrede na tlo i vodu
„ -održiva poljoprivreda podrazumijeva uzgojne
zahvate, političke i gospodarske mjere i aktivnosti
usmjerene prema integraciji socio-gospodarskih
načela s brigom za okoliš
„ -održava se proizvodnost, smanjuje se rizik
proizvodnje, štire se prirodni resursi i sprječava se
degradacija tla i vode, osigurava se
gospodarstvenost a sustav je socijalno prihvatljiv
 ODRŽIVA POLJOPRIVREDA II

„ Uzgojni zahvati variraju od posjeda do posjeda, ali

nekoliko temeljnih načela:
„ - plodored treba biti kreiran tako da se ne dopusti
golo tlo, bez biljnog pokrova, da se smanji rizik od
erozije
„ Plodoredom potiskivati korove, bolesti i štetnike,
bezuvjetno uljučiti leguminoze (fiksacija dušika)
„ - zaštita bilja mora biti bezopasna za prirodne
ekosustave, susjede i konzumente, što uljučuje
integralnu zaštitu bilja, koja smanjuje potrebu za
pesticidima, korištenje rezistentnih kultivara i
borbu protiv štetočina
„ Korištenje malčeva (biljni ostaci ili crne PE folije)
 Održiva poljoprivreda III

„ - povećanje mehaničke i biološke borbe protiv

korova
„ - povećana konzervacija tla i vode
„ Korištenje krutog stajnjaka i zelene gnojidbe
„ - izbor samo onih sintetičkih kemijskih sredstava,
koji nisu štetni za ljudsko zdravlje
„ - održiva se poljoprivreda može nazvati “Integralni
uzgoj bilja i životinja”, gdje je temeljna jedinica
farma-gospodarstvo, na kojem se svaka kultura i
svaki zahvat u uzgoju bilja ili stoke ne može
izdvojiti iz agroeko sustava, jer cijeli posjed čini
jedinstveni “organizam”
 Održiva poljoprivreda IV
„ - Apsurdna je pomisao da se u takvom
gospodarstvu odvaja uzgoj stoke od uzgoja bilja !!
„ - ako se radi na drugi način vrlo brzo se izgubi
sadržaj humusa i s vremenom se tako gubi
plodnost tla
„ -Sve vodi prema stimuliranju alternativne
proizvodnje i proizvodnje iza koje će stajati
standardizacija, odnosno kontrola
proizvodnje hrane !!!!!!
 ALTERNATIVNA ILI EKOLOŠKA HRANA

„ - ona je proizvedena na “zdravom tlu”, sa

smanjenom primjenom ili bez primjene mineralnih
gnojiva i kemijskih sredstava (pesticida)
„ - kako se veća “vrijednost” takve hrane ne može
egzaktno dokazati analitičkim putem,taj status
može odbiti samo hrana proizvedena na
gospodarstvima specijaliziranim i registriranim
samo za takvu proizvodnju - kodeks, deklaracije
dopusnice i sl. Koje će izdati udruženja kao što su:
“BIOS”, “BIOPA”, “ŽIVA ZEMLJA”. EKOLIBURNIJA”
koje su ugledne članice IFOAM- a
„ - takva poljoprivreda isključuje djelomično ili
potpuno primjenu agrokemikalija i radikalno
odstupa od konvencionalne proizvodnje.
 Statistički podaci

„ Od 1.400.000 ha oranica i vrtova obrađeno 1.091ooo ha

„ Od toga je 6 % površina po krumpirom, a na 6,4 % ostalo
povrće
„ Regionalnost i tradicija uzgoja- međimurska županija krumpir
13 %, a ostalo povrće 5,6 % u Osječko- baranjskoj županiji
krumpir je tastupljensa 1,7 %, a ostalo povrće 3,2 %, u
Istarskoj županiji 16 % krumpira i 16,8 % ostalog povrća, a u
Zadarskoj županiji krumpir je zasađen na 35,3 % površine, a
28,6 % je ostalo povrće
„ Iako je proizvodnja povrća (i krumpira) prema statistici vrlo
mala, mnogi proizvođači postižu i europske prinose
(agrotehnika, tehnologija)
„ Vrijednost proizvodnje povrća veća je 10-20 puta od vrijednosti
pšenice i i kukuruza, a kod zaštićenih prostora i veća
„ Prerada povrća omogućuje i veću proizvodnju lakše nalazi put u
inozemstvo
 SPECIFIČNOSTI POVRĆA
„ Povrće ima veliku količinu vode (oko 95 %)
„ Lako se kvari- brzo konzumirati ili preraditi
„ Uzgoj povrća (otvoreno ili zaštićeni
prostori)
„ Sjetva, sadnja, njega, berba,
manipulacija,transport, dorada, prerada
„ Potrebna je novija agrotehnika i
mehanizacija!
 Stanje zaštićenih prostora
„ Saklenici-oko250 ha
„ Plastenici + visoki tuneli cca 300 ha
„ Nizozemska cca 9000 ha!
„ Japan 40.000 ha !!
„ Ubrzati izgradnju zaštićenih prostora!
Što je sve potrebno za unapređenje
povrćarstva

„ 1. Osigurati tržište
„ 2. Opremiti se potrebnim uređajima
(navodnjav., zašt. prostori,
mehanizacija)
„ 3. Poboljšati agrotehniku-gnojidba
(organska+anorganska – paziti!! jer je
preko 40 % oboljenja uzrokovano
zagađenom hranom-ekološka
proizvodnja!???
Unapređenje povrćarstva
„ 4.poboljšati kvalitetu sjemenske robe –
kontrola, zapisnici – kazne !!!
„ 5. Usigurati stručni kadar – mladi – s
novim idejama i s voljom!
„ Pojačati naučno-istraživački rad-nove
vrste, introdukcija-pod utjecajem
globalne promjene klime itd.
 Prednosti uzgoja povrća
„ Vrijednost uzgoja povrća je 10-20 puta
veća od uzgoja pšenice i kukuruza po
jedinici površine
„ -veće je ulaganje, veći su rizici, ali u
kratko vrijeme sve može biti vrlo isplativo!
„ Vrlo je važno znanje, oprema, tržište
Povrtne vrste
„ Danas je poznato oko 360 vrsti povrća
„ 260 vrsti dvosupnica
„ 67 vrsti jednosupnica
„ 7 vrsti algi
„ 3 vrste paprati
„ 23 vrste gljiva (za konzumaciju)
Podjela povrća
(gospodarska podjela)
„ U odnosu na produktivni dio

„ Generativni – nadzemni dio – plod, cvat

„ Vegetativni dio – nadzemni-lišće
stabljika i lišće
„ Podzemni dio lukovi, podanak, korijen,
gomolj, podzemni izboji
Što se jede kod koje povrtne vrste?
„ Plodovi:
- krastavac, rajčica, paprika, mahune
„ Cvat:
-artičoka,cvjetača, brokula
„ Lišće i stab.:
-korabica, kupus,salata, radič
„ Korijen:
-mrkva,peršin, celer, repa
„ Hipokotil:
- rotkve, rotkvice, cikla
„ Podanak:
- hren
„ Podzemni izboji:
- šparoga
„ Gomolj:
- krumpir, čičoka
 Botanička razdioba povrća
„ Monokotiledone – lukovi, šparoga
kukuruz šećerac
„ Dikotiledone- sve ostale vrste
„ Gljive- sve vrste koje se mogu uzgajati
kontrolirano- plemenita pečurka
(šampinjon), bukovača, mirisna aniska
(shii take),baršunasta panjevčica, velika
gnojištarka, jablanovača itd.
 VEGETACIJSKI ČIMBENICI U UZGOJU POVRĆA

„ NA SINTEZU ORGANSKE TVARI U BILJCI UTJEČE ČITAV NIZ

ČIMBENIKA
„ Sinteza je rezultat sliženih interakcija genetske konstitucije biljke i
vegetacijski čimbenika u kojima biljka živi
„ Genetska konstitucija biljke određuje do kojih se granica može biljka
razviti, a od vegetacijskih faktora zavisi do koje mjere će se moći
iskoristiti biološki potencijali biljke
„ Najvažniji vegetacijski faktori su: toplina,svjetlost, zrak i voda
„ Svaki od njih ima svoj minimum pri kojem se biljka može početi
razvijati, optimum i maksimum, to jest kada počinje vegetacijski
čimbenik djelovati u negativnom smislu
„ Te kardinalne točke života biljke nisu konstantne, one ovise o vrsti,
sorti, starosti, vremenu djelovanja vegetacijskog čimbenika i ostalih
uvjeta okoline, te njihove iterakcije
 TOPLINA

„ OD TOPLINE zavisi (ako su ostali čimbenici povoljni), rast i razvoj

biljke-fotosinteza, usvajanje hraniva i vode preko korijena,
transpiracija, disimilacija i drugi metabolitički procesi
„ Zmatno je variranje u potrebama raznih vrsta
„ Većina povrtnih vrsta umjerene zone rastu na temperaturi ispod 5° C
„ Optimalna temperatura za rast je između 17 i 30° C , a maksimalna
oko 35° C do 40° C
„ Treba razlikovati ekstremne temperature koje prouzrokuju ugibanje i
prestanak rasta biljaka
„ Proces fotosinteze se općenito odigrava u rasponu od 5° do 40° C
„ Intenzitet fotosinteze se povećava povišenjem temperature do oko
35° C, a zatim naglo pada
„ Optimalne temperature i maksimalni intenzitet fotosinteze je od 17
do 20° C za kulture umjerenih područja
„ Iznad 30° C disimilacija je veća od asimilacije !!
 TOPLINA 2

„ Biljke toplih područja (rajčica, paprika, patlidžan) postižu svoj

maksimum fotosinteze od 25-30 °C
„ Kretanje temperaturnog optimuma ovisi i o koncentraciji CO2
„ Ako se poveća CO2 može se povećati i temperatura na 35 °C, pa da
fotosinteza bude optimalna
„ Prema reakciji na temperaturu povrće možemo podijeliti na 1.
Kulture umjerenih temperaturnih zahtjeva i 2. Na kulture s većim
zahtjevima za toplinom
„ U prvu skupinu idu: kupusnjače, luk, grašak salata, mrkva, peršin,
cikla (pod snijegom mogu izdržati i do –20° C, ako nema snijega
kroz duže radoblje do –5° C)
„ Povrće koje traži veću temperaturu; rajčica, paprika tikve, dinje,
lubenice, krastavci, bamija-kroz kraći perod (nekoliko sati) mogu
podnijeti od - 0,2 do –2° C
„ Važna je i temperatura tla !! (korijen krastvca na temp. od 8° C
jedva vegetira)
 TOPLINA 3

„ Prevelike razlike između temperature tla i zraka-nepovoljne su

„ U pravilu su kolebanja temperatura manja u tlu
„ Biljke koje trebaju više temperature trebaju više minimalne
temperature u vrijeme klijanja i nicanja i to od 10-11° C
„ Ako temperatura padne ispod minimalnih vrijednosti dolazi do
uginuća biljke (tvorba kristalića leda u u biljnom tkivu)
„ otpornost prema niskim temperaturama zavisi od vrste i sorte
povrća-ako se posrtepeno privikava na otpornost moguće je povećati
otpornost-kaljenje presadnica !!
„ Na otpornost biljaka utjeće relativno niska količina vode u stanici,
čim biljka ima više rezervnih tvari-veća je otpornost, dobra sihrana !!
„ Natapanje je također jedna od njera za zaštitu od niskih temperatura
 SVJETLOST

„ NEOPHODNA ZA FOTOSINTEZU-bitan vegetacujski čimbenik

„ Prirodni uvjeti- sunce
„ Intenzitet se izražava u luksima- u snunčanom danu-80000-120 luxa
„ Biljke koriste samo 1-5 % ukupne jačine svjetla
„ Intenzitet svjetla ovisi o kutu sunca nad horizontom
„ ZA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU OD NAROČITE JE VAŽNOSTI DA
INTENZITET SVJETLA BUDE VEĆI OD KOMPENZACIJKSE TOČKE SVJETLOSTI
„ Kompenzacijska točka svjetlosti postignuta je na onom intenzitetu svjetlosti
pri kojem se ugljikohidrati sintetizirani fotonsintezom utroše disanjem
„ Po potrebi za svjetlom-3 skupine povrća
„ 1. Rajčica, paprika, patlidžan, tikve, dinje, grah itd.
„ 2. Mrkva, peršin celer, špinat, kupusnjače
„ 3. U određenom stadiju razvoja razvijaju se bez svjetla (šparoga,radić za
pospješivanje)
 SVJETLOST 2

„ Najviše svjetla trebaju biljke nakon što su razvile kotiledone i prve

listove-kada počinju fotosintetizirati
„ Osim intenziteta važna je kvaliteta svjetla
„ Najbolje kada su biljke izložene čitavom vidljivom spektru.
„ Za fotosintezu najvažnije su crvene i i plave zrake
„ Značajna je i dužina osvjetljenja
„ Na ekvatoru-cijelo vrijeme dan je jednak noći
„ Na polovima dan traje 6 mjeseci, a toliko i noć
„ Dužina dana tokom godine zavisi o geografskoj širini
„ Kulture kratkog dana, ubrzavaju cvatnju pod utjecajem dužeg svijetla
„ Umjetno svjetlo – dopunsko (plastenici) je značajno u pravoj
stakleničkoj proizvodnji
„ Sve vrste umjetnog svjetla razvijaju više ili manje topline
(negativno)!
 ZRAČNI REŽIM

„ BILJKE SE RAZVIJAJU U DVJEMA SREDINAMA –U TLU I U ZRAKU i

izložene su utjecaju plinova iz obje sredine
„ Atmosfera sadrži najviše dušika, manje kisika
„ Za biljke je također značajna količina CO2 koji služi za izgradnju
organske tvari u biljci
„ Povrće sadrži 65-97 % vode, odnosno 5-35 % suhe tvari, a 35 do 60
% otpada na ugljikohidrate-pa od 100 t/ha prinosa za neke kulture
koje sadrže 10 % suhe tvari ok 3-6 tona otpada na ugljikohidrate
„ Mnoge povrtne kulture nemaju dužu vegetaciju od 3-5 mjeseci, znači
dnevno se stvori 20 do 50 kg ugljikohidrata !!!
„ U zraku ima CO2 oko 00,3 % (malo) ako se poveća za 10 –20 puta,
fotosinteza i prirodi se povećavaju !!!
„ ALI prevelika količina CO2 može prouzročiti oštećenja-ako ima
premalo kisika (klijanje sjemena)
„ Povećavati CO2 ima smisla oko podneva, kada je najjača fotosinteza –
veći prirodi
 VODA

„ ZA IZGRADNJU SUHE TVARI TROŠI SE TRANSPIRACIJOM 600

DO 900 JEDINICA VODE-mnogo više nego kod ratarskih
kultura
„ Nužnost !!- natapanje
„ Ukoliko je transpiracija intenzivnija od primanja vode dolazi
do poremećaja u metabolizmu biljke
„ Potrebe za vodom nisu iste u svim fazama rasta iste
„ Početak (klijanje i nicanje)-traži najviše vode
„ Kod nekih povrtnih vrsta deficit vode djeluje na smanjenje
prinosa
„ Kod nekih biljaka više na vegetativni rast nego na
reproduktivne organe
„ Treba uvijek osigurati određenu količinu vode za
navodnjavanje
 Voda 2

„ Prema potrebama vode u tlu dijele se:

„ 1. (najveću količinu vode)-salata, kupusnjače, poriluk, špinat
„ 2. (veliku količinu vode)-krastavci, rajčica, paprika, patlidžan,
mahune, grašak, dinje)
„ 3.( kulture s manjim zahtjevima za vodom)-cikla mrkva , peršin
„ Zalihe vode ne smiju pasti ispod 60 % PK tla za vodu
„ Za većinu povrtnih kultura voda se treba kretati od 60-100 % PK
„ Iskorištenje vode ovisi o dubini i veličini korijena (rajčica dubok
korijen – potraba manje vode-paprika plitki korijen-treba više vode !!
„ Korjenov sistem je u dodiru s vodom u tlu, a nadzemni dijelovi s
vlagom zraka
„ Potreba za visokom vlagom zraaka 90-95 % RV zraka (krastavci)
„ 80-90 % RV-salata, špinat, kupusnjače,
„ 75-80 % RV (grah mahunar)
„ 50 –70 % RV (rajčica, paprika, patlidžan, dinje, luk, češnjak)
 PODRUČJA POVRĆARSKE PROIZVODNJE U HRVATSKOJ ovisno
o vegetacijskim čimbenicima

„ Radi se od 25 do 30 raznih vrsti povrća, koja imaju različita biološka svojstva i

različite uvjete za razvitak
„ U grubo: 2 skupine-
„ 1.povrće koje treba mnogo topline i koje ima relativno ograničeni areal
rasprostranjenosti (rajčica, paprika, patlidžanl dinje)
„ 2. Povrće koje treba manje topline, a ima relativno veći areal
rasprostranjenosti (kupusnjače,korjenasto povrće i sl.)
„ Prva skupina- značajna-jer zahvaljujući klimi možemo ga jeftinije proizvoditi,
nego u sjevernim područjima Europe
„ Kada se govori o o rajonu proizvodnje neke vrste misli se na optimalne
klimatske uvjete, koje ta vrsta može imati u stanovitom kraju
„ Osim klimatskih i mikroklime-prilike na terenu-zaštićeni položaju, slabiji
vjetrovo – povoljno područje
„ Na terenima gdje uz povoljne klimatske prilike ima i dobrih humusnih tala-
uvjeti će biti povoljniji
 RAJONIZACIJA POVRĆARSKE PRIZVODNJE

„ SADAŠNJA RASPROSTRANJENOST POJEDINIH POVRTNIH VRSTA-

NAVIKE
„ GRUBA PODJELA:
„ 1.PODRUČJA UZGOJA RANE RAJČICE
„ 2.PODRUČJA UZGOJA SREDNJE RANE I KASNE RAJČICE
„ 3. PODRUČJA UZGOJA RANE CVJETAČE
„ 4. Područje uzgoja kasnog kupusa
„ 5. Područje uzugoja luka i češnjaka
„ 6. Područje uzgoja lubenice i dinje
„ 7. Područje uzgoja industrijske paprike
„ 8. Područje uzgoja graha mahunara
„ 9. Područje uzgoja graška
„ Danas proizvedeni veliki proj sorti može donekle mijenjati tu sliku-
otpornosti i sl.
„ Iskorištavanja prirodnih klimatskih uvjeta-ipak je najvažnije
 Područje uzgoja rane rajčice

„ -uzgaja se na otvorenom u vrijeme kad nema mrazeva-od sredine travnja do

početka ili sredine listopada
„ -karakteristika tih područja je duga vegetacijska perioda, mnogo toplih
sunčanih i suhih dana (bez naoblaka)
„ To su područja u (većem dijelu) čitavom primorskom pojasu do Dubrovnika
(Neretva)-zajednička karakteristika-relativno duga vegetacijska perioda - ali
postoje razlike - oprez !)
„ Područje Istre i Hrvatskog primorja nije jednako prikladno za uzgoj –
mikroklima, mogućnost natapanja i sl. Na terenima gdje nema vode rana
rajčica se ne može uzgajati
„ Tereni u Istri uz rijeku Rašu i Mirnu-dobro, ali zbog depresija tih terena,
hladnih vjetrova, magli i sl.-ne rana rajčica, već srednhe rana
„ Dobri tereni za uzgoj rajčice su Umag, Poreč, Pula i sl.
„ Odlični tereni za ranu rajčicu (ako postoji natapanje) su Lošinj, Cres i Krk
 Rajoni za uzgoj rane rajčice II

„ U srednjoj Dalmaciji – izrazita mediteranska klima- okolica Trogira

Splita, Šibenika, Pirovca, posebno Vransko polje-plodno tlo !! Kraj
Biograda i sl.
„ Na otoku Murteru-murtersko polje – dovoljno vode i idlična klima za
ranu rajčicu i ostalo rano povrće
„ Melioreacijom nepovoljnih terena – uz takvu klimu moguće je dobiti
idealne uvjete za uzgoj
„ Uzgoj rane rajčice i ostalog ranog povrća je od velike ekonomske
važnosti jer se uzgaja na otvorenom- štedi se energija
 Područja uzgoja srednje kasne i kasne rajčice

„ -na svim područjima rane, može i srednje rana !

„ Uvjeti postoje i u Dalmatinskoj Zagori, plodna tla
Sinjskog i Imotskog polja
„ Utjecaj mediteranske klime, ali su ljeta kraća, a
zime hladnije nego u obalnom području
„ Dobra područja za uzgoj su oko Save i Drave
„ Rajoni srednje rane i kasne rajčice se podudaraju sa
uzojem kasne i srednje kasne paprike
„ To su područja istočne Hrvatske (Osijek,Vinkovci,
Baranja i sl.
 Područja uzgoja rane cvjetače

„ Cvjetača je više od kupusa osjetljiva na pomanjkanje vlage

zraka i niske temperature
„ Najbolje uspjeva u primorskom području – blage zime i puno
atmosferske vlage-(kultivari!!!)-
„ Vegetacijski čimbenici za cvjetaču –dolazi za berbu tijekom
zime i bere se od listopada do travnja, glavna sezona je u
prosincu, siječnju i veljači
„ Dobre lokacije- okolica Pule, Umaga, otoci Lošinj, Cres, Krk,
Splitskoi Trogirsko polje, okolica Zadra, otok Murter, okolica
Dubrovnika
„ Osim cvjetače-salate, endivije, rani grašak, rani kupus
 PODRUČJA UZGOJA KASNOG KUPUSA

„ KASNI KUPUS –biljka umjerenog područja, naročito u vrijeme savijanja

glavica, treba unjerenu klimu i dovoljno vlage zraka-umjerena
kontinentalna klima, s utjecajem planinske-područja izrazite
kontinentalne klime s vrućim ljetima-nisu prikladna za kasni kupus
„ Kasni se kupus sadi početkom ljeta - glavnina vegetacije dolazi potkraj
ljeta na početku jeseni-u vlažnijem dijelu godine
„ Izuzetno je važno, natapanje, ako nema – birati tla koja se ne isušuju
„ Poznata područja uzgoja kasnog kupusa-okolica Varaždina, Koprivnice,
oko Drave okolica Ogulina itd
 Područje uzgoja luka i češnjaka

„ Luk još i danas raste samoniklo u uvjetima kontinentalne

stepske klime
„ U početku vegetacije puno vode, a u vrijeme dozrijevanja suho
vruće vrijeme bez vlage!!
„ Vruća suha ljeta, ili nanosna tla koja se brzo zagrijavaju
„ Ne stagnirajuća voda, i ne previše vlage u zraku tijekom
vegetacije
„ Okolica Zagreba (Turopolje), Dalmatinska zagora (Imotski)
„ Plodna tla Dalmatinske Zagore (jak utjecaj mediteranske
klime), kraška polja-idealna su za uzgoj češnjaka-koji je biljka
toplijeg klimata
„ Uzgojnu rajoni okolica Benkovca, Imotskog, Knina (Golubić),
otok Pag, okolica Rijeke itd.
 PODRUČJE UZGOJA LUBENICA I DINJA

„ LUBENICE, DINJE, topli krajevi

„ Sunčana područja, s puno toplih dana i puno
sunčanih sati
„ Područja se podudaraju s područjima
uzgoja rajčice
„ Istočna Hrvatska, Dalmacija (okolica
Zadra)-Ravni kotari
„ Najbolja područja, mediteranski dio
Hrvatske
„ Plodna tla
„ Natapaanje!!!
 PODRUČJA UZGOJA INDUSTRIJSKE PAPRIKE

„ KONTINENTALNA klima i kvalitetna plodna tla puno

humusa
„ Područja oko Virovitice (Zapadna Slavonija) i sl.
„ Eventualno plodna pješćana tla, sa mogućnošću
navodnjavanja
 PODRUČJA UZGOJA GRAHA MAHUNARA

„ UZGAJA SE RADI MAHUNA u tehnološkoj zriobi (sočne mahune, zrno

tek zametnuto)
„ Grah niče tek na 8-10° C, optimalno 20-25° C
„ Relativna vlaga zraka ne iznad 80 %
„ Mahunar se uzgaja od Međimurja do Slavonije (od kraja travnja do
listopada)
„ U Mediteranskom području može se uzgajati od ožujka do konca
vegetacije
„ Za mahunar uz tlo, i navedene temperature velika je važnost
NATAPANJE!!!
 PODRUČJA UZGOJA GRAŠKA

„ BILJKA UMJERENOG KLIMATA – jede se zrno u tehnološkoj

zriobi
„ Krakteristika zrna da odnos škroba i šećera bude 1:1 (ako ima
više škroba, grašak je prezreo)
„ Temperature 17-20° C, i relativna vlažnost zraka 70-80 %
„ Na temperaturi od 4,5 °C i 30° C zaustavlja se rast!!
„ U sjeverozapadnoj Hrvatskoj to je od veljače, pa do konca
lipnja
„ Plodna tla, umjerena temperatura uz natapanje osigurava uzgoj
graškado konca lipnja
„ U mediranskom dijelu postoje uvjeti za uzgoj graška od
prosinca do travnja
 FAKTORI FRUKTIFIKACIJE
„ RAZVOJ BILJAKA- VEGETATIVNO ILI GENERATIVNO
„ VEĆINA (70 %) BILJAKA SE UZGAJA RADI VEGETATIVNIH
DIJELOVA, pa nije poželjno da prijeđe u generativni oblik prije
završetka rasta vegetativnog dijela
„ Vrlo je važno znati koji su to vegetacijski faktori koji utječu na
to
„ Faktori fruktifikacije – agensi koji omogućavaju prelaz iz
vegetativog u generativni stadij
„ Povrćarske kulture su jednogodišnje, dvogodišnje, trogodišnje
ili višegodišnje
„ Jednogodišnje u prvoj godini cvatu i donašaju plod (rajčica)
„ Dvogodišnje – prve godine samo vegetativne dijelove, a druge
godine cvatu i donašaju plod (cikla)
„ Trogodišnje (napr. luk) cvatu tek u trećoj godini vegetacije
„ Višegodišnje biljke obično cvatu i i donose plod svake godine u
trajanju od 5-20 godina
 FAKTORI FRUKTIFIKACIJE 2

„ Da bi biljka prešla u iz rasta u razvoj, osim hrane potrebno je

osim hrane i i niz drugih čimbenika
„ Ako se ne poklope ti čimbenici biljka raste samo kvantitativno,
dok kvalitativnih promjena ne dolazi i izostaje cvatnja !!
„ Osim temperature na fruktifikaciju utječ i količina svijetla
„ Podjela biljaka na biljke dugog dana (više od 12 sati dnevnog
svjetla), kratkog dana (manje od 12 satii svjetla)i neutralne
biljke (jednako cvatu kod dugog ili kratkog osvjetljenja)
„ Biljke kratkog dana-krastavci, dinje,
„ Biljke dugog dana-cikla, špinat, grašak, salata, luk
„ Neutralne – rajčica,paprika, kupus, kelj pastrnjak
 Tehnološka zrelost povrća
„ To je stupanj rasta ili razvoja onog dijela biljke radi kojeg se
uzgaja, tj. Kad je najbolje za potrošnju
„ Fiziološka zrioba je tada kada je sjeme dozrelo za reprodukciju
„ Vrlo je važna duljina tehnološke zrelosti
„ Može se definirati za neke vrste preko kemijskog sastava,
odnosno kvalitete, koja je sa prehrambenog stanovišta
najpovoljnija
„ Definiranje kvalitete zavisi o zahtjevima prema vrsti obzirom
na konzumaciju
„ Treba voditi računa (da bude prikladan) za konzumaciju –
odmah ili za preradu ili za kraće ili duže čuvanje
„ Svaka kultura je specifična
 Tehnološka zrelost luka
„ Luk je najbolje brati 1-2 tjedna nakon poslije
masovnog polijeganja lišća
„ Ako se pobere nakon tog roka dolazi do velikih
gubitaka u suhoj tvari
„ Razlika je između slatkih i ljutih sorti luka
 ODREĐIVANJE TEHNOLOŠKE
ZRELOSTI MRKVE
„ ZRIOBA MRKVE- PROCES SINTEZE ŠEĆERA
„ POČETAK HIDROLIZE ŠEĆERA U KORIJENU MRKVE
NAZNAČUJE ZAVRŠETAK TEHNOLOŠKE ZRIOBE !!
„ Koncentracija karotenoida tijekom rasta mrkve se
povećava
„ Kod mrkve duljina tehnološke zriobe traje 2-7 dana
 Tehnološka zrioba kupusa
„ DOSTIGAVŠI ODREĐENU KRUPNOĆU I ČVRSTOĆU, A
PRIJE AKTIVIRANJA POSTRANIH PUPOVA, KUPUS
JE TEHNOLOŠKI ZREO
„ Vrijeme trajanja tehnološke zriobe kupusa zavisi od
roka berbe- ljeti kraće, zimi duže
 ODREĐIVANJE TEHNOLOŠKE
ZRIOBE CVJETAČE
„ TEHNOLOŠKA ZRIOBA JE DEFINIRANA – razvijen sferični
cvat s optimalnom količinom glutaminske kiseline, lizina,
tirozinina, i histidina
„ Duljina ovisi od sorte, vanjskih uvjeta (zima ljeto), ljeti
svega 1-2 dana zim 7-8 dana
 TEHNOLOŠKA ZRELOST ŠPINATA
„ Špinat je tehnološki zreo čim razvije
nekoliko listova pa sve do potpunog razvitka
lisne rozete
„ Vanjski uvjeti-na višim temperaturama u
lišću manje nitrata, na nižim temperaturama
polakše promjene tvari, pa starije lišće sadri
više nitrata nego mlađe
„ Tehnološka zrioba traje ovisno o roku od
razvoja prvih listova pa sve do potuno
formirane rozete
 ODREĐIVANJE TEHNOLOŠKE
TRIOBE GRAHA
„ Grah ima dva stadija tehnološke zriobe
„ ZA zrno –kada zrno dostigne određenu krupnoću
karakterističnu za sortu uz najveću količinu bjelančevina i
ugljikohidrata
„ Za mahune-kada mahuna dostigne određenu dimenziju (sorta),
a zrno se tek počelo formirati
„ Određuje se aproksimacijom dužine, širine, boje mahuna i
razvoju zrna
„ Mahune na biljci se razvijaju odozdo prema gore-duža
stabljika-veći je razmak između tehnološke zriobe gornjih i
donjih plodnih grana
„ Zrioba se može odrediti i kemijski (industrija i sl.)
 ODREĐIVANJE TEHNOLOŠKE ZRIOBE
GRAŠKA
„ UZGAJA se radi zrna u tehnološkoj zriobi
„ Kada zrno dostigne 80 % svoje veličine (sorta), a odnos
šećera i škroba je 1:1
„ Postoje dvije faze:1 nakupljanje ugljikohidrata i bjelančevina
u mahunama, 2. Migrazija proizvoda asimilata iz mahune u
zrno
„ Tehnološka zrioba se određuje i mehanički (tenderometar)
„ Koristi se i model računanja tehnološke zriobe “toplinskim
jedinicama”-akumulacija topline
„ Osbnovna karakteristika tehnološke zriobe graška je vrlo
kratki razmak između tehnološke i fiziološke zriobe
 ODREĐIVANJE TEHNOLOŠKE ZRIOBE
RAJČICE
„ TEHNOLOŠKA I FIZIOLOŠKA ZRIOBA
RAJČICE SE POKLAPAJU
„ Zapravo čak je fiziološka nešto prije
tehnološke !!
„ Tijekom sazrijevanja plodova povećava se
količina suhe tvari (šećeri), smanjuje se
postotak dušika, i škroba
„ Tijekom dozrijevanja nakuplja se karoten i
likopen, a smanjuje ksantofil
„ Trajanje tehnološke zriobe zavisi od
temperature i sorte, a obično je od 1-5 dana
 TEHNOLOŠKA ZRIOBA PAPRIKE
„ TEHNOLOŠKA ZRIOBA PAPRIKE TRAJE OD TADA
KAD PLOD POSTIGNE MAKSIMALNU KRUPNOĆU
(SORTA) I KARAKTERISTIČNU BOJU I TRAJE DO
FIZIOLOŠKE ZRIOBE (to traje oko 30 dana)
„ Berba paprike ovisi u kojem stadiju želimo papriku
preraditi i konzumirati
„ Kada je paprika bliže fiziološkoj zriobi, ima veću
hranjivu vrijednost
„ Prezrelost plodova karakterizira nagli pad šećera i
askorbinske kiseline, a nastupa 8-10 dana nakon
fiziološke zriobe
 TEHNOLOŠKA ZRIOBA KRASTAVACA
„ KRASTAVCI SE UZGAJAJU RADI PLODOVA U
TEHNOLOŠKOJ ZRIOBI
„ U tehnološkoj zriobi sjeme krastavaca sjeme je
zametnuto, ali je nedozrelo i sluzavo
„ Krupnoća plodova se kreće od 3 do 30 cm (sorta)
„ Okrupnjavanje i punjenje sjemena označava
tehnološki prezrele plodove
 TEHNOLOŠKA ZRIOBA SALATE
„ SALATA se uzgaja radi lišća u kojem ima mineralnih
soli, organskih kiselina i vitamina
„ Salata je tehnološki zrela, čim je razvila nekoliko
listova (samo rozeta), ili kad lišće savija glavu
(glavatica)
„ Bere se kad je glava dostigla maksimalnu krupnoću, a
postrani izboji su još uvijek inaktivni
„ Količina askorbinske kiseline sazrijevanje salate se
smanjuje
„ Trajanje tehnološke zrelosti salate je vrlo kratko
 Karakteristike povrća kao
namirnice
„ Pravilna prehrana je neophodna za zdravlje
„ Glavni zadatak poljoprivrede (još uvijek
glad-nahraniti!!!)
„ Naučiti kombinirati jela svakodnevnih obroka-
količinu i kvalitativni sastav
„ Trebalo bi pojesti oko 500 g raznog povrća
dnevno !??
 Upotreba povrća
„ Povrće koje se može jesti sirovo- salata,
rajčica, paprika, radič, endivija..
„ Povrće koje se može jesti sirovo, kuhano,
prerađeno: rajčica, paprika...
„ Povrće koje se najčešće jede kuhano-
prerađeno: špinat...
 Povrće kao hrana
„ Hrana- sve one tvari koje su potrebne za
normalan život
„ “zdrava hrana” !!!???
„ Nema nezdrave hrane, već samo
neispravna hrana ili nezdrava
prehrana!!!
„ Voditi računa o zagađenjima (teški metali,
nitrati, pesticidi – proizvodnja – dorada!!
„ Certifikati-ekološka proizvodnja
 Fiziološka funkcija hrane
„ Hrana mora zadovoljiti slijedeće potrebe:
„ 1. Opskrbu hranjivim tvarima-energija
„ 2. Opskrba tvarima koje izgrađuju i
održavaju stanice tkiva
„ 3. Opskrba tvarima koje sudjeljuju u
regulaciji fizioloških procesa (neutralizacija
kiselosti, čišćenje krvi.. itd.
 HRANJIVE TVARI
„ Ugljikohidrati, masti, bjelančevine, vitamini,
mineralne tvari, voda
„ “štetne tvari”- oksalna kiselina (veže Ca) i
nitrati (crvena krvna zrnca – djeca – smrt)
„ Dnevna potreba za energijom (srednja)
iznosi 3000 kcal (1 cal = 4,1 J)
„ Povrće ima 5 – 340 kcal u 100 g jestivog
dijela
„ To pokazuje da povrće nije veliki izvor
energije, ali je zato veliki izvor vitamina i
minerala!!
 Potrebe organizma za
hranjivim tvarima
„ Dnevna potreba za bjelančevinama je 70
g za podmirenje potreba i za stvaranje
esencijalnih i neesencijalnih aminokiselina
„ U 100 g krastavaca ima 0,4 g
bjelančevina, dok u 100 g leće ima 26 g
bjelančevina
„ U 100 g salate ima 0 g masti, dok u 100 g
leće ima 1,9 g masti
 Količine ugljikohidrata i vitamina
„ U 100 g krastavaca ima 0,7 g
ugljikohidrata, dok u 100 g leće ima 53
g ugljikohidrata
„ U 100 g suhog graha ima 2 mg vitamina
C, dok u listu peršina ima 290 mg
vitamina C
„ U 100 g celera ima 0 IJ vitamina A, dok
u 100 g peršina ima 3000 IJ vitamina A
„ Zrelo zeleno lišće sadrži više askorbinske
kiseline, karotena i kalija nego vrlo mlado
lišće, ali zato nitrati - oprez !!
„ Organske kiseline: citronska, jabučna,
oksalna
 VODA
„ Najzastupljenija hranjiva tvar u
povrću-od 65-98 %
„ Donosi hranjive tvari,otklanja suvišne
proizvode metabolizma (bubrezi)
„ Služi kod žvakanja, pa do kraja
probavnog trakta
„ Podmazivanje zglobova,regulacija
tjelesne topline (znojenje)
„ Dnevna potreba je oko 2 litre vode -1
litra iz tekućine, a oko 1 litre iz hrane
 SUHA TVAR
„ Shodno količini vode, suha se tvar
kreće od 1,2 do preko 20 % kod
graha, graška, boba..)
„ Suhu tvar čine pretežno ugljikohidrati
„ Manjim dijelom su to bjelančevine i
masti
„ Količina ugljikohidrata u povrću se
kreće od 1-50 %
UGLJIKOHIDRATI
„ jednostanični šećeri – monosaharidi
„ oni izgrađuju biljno tkivo (glukoza, fruktoza)
„ Polisaharidi (bez škroba) – izgrađuju
staničnu membranu i šećere (saharozu,
glukozu, fruktozu)-nalaze se u staničnom
soku
„ Sastavne tvari staničen membrane čine
celuloza, hemiceluloza,i pektinske tvari
„ Celuloza je netopiva i neprobavljiva (daje
volumen) – peristaltika !!
„ Celuloza pomaže u odnošenju neiskorištenih
proizvoda iz organizma
„ Potreba:4 -7 g vlakana dnevno!
 BJELANČEVINE
„ Dnevna potreba je od 70 do 100 g
„ Povrće u odnosu na žitarice ne sadrži
mnogo bjelančevina ili meso, ali su neke
bjelančevine iz povrća pristupačnije
„ Leguminoze imaju u suhom sjemenu do 25
% bjelančevina
„ Lisnato povreće također je izvor nekih
esenc. i neesencijalnih aminokiselina
„ LIPIDA ima u povrću ispod 1 %
 MINERALI 1.
„ Dnevna potreba čovjeka za mineralima je
oko 20 minerala (K,Ca,Cu, J,Fe, Mg, Mn,P
itd)
„ Dnevna potreba: Cl,Na,K –preko 2000 mg,
„ Ca,P,Mg – 300 mg,
„ Fe 10 mg, a Cu –2 mg
 Minerali 2.
„ Najviše u organizmu ima Ca od 1 –1,5 kg
(kosti, zubi)
„ Oko 20 % Ca se kroz godinu ugradi u kosti
(poroznost, pucavost uslijed nedostatka)
„ Ca je neophodan za pravilan rad srca
„ Najviše Ca u suhi grah (crveni), peršin,
brokula, kelj itd.
 Minerali 3.
„ Fosfor (P) potreban je za sve enzimatske
reakcije,
„ Bitan je za prijenos energije i rad bubrega
„ Posljedice manjka fosfora su reumatizam i
rahitis
„ Najviše fosfora ima u bobu, soji (400
mg/100 g i u gljivama
 Minerali 4.
„ Kalij (K), potreban za pravilan rad srca,
regulaciju tlaka,odstranjivanja štetnih tvari
iz organizma – najveći izvori kalija su:
komorač,grah, rajčica, grašak, matovilac
„ Sumpor (S) produkcija bjelančevina, (kosa,
nokti..)
„ Izvori: brokula, kelj, grašak, itd..
 Minerali 5
„ Željezo (Fe) – hemoglobin (krv) – crvena
krvna zrnca se obnavljaju svakih 120 dana,
Izvori: špinat, blitva, kelj paprika, neke vrste
gljiva (shii take)
„ Nedostatak željeza, slabokrvnost
malaksalost
„ Općenito veliki izvor minerala je lisnato
povrće
 Vitamini 1
„ Karoteni (provitamin A), vitamin A (retinol) se
nalazi kao čisti samo u životinjskim tkivima
(naročito u jetri)
„ U biljkama je u formi (alfa, beta i gama karotena)
„ Dnevno treba 5000 IJ (1 IJ=0,3 mikro grama vit.
A=0,6 mikrograma beta karotena), znači potrebno
je oko 9 mg beta karotena
„ Mrkva ima (13,6 mg/100g), špinat, rajčica itd.
 Vitamini 2
„ Izlućuju se svaki dan treba ih nadoknaditi!!!
„ Vitamini B grupe naročito u leguminozama
(grah, grašak bob)
„ Vitamin B1 (tiamin) – soja, leća,
špinat,potreba je 1-2 mg dnevno
„ B2 (riboflavin) – proljetni luk, šparoga
 Vitamini 3
„ B3 (nikotinamid)- špinat, rajčica, paprika
„ B12 – malo u povrću, više u gljivama,
„ (naročito mirisna aniska-shii take)
„ on je značajan za stvaranje crvenih krvnih
zrnaca, protiv slabokrvnosti
 Vitamini 4
„ Askorbinska kiselina-C vitamin
„ Izvori; najviše u lišću peršina (290 mg/100
g), paprika (150-260 mg/100 g),
kupus,hren, rajčica itd.
„ Dnevna potreba 30-75 mg
„ Paziti kod pripreme povrća, jer se na visokim
temperaturama razgrađuje (gubi se)
 Vitamini 5
„ Vitamin E – izvori klice sjemena(salata),
batat i gljive (shii take)
„ Vitamin K-cvjetača, kupus,kelj
„ Vitamin D u povrću slabo (u tragovima), ali u
nekim gljivama da (shii take)
 Organske kiselina i pigmenti
„ Organske kiseline (jabučna, citronska,
oksalna itd.) naročito u rajčici,
tikvenjačama,šparogi, cikli
„ Pigmenti – klorofil- fotosinteza, karotenoidi
- vitamin A
„ Flavonoidi- nalaze se u staničnim sokovima
(uzrokuju gorkost)
 Sastojci okusa
„ Šećeri, kiseline, gorke tvari (flavonoidi)
„ Neke povrtne vrste sadrže veće količine
sumpora (S) – kelj pupčar, cvjetača, kelj,
poriluk, češnjak
„ Kod pripreme (kuhanja) se osjeća intenzivan
miris od sumpora
 Postupci kod čuvanja, i
pripreme jela
„ Utjecaj konzerviranja-sušenje- destrukcija C
vitamina
„ Smrzavanjem se dobro čuva- blanširanje-
paziti!!
„ Konzerviranje - paziti da se sačuva vitamin C
„ Vitamin A je otporan na visoke temperature
 Pripreme povrća za jelo
„ Narezano povrće ne močiti dugo u vodi
„ Najbolje kuhati na pari sa što manje vode!
„ Ne kuhati na jakoj vatri, jer pod utjecajem
velikih vrućina dio soli i bjelančevina prelazi
u stanje kad ih organizam teško iskorištava
„ Povrće staviti u već kipuću vodu – smanjuje
se gubitak vitamina C
„ Kad god je moguće konzumirati svježe!!
 UVJETI OSNIVANJA
POVRĆARSKE PROIZVODNJE

„ 1. Proizvodnja povrća oko većih centara- bez

obzira na klimu i uvjete i tamo gdje je
najskuplji transport
„ 2.proizvodnja u povrćarskim rajonima-
optimalni uvjeti za proizvodnju
„ 3. Proizvodnja povrća u kućnim vrtovima-
služi za snabdjevanje obitelji- takvom se
proizvodnjom bavi oko 20 % proizvođača)
Uvjeti osnivanja povrćarske
proizvodnje 2
„ Specijalizirana proizvodnja povrća
„ Ratarsko-povrćarska proizvodnja
„ Stočarsko-povrćarska proizvodnja
„ Moraju se ispuniti zahtjeviprema:
tržištu, klimi, tlu,gnojidbi, vodi i
radnoj snazi
Uvjeti osnivanja povrćarske
proizvodnje 3
„ Tržište – plan sjetve,sadnje prilagoditi
sezoni, tvornice za preradu –
raznolikost, jer samo dobro
organizirano tržište osigurava
potrošača i proizvođača
„ Klima-koje povrće (rano, kasno?)
„ Važna je mikro klima –mrazevi (zadnji,
prvi), magle, tuča, količina oborina i sl.
Uvjeti osnivanja povrćarske
proizvodnje 4
„ Tlo – dobre strukture, povoljnog kapaciteta
za vodu, bogatog humusom
„ (5 -7 %), srednje zeška tla sa dosta Ca
„ pH od 5,5-7, ne zaslanjena tla
„ Gnojidba-obilna (organska) –staj gnoj i
kompost
„ Mineralno gnojivo (koje i koliko)-analiza!!
 Osnivanje povrćarske
proizvodnje 5
„ Voda – najveći preduvjet za dobru i
profitabilnu proizvodnju
„ Za 1 g suhe tvari treba 500-900 g vode
„ 20 t kupusa ispari i do 1000 l vode
„ Zalijevati uz oborine 2000 – 4000 m3 vode u
ciklusu (ovisno o kulturi)
„ Radna snaga - 1-2 radnika/ha ovisno o
kulturi, struč. rad. snaga? Strojevi,
ambalaža, berba itd., prostori za skladišta,
sortirnice, pranje, sušenje povrća, vozni
park
AGROTEHNIČKE MJERE
„ Obrada tla
„ Njega za vrijeme vegetacije
„ Sjetva i sadnja
„ Gnojidba
„ Plodored
„ Navodnjavanje
„ Zaštita povrtnih kultura
Obrada tla
„ -glavna je svrha postići mrvičastu strukturu i
uništiti korove
„ 1.Meliorativna obrada
„ -prije velike proizvodnje (ne uvijek, prema
potrebi)
„ -analiza klime-rješavanje viška oborina
„ -vodni režim-zaštita tekućih i stajačih voda
„ -dubina pedosfere
Redovita obrada
„ -oranje-duboko u jesen (sakupljanje
vode, uništavanje štetnika, struktura
tla)
„ -rigolanje-pred sadnju višegodišnjih
kultura
„ -drljanje-ravnanje- da se spriječi
isušivanje
„ tanjuranje-prije sjetve-sadnje
Redovita obrada 2.
„ -oranje u proljeće-da se spriječi rast
korova (lagana tla 4-5 cm, teška tla 8-
10 cm dubine)
„ -vrijeme obrade (važno !!) –suho-mokro
„ -kombiniranje ratila – vrlo važno !
„ -obrada nakon berbe (zaoravanje)
„ -njega tijekom vegetacije – kultivacija
(korovi, prihrana, malč)
Priprema sjemena za sjetvu
„ -dezinfekcija
„ -skarifikacija (ribanje) dlačica, ljuske
„ -bubrenje (paprika)
„ -predklijavanje
„ -piliranje(oblaganje sjemena)
„ -fluid drilling (gel)
Sadnja
„ -uzgoj kvalitetnih presadnica
„ -uzgoj presadnica golog korijena
„ -uzgoj presadnica- s grudom supstrata
„ -kontejneri, paper pot, tresetni lončići i
sl.
„ -sijačice-sadilice – nova tehnologija
uzgoja presadnica
Nove tehnologije uzgoja
presadnica
„ -dosadašnji načini proizvodnje-dosta
nedostataka
„ -neadekvatni broj biljaka,
kvaliteta,zdrastveno stanje, cijena
koštanja
„ -proizvodnja u zaštičenim prostorima
(klijališta, plastenici, staklenici) i vani
(ljeto)
Nove tehnologije uzgoja
presadnica 2.
„ -najveći problem uzgoja vani-velike količine
glinenih čestica-stvaranje pokorice, malo
hranica, slabija propusnost za vodu
„ -nejednaka količina vode u sjetvenom sloju
„ -nakon “čupanja” biljaka dolazi do stresa i
zastoja u rastu biljke (naročito ljeti)
„ -dolazi do oštećenja korijenovog sustava i
sušenja biljaka
„ -za čupanje i sortiranje presadnica treba puno
radne snage (skupo!)
Nove tehnologije uzgoja
presadnica 3.
„ -veća je mogućnost zaraze gljivičnim
bolestima i virozama (plodored!?)
„ -u zaštićenim prostorima može se bolje
organizirati, ali limitirane površine)
„ -iskoristivost sjemena je svega 50-60
%, zbog uvjeta nicanja i neujednačenog
rasta
Nova tehnologija uzgoja
presadnica 4.
„ -gubici su veliki u transportu i sadnji
takvih presadnica
„ -nove tehnologije-belje iskorištenje
sjemena, smanjen je utrošak radne
snage, kvalitetnije presadnice, manji
gubici u transportu i sadnji, a
ukorjenjavanje biljaka je odlično i bez
zastoja u rastu!!
Nove tehnologije uzgoje
presadnica 5.
„ -uzgoj presadnica s “grudom” supstrata oko
korijena
„ -velika je prednost u rezervi hraniva i vode u
“grudi” zemlje, zaštita korijena od lomova pri
“čupanu”, nema isušivanja u transportu,
znatna ušteda radne snage
„ -uzgoj u prešanim blokovima od treseta,
papirnatim lončićima i uzgoj u
kontejnerima
Nove tehnologije uzgoja
presadnica 6.
„ -uzgoj presadnica u kontejnerima (plastični,
stiroporni)
„ Kontejneri imaju lončiće obrnuto stožastog
oblika, različitih voluma (broja lončića-40, 60,
106, 150, 220 itd.)
„ -kontejner mora biti za vrijeme razvoja biljke
podignut iznad razine tla “zračni rez”, jer se
tako stimulira razvoj postranog korjenja, koje
odlično obraste “grudu” tla
Nove tehnologije uzgoja
presadnica 7.

„ -u kontejnerima se može proizvesti 500 –

1500 biljaka/m2, ra razliku od klasičnog
načina 100-500 biljaka/m2
„ -mnogo smjesa za izradu supstrata (i kamena
vuna)
„ -rahlo napunjeni lončići – dobar porast
korijenja
„ -jednostavno rukovanje-kontejner sa 200
biljaka teži svega oko 2 kg
Nove tehnologije uzgoja
presadnica 8.
„ -poboljšana kvaliteta presadnica i
zdrastvenog stanja (pojedinačni lončići)
„ -cijeli postupak proizvodnje je mehaniziran
„ -linija za miješanje komponenti
supstrata-transport kontejnera-
punjenje, utiskivanje supstrata-sjetva-
prekrivanje sjemena supstratom-
vlaženje supstrata-odvoz kontejenera u
prostoriju za naklijavanje
Nove tehnologije uzgoja
presadnica 9.
„ -rast presadnica u zaštićenom prostoru
(temperatura,vlaga, police)
„ -sadnja presadnica na tlo – vertikalno
„ -sadilice s “prstima” i šalicom –
poluautomatske
„ -vađenje biljaka iz kontejnera (stroj ili ručno)
„ -ne zalijevati neposredno pred sadnju
„ -veličina kontejnera je 30x50 cm
„ -potrošnja supstrata je oko 5 l/kontejneru
Gnojidba
„ 1.organsko gnojivo (stajski
gnoj, kopost,zelena gnojidba,
glisnjak i sl.)
„ 2.mineralno gnojivo

„ 3.organsko-mineralno gnojivo
Stajski gnoj
„ Upotreba – kada je zreo!!
„ -ljeti je potrebno 2-3 mjeseca za sazrijevanje,
a zimi 3-4 mjeseca
„ -kod primjene, gnoj razbacati i odmah unijeti
u tlo na dubinu 18-20 cm (jesen) i oko 25 cm
ljeti
„ -za rane povrtne kulture zaorava se gnoj u
jesen u količini od 20-80 t/ha
„ -kravski, konjski, ovčji, od peradi (oprez!)
Kompost
„ -humificirana organska masa, koja
obiluje trajnim humusom
„ -radi se od otpadaka, smeća, fekalija,
lišća itd.
„ -slaže se na hrpu (visine 1-1,5 m)
„ -svakih 3-4 mjeseca-prekopati
„ -staviti živo vapno (stimulira rast
mikroorganizama i veže štetne kiseline)
KOMPOST
 Kompost 2
„ Zreo kompost je amorfna tamnosmeđa masa
bogata trajnim humusom i ugljikom, naglašene
pufernosti i sorpcije vode i biljnih hraniva
„ Kompost je siromašniji od stajskog gnoja, ali je
bogatiji trajnim humusom
„ U zrelom kompostu su procesi razgradnje završeni,
pa se može bez opasnosti unositi u tlo zajedno sa
sjemenom i sadnim materijalom
„ Kompost se može tretirati slično kao humus ili
stajski gnoj
Mineralno gnojivo
„ -posebno ili miješano u različitim omjerima-
7:20:30, 12:12:12, 5:10:20 itd.
„ -KAN (17 % N) i Urea (46 % N) (dušićna
gnojiva
„ -mikroelemnti (Cl, F,Na i sl.) vrlo važna
gnojiva !!
„ -obvezna analiza tla!!! Da se može
kontrolirano koristiti gnojivo
 GNOJ OD GUJAVICA
„ Poboljšava fizikalne osobine tla, održava ga rahlim
radi koloidne strukture, povećava kapacitet vezanja
vode u tlu i polagano otpušta vlagu
„ Aktivne tvari iz gnojiva oslobađaju se postupno
„ Ne povećava kiselost/alkalnost tla
„ Povoljno djelovanje gnojiva proizlazi iz značajnog
mikrobiološkog sadržaja, od anorganskih i organskih
tvari u najboljem obliku za biljke i fermenata
(proteaza, amilaza, lipaza, celulaza), koji produžavaju
proces razgradnje i sinteze od auksina, hormona
rasta u biološki značajnim količinama
 GNOJ OD GUJAVICA 2
„ Kod primjene tog gnojiva odnos hranjivih i
mineralnih tvari je dobro izjednačen, a dušik je 97
% neorganska tvar
„ Sadrži značajne količine mikroelemenata (koji su
u funkciji izmjene tvari
„ Sadrži huminske kiseline, povećava imunitet
biljke, popravlja pH
„ Poboljšava se biološka kontrola patogenih
mikroorganizama za biljke
„ Primjenom se potiče razvoj korjenovog sustava
„ Jednokratna primjena ima produženo djelovanje
kroz 3 godine
 GNOJ OD GUJAVICA 3

„ Hranjive tvari iz ovog gnojiva biljka može

izravno uzimati
„ To gnojivo ne sadrži nametnike, patogene
mikroorganizme i spore (ako je pravilno
kompostirano) !
„ Gnojivo od gujavica (ako je pravilno
humificirano) ne izaziva nikakve štete ni kada
se predozira, a pravilno uporabljeno daje
bolje rezultate od mineralnog gnojiva
Navodnjavanje
„ -osnovni je zadatak nadoknaditi zemljišnu
vlagu koja se gubi preko biljke ili
isparavanjem iz tla
„ -suvišna vlaga je također štetna
„ -krastavci za 90 dana trebaju oko 14000 m3
vode
„ - neke druge kulture trebaju više vode u
početku vegetacije, dok druge u razvoju
cvjetne stabljike ili kod zametanja plodova
„ Vrlo je važna kvaliteta vode (bakteriološki,
kisela ili boćata voda i sl.
 Vrste i metode navodnjavanja
„ -irigacija (navodnjavanje)
„ -fertirigacija (gnoj i voda)
„ Metode navodnjavanja
„ Nadzemno (kante, plast. cijevi,
otvoreni kanali, brazde, umjetna kiša-
agregati-rasprskivači, kapanje...)
„ Podzemno-najsavršenije (ne smeta
suša, ne stvara pokoricu, površina
ostaje suha, minimalno isparavanje,
jednolični raspored,ALI veliki troškovi,
održavanje, i problem odvodnje
ZAŠTITA POVRĆA
„ Preventivna (plodored,upotreba
zdravog sjemena, pravilna gnojidba,
zaraženi kompost, uništavanje korova i
sl.
„ Kurativna (zaštita tijekom vegetacije
korištenjem sredstava za zaštitu bilja,
kao što su osnovno-insekticidi, fungicidi,
herbicidi
ZAŠTITA POVRĆA 2
„ Može se provesti dezinfekcija tla u
zaštićenim prostorima – staklenici,
plastenici, klijališta vodenom parom, ili
kemijskim sredstvima (formalin,
basamid granulat ili sl. ???!!
„ Krupni štetnici-puževi, miševi, krtice
„ Sitni štetnici – stjenice ,uši, muhe,
k.zlatice i sl.
 Osnove plodoreda
„ Autolabilnost nekih kultura, nedostatak
mikrohraniva, nakupljanje štetnika i
uzročnika bolesti (najveći problem su
fitofagne nematode)
„ Najdjelotvornija je borba – plodored
„ Postoje tvari koje izazivaju “umornost” tla,
koje su aktivne i u vrlo malim količinama
(1:60.ooo)
„ Bob je relativno tolerantan, ali kupus i
grašak izrazito su osjetljivi na nepoštivanje
plodoreda
 PLODORED
„ Razlozi za uvođenje plodoreda:
„ Biološki, biljno-uzgojni i organizacijsko-
gospodarski
„ Biološki razlozi odnose se na
tolerantnost usjeva prema ponovljenoj
ili dugotrajnoj uzastopnoj sjetvi/sadnji,
te prema korovima, štetnicima i
bolestima
1. Čisti uzgoj povrća
„ a) povrtnjak (vrt)
„ b) na oranici: plodored, monoprodukcija
„ 2. KONSOCIJACIJE S DRUGIM

KULTURAMA,
„ a) ratarskim, b) voćarskim, c) vinova
loza, šumsko drveće
Odnos prema agrotehnici
„ razlike u ukorjenjavanju
„ Plitko zakorjenjavanje-poriluk, luk,
krastavci
„ Dubok i vretenast korijen-mrkva, peršin,
pastrnjak
„ Duboko i postrano korjenje-rajčica,
paprika
 Tropoljni plodored
„ 1. polje kupusnjače i plodovito povrća
(rajčica, paprika)
„ 2. polje- korjenasto povrća (mrkva),
lukovičasto povrće (luk), lisnato povrće
(salata, špinat i sl.)
„ 3 polje – mahunasto povrće (grah, grašak i
sl.)
„ Dvopoljni plodored

„ 1. Polje – kupusnjače
„ 2. Polje- korjenasto, lukovičasto,
mahunarke itd.
Primjer jednog plodoreda za
kontinentalnu klimu
„ 1. godina grašak – predusjev, kupus
glavni usjev, špinat – naknadni usjev
„ 2. Godina špinat – predusjev, rajčica-
glavni usjev, salata – naknadni usjev
„ 3. Godina slata predusjev (iz zime),
grah mahunar – glavni usjev i rani luk –
naknadni usjev
Primjer plodoreda 2.
„ 4. Godina – rani luk (iz jeseni), cvjetača –
glavni usjev (rane sorte), rotkva (zimske
sorte)
„ 5. Godina – grašak-predusjev, krastavci-
glavni usjev, matovilac – naknadni usjev
„ 6 godina- korabica (rana) – predusjev,
paprika – glavni usjev, luk srebernac-
naknadni usjev
BERBA,PAKIRANJE I
OTPREMA POVRĆA
„ -od ukupne proizvodnje izgubi se kod
berbe i manipulacije čak 30-50 %
„ Važnost tehnološke zriobe (razvojni
stadij kad je kultura najprikladnija kao
namirnica)
„ Poznavati problematiku berbe
„ Primjer: rajčica-zelena, ružićasta,
crvena
BERBA
„ Višekratna i jednokratna
„ Višekratna –veći prinosi, ali veći
utrošak radne snage
„ Jednokratna-za konzervnu industriju
prihvatljivo, ali su veći gubici!
„ Brati zdravo, neoštećeno, čisto i suho
povrće
„ Ostaci nakon berbe - zelena gnojidba
AMBALAŽA

„ Kod ručne berbe-ambalaža za berbu

mora biti lagana i čvrsta (plast. Zdjele,
košare i sl.)
„ Transportna ambalaža-duboke
letvarice (jabučari – 60x40x30 cm)
„ Dvostruke letvarice-60x40x20 cm
za osjetljivo povrće
Ambalaža 2
„ Plitke letvarice (60x40x10) za vrlo osjetljivo
povrće
„ Vreće (za luk, krumpir, korjensto povrće i
kupusnjače
„ Transportna ambalaža je pretežno povratna i
kruži od parcele do pakirnice
„ Nakon čišćenja, pranja i sušenja povrća
pakira se u prodajnu ambalažu i prodaje se
brutto za netto !
PRODAJNA AMBALAŽA
„ Pretežno su to kutije od valovite
ljepenke, ili plastike, vrećice od
celuloznih i sintetičkih vlakana
(krumpir), vrpce (celer bjelaš, šparoga,
crni korijen)
„ Važno je da je ambalaža lagana,
prozirna i čvrsta
SKLADIŠTENJE POVRĆA
„ KRATKOTRAJNO I DUGOTRAJNO
ČUVANJE
„ Cilj je uskladištenjem usporiti proces
zrenja i razgradnje staničnog tkiva-
treba dobro poznavati sirovinu !
„ Svako biljno tkivo diše-iz glukoze
nastaje voda, ugljični dioksid i toplina
„ Cilj:usporiti disanje!
MJESTA ZA ČUVANJE I
SKLADIŠTENJE POVRĆA
„ Trapovi, jame i brazde (vani) i skladišta i
podrumi (zatvoreni prostori)
„ Podrumi – može se čuvati mnogo vrsti
povrća, ali ne i luk !
„ Slagati se može izravno na pod (korabica,
repa), na police (kelj)
„ Podrum mora biti suh, dobro
izventiliran(temp.4-5 °C)
TRAPOVI
Trap s mrkvom
Jama za čuvanje povrća
 SKLADIŠTE 1
„ Da minimalnih gubitaka dolazi, ako je
visoka rel. vlaga zraka
„ Sirovina se treba brzo ohladiti uz
pravilno strujanje zraka i oblaganje
sanduka PE folijom, ako je potrebno
„ Obično skladište treba imati mogućnost
provjetravanja i postavljanje rasvjete
radi kontrole sirovine
 CA - SKLADIŠTE
„ Mora imati mogućnost reguliranja vlage,
temperature i CO2
„ Svakako treba predvijeti maske za
radnike, jer je količina CO2 visoka i
opasna za zdravlje
„ Prije stavljanje povrća u CA-skladište
treba povrće brzo ohladiti - predhladiti
 PREDHLAĐIVANJE
„ Može se izvesti hladnim zrakom- mrkva, celer,
poriluk
„ Usitnjenim ledom (mladi luk, šparoga)
„ Kloriranom ledenom vodom (za 10 minuta se
može povrće ohladiti sa 25° C na 8° C
„ Vakuum hlađenjem u tunelu salata se ohladi
sa 25° C na 1-4° C, a da ne izgubi na kvaliteti
„ Mrkva se ćuva u CA-skladištu 5-6 mjeseci na
1° C i 95 % vlage
ČUVANJE U CA- SKLADIŠTU
Mrkva se može odlično čuvati duboko
smrznuta na – 18° C do 12 mjeseci
Luk se čuva na 1-0° C uz vlagu 65 -75 %
Špinat se relativno slabo može čuvati na 0 °C,
jedva 7 dana, ali duboko smrznut čuva se 12
mjeseci da ne gubi kvalitetu
Grašak se čuva na –1 do 0° C cca 10 dana
Salata je jako pokvarljiva i treba je odmah na
kon berbe ohladiti na 1- 3° C
Rajčica se kada je ¾ zrelosti čuva na 8-12° C
oko 6 dana, duboko smrznuta 12 mjeseci
RAZMNOŽAVANJE POVRTNIH
KULTURA
„ Generativno i vegetativno
„ Generativno (iz sjemena) direktna
sjetva-ostaje do tehnološke zriobe i iz
presadnica (redovi, omaške)
„ Sije se:mrkva, peršin, rotkvica, špinat
„ Sadi se: celer, poriluk, kupusnjače
„ Sije i sadi: rajčica, paprika salata
RAZMNOŽAVANJE POVRĆA 2
„ Vegetativno razmnožavanje
„ Iz vegetativnih reznica-luk
vlasac,hren,rabarbara
„ Iz lučica – češnjak, luk
„ Sadnjom vegetativnih cijepova- patlidžan na
rajčicu, rajčicu na krumpir, dinje na tikvu itd.
„ Pikiranje-služi za reguliranje i ubrzavanje
dozrijevanja, skračuje se vegetacija-paprika,
rajčica, celer
KARAKTERISTIKE SJEMENA
POVRĆA
„ VANJSKA I UNUTARNJA SVOJSTVA
„ Vanjska svojstva: jedrina, boja, sjaj, miris,
čistoća
„ Jedrina-potpuno ispunjeno zrno –dobra klica
„ Sjaj-grah, krastavci, dinje
„ Miris-spcifični (celer,mrkva)-plijesan
„ Čistoća sjemena – primjese, oštećana zrna,
korovsko sjeme, slama, pijesak, kamenčići
itd.
 KARAKTERISTIKE SJEMENA
POVRĆA 2
„ Unutrašnja svojstva: klijavost, energija
klijanja, upotrebna vrijednost, hektolitarska
težina
„ Klijavost : vlaga, toplina, kisik- paziti jer se
klijavost gubi lošim skladištenjem
„ Energija klijanja:klijavost u nekom roku
„ Upotrebna vrijednost se računa matematički
UV= % čistoće X % klijavosti/100
„ Hektolitarska težina- preko volumena
 KVALITETA SJEMENA
„ -valjanost-sjeme mora odgovarati sorti
„ Garancija-proizvođač, ugovarač, aprobator
„ Da se stavi u promet treba uvjerenje-atest, koji
izdaje Zavod za sjemensku kontrolu(lab. za
ispitivanje sjemena
„ Kvalitetno se sjeme može postići optimalnim
razvojem biljke u vegetativnoj i generativnoj fazi-
izuzetno je važna klima, a svaka biljka treba imati
optimalne uvjete
„ Intenzivna agrotehnika (veći razmaci za svaku
biljku),jer dobro razvijene biljke daju više
sjemena,i lakše se uoče netipične biljke
 MJERE ZA ČUVANJE SORTNE
ČISTOĆE
„ Plodored: predusjev-ne ista vrsta
„ Prostorna izolacija-samooplodne (50 m)
„ većina povrćarskih kultura je stranoplodna-
izolacija je (200-1000 m), pa su posebni
problemi divlji srodnici (divlja mrkva)
„ Pljevljenje nepoželjnih biljaka (sortna čistoća)
„ Dopunsko oprašivanje (pćele i sl.)
 ŽETVA ILI BERBA
„ Suhi plodovi (žanju se i vrše)
„ Sočni plodovi (rajčica, paprika, krastavac) –
plodovi se ispiru
„ DORADA SJEMENA
„ Sušenje (8-16 % vode smije biti u sjemenu
kod čuvanja)
„ Čišćenje- selektori, ventilatori, elektronski
uređaji itd.
SPECIFIČNI NAČINI DORADE
SJEMENA
„ -kalibriranje- na bazi specifične težine
„ -segmentiranje (cikla,blitva)
„ -ribanje-skidanje dlačica i tanjenje
ljuske
„ -piliranje-oblaganje sjemena makro i
mikro hranivima, stimulatorima rasta,
pesticidima itd.
 STRUČNI NADZOR (aprobacija)
„ -tijekom vegetacije (1,2,3 ili više puta prema
potrebi)
„ -stručnjak ocjenjuje:čistoću sorte, prostornu
izolaciju, zdrastveno stanje, agrotehničke strane
uzgoja
„ -izdaje se potvrda za “sjemenski usjev”
„ -dokument o nadzoru garantira sortnu čistoću i
zdrastveno stanje
„ -potreban je laboratorij za ispitivanje
čistoće,klijavosti, energ. klijanja,zdrast. stanje,
apsolutna težina
 ČUVANJE SJEMENA
„ -optimalni uvjeti- niska temperatura i niska
relativna vlaga zraka
„ Organizacija koja želi proizvoditi sjeme se
mora upisati u registar proizvođača, mora
imati zemljište za proizvodnju, rješene
agrotehničke uvjete, mehanizaciju, skladišni
prostor, radnu snagu, i osigurani stručni
nadzor
„ -podaci o nadzoru i laboratorijskim
analizama ulaze u certifikat-kontrola svakih
6 mjeseci
 INTRODUKCIJA
„ -jedna sorta može na nekom području biti
odlična, ali to ne znači da bi u našim
uvjetima bila takva-provjera
„ Sorta-skupina biljaka izjednačenih osnovnih
svojstava u kontinuiranom reprodukcijskom
ciklusu stalno je izložena djelovanju
unutarnjih i vanjskih faktora, što dovodi do
sve većih odstupanja od željenih osobina
„ -da se održi genetska čistoća potrebno je
održavati karakteristike UZDRŽNOM
SELEKCIJOM
KATEGORIJE SJEMENA DOBIVENE UZDRŽNOM SELEKCIJOM

„ 1.elitno sjeme
„ 2.originalno sjeme

„ 3.I sortna reprodukcija

„ 4.II sortna reprodukcija

„ 5. Proizvodno sjeme ?
 UZDRŽNA SLEKCIJA
„ -za samoplodne kulture-individualni izbor-
linije (grašak, rajčica)
„ -za stranooplodne-vegetativna svojstva
porodica (salate, kupusnjače i sl.-potrebno
je od 2-4 godine
„ Hibridi,a) proizvodnja sjemena rodnih linija,
b) proizvodnja hibridnog sjemena
„ -koriste se različite tehnike-odstranjivanje
prašnika iz cvjetova majčinskih biljaka i
oprašivanje polenom očeve komponente ili
sl.-metoda muške sterilnosti-uzgoj čistih
ženskih biljaka (ne treba odstraniti cvjetove)
ZAŠTIĆENI PROSTORI
„ -ograđeni natkriti prostori u kojima su
osigurani povoljniji uvjeti uzgoja nego
na otvorenom
„ -klijališta, staklenici,plastenici,visoki i
niski tuneli i sl.
„ -klijališta su dio zaštićenog prostora
koja služe prvenstveno za uzgoj
presadnica
KLIJALIŠTA
KLIJALIŠTA
„ -mogu se zagrijavati bioenergetskim
materijalom, toplom vodom, vodenom parom,
el.energijom
„ -moraju biti dobro osvjetljena (staklo,
plastika) – staklene ploče 30x30 cm radi
čvrstoće-klijališni prozori 1x1,5 m
„ -može ih biti 10,12,15 u nizu
„ Sjverna strana je uzdignuta zbog hladnoće i
vjetra
Klijališta
STAKLENICI
„ -predstavljaju konstrukciju od željeza,
aluminija ili nekih drugih materijala
prekrivenih staklom
„ -moguće je grijanje i dodatno osvjetljenje
„ -mogu biti prenosivi ili sa čvrstim temeljima
„ -čelična konstrukcija-čvrsta, ali hrđa !
„ -aluminij je odličan, ali skup
„ -legure i antikorozivna zaštita
STAKLENIK
SUVREMENI PLASTENIK
MATERIJALI ZA POKRIVANJE
„ -staklo(2-3 mm) prozorsko, ili 4-6
sirovo-60x70 cm –više svjetla
„ -plastični materijali – PE (polyetilen)
„ -dobar za mehaničke udare, visoke
temp. i kemijska sredstva, a termička
izolacije je manja za ¼ od stakla
„ -propusnost za UV i vidljivost je dobra
PLASTIČNI MATERIJALI
„ -polimetilmetakrilat-je najvažniji i najbolji-
lakši je od stakla, a 20 puta je jači-trajnost je
15-20 godina
„ Poliesterske ploče – skupe, ali traju 10
godina-dobra mehanička svojstva i znatna
moć difuzije, ne treba ga zasjenivati ljeti, kao
staklenik !!
„ PVC-fleksibilan na niskim temperaturama,
trajnost 2-3 godine, dobro čuva toplinu
GRIJANJE I PROVJETRAVANJE
„ -topla voda
„ -struja – topli zrak
„ -termogeni (lož ulje, plin)
„ -kotlovnica, cijevi, izolacija,
prozračivanje
„ -važna je bočna i krovna ventilacija
GRIJANJE, HLAĐENJE