Bankarsko pravo je skup pravila koja se odnose na bankarske operacije i na one

koji ih obavljaju u vidu operacija.

Komercijalno bankarstvo u svojoj suštini je uzimanje depozita, izvršavanje

klijentovih instrukcija o načinu plaćanja i obezbjeđivanje finansiranja na različite
načine.

Investiciono bankarstvo obuhvata niz aktivnosti, uključujući aktivnosti vezane za

tržište kapitala, menadzment u investiranju, korporativno finansiranje konsalting,
trgovina derivatima i osiguranje.

Prednosti za udruživanje

Nije neuobičajeno, ali nikako nije univerzalno da bankarsko zakonodavstvo

zahtjeva odobrenje ministarstva finansija, CB ili bankarskog regulatora za
udruživanje ili akviziciju.

Nesolventnost banaka
Banka se smatra nesolventnom kad Agencija, prema propisima koje donosi utvrdi
da je vrijednost obaveza veća od prava, a nelikvidna ako nije u stanju da izmiruje
obaveze o rokovima njihove dospjelosti.

Vidovi bankarskih garancija:

1. HOLDING (onaj koji drži) je asocijacija trgovačkog društva koja

kontroliše većinu akcija drugih društava i tako upravlja njihovim poslovanjem.

2. TRUSTOVI su banke povjerenja koje štite trgovačke poslove među

partnerima od dolaznih radnji. On je povjerenik u robnim transakcijama
komitenata, obavlja povjereničke poslove.

3. BANKARSKI SINDIKAT je ad hoc oblik udruživanja banaka za

određeni kreditni posao. Cilj je sigurnost plasmana i podjela rizika, i uloge pri
kreditiranju.

4. BANKARSKI KONZORCIJUM, trajni oblik udruživanja banaka, kod

poslova ulaganja, gdje se očekuju dugoročni efekti, klirinški, barter poslovi,
dugoročna ulaganja.

Filijale banaka

Po tradiciji filijale banaka imaju visok stepen autonomije, njihovi direktori

koriste svoju moć, koju im pruža donošenje važnih odluka, u vršenju aktivnosti
kao što je pozajmljivanje novca.
Filijale su povezane jedna sa drugom elektronskim putem.
Princip odvojenosti filijale
Od XIX vijeka običajno pravo je tretiralo filijale kao entitete odvojene od glavne
filijale, iako nisu svaka za sebe inkorporisane. Stoga osnovno pravilo glasi da
klijent mora da traži da se isplati deponovani novac u filijali banke u kojoj klijent
ima račun.
Princip odvojenosti filijala je bio prihvaćen u čitavom svijetu. Međutim, filijale su
međusobno povezane eloktronski i ne postoji razlog zbog kojeg nalog o isplati ne
bi mogao biti ostvaren u bilo kojoj filijali.

Predstavništva – obavljaju ograničen broj funckija kao što su razvijanje odnosa sa

odgovarajućim bankama da bi se podržale aktivnosti glavne filijale, usavršavanje
imidza banke na tržištu, obezbjeđenje informacija glavnoj filijali, o razvoju u
okviru ekonomije, finansijskim tržištima i zakonskoj regulativi.

Banke i nefinansijske djelatnosti

Ovdje su važna tri aspekta:
 do koje mjere banke mogu da obavljaju nefinansijske djelatnosti,
 nivo vlasništva koji banke mogu da imaju nad industrijskim
korporacijama,
 nivo vlasništva koji korporacije mogu da imaju nad bankama.

Bankarsko osiguranje

Osim što banke distribuiraju osiguranje, bankarske aktivnosti vezane za

osiguranje obavljaju različiti članovi i korporativne grupe, što je neophodno s
obzirom da svaka aktivnost mora da bude zasebno kapitalizovana.

Finansijsko tržište odlučujuće utiče na tržišnu kamatnu stopu i normativnu

diskontnu stopu, kao bazične informacije za donošenje poslovnih odluka u
kompaniji.

Finansijsko tržište funkcioniše kao primarno i sekundarno tržište.

Primarno tržište obavlja transfernu funkciju, na njemu se vrši emisija i

kreiranje finansijskih instrumenata. Na primarnom tržištu se HOV javljaju prvi put,
riječ je o prvoj inicijalnoj-javnoj prodaji.
Na sekundarnom tržištu, obavlja se promet HOV koje su emitovane i koje
su kupili prvi investitori.

MEĐUBANKARSKA TRŽIŠTA
Tržišta međubankarskih depozita uključuju trgovanja kratkoračnim dužničkim
potraživanjima koja dospjevaju za naplatu u roku kraćem od jedne godine.
Centralna banka je srce bankarskog sistema.
CB kao bankar vlade obavlja za vladu usluge koje banka inače obavlja za svoje
klijente koji imaju tekući račun, tj. ona prima i vrši isplate, daje savjete i pomaže
klijentima da se koriste svojim računima. (dvije funkcije↓)

CB kao bankar drugih banaka pruža poslijednje utočište bankama u slijedećim

okolnostima:
 da se određena institucija nađe u poteškoćama
 da sistem kao cjelina pretrpi šok, što znači da je gotovina povučena iz
banaka i nije ponovo uložena kao depozit u drugim bankama.

CB monetarne funkcije:

 reguliše opticaj novca i emisiju kredita u skladu sa zahtjevima unutrašnje

stabilnosti i likvidnosti u međunarodnim plaćanjima,
 brine o likvidnosti kreditnog sistema, reguliše i kontroliše rad banaka radi
održavanja monetarne stabilnosti zemlje,
 brine za platni bilans zemlje, regulišući devizno valutne poslove u svrhu
osiguranja likvidnosti u međunarodnim plaćanjima,
 ima isključivu privilegiju izdavanja novca kao zakonskog sredstva plaćanja,
 ima i druge funkcije i poslove određene zakonom.

Sistem federalnih rezervi

SAD pokazuju tri osnovne uloge centralnih banaka:
 one su fiskalni posrednik vlade,
 nosioci monetarne politike i
 banke banaka.

Evropska CB – institucijalno je oblikovana i dizajnirana po uzoru na Bundesbank-

u, što znači da je primarni cilj stabilnost cijena. Kao sekundarni ciljevi
podrazumjevaju se i stabilnost poslovanja, finansijska stabilnost i visoka
zaposlenost.

Komercijalne banke – su depozitno kreditne ustanove. Dakle, kao poslovna

banka ona je depozitna ustanova koja je relativno neograničena u svojoj
mogućnosti odobravanja poslovnih zajmova i kojoj je zakonski dopušteno izdavati
čekovne račune.

Multifunkcionalno bankarstvo je doživjelo ekspanziju osamdesetih, jer je

proizvod međunarodnog ekonomskog pritiska, finansijskih skandala i vladine
ideološke obaveze prema tržišnim faktorima.

Univerzalne banke obavljaju bankarske funkcije:

obezbjeđenje plaćanja, depozitne funkcije, kreditne funkcije i operacije sa HOV. ???
Institucijalni investitori su osiguravajuće organizacije, penzijski fondovi, tu su
investicijski fondovi, investicione banke, trast odjeljenja komercijalnih banaka.

Osiguravajuće organizacije su finansijski posrednici koji za utvrđenu premiju

obezbjeđuju isplatu ugovorene sume ukoliko se desi određeni osigurani slučaj. One
prikupljaju sredstva na bazi polisa osiguranja građana i preduzeća.

Osiguranje rizika podrazumjeva:

 mogućnost da se šteta izrazi u novcu
 osigurava se rizik kod koga je šteta jedina alternativna
 šteta mora biti slučajna ili sa stanovišta osiguranika i
 postojanje dovoljnog broja nezavisnih objekata osiguranja koji su podložni
sličnom riziku.

Penzijski fondovi za razliku od banaka pružaju mogućnost indirektnog

posjedovanja finansijskih instrumenata od strane krajnjih investitora. Ove
institucije su pod praskom države i imaju naglašen fiducijarni karakter jer
obezbjeđuju pojedincima sigurnost i stabilnost prihoda nakon okončanja radnog
vijeka.

Tipovi kapitalskih penzijskih fondova su:

 fond sa utvrđenim doprinosom i

 fond sa utvrđenom ispatom.

Investicioni fondovi su finansijske ustanove koje mobilišu kapital više pojedinaca

radi ulaganje u portfolio, u skup HOV raznih emitenata.

Prema načinu mobilizacije sredstava postoje:

 otvoreni investicioni fondovi (uzajamni fondovi kontinuirano izdaju i

prodaju akcije ili udjele investitorima istovremeno ih i otkupljuju i tako
osiguravaju njihovu neprekidnu likvidnost) i
 zatvoreni investicioni fondovi (izdaju akcije/udjele u ograničenom broju i
prodaju ih ulagačima. Tim akcijama se trguje na berzi, one su tržišno
određene) .

Investicione banke su finansijske ustanove koje obavljaju bankarske poslove na

primarnom i sekundarnom tržištu kapitala. Ove institucije zarađuju prodajući
znanje, naime one daju ekspertno znanje i korisne informacije kompanijama koje
žele da investiraju svoja sredstva na tržištu HOV.
Berzanski posrednici su finansijske ustanove koje učestvuju u trgovini na
finansijskom tržištu.
Njihova djelatnost je:
 trgovina HOV
 pružanje konsalting usluga u vezi sa hartijama
 čuvanje HOV
 vođenje portfelja HOV za korisnike usluga

Ciljevi i osnovni zadaci CB ???

Cilj CB je da postigne i održi stabilnost domaće valute tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu
poznatom pod nazivom currency board.

Osnovni zadaci CB i glavnih jedinica koje se izvršavaju pod nadležnošću njenog Upravnog vijeća su:
 da definiše, usvoji i kontroliše monetarnu politiku BIH pitem izdavanja domaće valute
 da drži i upravlja službenim deviznim rezervama CB
 da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme
 da koordinira djelatnost agencija koje su nadležne za izdavanje bankarskih licenci i vršenje
supervizije banaka u Entitetima
 da provodi monetarnu politiku
 da prima depozite od BIH i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim
rezervama
 da stavlja u i povlači iz opticaja damoću valutu
 da obavlja devizne operacije na zahtjev banaka čije je sjedište u regionu kojeg pokriva glavna
jedinica i
 da prikuplja podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnost u regionu u kojem se
nalazi njihovo sjedište.

Nezavisnost CB ( CB je potpuno nezavisna od FBIH, RS, te bilo koje javne

agencije i organa, a u cilju objektivnog sprovođenja svojih zadataka).

Pravo CB na prioritet

CB ima apsolutno pravo na prioritet zadovoljenja svakog od svojih potraživanja za

svaki potraži saldo i ostala sredstva koja drži na svom računu ili na računu
odgovarajučeg dužnika, bilo da je to koleteralno jemstvo za osiguranje svojih
potraživanja ili kad takvo potraživanje postane dospjelo i naplativo, osim za aktivu
koju CB drži kao obaveznu rezervu.

Pravni položaj i osnivanje banke

Banka u RS se osniva i posluje kao AD.

Uslovi za osnivanje banke su:

1. odluka osnivača o osnivanju
2. uložena sredstva u osnivački fond
3. dozvola Agencije za bankarstvo RS
Osiguranje depozita
Sve banke kojima je Agencija izdala bankarsku dozvolu podliježu Zakonu o
osiguranju depozita u bankama BIH. Osiguranje depozita vrši Agencija za
osiguranje depozita u RS. Najveći iznos depozita koji Agencija osigurava po
jednom fizičkom i pravnom licu iznosi 5000 KM, što uključuje sve depozite kod
jednog osiguranika.

Stečaj i likvidacija
Banka je dužna da održava solventnost i likvidnost poslovanja. Banka se smatra
nesolventnom kad Agencija, prema propisima koje donosi utvrdi da je vrijednost
obaveza veća od prava, a nelikvidna ako nije u stanju da izmiruje obaveze o
rokovima njihove dospjelosti.
Nelikvidna banka ne može odobriti kredite i davati garancije kao ni vršiti plaćanje
sa svog žiro-računa.

Iz stečajne mase namiruju se:

1. lični dohoci radnika
2. potraživanje građana i
3. povjerici.

Kapital banke
Banke se organizuju kao akcionarska društva, stoga je akcijski kapital trajni kapital
i predstavlja udio vlasnika u datoj banci. On predstavlja vrijednost cjelokupne
imovine bankem (aktive) umanjenu vrijednost svih njenih obaveza (pasive) ili neto
vrijednost banke.
Bankarski kapital se djeli na primarni i sekundarni.
Akcijski kapital, kao vlasnički kapital nema fiksni rok, funkcioniše dok postoji
banka i ne može biti umanjen za otpis gubitaka u paslovanju banke.

Funkcije bankarskog kapitala su:

 zaštita interesa deponenata i drugih kreditora, povjerilaca
 zaštita državnih organizacija za osiguranje depozita
 ograničavanje rasta aktive i depozita poslovnih banaka

Osnovni principi poslovanje banka su:

1. princip likvidnosti
2. princip sigurnost i
3. princip profitabilnosti

Obaveza imovinskog karaktera se djele na novčane i nenovčane obaveze.

Nenovčane obaveze sastoje se u predaji stvari, činjenju i ili nečinjenju.

Novčane obaveze se sastoje u plaćanju nekog iznosa novca. Njihov pravni osnov
je ugovor, delikt, HOV ili neki drugi izvor obligacija.
Sve obaveze imovinskopravnog karaktera mogu se svesti na novac.
Izraz Zahlung koristi da označi naprosto plaćanje.

Ekonomske funkcije novca

U ekonomiji novac je likvidna imovina iako se zamjenjuje za druge vrijednosti uz

sigurnost u pogledu nominalne vrijednosti. Njegove ekonomske funkcije su:
 sredstvo razmjene
 sredstvo očuvanja vrijednosti
 mjera vrijednosti
 sredstvo izražavanja odgođenih plaćanja

Kao roba sui generis, novac ima važne karakteristike:

 prenosivost
 trajnost
 djeljivost
 standardizovanost
 prepoznatljivost

Pravne karakteristike novca su:

 pokretna stvar
 potrošna stvar
 generička stvar
 novčanice nisu HOV

Bankarski platni promet

-Pojam platnog prometa podrazumjeva sva gotovinska i bezgotovinska plaćanja

koja se vrše između pravnih lica, odnosno fizičkih ipravnih lica putem novca.

Osnovni subjekti platnog prometa su:

 subjekti koji vrše plaćanja
 subjekti koji primaju novac
 institucije koje posreduju u procesu plaćanja, odnosno koje imaju ulogu
nosioca platnog prometa.
U platnom prometu razlikujemo sledeća plaćanja:
 gotovinska plaćanja
 bezgotovinska plaćanja
 plaćanja upotrebnom vrijednosnih i
 posebni oblici bezgotovinskih plaćanja.

-Razlikujemo unutrašnji i međunarodni platni promet.

Bezgotovinski način plaćanja znači uštedu u radu, vremenu, u troškovima
troškovima štampanja novčanica. Ovim načinom plaćanja uvećava se kreditni
potencijal banak i ostvaruje visok stepen kontrole plaćanja u skladu sa zakonskim
propisima.

Kamatna stopa može biti fiksna i promjenjiva. Kao promjenjiva kamatna stopa u
međunarodnim privrednim odnosima koristise takozvana LIBOR stopa.

Zatezna kamata je naknada povjeriocu zbog apstinencije da ekonomski disponira

novcem, ona je i cijena za rizik da mu dužnik neće vratiti dug. Ona štiti povjerioca
od mogućeg umanjenja vrijednosti njegovog novca kao imovine.

Procesna kamata je zatezna kamata na iznos neisplaćene kamate koju je dosudio

sud na zahtjev povjerioca.