HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNE

ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE – HO CIRED

1. savjetovanje SO1 – 18
Šibenik, 18. - 21. svibnja 2008.

dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el. Vojko Sirotnjak, dipl. ing. el.
HEP-ODS d.o.o., Elektroprimorje Rijeka HEP-ODS d.o.o., Elektroprimorje Rijeka
vitomir.komen@hep.hr vojko.sirotnjak@hep.hr

Renato , dipl. ing. el.

HEP-ODS d.o.o., Elektroprimorje Rijeka
renato.cucic@hep.hr

PRISTUP UZEMLJENJU ZVJEZDIŠTA SREDNJENAPONSKIH MREŽA

SAŽETAK

U svjetskoj praksi koristi se nekoliko na ina uzemljenja zvjezdišta srednjenaponskih mreža. Svaki
na in ima odre ene prednosti, ali i nedostatke. Stoga se odluka o na inu uzemljenja provodi posebno za
svaku trafostanicu, obzirom na specifi nost mreže priklju ene na trafostanicu.
Tretman zvjezdišta utje e i na pouzdanost opskrbe kupaca, što u uvjetima otvorenog tržišta s
elektri nom energijom dobiva sve ve u važnost. Osim tehni kog važan je i ekonomski pristup obzirom da
se pojedina rješenja mogu zna ajno razlikovati.
U radu su opisana rješenja koja se koriste u Elektroprimorju Rijeka. Tako er su predstavljeni
usvojeni kriteriji za odabir na ina uzemljenja, koji se koriste pri planiranju izgradnje novih trafostanica kao
i pri rekonstrukciji postoje ih trafostanica.

Klju ne rije i: uzemljenje zvjezdišta, Petersenova prigušnica, zaštita, kratki spoj, pouzdanost
opskrbe, SN mreža

NEUTRAL POINT TREATMENT IN DISTRIBUTION NETWORKS

SUMMARY

There are several different approaches to earthing a neutral point in MV networks. Every one has
certain advantages and disadvantages. Therefore, the approach varies from one substation to another
and is dependent on parameters of a network connected to specified substation.
Neutral point treatment affects the reliability of power supplied to a customer, which is of great
importance in conditions of open electricity market. Apart from technical, economical aspects must also
be taken into consideration, as the final solution might be greatly dependent on them.
This paper describes different solutions as used by Elektroprimorje Rijeka. In addition, the paper
provides the accepted criteria for choosing the way of earthing, which are used in planning the new
substations or in altering the existing ones.

Key words: neutral point earthing, Petersen coil, protection, short circuit, reliability of supply,
MV network

1
1. UVOD

Na in uzemljenja zvjezdišta ima velik zna aj za pogon mreže. Obzirom na razli ite vrste
uzemljenja u mreži se prilikom jednopolnih dozemnih kvarova mogu pojaviti razli ite vrijednosti i oblici
prenapona i struja kvara. Statisti ki podaci pokazuju da se u miješanim distributivnim mrežama naj eš e
pojavljuju upravo ti kvarovi. Ovisno o tretmanu zvjezdišta dozemni kvar predstavlja zemljospoj ili
jednopolni kratki spoj.
U po etnoj fazi razvoja, razdjelne srednjenaponske mreže u Hrvatskoj radile su u pogonu s
izoliranim zvjezdištem. Pri takvom pogonu ustanovljen je velik broj kvarova uzrokovanih unutrašnjim
prenaponima kod zemljospojeva. Stoga se je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stolje a, po
uzoru na rješenja iz francuskih razdjelnih mreža, najprije pristupilo uzemljenju 35 kV mreža preko
djelatnog otpora male vrijednosti, uz ograni enje struje jednopolnog kvara na 300 A ili 1000 A (ovisno o
karakteristikama mreža). Obzirom da se naponi dodira unutar i u okolini TS 110/35 kV i TS 35/10 kV
mogu relativno jednostavno održati u propisanim granicama, u razdjelnim 35 kV mrežama uglavnom
nema ve ih problema s uzemljenjem zvjezdišta.
Uslijed dobrih pogonskih iskustava s uzemljenjima 35 kV mreža, osamdesetih godina na sli an
na in prelazi se i na intenzivnije uzemljenje 10(20) kV mreža. Me utim problem uzemljenja zvjezdišta
10(20) kV mreža znatno je složeniji zbog mnogo strožih propisa o opasnim naponima dodira u TS
10(20)/0,4 kV i pripadnim niskonaponskim mrežama. Tehni ki propisi odre uju apsolutne iznose
potencijala koji se ovisno o vremenu isklapanja kvara, smiju pojaviti na uzemljiva ima TS 10(20)/0,4 kV.
Usvojena je praksa, da se kod provedbe uzemljenja 10(20) kV mreža preko djelatnog otpora male
vrijednosti, koriste otpornici nazivnih struja 150 A i 300 A.
Prijelazom 10 kV razdjelnih mreža na 20 kV naponsku razinu, te prijelazom na direktnu
transformaciju 110/20 kV (ve i obim mreže) i širenjem mreža uglavnom kabliranjem, kapacitivna
komponenta struje jednopolnog kratkog spoja zna ajno se pove ala u posljednjih dvadesetak godina [1].
Stoga u nekim 20 kV mrežama nije više zadovoljen uvjet radnog karaktera struje jednopolnog kvara (uvjet
za prihvatljivu razinu unutrašnjih prenapona). Tako er, porastom struje jednopolnog kvara otežavaju se
uvjeti za izvedbu uzemljenja TS 10(20)/0,4 kV, a povezani s opasnim naponima dodira. Slijedom
navedenog razvijala su se tehni ka rješenja za otklanjanje tog problema. Rješenja se zasnivaju na
kompenzaciji kapacitivne komponente struje jednopolnog kratkog spoja pomo u prigušnice smještene
izme u zvjezdišta i uzemljenja trafostanice. Uz to, otvaranjem tržišta elektri ne energije, pojavio se
zahtjev za ve om kvalitetom opskrbe elektri nom energijom. Ve u kvalitetu opskrbe uz odre ene uvjete
mogu e je posti i primjenom automatske kompenzacijske prigušnice ili shunt prekida a.

2. NA INI UZEMLJENJA ZVJEZDIŠTA

Pristup uzemljenju zvjezdišta srednjenaponskih mreža razlikuje se od države do države. Na na in

uzemljenja zvjezdišta utje u brojni imbenici. Jedan od osnovnih je veli ina kapacitivne struje. U Europi
se prije krenulo u sustavno kabliranje, te su se stoga posljedice velikih kapacitivnih struja (npr. nužan
prelazak pogona s maloohmskim uzemljenjem u pogon s rezonantnim uzemljenjem u Francuskoj) osjetile
prije nego u Hrvatskoj.
Velik broj korištenih na ina uzemljenja zvjezdišta u svijetu razlog je ustupaka izme u dva glavna i
me usobno suprotna zahtjeva [2]:
a) smanjivanje amplitude struje zemljospoja, što može uzrokovati teško e pri otkrivanju kvarova
b) dopuštanje ve ih amplituda struja zemljospoja, što olakšava detekciju zemljospoja, ali može
uzrokovati opasne napone dodira, a u tom slu aju je i pove an broj ispada
Na podru ju Elektroprimorja Rijeka koriste se etiri na ina uzemljenja zvjezdišta 20(10) kV mreža:
a) izolirano zvjezdište
b) maloohmsko uzemljenje
c) djelomi na kompenzacija
d) rezonantno uzemljenje
Uz problematiku uzemljenja zvjezdišta vezana je i primjena shunt prekida a obzirom da se sa
stajališta kvalitete opskrbe elektri nom energijom upotrebom istog može posti i sli an efekt kao
ugradnjom prigušnice (rezonantno uzemljenje).

2
2.1. Izolirano zvjezdište

Zvjezdišta 10(20) kV mreža u po etku su bila neuzemljena (izolirana). Danas je tendencija da se

takvi sustavi zbog svojih nedostataka napuštaju. U takvim sustavima zvjezdište je odvojeno od zemlje.
Jedini spoj sa zemljom ostvaruje se preko dozemnih kapaciteta dalekovoda i kabela. Pri nastanku
zemljospoja struje teku preko dozemnih kapaciteta zdravih faza (Slika 1.). Uz zanemarenje odvoda i
uzdužnih impedancija struja na mjestu kvara ovisi o kapacitivnoj struji mreže i o prijelaznom otporu.

20 kV sabirnice

IL3 svi zdravi vodovi

L3
IL2
L2

L1

Im

IC
'
U L2

IL2_ IL3_ U L2
IL2_ IL3_ U L1
Re
vod u kvaru U 0 = -U L1
IL3
IL2
L3 UL3
U0
L2

L1 Ik1 -IC '

U L3

' U ' U'

UL1 L2 L3

Slika 1. Prilike pri kvaru uz izolirano zvjezdište te vektorski dijagram napona i struja

Vektorski dijagram prikazan na Slici 1. vrijedi za tzv. metalni zemljospoj. Pri malim vrijednostima
prijelaznog otpora, napon zvjezdišta približno je jednak faznom naponu. Faktor prenapona u zdravim
fazama u stacionarnom dijelu kvara uz neki mali prijelazni otpor može iznositi do 1,9. U tranzijentnom
dijelu kvara faktor prenapona može imati znatno više vrijednosti u slu aju intermitiraju eg zemljospoja.
Prednosti mreža s izoliranim zvjezdištem:
a) prilikom zemljospoja, koji statisti ki predstavlja naj eš i kvar, u slu aju relativno male
kapacitivne struje dolazi do samogašenja kvara ukoliko je rije o prolaznom kvaru, odnosno
kvarni vod se u tom slu aju ne isklapa, te se time pozitivno utje e na kvalitetu opskrbe
elektri nom energijom
b) zbog relativno male struje zemljospoja, uvjeti za izvedbu uzemljiva a TS 20(10)/0,4 kV u
na elu nisu problemati ni
c) jednostavnost odnosno ekonomi nost izvedbe
Nedostaci mreža s izoliranim zvjezdištem:
a) u mrežama s izoliranim zvjezdištem mogu a je pojava intermitiraju ih prenapona, sa
relativno visokim faktorom prenapona, koji mogu uzrokovati dvostruki zemljospoj u drugim
dijelovima mreže
b) unutrašnji prenaponi su viši nego u uzemljenim mrežama
c) otežana je detekcija kvarova u odnosu na uzemljene mreže
d) kod ve ih kapacitivnih struja ne dolazi do samogašenja struja prolaznih zemljospojeva
Zbog opisanih nedostataka, prema postoje im propisima u Hrvatskoj srednjenaponske mreže
mogu biti u pogonu s izoliranim zvjezdištem uz uvjet da kapacitivne struje zemljospoja ne prelaze
vrijednosti navedene u Tablici I. Ukoliko kapacitivne struje prelaze navedene veli ine, preporu a se
razdvajanje mreža ili uzemljenje zvjezdišta.

3
 Tablica I. Grani ne vrijednosti dozvoljenih kapacitivnih struja

Nazivni napon mreže Un [kV] Kapacitivna struja I [A]

c

35 10
20 15
10 20

Za usporedbu, u njema kom propisu VDE 0228 (1987), kao maksimalna vrijednost struje
zemljospoja pri kojoj se smatra da su ostvareni uvjeti samogašenja u 20 kV mreži pri izoliranom
zvjezdištu navodi se vrijednost 35 A. S druge strane u finskoj literaturi [3] na osnovi uzoraka mjerenih
veli ina, navodi se da je ta granica znatno niža.

2.2. Maloohmsko uzemljenje

Osnovni cilj prelaska pogona iz sustava s izoliranim zvjezdištem u sustav s maloohmskim

uzemljenjem je smanjenje unutrašnjih prenapona i omogu ivanje pouzdanijeg rada zaštite. Osim toga,
time se tako er uklanja mogu nost pojave intermitiraju ih prenapona.
Prilikom odabira otpornika potrebno je uzeti u obzir dva u osnovi suprotna kriterija. S jedne strane
poželjna je što manja struja zbog nižih napona dodira, dok je s druge strane poželjno da struja ima što
ve i iznos, jer su u tom slu aju unutrašnji prenaponi koji prilikom kvarova naprežu izolaciju niži. Da bi
unutrašnji prenaponi bili unutar prihvatljivih vrijednosti, izborom otpornika treba se posti i pretežno radni
karakter struje kvara na mjestu jednopolnog kratkog spoja. To je mogu e ako je zadovoljen kriterij IR : IC
3 : 1. U težim uvjetima uzemljenja dozvoljava se uzimanje u obzir kriterija IR : IC 1,5 : 1. Za provedbu
maloohmskog uzemljenja 10(20) kV mreža tipizirani su otpornici nazivnih struja 150 A i 300 A. Ukoliko na
podru jima s visokim specifi nim otporom tla uz odgovaraju a isklopna vremena zaštitnih ure aja te uz
razumne troškove za poboljšanje uzemljiva a TS 20(10)/0,4 kV ne možemo ostvariti dovoljno niske
otpore uzemljenja, tada nije uputno primjenjivati maloohmsko uzemljenje, ve je potrebno zvjezdište
ostaviti izolirano ili izvršiti kompenzaciju kapacitivne struje.

20 kV sabirnice

IL3 svi zdravi vodovi

L3
IL2
L2

L1

Im

IC
'
U L2

IL2_ IL3_ U L2
IR IL2_ IL3_ U L1
vod u kvaru Re
IL3 U 0 = -UL1
R L3
U0 IL2 UL3
L2

L1
-IC '
U L3
Ik1
' U' U'
UL1 L2 L3

Slika 2. Prilike pri kvaru uz maloohmsko uzemljenje te vektorski dijagram napona i struja

Struja kvara sastavljena je iz kapacitivne i radne komponente. Iz vektorskog dijagrama prikazanog na

Slici 2., vidljivo je da se ta struja nalazi u III. kvadrantu u odnosu na referentni napon zvjezdišta.
Prednosti mreža s maloohmskim uzemljenjem:
a) jednostavna i pouzdana zaštita (u odnosu na sustav s izoliranim zvjezdištem)
b) intermitiraju i prenaponi se ne mogu pojaviti (smanjena vjerojatnost nastanka dvostrukog
zemljospoja)

4
 c) unutrašnji prenaponi niži (u odnosu na sustav s izoliranim zvjezdištem)
Nedostaci mreža s maloohmskim uzemljenjem:
a) svaki kvar pa tako i prolazni uzrokuju ispad napajanja, što je nepoželjno i ime se smanjuje
kvaliteta opskrbe elektri nom energijom
b) zbog ve e struje kvara (u odnosu na sustav s izoliranim zvjezdištem) otežani uvjeti za
uzemljiva e TS 20(10)/0,4 kV sa stajališta napona dodira, a posebno na podru jima s
visokim specifi nim otporom tla

2.3. Djelomi na kompenzacija

Više imbenika je utjecalo da su kapacitivne struje pojedinih 20 kV mreža u proteklih dvadesetak

godina (od kada se je sustavno pristupilo k maloohmskom uzemljenju zvjezdišta) znatno porasle.
Prijelazom 10 kV mreže na 20 kV naponsku razinu kapacitivna struja mreže pove ava se na dvostruku
vrijednost. Kapacitivna struja se tako er pove ava razvojem odnosno širenjem mreže i to posebice
kabliranjem. Iz kriterija za maloohmsko uzemljenje zvjezdišta IR : IC 1,5 : 1, pri upotrebi otpornika 150 A
proizlazi preporu ena vrijednost kapacitivne struje od 100 A, iznad koje je potrebno kompenzirati
kapacitivnu struju mreže.
Obzirom da je kapacitivna struja nekih 20 kV mreža premašila vrijednost 100 A uz maloohmsko
uzemljenje za predmetne mreže predloženo je tehni ko rješenje za kompenzaciju kapacitivne struje, koje se
sastoji od paralelnog spajanja ru no podesive prigušnice k postoje em maloohmskom otporniku (Slika 3.).

20 kV sabirnice

svi zdravi vodovi

IL3
L3
IL2
L2

L1

Im

IC
'
U L2

IL2_ IL3_ UL2

IR IL2_ IL3_ U L1
U 0 = -U L1 Re

vod u kvaru
IL3 Ik1 U L3
L R L3
U0 IL2 IL
L2
-IC '
UL3
L1

' U' U'

UL1 L2 L3

Slika 3. Prilike pri kvaru uz djelomi nu kompenzaciju te vektorski dijagram napona i struja

Takvim rješenjem postiže se djelomi na kompenzacija s preostalom jalovom strujom IL - IC 50

A, prilikom ega se zadržavaju sve ostale zna ajke maloohmskog uzemljenja te stoga nije potrebno
mijenjati zaštitne ure aje. Ru na regulacija provodi se u beznaponskom stanju.
Obzirom na veli inu induktivne struje sustav može biti u podkompenzaciji ili nadkompenzaciji, te se
stoga struja kvara može nalaziti u III. ili II. kvadrantu u odnosu na referentni napon zvjezdišta (Slika 3.).
U odnosu na automatsku kompenzacijsku prigušnicu, ru no podesiva prigušnica (u kombinaciji s
parelelnim maloohmskim otpornikom) nije predvi ena za gašenje prolaznih kvarova, ve služi samo za
kompenzaciju kapacitivne komponente struje, odnosno za ostvarivanje povoljnijih uvjeta uzemljenja TS
20(10)/0,4 kV (naponi dodira).
Prednosti mreža s djelomi nom kompenzacijom:
a) ekonomski vrlo povoljno rješenje u slu aju prethodnog uzemljenja zvjezdišta s maloohmskim
otpornikom

5
 b) nisu potrebna dodatna ulaganja u eventualne sanacije uzemljiva a TS 20(10)/0,4 kV (naponi
dodira)
c) unutrašnji prenaponi malo niži u odnosu na isti sustav s maloohmskim uzemljenjem (zbog
ponovnog zadovoljenja kriterija IR : IC 1,5 : 1)
d) nije potrebno mijenjati sustav zaštite (u odnosu na isti sustav s maloohmskim uzemljenjem)
e) obzirom da se zadržavaju zna ajke maloohmskog uzemljenja, tako er je isklju ena
mogu nost nastanka intermitiraju eg prenapona
Nedostaci mreža s djelomi nom kompenzacijom:
a) obzirom da se zadržavaju zna ajke maloohmskog uzemljenja, vrijede isti nedostaci kao kod
tog sustava uzemljenja

2.3.1. Primjenjena rješenja

Prve etiri (po dvije u TS) ru no podesive prigušnice u Elektroprimorju Rijeka (a ujedno i u cijelom
HEP-u) ugra ene su u TS 110/20 kV Lovran i TS 110/20 kV Matulji. Nakon toga ugra ene su još tri
prigušnice (po jedna u TS) u TS 35/20 kV Vrbovsko (Slika 4.), TS 35/20 kV Kupjak i TS 35/10 kV
Kraljevica, te naposlijetku još dvije u TS 110/20 kV Dunat.

Slika 4. Ru no podesiva prigušnica u TS 35/20 kV Vrbovsko

U po etku je korišten tip prigušnice sa nazivnom strujom 150 A (5 sec.) i tri odcjepa, te korakom
50 A (50-100-150 A), dok se je kasnije prešlo na prigušnicu s nazivnom strujom 300 A (5 sec.) i šest
otcjepa 50-100-150-200-250-300 A.

2.4. Rezonantno uzemljenje

Osnovni razlog za ugradnju automatskih kompenzacijskih prigušnica (Petersenovih prigušnica)

za rezonantno uzemljenje je pove anje kvalitete opskrbe elektri nom energijom sa vidika pouzdanosti
napajanja. Osim toga automatskom prigušnicom vrši se i kompenzacija kapacitivne struje mreže.
Prema na inu izvedbe automatske kompenzacijske prigušnice za rezonantno uzemljenje obi no
se dijele na:
a) kontinuirana automatska kompenzacijska prigušnica
b) stupnjevana automatska kompenzacijska prigušnica
Promjena induktiviteta kod kontinuirane automatske kompenzacijske prigušnice obi no se izvodi
pomo u pomi ne jezgre, a kod stupnjevane uklapanjem i isklapanjem pojedinih svitaka.
Pogon kontinuiranih prigušnica obzirom na radnu komponentu struje jednopolnog kratkog spoja
obi no se izvodi na jedan od sljede a tri na ina:
a) otpornik stalno isklju en (bez dodatnog otpora - tradicionalna izvedba)
b) paralelno priklju enje odgovaraju eg otpornika na sekundarnoj strani kompenzacijske prigušnice
c) paralelno priklju enje odgovaraju eg otpornika na primarnoj strani kompenzacijske prigušnice

6
 Naj eš e se otpornici priklju uju s odre enim vremenskim zatezanjem nakon nastanka kvara,
koje je dovoljno za samogašenje. Nakon priklju enja ostvarena je radna komponenta struje dovoljna za
proradu zemljospojne zaštite.
Pri stupnjevanoj izvedbi kompenzacijske prigušnice, otpornik je obi no stalno uklju en. Radna
komponenta struje kroz otpornik iznosi minimalno 20 A. Obzirom da grani na jalova preostala struja
obi no iznosi 35 A, struja kvara je pri uzemljenju sa stupnjevanom kompenzacijskom prigušnicom
ograni ena na 40 A. Prema istraživanjima provedenima u Francuskoj pri toj struji mogu e je
samogašenje kvarova.

20 kV sabirnice

IL3 svi zdravi vodovi

L3
IL2
L2

L1

Im

IC
'
U L2

IL2_ IL3_ U L2
IL2_ IL3_ U L1
IR Re
IL3
vod u kvaru
Ik1 U 0 = -U L1
L3
U0 IL2 UL3
L2

L1
IL
L R -IC '
U L3

' U' U'

UL1 L2 L3

Slika 5. Prilike pri kvaru uz rezonantno uzemljenje te vektorski dijagram napona i struja

Prednosti mreža s rezonantnim uzemljenjem (Slika 5.):

a) zahvaljuju i maloj struji kvara omogu eno je samogašenje kvarova, te stoga svaki kvar ne
uzrokuje ispad voda (usporedba s maloohmskim uzemljenjem), što pridonosi pove anju
kvalitete opskrbe elektri nom energijom
b) opasnost od previsokih potencijala na uzemljiva ima TS 20(10)/0,4 kV svedena na minimum
te stoga nisu potrebni izdaci za eventualno saniranje uzemljenja
c) prilikom gašenja elektri nog luka povratni napon sporije raste nego kod ostalih uzemljenja te
je stoga prag samogašenja pove an (eksperimentalno je utvr eno da iznosi 60 A); iz istog
razloga manji broj jednopolnih kvarova se razvije u višepolne kvarove, pa je tako er i s tog
aspekta broj kvarova manji kod rezonantnog uzemljenja nego pri izoliranom zvjezdištu (pri
jednakim uvjetima)
Nedostaci mreža s rezonantnim uzemljenjem:
a) slaba osjetljivost na visokoohmske kvarove (eventualna potreba za sofisticiranijom zaštitom)
b) kompenzacijska prigušnica s opremom predstavlja znatan investicijski trošak

2.4.1. Primijenjeno rješenje u TS 110/20 kV Crikvenica i TS 110/20 kV Krk

Zbog visoke vrijednosti kapacitivne struje na podru ju s visokim specifi nim otporom tla te
miješane mreže s relativno velikim brojem kvarova u trafostanicama TS 110/20 kV Crikvenica (IC = 253 A)
i TS 110/20 kV Krk (IC = 385 A) tijekom 2006. godine ugra ene su po dvije stupnjevane automatske
kompenzacijske prigušnice.

7
 TR. 1
20 MVA
110/20 kV
YNyn0d5

rastavna sklopka energetski dio upravlja ki dio

(izvan zgrade) (unutar zgrade)
S1
prijenos
DIC
podataka
utisni tr.
SAA
MTU N S2
CCIC
KP 1
SACO

=C1

NA SEKC. 2

=C2 =C3 =C4 =C5 =C6 =C7 =C8 =C9 =C10 =C11 =C12
sekcija 1

KT1 KOMP1 REZ. DOM RASA- NOVI REZ. SV.JEL.

5 ZDRAV. DNIK 2 10

Slika 6. Ugradnja automatske kompenzacijske prigušnice 1 u TS 110/20 kV Crikvenica

Sklop kompenzacijske prigušnice (prigušnica sa dodatnim elementima) spojen je izme u

sekundarnih priklju aka energetskog transformatora i uzemljenja trafostanice (Slika 6.).

Slika 7. Automatska kompenzacijska prigušnica u TS 110/20 kV Crikvenica

Pomo u cik-cak namotaja ostvaruje se umjetno zvjezdište. Izme u umjetnog zvjezdišta i

uzemljenja trafostanice priklju eni su pojedini otcjepi kompenzacijske prigušnice. S pomo u etiri otcjepa
(X40, X80, X160 i X320) mogu e je prigušnicu postaviti u 14 razli itih stanja, s induktivnom strujom
izme u 40 A i 560 A, s korakom 40 A.
Energetski dio kompenzacijske prigušnice sastoji se od:
a) namotaja u cik-cak spoju
b) same kompenzacijske prigušnice s razli itim otcjepima
c) utisnog transformatora
Pomo u sklopnika S2 (Slika 6.) utisni transformator je mogu e odvojiti od upravlja kog dijela, tj.
od ure aja za utiskivanje struje prilikom eventualnih radova u upravlja kom ormaru.

8
 Upravlja ki i nadzorni dio kompenzacijske prigušnice smješten je u ormaru unutar zgrade. Sastoji
se od sljede ih elemenata:
a) ure aj za utiskivanje struje (DIC)
b) ure aj za automatsku regulaciju prigušnice (SAA)
c) ure aj za upravljanje položajima prigušnice (CCIC)
U predmetnom ormaru nalazi se i dodatni ure aj za prikupljanje važnijih signala stanja
regulacijskog sustava, te daljinskog slanja istih.
Pomo u ure aja za utiskivanje struje i utisnog transformatora utiskuje se struja u mrežu i to
izme u jedne faze i zemlje. Utiskivanje se koristi za izra un kapacitivne struje mreže. Utiskivanje se vrši u
slu aju promjene uklopnih stanja mreže, odnosno ako se rezidualni napon pri tome promijeni za više od
30 V u vremenu od 60 sekundi.
Regulacija položaja prigušnice može se vršiti automatski ili ru no pomo u ure aja za automatsku
regulaciju i ure aja za upravljanje položajima prigušnice.

3. TRETMAN ZVJEZDIŠTA SN MREŽA U ELEKTROPRIMORJU RIJEKA

3.1. Kriteriji za uzemljenje zvjezdišta SN mreža

Temeljem višegodišnjeg iskustva s više razli itih vrsta uzemljenja zvjezdišta srednjenaponskih
mreža odre eni su kriteriji za uzemljenje zvjezdišta (Tablica II.).

Tablica II. Kriteriji za uzemljenje zvjezdišta srednjenaponskih mreža

Nazivni Kapacitivna struja
napon mreže Tip mreže Trafostanica Ic [A] Na in uzemljenja zvjezdišta
Un [kV]
maloohmsko uzemljenje
35 sve X/35 kV neovisno o veli ini - otpornik 70 , I = 300 A
R
maloohmsko uzemljenje
kabelska X/20(10) kV neovisno o veli ini - otpornik 40(20) , IR = 300 A
maloohmsko uzemljenje*
100 A - otpornik 80(40) , I = 150 A
R

20(10) TS 35/20(10) kV djelomi na kompenzacija*

100 A < Ic < 300
nadzemna - otpornik 80(40) , I = 150 A
R
ili mješovita A
- prigušnica: 100-150-200-250-300 A
rezonantno uzemljenje
TS 110/20(10) kV > 100 A - automatska kompenzacijska
prigušnica
* u slu aju ispunjenih posebnih uvjeta eventualno ugraditi shunt prekida
Pri tome tako er treba uzeti u obzir grani ne vrijednosti kapacitivnih struja iznad kojih se
preporu a uzemljenje zvjezdišta mreže, a koje su dane u Tablici I.

3.2. Stanje uzemljenja zvjezdišta SN mreža

Na osnovi definiranih kriterija provedeno je uzemljenje zvjezdišta u Elektroprimorju Rijeka. Stanje

uzemljenja po organizacijskim jedinicama i trafostanicama prikazano je u Tablici III.

9
 Tablica III. Stanje uzemljenja zvjezdišta SN mreža na podru ju Elektroprimorja Rijeka (2008. godina)
R.br. Organiz. jed. Trafostanica Transformator Shema uzemljenja Na in uzemljenja
maloohmsko
110/10 kV Sušak T1, T2 otpornik po TR
uzemljenje (20 )
maloohmsko
110/35 kV Krasica T1, T2 otpornik po TS
uzemljenje (70 )
maloohmsko
110/35 kV Rijeka (HE) T1, T2, T3 otpornik po TS
uzemljenje (70 )
maloohmsko
110/35 kV Pehlin T1, T2, T3 otpornik po TS
uzemljenje (70 )
djelomi na
35/10 kV Kraljevica T1, T2 otp. i prig. po TR
kompenzacija
10/20 kV Kraljevica T3 - izolirano zvjezdište
00 Sjedište
35/10 kV Krasica T1, T2 - izolirano zvjezdište
35/10 kV Mavrinci T1, T2 - izolirano zvjezdište
35/10 kV Grobnik T1, T2 - izolirano zvjezdište
35/10 kV Mavri T1 - izolirano zvjezdište
35/20 kV Mavri T2 - izolirano zvjezdište
35/10 kV Zamet T1, T2 - izolirano zvjezdište
35/10 kV Turni T1, T2, T3 - izolirano zvjezdište
35/10 kV Industrija T1, T2 - izolirano zvjezdište
35/10 kV Škurinje T1, T2 - izolirano zvjezdište
35/10 kV Centar T1, T2 - izolirano zvjezdište
35/10 kV Školji T1, T2, T3, T4 - izolirano zvjezdište
maloohmsko
110/35 kV Delnice T1, T2 otpornik po TS
uzemljenje (70 )
maloohmsko
35/20 kV Delnice T1, T2 otpornik po TS
uzemljenje (80 )
maloohmsko
35/20 kV Gerovo T1, T2 otpornik po TS
01 Pogon Skrad uzemljenje (80 )
maloohmsko
35/20 kV Vrata T1, T2 otpornik po TS
uzemljenje (80 )
djelomi na
35/20 kV Vrbovsko* T1, T2 otp. i prig. po TR
kompenzacija+shunt
djelomi na
35/20 kV Kupjak T1, T2 otp. i prig. po TR
kompenzacija
rezonantno
110/20 kV Crikvenica T1, T2 prigušnica po TR
uzemljenje
Pogon maloohmsko
02 110/35 kV Vinodol (HE) T1, T2 otpornik po TS
Crikvenica uzemljenje (70 )
maloohmsko
35/20 kV Novi T1, T2 element po TS
uzemljenje (80 )
djelomi na
110/20 kV Matulji T1, T2 otp. i prig. po TR
Pogon kompenzacija
03
Opatija djelomi na
110/20 kV Lovran T1, T2 otp. i prig. po TR
kompenzacija
maloohmsko
110/35 kV Lošinj T1, T2 otpornik po TS
uzemljenje (70 )
35/10 kV Lošinj 2 T1, T2 - izolirano zvjezdište
Pogon Cres-
04 35/10 kV Lošinj T1, T2 - izolirano zvjezdište
Lošinj
35/10 kV Cres T1, T2 - izolirano zvjezdište
35/10 kV Hrasta T1, T2 - izolirano zvjezdište
35/10 kV Osor T1 - izolirano zvjezdište
maloohmsko
05 Pogon Rab 110/20 kV Rab T1, T2 element po TR
uzemljenje (80 )
rezonantno
110/20 kV Krk (Gabonjin) T1, T2 prigušnica po TR
uzemljenje
maloohmsko
06 Pogon Krk 20/35 kV Krk (Gabonjin) T3 otpornik po TR
uzemljenje (70 )
djelomi na
110/20 kV Dunat T1, T2 otp. i prig. po TR
kompenzacija
* djelomi na kompenzacija u TS 35/20 kV Vrbovsko kombinirana je s shunt prekida em

10
4. ZAKLJU AK

Ne postoji jedinstven pristup uzemljenju zvjezdišta srednjenaponskih razdjelnih mreža, obzirom

da svaki sustav ima svoje prednosti i mane. U radu su iste analizirane. Tako er su definirani kriteriji
odabira pojedinih na ina uzemljenja zvjezdišta. Tendencija je da gradske mreže koje su uglavnom
kabelske 'ostanu' maloohmski uzemljene, dok se za ruralne mreže uglavnom preporu a djelomi na ili
potpuna kompenzacija.
Kapacitivne struje pojedinih 20 kV mreža na podru ju Elektroprimorja Rijeka dostigle su znatno
više vrijednosti od hrvatskog prosjeka, npr. 385 A (TS 110/20 kV Krk), 380 A (TS 110/20 kV Matulji), 253
A (TS 110/20 kV Crikvenica), 200 A (TS 35/20 kV Vrbovsko), 185 A (TS 35/20 kV Kupjak), itd.
Stanje je uglavnom posljedica prelaska ve eg dijela distributivnog podru ja s 10 kV na nazivni
napon 20 kV, te razvoja srednjenaponskih mreža uglavnom kabliranjem.
Uz visok specifi ni otpor tla na podru ju Primorja, pogon nekih mreža s izoliranim zvjezdištem
postao je ozbiljan tehni ki problem ije se rješavanje više nije moglo odlagati. Nužno je bilo provesti
kompenzaciju kapacitivne struje. Rješenje je u prvoj etapi na eno upotrebom ru no podesivih prigušnica
u beznaponskom stanju, koje se uz manje zahvate u postrojenju mogu paralelno priklju iti postoje em
tipiziranom otporniku za uzemljenje zvjezdišta. U slu aju da u trafostanici nije izvedeno uzemljenje
zvjezdišta, tada se istovremeno ugra uje otpornik i paralelna prigušnica.
U podru jima gdje je uz visoke kapacitivne struje utvr en relativno velik broj dozemnih kvarova
upotrijebljena je automatska kompenzacijska prigušnica. Ista predstavlja naprednije tehnološko rješenje,
ali zahtijeva znatno ve a ulaganja.
Alternativno rješenje koje djelomi no može zamijeniti automatsku prigušnicu, ali je sa stajališta
ulaganja znatno povoljnije je kombinacija shunt prekida a i djelomi ne kompenzacije. Ako je rije o
podru ju u kojem nema ve ih problema s otporima uzemljenja TS 20(10)/0,4 kV, tada se može upotrijebiti
samo shunt prekida (pretežno nadzemne mreže). Za istog je potrebno izdvojiti približno dva puta manja
sredstva nego za automatsku kompenzacijsku prigušnicu. Prilikom ugradnje shunt prekida a tako er se
moraju uzeti u obzir kriteriji za njegovu ugradnju.
Temeljem opisanih kriterija za na in uzemljenja pristupilo se sustavnom uzemljenju zvjezdišta SN
mreža. Danas su zvjezdišta svih 20 kV mreža na podru ju Elektroprimorja uzemljena i to maloohmskim
uzemljenjem, djelomi nom kompenzacijom ili rezonantnim uzemljenjem. Preostale mreže koje i dalje rade
u pogonu s izoliranim zvjezdištem su one, u kojima još nije izvršen prijelazak na 20 kV naponsku razinu.

LITERATURA

[1] R. , "Modeliranje srednje napetostnega omrežja za potrebe simulacij enopolnih zemeljskih

stikov“, Fakulteta za elektrotehniko, Ljubljana, 2005.
[2] I. G. Kuliš, "Rezonantno uzemljenje neutralne to ke srednjenaponskih mreža za distribuciju
elektri ne energije“, FER, Zagreb, 2003.
[3] S. Hänninen, et al. "Earth faults and related disturbances in distribution networks", IEEE PES
SM2001, Vancouver, Canada, 2001.
[4] S. Žutobradi , M. Damiani , "Koncepcija uzemljenja zvjezdišta mreža 10(20) kV u budu nosti“,
Energija, god. 48, 1999.
[5] D. Griffel, et al., "A new deal for safety and quality on MV networks“, IEEE Transactions on Power
Delivery, Vol. 12, No. 4, October 1997.
[6] J. Bizjak, "Dinami na i stati na analiza ozemljevanja nevtralne to ke energetskega transformatorja
v razdelilnem omrežju Slovenije", Fakulteta za elektrotehniko, Ljubljana, 2005.

11