Uvod u osjete

Gustav Fechner - osnivač psihofizike, 1860. "Elementi psihofizike"

- psihofizika - grana psihologije koja proučava odnose između intenziteta podražaja i intenziteta
osjeta (doživljaja)

- podražaj - energija koja stiže do receptora u osjetilima (može biti fizikalna, kemisjka,
elektromagnetska, mehanička)

- osjeti - osnovni kognitivni procesi, omogućuju orjentaciju u vremenu i prostoru

- dijelovi osjetilnog sustava: osjetilo, senzorni živac, senzorni dio mozga
- nastanak osjeta:
1. podražaj dolazi do osjetila
2. receptori na osjetilu transdukcijom pretvaraju energiju u živčani impuls
3. aferentnim/senzornim živčanim putem osjet stiže do centra u mozgu
4. u mozgu se odvija integracija i donošenje odluke

- apsolutni limen
- najmanja mjera podražaja koja izaziva osjet u 50% slučajeva
- npr. donja granica koju naše uši mogu čuti
- diferencijalni limen
- najmanja razlika između dva podražaja koju možemo primijetiti u 50% slučajeva
- npr. razlika između dvije note
- limen se mijenja tijekom života; slabi ovisno o umoru, bolesti
- Weberov zakon - intenzitet podražaja se mora promijeniti za konstantan iznos da bismo mogli
primjetiti promjenu (2% težina, 8% svjetlina, 14% dodir, 15% glasnoća, 20% okus)

Osjetila
Svojstva osjetila:
- adaptacija
- kod duže izloženopsti podražaju, smanji se intenzitet osjeta
- npr. prostorija u kojoj se sprema hrana
- perzistencija
- pojava kada osjeti traju neko vrijeme i nakon što je prestao podražaj
- slika kod odraslih ostaje 0.5s a kod djece 2s
- npr. kada skinemo narukvicu osjetimo kao da nedostaje
- osjetna rekuperacija
- povećanje osjetljivosti osjetila zbog sve slabijih podražaja
- npr. vid u mraku
- kontrast
- pojava kada je isti podražaj u različitom okruženju različito doživljen
- npr. pored košarkaša izgledamo nisko, a pored nižih osoba izgledamo visoko

Receptori
- prema smještaju: ekstoreceptori, interoceptori, proprioceptori
- prema adaptaciji: fazički (podložni adapraciji) i tonički (ne adaptiraju se)
- prema vrsti energije:
- elektromagnetski (vid)
- kemoreceptori (njuh, okus)
- mehanoreceptori (sluh, osjećaj težine)
- termoreceptori (dodir)
Okus
11
- kod doživljavanja okusa važan je i miris
- podražaj: kemijske supstance
- na jeziku oko 10000 receptora
- okusi: slano, slatko, kiselo, gorko, umami
- mijenja se i ovisi o okolnosti npr. temperaturi

Njuh
- podražaj: kemijske molekule koje isparavaju iz supstanci
- čovjek ima oko 1000 različitih njušnihreceptora
- mirisi - rezultat istodobnog rada više receptora

Sluh
- podražaj: zvuk u rasponu 0-140db
- 140db je početak zone oštećenja a pri 150db je gubljenje sluha

Vid
- dominantno osjetilo; 90% informacija na koje obraćamo pažnju
- podražaj: svjetlost valne duljine 400-700nm
- boje - različite valne duljine elektromagnetskog zračenja
- predemt zrači jedan val dok ostale upija, ako zrači više valnih duljina mozak to percipira kao smeđu
ili ružičastu boju
- poremećaji vida: daltonizam - najčešći, nerazlikovanje boja
- receptori na oku: štapići (detekcija predmeta), čunjići (poboljšanje oštrine vida, razlikovanje boja)

Kožna osjetila
- nejednako raspoređeni po cijeloj koži
- dodir, toplo, hladno, bol
- konačni osjet - daje informacije koje se ne mogu dobiti vidom

Osjetila za ravnotežu (vestibularna osjetila)

- u unutarnjem uhu
- osjet izaziva pokretanje tekućine u unutrašnjem uhu koje podražuje receptorske dlačice nakon čega
slijedi transdukcija
- radi automatski i nismo ga svjesni

Kinestetička osjetila
- receptori u cijelom tijelu: mišići, tetive, zglobovi
- stalno u mozak šalju informacije o položaju tijela i pokretima
- da nema ovih osjeta ne bismo mogli pomaknuti dio tijela ako ga ne vidimo

Percepcija
- složeni kognitivni (spoznajni) proces
- pridavanje smisla osjetima
- percepcija je važna jer posreduje između podražaja i spoznaje
- percepcija je složen, dinamičan i automatski proces
- percepcija - složeni automatski proces kojim integriramo podatke iz više osjetilnih sustava i dajemo
im značenje

Važnosti percepcije
- deprivacijom nastaje poremećaj opažanja pa se mogu javiti halucinacije
- preopterećenost povećava umaranje, rastresenost, razdraženost, slabi reagiranje na okolinu
Funkcije percepcije
a) rekognicija - prepoznavanje predmeta 12
 - ovisi o ulaznim procesima - primanje podražaja iz osjetila, kontekst podražaja
- ovisi o silaznim procesima - pojmovi iz pamćenja
- npr. ako prepoznajemo marke automobila, lakše ih prepoznajemo u gužvi
- pamćenje u procesu percepcije može iskriviti izvorni doživljaj
b) lokalizacija - smještaj predmeta u prostoru, ovisi o znakovima dubine

Selektivnost percepcije
- neke podražaje percipiramo, a neke zanemarujemo ovisno o čimbenicima koji utječu na percepciju
- coctail party effect - sposobnost da zanemarimo više sušnih podražaja i koncentriramo se na jedan
- npr. izdvajanje glasa sugovornika od ostalih glasova na zabavi

Čimbenici koji utječu na percepciju:

- fizikalni
- uvjeti percipiranja: vremenski uvjeti, buka, svjetlost…
- npr. drugačije percipiramo grad ako je sunčano ili kišno
- kontekst - npr. pored visokog čovjeka prosječni ljudi izledaju nisko
- biološki - individualni apsolutni i diferencijalni limen, unutarnja stanje organizma (umor, glad…), dob
- psihološki
- očekivanje - vidimo ono što očekujemo vidjeti zbog konteksta koji nas usmjerava
- motivacija - vidimo ono što smo motivirani vidjeti (npr. zbog gladi brže percipiramo hranu)
- stavovi - npr. zbog negativnog stava prema nekome više uočavamo mane
- ličnost - npr. pesimisti češće vide negativnu stranu, a optimisti pozitivnu
- socijalni - kultura, društvene grupe

Perceptivna organizacija
- perceptivna organizacija - organizacija pojedinačnih osjeta u smislene percepcije
- geštaltizam - početkom 20.st. skupina njemačkih psihologa zastupala je ideju da percepcija nije
jednostavan zbroj dijelova, već se formiraju smislene cjeline

Načela perceptivne organizacije

- načelo blizine - objekte koji se nalaze blizu jedan drugoga percipiramo kao cjelinu ili grupu
- načelo sličnosti
- slične objekte percipiramo kao cjelinu ili grupu
- npr. sportski dresovi upućuju na pripadnost klubu, školska uniforma na pripadnost školi…
- načelo zatvaranja - mozak zatvara praznine da bi percipirali poznati oblik
- načelo kontinuiteta
- od više mogućih, percipiramo figuru koja ima najbolji i nastabilniji oblik
- još se naziva načelo dobrog pravca, savršene figure, simetrije…
- načelo zajedničke sudbine
- objekte koji se kreću u istom smjeru percipiramo kao cjelinu ili grupu
- npr. jato prica, roj insekata…

Perceptivna konstantnost
- percipiranje objekta jednakim unatoč promjeni podražaja
- ne zamaramo se detaljima - npr. knjiga je knjiga, bez obira je li zatvorena ili otvorena
- vrste: konstantnost veličine, oblika, boje

Razlikovanje lika od pozadine

- automatski i urođeni proces koji omogućuje da lako izdvojimo figuru od pozadine
Percepcija pokreta
- služi za percepciju pokreta vlastitog tijela i objekata oko nas 13
- odvija se na više načina:
1) najprirodnija i najobičnija percepcija: glava je nepomična, a slika se kreće po mrežnici oka
2) stroboskopsko gibanje
- nastaje podraživanjem oka u određenim periodima, ali podražajima koji miruju
- periodičnost tvori dojam kretanja
- npr. božićne lampice, svjetleće reklame, film
3) vizualne iluzije
- inducirani pokret
- pomicanje većeg objekta uzrokuje dojam kretanja manjeg koji se nalazi iza njega
- npr. kao da Mjesec putuje kroz oblake, neboder se kreće suprotno od oblaka
- autokinetički svjetli pokret
- nepokretna svjetla točka kao da se kreće u mračnoj okolini zbog laganog kretanja tijela

Percepcija dubine
Prepoznavanje dubine
- mrežnica oka je dvodimenzionalna površina (ima visinu i širinu) pa se možemo pitati kako uspijevamo
doživjeti okolinu trodimenzinalnom (dubina je treća dimenzija)

Binokularni znakovi dubine - sudjeluju oba oka

- binokularna disparantnost
- svako oko projecira različitu sliku na mrežnicu zbog različitog kuta gledanja
- mozak automatski spaja te slike u jedinstvenu percepciju, a razliku kuteva percipiramo kao
dubinu (udaljeniji objekti stvaraju manju razliku kuteva)
- konvergencija očiju
- kada sa oba oka gledamo jednu točku koja se približava, dobijemo kinestetičku informaciju o
udaljenosti

Monokularni znakovi dubine

- monokularnih znakova je više i dovoljno je samo jedno oko da pomoću ovih znakova opazimo dubinu
- relativna veličina - manje objekte percipiramo daljima
- relativna visina - objekt koji se čini bližim horizontu percipiramo daljim
- prekrivanje predmeta - predmet koji prekriva drugi percipiramo bližim
- linearna perspektiva
- objektivno paralelne crtre konvergiraju (kao da se približavaju) s udaljenošću
- npr. tračnice u daljini
- paralaksa predmeta/relativno gibanje
- kad se krećemo bliži predmeti kao da se kreću brzo u suprotnom smjeru, udaljeni predmeti
kao da se kreću polagano u istom smjeru, najudaljeniji se uopće ne kreću

Perceptivne varke ili iluzije

- pojave do kojih dolazi kada percepcija ne odgovara podražajima ili onome što bi se moglo očekivati
analizirajući podražaj
- uzrok: procesi koji se odvijaju na receptorima (npr. Heringova iluzija) ili u mozgu
- halucinacije - perceptivni doživljaji do kojih dolazi bez prisutnosti podražaja
- uzrok: poremećaji, narkotici, deprivacija osjeta (npr. samnica)

- vrste perceptivnih iluzija: nemoguće slike, dvosmislene slike, nepostojeće figure…

14