DABA Ss Ss] Bogoslovska kronika. Svjedodanstvo iz 6. stolj. za nepo- gresivost papinu. Crkveni oci ne zovu doduse papu nepogresivim (infallibilis), ali prem oni ne rabe taj izraz, to jasno drugim rijecima i Sinima tu prednost pape priznavaju. No sada je neki armenski teolog posiao P. Hurteru list, iz kojega pro- izlazi, da se na istoku ve¢ u 6. sto- jeéu rabio iztaz ,nepogrediv® (infalli- bilis) za sv. oca papu, a posto je to skupocjen prinos za dokaz iz tradi- cije s obzirom na dogmu o papinoj nepogresivosti, to Cu ga ovdje saop- Siti (cf. Zeitschrift fir kathol. Theologie 1910. sir. 219). ,Habemus Armeni quandam Epistolain fohannis hieroso- lymitanorum episcopi (57/, *9/;) ad Abatem Albanorum catholicum, jam saeculo VI, ex graeca in armenam translatam linguam, et anno 1896, ex Karapet Vardapet (Etchmiatzin) in lu- cem editam, cuius deest gr. aut lat. textus, quae tamen, de doctrina quo- que infallibilitatis rom. Pontificis cla- rissimam facit_mentionem docetque perspicue (p. 7). scil. Ecclesia, dominic: cem, quae dixit Petro, Apostolorum capiti, dans ei Primatum fidei firmitatis ecclesiarum: Tu es Petrus (armen. vem) et super hanc petram (vem) aedificabo Ecclesiam meam, et portae (inferni) non. praevalebunt’ adversus eam (Matth. 16, 18), cui et claves coeli et terrae dedit, Petro; cuius fidem ad hoc usque tempus sequentes discipuli eius et doctores catholicae Ecclesiae alligant atque solvunt, malos alligant et solvunt a vinculo agentes poeni- tentiam, in principiis vero sanctae et primae et venerabilis Sedis eius suc- cessores sani in fide, infallibiles secundum dominicam vocem, (armen. ansyal, an—in, syal aut syalakan == fallibilis’. Genuinitas Epistolae in dubium vocari nequit, neque existit contradictio quaedam chronologica, ut in Praefacione satis probat Editor (schismaticus)*. Biblijski zavod u Rimu. U tom no- vom zavodu, koji se je provizorno smjestio u Collegium Leonianum‘, zapotela su” predavanja §. XI. 1909. Konimu Kat. Listu* (br. 43, 1909.}sp0~ menutim profesorima nadoSao je i gla~ soviti P. Ehrle, koji ée predavati o pa~ laeogralt i. Utomse kolegu nalazi muzej i biblioteka biblijskog instituta, koja fe na najmodernije uredjena. U toj ce biblioteci biti izlozeno za Citanje 240 éasopisa, koji sluze biblijskim ili srod- nim granama znanosti. Odmah se je odazvao lijepi broj sluSatelja— imade ih 116, Od tih imade 1 Hrvat, 36 Taljjana, 24 Franceza, 13 Nijemaca, 10 Spanjolaca, 8 Belgijanaca, 5 Ho- landeza, 4 Austrijanaca, 3 Sjev. Ame- rikanca, 2 Armenca, 2 Irlandeza, 2 iz Kanade, 2 Meksikanca, 1 Brazilijanac, 1 LuksenburZanin, 1 Maronit, Po- Wak i 1 Uruguajac. Biblijski institut izdaje i svoj list pod naslovom Acta Poniificii instituti biblici (Nuntia de Rebus instituti)*, koji iziazi kod M. Bretschneidera u Rimu (Via del Tri- tone), pojedini brojevi stoje 20 cent. Ista ée knjizara i ostale publikacije bibl. instituta izdavati. Apologetika na Institut catholique u Parizu, Na katol. institutu u Parizu dr3e se svake godine redovita apolo- geticka predavanja, kod kojih se oso- bito obaziru na savremena relig. pi- tanja. Predavanja su za sveutiligtarce i za ostalu inteligentau publika. U programu za god. 1909.—i910. nalazimo nekoliko zanimivih i savre~Bogoslovska kronika, gu menih predavanja. Tako ¢¢ Gaudeau predavati od 8. studena 1909. do 17. sijetnja 1910. svaki ponedjeljak u 5 sati po podne o racijonalnoj kritici savremenih bezvjerskih morala, a Man- genot od 11. travnja 1909, do 13. lip- nja 1910, o sinoptickim evangjeljima, Utorkom u 5 sati po podne pocam od 9/XI. kroz tri mjeseca, predavati ée Constant 0 poéetku protest. reforme u Engleskoj, Eduard VI, a od veljaée Paquier: Dogmatitke kontroverze u XVIL. stoljecu i protestantizam, a od svibnja Pisani: Crkva u Parizu za re- volucije 1796.—1802. Cetvrikom kroz cijelu godinu_predaje Lebreton 0 po- ganstvit i krSCanstvu_u IV. stoljecu; isto tako u peiak Boxler: o vjeri Grka. U korizmi 0. g. predavati ée Lamarzelle: Savremeni socijalni pro- blemi. Osim toga svake srijede biti éc razne konferencije. Znanstvena katol, literatura u Ja- panu, P, Drouart de Lezey misijonar u Tokiju nakanio je upoznati japance znanstveno-popularnim djelia naj boljih katol. uéenjaka o goruéim pi- tanjima sadasnjosti. Stoga je godine 1909, poteo izdavati takova djela. Do sada su izadle vec tri knjige i to: Svr- hovnost u svijetu od glasovitog pariskog geologa Lapparent-a, zatim od dr. Subled-a: Razum i mozak i: Moderni transfor- mizam od Ch, Kirwana. Te su brogure izidle u lijepoj opremi u ja- panskom prijevodu. Pofedine su bro- Sure bile izdane u 12.000 otisaka, au roku od dva mjeseca bile su sve ras- prodane; 17—-18 poganskih listova po- hyaino se izrazilo 0 tim_ broSurama. Natjeéaj za nagradu Lackenbache- rove zaklade. Najbolju biblijsku radnju, koja radio ,Jenseitsvorstellun- gen im Buche der Psalmen* Nagraditi Ge betka univerza iz La~ ckenbacherove zaklade sa 800 kruna. Radaja, koja imade biti providjena alfavetskim sivarnim registrom i sa toénim sadréajem upotrebljene litera- ture, imade se do 16, svibnja 1911. priposlati na dekanat teoloSkog fa- kulteta u Beéu. Natjecati se moze svaki rimo-katol. sveéenik u Austro- Ugarskoj, osimsveus. profesora, Daljne uvjete vidi: Zeitschrift fiir kath. Theo- logie 1909. sir. 196. Katoliéka Jiteratura na ruskom je- ziku, U zadnjim dvjema_godinama po- Gela se lijepo razvijati katol. ruska li- teratura, Osobito valja spomenuti kat. Gasopis Vera i Zizn%, koji izlazi u Petrogradu svaki mjesec te imade veé preko 4000 pretplatnika. Taj ta- sopis izdaje popularne brogure na ruskom jeziku. Prvi svezak obradjuje Zivotopis biskupa Kettelera. -- Zatim od J. Zabuznija: ,V zasvtitu véry* (Petrograd 1908., str. 267), to je apologija katol. Crkve pisana’ ne ruskom jeziku. Ta se apologija oba- zire na ruske prilike pa stuga rijesava prigovore pravoslavnih protiv katol. Crkve, Knjiga je pisana mirnim tonom, te jasnim slogom. Pisac se uvijek po- zivije na rusku bogosl. literatura. Luvenska novoskolastiéka Skola*. Postanak luv, novoskol. Skole. Iza_enciklike ,Aeterni Patris* ‘od god. 1879, pogele ‘su se u roman- skim zemljama opet gojiti tomisticke nauke. Rimska su sveutiliSta bila kao srediSte tomu pokretu. Leo XIll, htjede da i izvan Rima otvori jedan novi centar za skolastiku, stoga se o bo- Ziéu god. 1880. obrati breveom na belgijske biskupe s pozivom, da na katol, sveudilisia u Louvainu, koje oni uzdrZavaju, podignu posebnu sto~ licu za tomistitku filozofiju. Beigijski episkopat primi s odugevijenjem poziv Leona XII[N i veé ged. 1882. bila je ta stolica ustrojena i povjerena dru. Mercieru. Od tada je Mercier orga- nizator i duhovna glava te nove skole, koja se sama zove ,luvenska novo- skolastitka Skola“, Kroz 8 godina — dakle do godine 1890. predavao je sam Mercier po dva sata na tjedan pojedine grane iz filo- zofije, a jedan sat na tjedan bio je odredjen za diskusiju, God. 1888. upravio je Leon XII. novi breve na kardinala Goossensa iz Mecheina, u kojem izrazuje zelju, da bi se podigao samostalan institut za tomisti¢iu filo- zotiju. Posto su se protivile tomu plan financijalne poteSkoée, sam je eo XIII, polozio u tu svrhu 150,000 franaka, Iza toga bude naskoro taj novi zavod otvoren, Na generainoj skupStini belgijskih katolika u Mechelnu god. 1891, izlo- Zio je veé Mercier kao _predsjednik. od , Institut supérieur de Philosophie* principe svoje organizacije. *Uzeto iz ,Theologie und Glaube* 1910. str, 14—28.92 Bogoslovska kronika, Ovaj Institut supérieur de Philo- sophie* Zauzimlje na livensk, sveuti- lista mjesto posebnoga fakulteta te imade svojega posebnoga dekana God. 1894. breveom od 14. ozujka podijeliv je Leo XIU, (oj niladoj Skoli pravo promocije na razne akademske graduse. Time je izvanja organizacija tog instituta dovrSena. Organizacija luvenske Skole. Nutarnju je organizacija luv. skole proveo tadanji njegov predsjednik, a sada kardinal Mercier. Cijela je filozofsia obuka razdije~ ljena aa tri godine. Imade opte- nitih | posebnin tetajeva, Predmetom opéenitin tecajeva je sveukupna filozotija sv. Tome, povjest filozofije i prirodne znanosti u koliko su u ne- posrednom savezu sa filozofijom. Op- ceniti su teeaji obligatni za sve slu- Satelje filozofije. Specijalai tecajevi dijele se udvije sekcije. Prva sekcija obuhvaéa visu matematiku, prirodne znanosti kao pomoéne znanosti za fi- lozofiju, u koliko veé nisu predmetom opé. teéajeva; a druga se proteze na drzavne i Socijalne znanosti, Cinjenice do kojih opazanjem do- lazimo jesu tvar, Zivot | éudorednost i prema tome se filozofija djjeli u kosmologiju, psihologija i etiku — pred njima ide logika, opt, metafi- zika i teodiceja, a polag njih povjest filozofije. Porediaj filozofskih disciptina s od- govara; pomoénim znanostima je takav, da su prve uvijek kao kruna i sinieza drugill. Kosmologija ili tilozo- fija _materije se obradjaje u savezu sa_fizikom, kemijom, mineralogijom, kristalografijom i viSom matematikom; psihologija ili filozofija veut sa opéom biologi logijom, anatomijom, fiziologijom i psiho-fiziologijom, botanikom i zolo- gijom; etika ili filozofija Cudorednoga djelovanja u savezu sa naravnim, pri- vatnim i drZavaim pravom. Uz ieoretske struke, koje se predavaju kroz iri godine i koje se nadopunjuju redovitim konterencama © katoi, dogmi, 0 velikim filozofima sadaSnjosti, kriminalnom antropolo- gijom, filozofijom povjesti, sociolo- gijom, obstoji i praktikum tj. laboritoriji za kemiju i psiho-fiziolo- giju, vjezbe u seminarima za povjest filozofije srednjega vijeka te socijaino- filozofske sjednice. U ovima se uva- jaja sluSatelji pod vodstvom strué~ noga profesora, kako se praktitki ananstveno radi, uée poznavati me- tode istrazivanja i sredstva za znan- stveni rad ie se vjeZbaju u samo- stalnim monografitkisa raspravama. Uz filozofsts predavanja wvedene su dispute i io dya puta na ijedan, za koje su unapred odredjene teze, defendent i oponent a osim toga se i kod samih predavanja éeS¢e vode diskusije. SluSatelfima stoji osim spomenutih laboratorija na raspolaganje biblio- teka i dvorana za Gitanje kao i velo opgiran bibliografijski ce- duljni katalog sa imenim i stvar- nim registrom, koji sadrzaje sve pu- blikacije barem od god. 1895, Osim oficieinog u’evnog zavoda op - stoji filozofski savez nekadaSnjih sluSatelja, koji su polazili institut supérieur, sa mjeseéaim predavanjima, koji izdaje Casopis ,Revue Néo-Sco- lastique* idruStvo u€enika filo- zofije (Societé philosophique des €tudiants), koje se dijeli u dva od- sjeka, u filozofski i nacionalno- ekonomski. U svakom je odsjeku po jedna sjednica na tjedan pod pred- sjedanjem profesora, u kojima se dric predavanja bilo od samih Cianova bilo od izvanjih govornika, a iza preda- vanja slijedi diskusija, Godine 1801. bude utemeljen Ex- tension universitaire Catho- lique, koji imade zadaéu pobuditi interes za rS¢. filozofija_u Sirokim krugovima inteligencile. To se posti- zava javnim predavanjima. Profesori ili nekadaSnji sluSatelji instituta ili drugi ucenjaci drze u raznim_grado- vima Belgije po jedno ili vise pre- davanja iz svih grana filozofije, pri- rodnih znanosti, sociologije, povicsti i umjetnosti. Taj je ,Extension uni- versitaire Catholique“ postigay do sada ved vrlo lijepih uspjeha. God, 1894. bude utemeljena bi- blioteka, u kojoj se nalaze sve znanstvene publikacije profesor kao i sadanjih i nekadanjih slusatelja in- stituta, Ona sadriaje po zadajem ka- talogu od 1908. upravo sto publika- cija. Najznamenitije djelo zavoda je »Cours de Philosophie’, koji Se sastoji iz osam djela: logika, op¢a metafizika, psihologija (2 sveska), op-Bogoslovska kronika. 93 éenita i posebua kriteriologija, povjest filozofije srednjega vijeka, kosmolo- gija i estetika. Prvin pe: djela je od Mercicra, ostala od Walfa i Nysa. Veéina {ih djela prevedeno je na razne evropske jezike. Osim toga imade comp:ndium filozofije izdan od sviju profesora w dva sveska, Koji je izisao prvi put god. 1906. Qsobite je spomena vrijedno Wale fovo djelo: Introduction 4 la Philo- sophie Néo-scolastique, koje vrsno ofientira 0 biti skolastike u opée, io nastojanjima nove gkole luvenske’ na- pose. K tome dolazi zbirba ,Stu- dija i tekstova® k belgijskim filozofima. Od velike je _vrijednosti Zasopis Revue Néo-Scolastique, koj izlazi svake éetvrt godine te sadriaje dulje rasprave, razne vijesti iz filozo- fije, Bulletin de P institue de Philo- sophie i mnogobrojne recenzije. U svakom broju oznatena je ¢jelokupna filozofska iiteratura dotiéne tetvyrti godine. Osim toga izdaje Institut dva mfesetnika: Revue sociale ca- tholique i Revue catholique de droit. Filozofsko stanovi8ste Iu- venske Skole. Cini se da glavne bitne oznake te nove Skole sastoje u ovim trim stavkama. 1. Principijeina samostalnost filozofije spram teolo- gije. To nova skola osobito naglasuje. Filozofija imade svoj formaini objekat, svoje principe i svoju metodu pa je kao takova u sebi potpuna znanost. 2. Treba uStuvati sveztt sa prosloscu a opet se valja prikljuciti savremenom specijalnom znanju, i to na temelju samostaine njege filozofskih pomocnih znanosti kao i time da se specijalnim znanostima okoristi filozofija; ili, kako Mercier kaze, treba harmonitki spo- jiti_analizu i sintezu. Ta se stavka te- meffi na rijetima Leona XII. ,vetera novis augere’, Oba su elementa i razena u oznaci ,neoskolastika* 3, Hi- storiéki smisao,” Koji se izrazaje u shvatanju pojedinih problema kao i u njegi povjesti filozofije kao speci- jalne znanosti. Veliko je to i lijepo djelo. A kada ée se kod nas bar priblizno to sligna ostvariti? Ili zar_jo8 nije vrijeme zato? Nekaki podetak imademo u »Leonovom drustva*. Vrijeme je da Posnemo u tom pogledu ozbiljao mi- sliti i raditi, jer se krivi_ filozofski nazori sve vise Sire. Razmiiljajmo o tom! . Novostl. Batiffotova vesna kajiga: L’ Eglise naissanie et le catholicisme, koja je bila ocjenjena u Prilogu Katoh. ista br. 45. a sir, 94. izadi €e do- skora u njemaékom prijevedu_ pod naslovom ,Urkircheund Katho- licizmus*. Tijekom godine 1910. izdaii ée Mausbach i Esser apologetiku, koja ée biti pisana za inteligentne laike. Naslov éc biti to] apologetici: Re- ligion, Christeatum, Kirche. Eine Apologetik filr gebildete Laien. Opsezati é¢ dva sveska a stajati ée 12 M, izadi ée kod Késela, Kempten u. Miinchen. Mausbach i' Esser su uéenjaci na glasu, pa se imademo zaista negemu solidnomu nadati. Nedavno je izisao treéi dio k po- anatim Schutz- und Trutzwat fen im Kampfe gegen Unglanben und Inrgiauben od P. Nilkesa_ kod Butzon i Beckera, Kevelaar, imade 144 stranica, te stoji 60 PE. — sva tri dijela zajedno vezana (str. 432) stoje 3 M. . @