UNIVERZITET U SARAJEVU

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA ELEKTROENERGETIKU

MONITORING I ODRŽAVANJE ELEKTROENERGETSKIH SISTMA

(ETF EEI MOEES 51050)

LABORATORIJSKA VJEŽBA 05

Ispitivanje prekidača mjerenjem otpora kontakata i mjerenjem vremena

uklopa i isklopa i nesinhronizma polova prekidača

autori:
mr.sc. Emir Fočo, dipl.ing.el
dr.sc. Vedad Bečirović, dipl.ing.el

godina: 2019. godina, Sarajevo.

1. Uvod
Visokonaponski prekidač je sklopni aparat koji služi za uklapanje, trajno voĎenje i prekidanje
pogonskih struja te kratkotrajno voĎenje i prekidanje struje kratkog spoja.
Prekidač se dimenzionira prema kratkospojnoj prekidnoj moći Ip koja vrijedi uz cosφ ≥ 0,15.
Kratkospojna uklopna moć obično iznosi Iukl = 2,5 Ip. Prijelaz iz jednog u drugo stanje ne smije
izazivati velike prenapone u elektroenergetskoj mreži. Na životni vijek prekidača najveći utjecaj
imaju broj isklopa i veličina struje pri isklopu, a najčešći kvarovi na prekidaču nisu proboji izolacije
nego mehanički kvarovi i kvarovi u upravljačkim krugovima.
Tokom vremena eksploatacije prekidači su izloženi različitim vrstama naprezanja koja se mogu
podijeliti na: električka, mehanička, toplinska i hemijska.
Najznačajnija električna naprezanja su posljedica atmosferskih i sklopnih prenapona, prijelaznih
povratnih prenapona uslijed prekidanja struje i povišenih napona industrijske frekvence.
Mehanička naprezanja su uzrokovana mehaničkim silama kod sklopnih operacija, dinamičkim
naprezanjima kod struja kratkih spojeva i vibracija usljed potresa.
Toplinska naprezanja su posljedica zagrijavanja usljed nazivnih i struja kratkih spojeva i visokih
temperatura okoline.
Hemijska naprezanja nastaju uslijed produkata raspadanja pri gorenju električnog luka i utjecaja
vlage.
Kako bi se navedeni štetni utjecaju na vrijeme otkrili vrši se odgovarajuća dijagnostika.
Dijagnostika sklopnih aparata je pravovremeno i periodično ispitivanje aparata i njegovih
sastavnih dijelova s ciljem procjene pouzdanosti daljnjeg pogona ili preporuke za njegovo
servisiranje. Sastoji se od periodičnih pregleda, ispitivanja i monitoringa rasklopnog aparata.

Dijagnostička ispitivanja VN prekidača obuhvataju:

 mjerenja vremena sklopnih operacija (O-C-O), sinhronizma polova, dinamičkog kontaktnog
otpora i dr.,
 provjeru zagrijavanja prekidača kontrolom padova napona glavnih strujnih krugova i mjerenje
temperature u pogonu,
 provjeru prisutnosti produkata razlaganja i sadržaja vlage u SF6 gasu,
 provjeru curenja SF6 gas,
1
  provjeru blokada.

Dijagnostička ispitivanja VN prekidača

Dijagnostička ispitivanja su uporedna ispitivanja karakterističnih parametara aparata kako bi se

potvrdila njegova funkcionalnost. Izmjerene veličine se uporeĎuju sa specificiranim ili prethodno
imjerenim veličinama (tokom rutinskih ispitivanja ili ispitivanja prije puštanja u pogonu). Vrše se
obično u beznaponskom stanju aparata, s tim da se neka ispitivanja obavljaju i u pogonu.

Mjerenje sklopnih vremena se vrši za operacije O, C, O-C, C-O i O-C-O. Istovremeno se vrši
mjerenje struje i napona uključnih i isključnih svitaka prekidača, brzine kontakata, kontaktni otpor i
vibracije.
Ispitivanje se provodi ispitnim ureĎajem namjenjenim za ovu vsrtu dijagnostike (Circuit Breaker
Analyzer System) npr. Programma Electric AB Švedska, tip ureĎaja TM 1600 ili1800 ili sličnim
ureĎajem drugog proizvoĎača.

Circuit Breaker Analyzer System TM 1800 Shema spoja

Mjerenje zagrijavanja prekidača se vrši mjerenjem padova napona glavnih strujnih krugova i
mjerenjem zagrijavanja kontaktnih i spojnih mjesta kada je prekidač u pogonu i pod opterećenjem.
2
Za mjerenje padova napona se koristi neki od raspoloživih ispitnih ureĎaja (mikroommetar) sa
stabilnim strujnim izvorom od minimalno 50-100 A, a za mjerenje zagrijavanja termovizijska
kamera.

U nastavku su detaljnije objašnjena ispitivanja spomenuta u naslovu vježbe.

2. Mjerenje otpora kontakata (mjerenje padova napona)

Mjerenje električnog otpora primarnog kruga je uobičajena metoda za ocjenu mogućnosti
provoĎenja struje aparata u postrojenju. Povećana ili promjenjiva otpornost ili velika razlika izmeĎu
vrijednosti dobivenih u tri faze su indikacija mogućih problema provoĎenja struje sklopnog aparata,
odnosno prekidača.
Mjerenje otpora glavnog strujnog puta vrši se U-I metodom pomoću strujnih i naponskih
priključaka na svim polovima prekidača koji je isključen iz pogona. Mjerna struja se narine iz
strujnog izvora, a otpor se odreĎuje metodom "četiri tačke" tj. spajanjem na vanjske tačke kablove
sa strujnog izvora i na unutrašnje tačke kablove sa ureĎaja za mjerenje napona. Vidjeti sliku 1.

Slika 1. Mjerenje otpora metodom "četiri tačke"

Da bi se dobio pad napona dovoljno visok da bi se odredila otpornost s razumnom tačnošću,

preporučljivo je narinuti DC struju iznosa od najmanje 50 do 100 A. U slučajevima u kojima su i
otpor i mjerna struja niski, termoelektrični efekti mogu znatno utjecati na rezultate mjerenje. Dalje,
kontaktna mast, različiti produkti dekompozicije i druge tvari prisutne na kontaktnoj površini
povremeno mogu dovesti do nastanka otpornosti koja je ovisna o amplitudi struje. Niže vrijednosti
otpora se dobivaju kada struja većeg iznosa grije kontaktnu površinu. Zbog navedenih razloga
mjerenja otpora na strujama nižim od nominalne može dati pogrešne rezultate. Zbog toga za
sklopne aparate s nominalnom strujom tereta od nekoliko kA preporučljivo je da se za mjerenje
koriste struje od najmanje nekoliko stotina ampera.

Vrijednosti otpora kontakata dobivene na modernim sklopnim aparatima, npr. SF6 prekidačima sa
posrebrenim glavnim kontaktima obično su u opsegu od 10 do 100 μΩ. Uobičajene tvorničke
vrijednosti otpora kontakata visokonaponskih SF6 prekidača nakon 10000 mehaničkih sklopnih
operacija su 25-30 µΩ (kod nekih tipova prekidača i do 50 µΩ). Slične vrijednosti su i kod
srednjenaponskih vakuumskih prekidača. Kod starijih tipova malouljnih visokonaponskih prekidača
prema preporukama proizvoĎača ove vrijednosti se normalno kreću i do 150 µΩ.
Kod prekidača u višegodišnjoj eksploataciji dozvoljene su i nešto veće vrijednosti otpora kontakata
(reda nekoliko 100 µΩ).

Mjerenje otpora je jednostavan, direktan, brz i pouzdan metod za provjeru sposobnosti provoĎenja
struje sklopnog aparata. Metoda se može primijeniti i za kontrolu otpora konakata na rastavljačima i
sabirnicama.
3
Tumačenje rezultata mjerenja se vrši poreĎenjem s tvorničkim rezultatima i preporukama
proizvoĎača, rezultatima ranijih mjerenja na istom prekidaču i s rezultatima mjerenja na sličnim
prekidačima u sistemu.
Ukoliko rezultati ukazuju na značajno povećanje otpora vrši se revizija kontaktnog sistema
(čišćenje ili zamjena kontaktnih pera i vrha kontaktne šipke i sl.) i ponovno mjerenje.
Instrumenti za mjerenje otpora kontakata se nazivaju mikroommetri, shodno mjerenoj vrijednosti
otpora. Mikroommetri koji se najčešće koriste kod nas su tip MOM 200A, MOM 400A i MOM
600A, proizvoĎača Programma ili Megger, koji se razlikuju samo po snazi strujnog izvora.
UreĎaj ima regulacioni struji izvor od 0-200/400/600 A DC, napona 115 ili 230 V sa pripadajućim
šentom i ugraĎenim A-metrom i ohmmetrom za direktno očitavanje mjerenih vrijednosti. Mjerni
opseg ureĎaja je 0-2000 µΩ sa rezolucijom od 1 µΩ, tačnosti ± 1%. UreĎaj je opremljen i
priključnim strujnim kablovima presjeka 50 mm2 i osjetljivim kablovima naponske grane presjeka
2,5 mm2 dužine po 5 m.

Mikroommetar MOM 600A, Programma sa priključnim kablovima

U narednoj tabeli su date neke tipične izmjerene vrijednosti otpora kontakata na terenu
visokonaponskih SF6 123 kV i 420 kV prekidača koji su najviše zastupljeni u našim objektima.

Nazivni Godina Izmjerena Preporuka

napon Tip prekidača proizvodnje vrijednost proizvoĎača
(kV) (µΩ) (µΩ)
420 kV SB6-2Y „Magrini“ 2002 L1: 94
(dva prekidna elementa L2: 98 < 32
po polu) L3: 96
420 kV SFE 16/19H „E“ 1979 L1: 254
(četiri prekidna elementa po L2: 255
polu) L3: 240
420 kV SFE 16/19H „E“ 1979 L1: 1120
(četiri prekidna elementa po L2: 422
polu) L3: 395
123 kV SFE 11/18H „E“ 1978 L1: 44
L2: 50 < 66
L3: 48
123 kV SFE 11/18H „E“ 1978 L1: 51
L2: 51 < 66
L3: 46
123 kV SFE 11/18H „E“ 1978 L1: 98
L2: 96 < 66
L3: 96
123 kV SFEL 12 „E“ 1997 L1: 80
L2: 97 < 50
L3: 415
123 kV SFEL 12 „E“ 1997 L1: 78
L2: 82 < 50
L3: 63
123 kV LTB 145 „ABB“ 1997 L1: 42
L2: 41 < 40
L3: 48
123 kV LTB 145 „ABB“ 1996 L1: 39
4
 L2: 38 < 40
L3: 37
123 kV S1-123 „Alstom“ 1999 L1: 27
L2: 26 < 30
L3: 29

U narednoj tabeli su date neke tipične izmjerene vrijednosti otpora kontakata na terenu za starije
izvedbe srednjenaponskih malouljnih 12 i 36 kV prekidača proizvoĎača Energoinvest.

Nazivni Godina Izmjerena Preporuka

napon Tip prekidača proizvodnje vrijednost proizvoĎača
(kV) (µΩ) (µΩ)
12 kV HG 4/8H „E“ 1981-84 L1: 31
L2: 29 < 42
L3: 27
12 kV HG 4/9H 1981-84 L1: 34
L2: 31 < 42
L3: 29
12 kV HG 4/7C „E“ 1981-84 L1: 59
L2: 52 < 72
L3: 61
12 kV HG 4/7C „E“ 1981-84 L1: 57
L2: 55 < 72
L3: 55
12 kV HG 4A/8C „E“ 1981-84 L1: 39
L2: 40 < 72
L3: 38
36 kV HG 7A/9F „E“ 1976-81 L1: 42
L2: 41 < 75
L3: 44

U narednoj tabeli su date neke tipične izmjerene vrijednosti otpora kontakata na terenu novijih
vakuumskih 12 i 36 kV prekidača.

Nazivni Godina Izmjerena Preporuka

napon Tip prekidača proizvodnje vrijednost proizvoĎača
(kV) (µΩ) (µΩ)
36 kV 3AH „Siemens“ 1997 L1: 22
L2: 21 < 35
L3: 18
36 kV VBF „ABB 2007 L1: 22
L2: 21 < 25
L3: 23
36 kV 3AFO „Siemens“ 1997 L1: 33
L2: 34 < 35
L3: 49
12 kV 3AH „Siemens“ 1997 L1: 25
L2: 24 < 35
L3: 24
12 kV VD4 „ABB“ 2005 L1: 24
L2: 21 < 60
L3: 23

5
3. Mjerenje radnih vremena (vremena uklopa i isklopa) i nesinhronizma polova
Svako sklapanje velikih struja, u slučaju neuspješnog isklapanja prekidača, može završiti
katastrofalno. Dijagnostičkim ispitivanjem sklopnih vremena i nesinkronizma polova omogućava se
otkrivanje potencijalnih kvarova na vrijeme. Ispitivanje sklopnih vremena obuhvaća ispitivanja
sljedećih vremena: uklop (C), isklop (O), isklop-uklop (O-C), uklop-isklop (C-O), isklop-uklop-
isklop (O-C-O).

Pod vremenom isklopa podrazumijeva se vremenski period od uzbude isklopnog svitka do trenutka
otvaranja kontakata u sva tri pola. Vrijeme uklopa je vremenski period od uzbude uklopnog svitka
do trenutka zatvaranja u sva tri pola. Vrijeme uklop-isklop podrazumijeva vremenski period od
trenutka zatvaranja kontakata prvog pola tokom operacije uklopa do trenutka otvaranja kontakata u
sva tri pola tokom operacije isklopa. Isklopni svitak je potrebno uzbuditi u trenutku zatvaranja
kontakta tokom operacije uklopa (CO-operacija bez vremenskog zatezanja).

Mjerenje radnih vremena, npr. vrijeme od kada prekidač dobije komandni signal do kada se
kontakti razdvoje ili spoje je na neki način jednostavna alternativa snimanja krive hoda kontakata.
Obje metode će otkriti vremenske devijacije (odstupanja) što je u većini slučajeva izazvano
problemima mehaničke prirode.

Tačno mjerenje radnih vremena se obično koristi kao periodična provjera tako da se sklopni aparat
isključuje iz pogona. Obično se ovaj parametar dobiva kada se kroz ispitni objekat narine struja
(nekoliko ampera DC pri nekoliko volti), a zatim se odreĎuje u koje vrijeme se vrijednost napona na
kontaktima prekidača mijenja s nule na primijenjeni napon i obratno. Lučni kontakti na nekim
tipovima prekidača mogu imati prilično veliku otpornost, što može zahtijevati snažnije testne
signale. Kod prekidača sa nekoliko prekidnih komora u seriji potrebno je posjedovati posebne
strujne izvore i snimanje napona za svaku komoru. Tačnost od jedne desetine milisekunde je više
nego dovoljna i moguće ju je lako postići.

Pored mjerenja vremena uklopa i isklopa, druga mjerenja radnih vremena se mogu koristiti u
dijagnostičke svrhe sklopne funkcije. Ova mjerenja uključuju vrijeme trajanja luka, vrijeme od
trenutka davanja signala za isklop do trenutka gašenja luka (break time), vrijeme potrebno za
razdvajanje/spajanje lučnih kontakata, vrijeme trajanja luka prilikom uklopa (pre-arcing time)
(vidjeti sliku ispod.), ali za ovo su potrebni mnogo kompleksniji senzori i sistemi za prikupljanje i
obradu podataka.

Definicija vremenskih veličina u skladu IEC rječnikom

6
Većina modernih prekidača pokazuje veoma male promjene u svojim radnim vremenima. Na
primjer, vremena ukopa i isklopa prekidača s motorno opružnim pogonskim mehanizmom se mogu
konzistentno mijenjati za manje od 1-2 ms tokom godina. Veće promjene su normalne kod
prekidača s hidrauličnim ili pneumatskim pogonom posebno kada se uporede mjerenja na
prekidačima postavljenim na otvorenom pri hladnom i toplom vremenu.
Tipično vrijeme isklopa savremenih prekidača je reda 30 ms, a uklopa 60-100 ms sa odgovarajućim
tolerancijama

Kriterij o razlici izmeĎu normalnih i nenormalnih vremena mora biti baziran na iskustvu i
poznavanju ispitivanog aparata. Neki, ali ne i svi proizvoĎači, uključuju u svoje specifikacije radna
vremena s tolerancijama (tolerancija je obično ± 5 ms kod isklopa i ± 10-12 ms kod uklopa). Ovo je
velika prednost za neiskusnog korisnika prilikom interpretacije rezultata mjerenja.

Mjerenje radnih vremena prekidača, posebno periodične provjere vremena uklopa i isklopa, lahko
su izvodive i uobičajeno se provode. Ovo je korisna tehnika kao dijagnostički test ukupnog stanja
ureĎaja. Ipak, ukoliko se pronaĎu bitnije razlike u vremenima, potrebno je primjeniti mnogo
sofisticiranije dijagnostičke tehnike, kao što je mjerenje krive hoda kontakata, da bi se ustanovilo
šta ih je uzrokovalo. Pored toga, normalna radna vremena ne garantuju da je prekidač u dobrom
stanju jer se neki tipovi kvarova mogu razviti bez utjecaja na vremena uklopa i isklopa prekidača.

Termin nesinhronizam polova se obično odnosi na razliku u radnim vremenima izmeĎu tri pola
prekidača prilikom vršenja iste operacije. Za razliku od radnih vremena, u uvom slučaju je potrebno
vršiti sinhronizovano prikupljanje podataka sa sva tri pola prekidača. Snimanje nesinhronizma
polova je jednostavna i široko primijenjena dijagnostička tehnika koja se najčešće primjenjuje
periodično.
Zavisno od tipa prekidača vrijeme nesinhronizma polova je obično manje od ±2,5 ms kod
isključenja i ±4 ms kod uključenja kod većine savremenih visokonaponskih prekidača.
IEC preporučuje da nesinhronizam polova prekidača pri uklopu i pri isklopu ne smije biti veći od
poluperiode nominalne frekvencije ukoliko drugačije ne specificira proizvoĎač. Mnogi proizvoĎači
i korisnici imaju strožije zahtjeve, tako da oni, npr., postavljaju maksimalnu prihvatljivu devijaciju
u vremenima isklopa na 5 ms.

U praksi se mjerenje nesinhronizma polova uobičajeno vrši istovremeno s mjerenjem radnih

vremena. Kao ureĎaj za mjerenje radnih vremena i nesinhronizma polova prekidača se u našem
slučaju koristi spomenuti ureĎaj tip TM 1600 Programma Electric AB Švedska.

U nastavku je dat primjer ispitnog izvještaja mjerenja radnih vremena uklopa i isklopa prekidača i
nesinhronizma polova jednog 123 kV prekidača dobivenog ispitnim ureĎajem TM 1600.

7
Mjerena vremena isklopa prekidača u sve tri faze su oko 30 ms s nesinhronizmom polova manjim
od 1 ms, a vremena uklopa oko 70 ms s nesinhronizmom polova manjim od 3 ms.

Vremena isklopa Vremena uklopa

4. Ostale aktivnosti na održavanju

Pored spomenutih ispitivanja na VN prekidačima, u ukviru planskih radova na održavanja opreme,
obavljaju se i druge aktivnosti održavanja kroz periodične preglede, revizije i remonte.
U narednoj tabeli su navedene, zavisno od tipa aparata, neke od planskih aktivnosti održavanja VN
prekidača s definisanim rokovima održavanja u skladu sa Pravilnikom o održavanju elemenata
prijenosne mreže koji se primijenjuje u Elektroprenosu BiH.

Tabela VNO-10/2
TRANSFORMATORSKE STANICE
Izdanje: 1.2
VISOKONAPONSKA OPREMA
PREKIDAČ SA SF6 PLINOM 123 kV, 245 kV i 400 kV
Datum: 10. 2007.
Rokovi
POPIS RADOVA
Pregled Revizija Remont
1. Provjera tlaka plina SF-6 7D
2. Provjera sadržaja vlage u plinu SF-6 8 G**
3. Provjera sadržaja produkta razlaganja plina SF-6 8 G**
4. Čišćenje vanjskih površina izolatora 4 G*
5. Provjera električnih primarnih veza 4G
8
 6. Mjerenje pada napona na priključcima 4G
7. Provjera radnog hoda prekidača 4 G**
8. Mjerenje vremena uklopa i isklopa 4 G**
9. Otvaranje lučnih komora, pregled, čiščenje i uređenje
8 G**
kontakata
10. Provjera istrošenosti kliznih ploha, svornjaka i
8 G**
ležajeva
11. Provjera ispravnosti izolatora, naprsline, prelomi,
4G
brtvljenje, pričvršćenje
12. Provjera uzemljenja 4G
13. Provjera učvršćenja na konstrukciju 4G
14. Provjera istovremenosti sklapanja polova prekidača 8 G**
15. Provjera električnih komandi preko relejne zaštite G
16. Zaštita metalnih dijelova od korozije po potr.
17. Pregled termovizijskom kamerom G
* U aerozagađenim zonama G
** Prema uputama proizvođača
D - dan; M - mjesec; G - godina

Tabela VNO-9/1
TRANSFORMATORSKE STANICE
Izdanje: 1.2
VISOKONAPONSKA OPREMA
MALOULJNI PREKIDAČ 110, 220, 400 kV
Datum: 10. 2007.
Rokovi
POPIS RADOVA
Pregled Revizija Remont
1. Provjera nivoa i boje ulja 7D
2. Pregled propuštanja ulja 7D
3. Provjera električnih primarnih veza 3G
4. Pregled izolatora, naprslina, zalivenosti i
M
pričvršćenja
5. Ispitivanje i eventualna zamjena ulja 6 G**
6. Otvaranje lučnih komora, pregled, čišćenje i uređenje
6 G**
kontakata
7. Mjerenje hoda kontaktnog noža i prodiranje u
6 G**
kontaktnu ružu
8. Mjerenje hoda kontaktnog noža i prodiranje u
6 G**
kontaktnu ružu
9. Provjera istovremenosti sklapanja polova prekidača 6 G**
10. Čišćenje vanjskih površina izolatora 3 G*
11. Provjera rada i podešavanje signalne sklopke 3G
12. Ispitivanje prekidača relejnom zaštitom G
13. Provjera uzemljenja 3G
14. Provjera učvršćenja prekidača na konstrukciju 3G
15. Zaštita metalnih dijelova od korozije po potr.
16. Mjerenje padova napona na priključcima 3G
17. Provjera mrežica na otvoru za ispuštanje plinova 3G
18. Funkcionalno ispitivanje prekidača 3G
19. Pregled termovizijskom kamerom G
* U zoni aerozagađenja G
** prema preporuci proizvođača, broju operacija i stanju uljokaza
D - dan; M - mjesec; G - godina