004 STR 76-208

Adrias svezak 13, 2005
TREÆI DIO
POLITIKE I FUNKCIONIRANJE UNIJE
GLAVA I.
ODREDBE OPÆE PRIMJENE
Èlanak III.-115.
Unija osigurava dosljednost politika i mjera iz ovoga Dijela, uzimajuæi u
obzir sve svoje ciljeve i u skladu s naèelom prijenosa ovlasti.
Èlanak III.-116.
U svim mjerama iz ovoga Dijela Unija tei uklanjanju nejednakosti i pro-
micanju ravnopravnosti ena i mukaraca.
Èlanak III.-117.
U utvrðivanju i provedbi politika i djelovanja iz ovoga Dijela, Unija uzi-
ma u obzir uvjete vezane za promicanje visokog stupnja zaposlenosti, jamèe-
nje odgovarajuæe socijalne zatite, borbu protiv drutvene iskljuèenosti, te
visoku razinu obrazovanja, usavravanja i zatite zdravlja ljudi.
Èlanak III.-118.
U utvrðivanju i provedbi politika i mjera iz ovoga Dijela, Unija tei suzbi-
janju diskriminacije na temelju spola, rase, etnièkog podrijetla, vjere ili uvje-
renja, invaliditeta, dobi ili spolnoga opredjeljenja.
Èlanak III.-119.
Obveze zatite okolia moraju se ukljuèiti u utvrðivanje i provedbu poli-
tika i mjera iz ovoga Dijela, osobito radi promicanja odrivoga razvoja.
Èlanak III.-120.
Pri utvrðivanju i provedbi ostalih politika i mjera Unije uzimaju se u obzir
obveze zatite potroaèa.
Èlanak III.-121.
U utvrðivanju i provedbi politika Unije na podruèju poljoprivrede, ri-
barstva, prijevoza, unutarnjega trita, istraivanja i tehnolokoga razvoja,
te istraivanja svemira, Unija i drave èlanice u cijelosti potuju uvjete ve-
76
zane za dobrobit ivotinja, kao biæa koja osjeæaju, istovremeno potujuæi za-
konske ili upravne odredbe i obièaje drava èlanica koji se odnose na odreðene
vjerske obrede, kulturne tradicije i regionalnu batinu.
Èlanak III.-122.
Ne dovodeæi u pitanje èlanke I.-5., III.-166., III.-167. i III.-238., a s obzirom
na znaèenje koje usluge od opæega gospodarskoga interesa imaju kao dio za-
jednièkih vrijednosti Unije te na njihovu ulogu u promicanju socijalne i teri-
torijalne kohezije, Unija i drave èlanice, svatko u okviru svojih nadlenosti i
u okviru podruèja primjene Ustava, vode raèuna o tome da se takve usluge
obavljaju na temelju naèela i uvjeta, osobito gospodarskih i financijskih uvjeta,
koji im omoguæuju ispunjenje njihovih zadaæa. Ta se naèela i uvjeti utvrðuju
europskim zakonima, ne dovodeæi u pitanje nadlenost drava èlanica da, u
skladu s Ustavom, pruaju, naruèuju i financiraju te usluge.
GLAVA II.
ZABRANA DISKRIMINACIJE I GRAÐANSTVO UNIJE
Èlanak III.-123.
Europskim zakonima ili okvirnim zakonima mogu se utvrditi pravila koja
zabranjuju diskriminaciju na temelju dravljanstva, kako predviða èlanak I.-
4. stavak 2.
Èlanak III.-124.
1. Ne dovodeæi u pitanje druge odredbe Ustava i u granicama ovlasti koje
su njime prenesene na Uniju, europskim zakonom ili okvirnim zakonom Vi-
jeæa mogu se utvrditi mjere potrebne radi suzbijanja diskriminacije na temelju
spola, rase, etnièkoga podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spol-
nog opredjeljenja. Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon dobivanja suglasnosti
Europskoga parlamenta.
2. Odstupajuæi od stavka 1., europskim zakonima ili okvirnim zakonima
mogu se utvrditi osnovna naèela za poticajne mjere Unije i utvrditi takve
mjere, radi potpore djelovanjima koja drave èlanice poduzimaju kako bi pri-
donijele postizanju ciljeva iz stavka 1., iskljuèujuæi bilo kakvo ujednaèavanje
njihovih zakona i drugih propisa.
77
Èlanak III.-125.
1. Ako se pokae da je, radi lakeg ostvarivanja prava svakoga graðanina
Unije na slobodno kretanje i boravak iz èlanka I.-10. stavka 2. toèke (a), potreb-
no djelovanje Unije, a Ustav nije predvidio potrebne ovlasti, mjere u tu svrhu
mogu se utvrditi europskim zakonima ili okvirnim zakonima.
2. U iste one svrhe o kojima je rijeè u stavku 1., a ako Ustav nije predvidio
potrebne ovlasti, europskim zakonom ili okvirnim zakonom Vijeæa mogu se
utvrditi mjere koje se odnose na putovnice, osobne iskaznice, boravine doz-
vole ili sve druge takve isprave i mjere koje se tièu socijalne sigurnosti ili so-
cijalne zatite. Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim
parlamentom.
Èlanak III.-126.
Europskim zakonom ili okvirnim zakonom Vijeæa odreðuju se iscrpne
mjere koje se odnose na ostvarivanje aktivnog i pasivnog biraèkog prava sva-
kog graðanina Unije iz èlanka I.-10. stavka 2. toèke (b) na lokalnim izborima i
izborima za Europski parlament u dravi èlanici na èijem podruèju boravi, a
da nije njen dravljanin. Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon savjetovanja s
Europskim parlamentom. Tim se mjerama mogu predvidjeti iznimke ako tako
nalau problemi svojstveni odreðenoj dravi èlanici.
Aktivno i pasivno biraèko pravo na izborima za Europski parlament ost-
varuju se ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-330. stavak 1. i mjere donesene
radi njegove provedbe.
Èlanak III.-127.
Drave èlanice donose potrebne propise kako bi graðanima Unije osigu-
rale diplomatsku i konzularnu zatitu u treæim zemljama, kako predviða
èlanak I-10. stavak 2. toèka (c).
Drave èlanice zapoèinju meðunarodne pregovore potrebne kako bi se
osigurala ta zatita.
Europskim zakonom Vijeæa mogu se utvrditi mjere potrebne za olaka-
vanje takve zatite. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskim parla-
mentom.
Èlanak III.-128.
Jezici na kojima se svaki graðanin Unije ima pravo obratiti institucijama
ili tijelima prema èlanku I.-10. stavku 2. toèki (d) i dobiti odgovor navedeni su
u èlanku IV.-448. stavku 1.
78
Institucije i tijela iz èlanka I.-10. stavka 2. toèke (d) su one koje su navedene
u èlanku I.-19. stavku 1. podstavku 2., èlanku I.-30., èlanku I.-31. i èlanku I.-32.,
ukljuèujuæi i Europskoga puèkog pravobranitelja.
Èlanak III.-129.
Svake tri godine Komisija izvjeæuje Europski parlament, Vijeæe i Gospo-
darski i socijalni odbor o primjeni èlanka I.-10. i ove glave. U tom se izvjeæu
uzima u obzir razvoj Unije.
Na temelju toga izvjeæa i ne dovodeæi u pitanje druge odredbe Ustava,
europskim zakonom ili okvirnim zakonom Vijeæa mogu se dopuniti prava
utvrðena u èlanku I.-10. Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon dobivanja suglas-
nosti Europskoga parlamenta. Taj zakon ili okvirni zakon neæe stupiti na snagu
dok ga ne odobre drave èlanice u skladu sa svojim ustavnopravnim propisi-
ma.
GLAVA III.
UNUTARNJE POLITIKE I DJELOVANJE
POGLAVLJE I.
UNUTARNJE TRITE
ODJELJAK 1.
STVARANJE I FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEGA TRITA
Èlanak III.-130.
1. Unija donosi mjere radi stvaranja ili osiguranja funkcioniranja unutar-
njega trita, u skladu s odgovarajuæim odredbama Ustava.
2. Unutarnje trite obuhvaæa podruèje bez unutarnjih granica na kojemu
je osigurana sloboda kretanja osoba, usluga, roba i kapitala, u skladu s Usta-
vom.
3. Na prijedlog Komisije, Vijeæe donosi europske uredbe i odluke kojima
utvrðuje smjernice i uvjete potrebne za osiguranje uravnoteenog napretka
u svim dotiènim sektorima.
4. Prilikom izrade svojih prijedloga za postizanje ciljeva iz stavaka 1. i 2.,
Komisija uzima u obzir opseg napora koje æe odreðena gospodarstva, izme-
ðu kojih postoje razlike u razvijenosti, morati uloiti radi stvaranja unutar-
njega trita, te moe predloiti odgovarajuæe mjere.
Ako te mjere budu u obliku izuzeæa, smiju biti privremene prirode i takve
da funkcioniranje unutarnjega trita ometaju u najmanjoj moguæoj mjeri.
79
Èlanak III.-131.
Drave èlanice meðusobno se savjetuju radi zajednièkog poduzimanja
koraka potrebnih kako bi se sprijeèilo da na funkcioniranje unutarnjega trita
utjeèu mjere koje neka drava èlanica moe biti prisiljena poduzeti u sluèaju
ozbiljnih unutarnjih poremeæaja koji utjeèu na oèuvanje javnoga poretka, u
sluèaju rata ili ozbiljnih meðunarodnih napetosti koje predstavljaju ratnu
prijetnju, odnosno radi izvravanja obveza koje je prihvatila u svrhu odra-
vanja mira i meðunarodne sigurnosti.
Èlanak III.-132.
Ako mjere poduzete u okolnostima iz èlanaka III.-131. i III.-436. imaju za
posljedicu naruavanje trinoga natjecanja na unutarnjem tritu, Komisija
ispituje, zajedno s dotiènim dravama èlanicama, kako se te mjere mogu pri-
lagoditi pravilima utvrðenim u Ustavu.
Odstupajuæi od postupka utvrðenog u èlancima III.-360. i III.-361., Komi-
sija ili bilo koja drava èlanica mogu se izravno obratiti Sudu pravde, ako
Komisija ili drava èlanica smatraju da neka druga drava èlanica zlorabi ovla-
sti predviðene èlancima III.-131. i III.-436. Sud pravde donosi odluku na za-
tvorenoj sjednici.
ODJELJAK 2.
SLOBODA KRETANJA OSOBA I PRUANJA USLUGA
Pododjeljak 1.
Radnici
Èlanak III.-133.
1. Radnici se imaju pravo slobodno kretati unutar Unije.
2. U pogledu zapoljavanja, plaæe i ostalih uvjeta rada i zapoljavanja,
zabranjuje se svaka diskriminacija izmeðu radnika iz drava èlanica koja se
temelji na dravljanstvu.
3. Podlono ogranièenjima koje opravdavaju razlozi javnoga poretka,
javne sigurnosti ili javnoga zdravlja, radnici imaju pravo:
a) prihvatiti ponuðeno zaposlenje;
b) slobodno se kretati unutar podruèja drava èlanica u tu svrhu;
c) boraviti u dravi èlanici u svrhu zaposlenja u skladu s odredbama koje
ureðuju zaposlenje dravljana te drave, utvrðenim u zakonu i dru-
gim propisima;
d) ostati na podruèju drave èlanice nakon prestanka zaposlenja u toj
dravi, pod uvjetima sadranim u europskim uredbama koje donosi
Komisija.
80
4. Ovaj se èlanak ne primjenjuju na zapoljavanje u javnoj slubi.
Èlanak III.-134.
Europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se mjere koje su
potrebne za ostvarenje slobode kretanja radnika, kako je utvrðeno u èlanku
III.-133. One se donose nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim od-
borom.
Ti europski zakoni ili okvirni zakoni imaju osobito za cilj:
a) osigurati blisku suradnju izmeðu nacionalnih slubi za zapoljavanje;
b) ukinuti upravne postupke i prakse te rokove propisane za pristup
raspoloivim radnim mjestima, bilo da proizlaze iz nacionalnoga za-
konodavstva ili iz prethodno sklopljenih sporazuma izmeðu drava
èlanica, èije bi zadravanje moglo predstavljati prepreku liberalizaciji
kretanja radnika;
c) ukinuti sve propisane rokove i druga ogranièenja predviðena nacional-
nim zakonodavstvom ili prethodno sklopljenim sporazumima izme-
ðu drava èlanica, kojima se, u pogledu slobodnog izbora zaposlenja,
radnicima iz drugih drava èlanica nameæu uvjeti razlièiti od onih koji
se postavljaju radnicima dotiène drave;
d) uspostaviti odgovarajuæe mehanizme za povezivanje ponuda i molbi
za zaposlenje te za lake postizanje ravnotee izmeðu ponude i
potranje na tritu rada na naèin da se izbjegne ozbiljno ugroavanje
ivotnog standarda i stupnja zaposlenosti u razlièitim regijama i in-
dustrijskim granama.
Èlanak III.-135.
U okviru zajednièkoga programa, drave èlanice potièu razmjenu mladih
radnika.
Èlanak III.-136.
1. Na podruèju socijalne sigurnosti, europskim zakonima ili okvirnim za-
konima utvrðuju se mjere koje su potrebne kako bi se ostvarila sloboda kre-
tanja radnika, uspostavom sustava koji zaposlenim i samozaposlenim rad-
nicima migrantima i uzdravanim èlanovima njihovih obitelji jamèi:
a) zbrajanje ukupnoga staa ostvarenog na temelju zakona razlièitih ze-
malja, u svrhu stjecanja i zadravanja prava na naknadu i obraèuna
visine naknade;
b) isplatu naknada osobama koje prebivaju na podruèju drava èlanica.
81
2. Èlan Vijeæa koji smatra da bi nacrt europskoga zakona ili okvirnog za-
kona iz stavka 1. mogao utjecati na temeljne aspekte njegovog sustava soci-
jalne sigurnosti, ukljuèujuæi njegov opseg, trokove ili financijsku strukturu,
odnosno da bi mogao utjecati na financijsku ravnoteu toga sustava, moe
zatraiti da se to pitanje uputi Europskome vijeæu. U tom se sluèaju postupak
iz èlanka III.-396. prekida. Nakon rasprave, Europsko vijeæe, u roku od èetiri
mjeseca od tog prekida:
a) taj nacrt vraæa Vijeæu koje okonèava prekid postupka iz èlanka III.-396.,
ili
b) od Komisije trai da podnese novi prijedlog u kojem se sluèaju smatra
da prvotni prijedlog akta nije donesen.
Pododjeljak 2.
Sloboda poslovnoga nastana
Èlanak III.-137.
U okviru ovoga pododjeljka, zabranjuje se ogranièavanje slobode poslov-
nog nastana dravljana jedne drave èlanice na podruèju druge drave èla-
nice. Ta se zabrana odnosi i na ogranièavanje osnivanja zastupnitava, po-
drunica ili drutava kæeri od strane dravljana bilo koje drave èlanice koji
su pravo poslovnoga nastana ostvarili na podruèju bilo koje druge drave
èlanice.
Podlono odjeljku 4. koji se odnosi na kapital i platni promet, dravljani
jedne drave èlanice imaju pravo na podruèju druge drave èlanice pokre-
nuti i obavljati samostalnu djelatnost, te osnivati poduzeæa, osobito drutva u
smislu èlanka III.-142. stavka 2. i upravljati njima, prema uvjetima predviðenim
pravom drave u kojoj se taj poslovni nastan ostvaruje za njene dravljane.
Èlanak III.-138.
1. Europskim okvirnim zakonima utvrðuju se mjere za ostvarivanje slo-
bode poslovnoga nastana za odreðene djelatnosti. One se donose nakon
savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom.
2. Europski parlament, Vijeæe i Komisija izvravaju dunosti povjerene
im stavkom 1., i to osobito na naèin da:
a) u pravilu daju prednost onim djelatnostima kod kojih sloboda poslov-
noga nastana daje osobito vrijedan prinos razvoju proizvodnje i trgo-
vine;
b) osiguraju blisku suradnju izmeðu nadlenih tijela u dravama èlani-
cama kako bi se upoznali s konkretnim stanjem razlièitih djelatnosti o
kojima je rijeè u Uniji;
82
c) ukinu one upravne postupke i prakse èije bi zadravanje predstavlja-

lo prepreku slobodi poslovnoga nastana, bilo da proizlaze iz nacional-
noga zakonodavstva ili prethodno sklopljenih sporazuma izmeðu
drava èlanica;
d) osiguraju da radnici jedne drave èlanice zaposleni na podruèju druge
drave èlanice mogu ostati na tom podruèju radi pokretanja samostalne
djelatnosti, ako ispunjavaju uvjete koje bi morali ispunjavati da u tu
dravu ulaze u trenutku kada namjeravaju pokrenuti tu djelatnost;
e) omoguæe dravljaninu jedne drave èlanice da stjeèe i koristi zemljite
i zgrade na podruèju druge drave èlanice, ako to nije protivno naèeli-
ma utvrðenim u èlanku III.-227. stavku 2.;
f) postupno ukidaju ogranièenja slobode poslovnoga nastana u svakoj
razmatranoj grani djelatnosti, kako u pogledu uvjeta za osnivanje za-
stupnitava, podrunica ili drutava kæeri na podruèju drave èlanice,
tako i u pogledu uvjeta za dolazak osoblja iz matiènog poduzeæa na
upravljaèke ili nadzorne poloaje u takvim zastupnitvima, podruni-
cama ili drutvima kæerima;
g) usklaðuju, u mjeri u kojoj je to potrebno, jamstva koja drave èlanice
zahtijevaju od drutava u smislu èlanka III.-142. stavka 2. radi zatite
interesa njihovih èlanova i interesa drugih, a u cilju ujednaèavanja
takvih jamstava u èitavoj Uniji;
h) se uvjere da potpore koje odobravaju drave èlanice ne naruavaju
uvjete poslovnoga nastana.
Èlanak III.-139.
U pogledu odreðene drave èlanice, ovaj se pododjeljak ne primjenjuje
na djelatnosti koje su u toj dravi èlanici, makar i povremeno, povezane s
izvravanjem slubenih ovlasti.
Europskim zakonima ili okvirnim zakonima se iz primjene ovoga odjeljka
mogu iskljuèiti odreðene djelatnosti.
Èlanak III.-140.
1. Ovaj pododjeljak i mjere donesene na temelju njega ne dovode u pitanje
primjenjivost odredaba zakona i drugih propisa u dravama èlanicama koje
prema stranim dravljanima predviðaju posebno postupanje zbog razloga
javnoga poretka, javne sigurnosti ili javnoga zdravlja.
2. Europskim okvirnim zakonima usklaðuju se nacionalne odredbe iz stav-
ka 1.
83
Èlanak III.-141.
1. Europskim okvirnim zakonima olakava se pokretanje i obavljanje sa-
mostalne djelatnosti. Oni ureðuju:
a) uzajamno priznavanje diploma, svjedodbi i ostalih dokaza o formal-
nim kvalifikacijama;
b) usklaðivanje odredaba o pokretanju i obavljanju samostalnih djelat-
nosti koje su predviðene zakonima i drugim propisima drava èlanica.
2. U sluèaju medicinskih, njima srodnih i farmaceutskih zvanja, postup-
no ukidanje ogranièenja ovisi o usklaðivanju uvjeta za obavljanje poslova tih
zvanja u razlièitim dravama èlanicama.
Èlanak III.-142.
Prema drutvima osnovanim u skladu s pravom neke drave èlanice, èije
se sjedite, sredinja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi unutar Unije
postupa se, u svrhe ovoga pododjeljka, na isti naèin kao prema fizièkim
osobama koje su dravljani drava èlanica.
Izraz drutva znaèi drutva osnovana prema graðanskom ili trgovaèkom
pravu, ukljuèujuæi zadruge te ostale pravne osobe na koje se primjenjuje javno
ili privatno pravo, osim onih koje su neprofitne.
Èlanak III.-143.
Ne dovodeæi u pitanje primjenu drugih odredaba Ustava, a u pogledu
udjela u kapitalu drutava u smislu èlanka III.-142. stavka 2., drave èlanice
prema dravljanima drugih drava èlanica postupaju na isti naèin kao prema
vlastitim dravljanima.
Pododjeljak 3.
Sloboda pruanja usluga
Èlanak III.-144.
U okviru ovoga pododjeljka, zabranjuju se ogranièenja slobode pruanja
usluga unutar Unije u odnosu na dravljane drava èlanica koji su poslovni
nastan ostvarili u dravi èlanici razlièitoj od drave osobe kojoj su usluge na-
mijenjene.
Europskim zakonima ili okvirnim zakonima ovaj se pododjeljak moe
proiriti na pruatelje usluga koji su dravljani treæih zemalja, a poslovni su
nastan ostvarili unutar Unije.
84
Èlanak III.-145.
U svrhu Ustava, uslugama se smatraju one usluge koje se uobièajeno
pruaju uz naknadu, ako nisu ureðene odredbama koje se odnose na slo-
bodu kretanja osoba, robe i kapitala.
Usluge osobito ukljuèuju:
a) djelatnosti industrijske prirode;
b) djelatnosti trgovaèke prirode;
c) obrtnièke djelatnosti;
d) djelatnosti slobodnih zanimanja.
Ne dovodeæi u pitanje pododjeljak 2. koji se odnosi na slobodu poslov-
noga nastana, osoba koja prua neku uslugu moe u tu svrhu svoju djelat-
nost privremeno obavljati u dravi u kojoj se usluga prua, pod istim uvjeti-
ma koje ta drava nameæe svojim dravljanima.
Èlanak III.-146.
1. Sloboda pruanja usluga na podruèju prijevoza ureðena je odjeljkom
7. poglavlja III. koji se odnosi na prijevoz.
2. Liberalizacija bankarskih i osiguravateljskih usluga povezanih s kre-
tanjem kapitala provodi se ukorak s liberalizacijom kretanja kapitala.
Èlanak III.-147.
1. Europskim okvirnim zakonima utvrðuju se mjere za postizanje libera-
lizacije odreðene usluge. One se donose nakon savjetovanja s Gospodarskim
i socijalnim odborom.
2. Europskim okvirnim zakonima iz stavka 1. prednost se u pravilu daje
onim uslugama koje izravno utjeèu na trokove proizvodnje ili onima èija
liberalizacija pridonosi promicanju robne razmjene.
Èlanak III.-148.
Drave èlanice nastoje liberalizirati usluge u veæem opsegu nego to ih na
to obvezuju europski okvirni zakoni doneseni na temelju èlanka III.-147. stavka
1., ako im to dopuste njihove opæe gospodarske prilike i stanje u dotiènom
gospodarskom sektoru.
U tu svrhu, Komisija daje preporuke dotiènim dravama èlanicama.
Èlanak III.-149.
Dok se ne ukinu ogranièenja slobode pruanja usluga, drave èlanice ta
ogranièenja primjenjuju na sve osobe koje pruaju usluge u smislu èlanka
III.-144. stavka 1., bez obzira na razlike u pogledu dravljanstva ili mjesta
prebivanja.
85
Èlanak III.-150.
Èlanci III.-139. do III.-142. primjenjuju se na pitanja obuhvaæena ovim
pododjeljkom.
ODJELJAK 3.
SLOBODA KRETANJA ROBA
Pododjeljak 1.
Carinska unija
Èlanak III.-151.
1. Unija ukljuèuje carinsku uniju koja obuhvaæa cjelokupnu robnu raz-
mjenu i podrazumijeva zabranu uvoznih i izvoznih carina te svih pristojbi s
jednakim uèinkom izmeðu drava èlanica, kao i donoenje zajednièke carin-
ske tarife u njihovim odnosima s treæim zemljama.
2. Stavak 4. i pododjeljak 3. koji se odnosi na zabranu kolièinskih ogranièe-
nja primjenjuju se na proizvode podrijetlom iz drava èlanica i na proizvode
koji dolaze iz treæih zemalja i u slobodnom su prometu u dravama èlanica-
ma.
3. Smatra se da su proizvodi koji dolaze iz treæe zemlje u slobodnom pro-
metu u nekoj dravi èlanici ako su ispunjene uvozne formalnosti i ako su u toj
dravi èlanici naplaæene sve propisane carine ili pristojbe s jednakim uèinkom
te ako za takve proizvode nije iskoritena povlastica potpunog ili djelomiè-
nog povrata carina ili davanja.
4. Zabranjuju se uvozne i izvozne carine te pristojbe s jednakim uèinkom
izmeðu drava èlanica. Ta se zabrana odnosi i na carinske pristojbe fiskalne
prirode.
5. Na prijedlog Komisije, Vijeæe donosi europske uredbe i odluke kojima
se utvrðuju carine iz Zajednièke carinske tarife.
6. U izvravanju zadaæa koje su joj povjerene na temelju ovoga èlanka,
Komisija se rukovodi:
a) potrebom promicanja trgovinske razmjene izmeðu drava èlanica i
treæih zemalja;
b) razvojem uvjeta trinoga natjecanja unutar Unije, u mjeri u kojoj ono
dovodi do poboljanja konkurentske sposobnosti poduzeæa;
c) zahtjevima Unije u pogledu opskrbe sirovinama i poluproizvodima; u
vezi s tim, Komisija vodi raèuna da se izmeðu drava èlanica ne narui
trino natjecanje u pogledu gotovih proizvoda;
86
d) potrebom izbjegavanja ozbiljnih poremeæaja u gospodarstvima drava

èlanica i osiguravanja racionalnoga razvoja proizvodnje i rasta potro-
nje unutar Unije.
Pododjeljak 2.
Carinska suradnja
Èlanak III.-152.
U okviru podruèja primjene Ustava, europskim zakonima ili okvirnim
zakonima utvrðuju se mjere za jaèanje carinske suradnje izmeðu drava èlani-
ca, te izmeðu njih i Komisije.
Pododjeljak 3.
Zabrana kolièinskih ogranièenja
Èlanak III.-153.
Izmeðu drava èlanica zabranjuju su kolièinska ogranièenja uvoza i izvo-
za i sve mjere s jednakim uèinkom.
Èlanak III.-154.
Èlanak III.-153. ne iskljuèuje zabrane ili ogranièenja uvoza, izvoza ili provo-
za roba koja opravdavaju razlozi javnoga morala, javnoga poretka ili javne
sigurnosti, zatite zdravlja i ivota ljudi, ivotinja i biljaka, zatite nacional-
noga blaga umjetnièke, povijesne ili arheoloke vrijednosti, ili zatite indus-
trijskog i trgovaèkog vlasnitva. Ipak, te zabrane ili ta ogranièenja ne smiju
predstavljati sredstvo samovoljne diskriminacije ili prikriveno ogranièenje
trgovine izmeðu drava èlanica.
Èlanak III.-155.
1. Drave èlanice prilagoðavaju sve dravne monopole trgovaèkoga ka-
raktera kako bi se osiguralo da izmeðu dravljana drava èlanica ne postoji
nikakva diskriminacija u pogledu uvjeta nabave i prodaje roba.
Ovaj se èlanak primjenjuje na svako tijelo putem kojeg drava èlanica
pravno ili stvarno, izravno ili neizravno, nadzire, odreðuje ili znatno utjeèe
na uvoz ili izvoz izmeðu drava èlanica. On se na isti naèin primjenjuje i na
monopole koje je drava prenijela na druge.
2. Drave èlanice suzdravaju se od uvoðenja bilo koje nove mjere koja
bi bila protivna naèelima iz stavka 1. ili koja bi ogranièila podruèje primjene
èlanaka koji se odnose na zabranu carina i kolièinskih ogranièenja izmeðu
drava èlanica.
87
3. Ako su s dravnim monopolom trgovaèkoga karaktera povezana pravila

kojima je cilj olakati prodaju poljoprivrednih proizvoda ili ostvarivanje naj-
boljeg prihoda od njih, prilikom primjene ovoga èlanka potrebno je poduzeti
korake radi osiguranja jednake zatite u pogledu zaposlenja i ivotnoga stan-
darda dotiènih proizvoðaèa.
ODJELJAK 4.
KAPITAL I PLATNI PROMET
Èlanak III.-156.
U okviru ovoga odjeljka, zabranjuju se ogranièenja kretanja kapitala i plat-
noga prometa izmeðu drava èlanica te izmeðu drava èlanica i treæih ze-
malja.
Èlanak III.-157.
1. Èlanak III.-156. ne dovodi u pitanje primjenu na treæe zemlje svih
ogranièenja koja su postojala prema nacionalnom pravu ili pravu Unije na
dan 31. prosinca 1993. godine u odnosu na kretanje kapitala u treæe zemlje ili
iz njih, a koje obuhvaæa izravna ulaganja, ukljuèujuæi ulaganja u nekretnine,
poslovni nastan, pruanje financijskih usluga ili plasiranje vrijednosnih pa-
pira na trita kapitala. U pogledu ogranièenja koja postoje prema nacional-
nom pravu Estonije i Maðarske, taj je datum 31. prosinca 1999.
2. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima donose se mjere o kreta-
nju kapitala u treæe zemlje ili iz njih koje obuhvaæa izravna ulaganja, ukljuèu-
juæi ulaganja u nekretnine, poslovni nastan, pruanje financijskih usluga ili
plasiranje vrijednosnih papira na trita kapitala.
Europski parlament i Vijeæe nastoje postiæi ciljeve slobodnoga kretanja
kapitala izmeðu drava èlanica i treæih zemalja u najveæoj moguæoj mjeri i ne
dovodeæi u pitanje druge odredbe Ustava.
3. Unatoè stavku 2., samo se europskim zakonom ili okvirnim zakonom
Vijeæa mogu donijeti mjere koje u pravu Unije predstavljaju korak unatrag u
pogledu liberalizacije kretanja kapitala u treæe zemlje ili iz njih. Vijeæe od-
luèuje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
Èlanak III.-158.
1. Èlanak III.-156. ne dovodi u pitanje pravo drava èlanica da:
a) primijene odgovarajuæe odredbe svoga poreznog prava kojima se pravi
razlika izmeðu poreznih obveznika koji nisu u istom poloaju u po-
gledu svoga prebivalita ili u pogledu mjesta ulaganja svoga kapitala;
88
b) poduzmu sve potrebne mjere za spreèavanje povreda odredaba na-

cionalnih zakona i drugih propisa, osobito na podruèju oporezivanja i bon-
itetnog nadzora financijskih institucija, odnosno da propisuju postupke za
prijavu kretanja kapitala u svrhu pribavljanja administrativnih ili statistièkih
podataka ili da poduzmu mjere koje opravdavaju razlozi javnog poretka ili
javne sigurnosti.
2. Ovaj odjeljak ne dovodi u pitanje primjenjivost ogranièenja prava
poslovnoga nastana koja su u skladu s Ustavom.
3. Mjere i postupci iz stavaka 1. i 2. ne smiju predstavljati sredstvo samo-
voljne diskriminacije ili prikriveno ogranièenje slobodnog kretanja kapitala i
platnoga prometa, kako je odreðeno u èlanku III.-156.
4. Ako nema europskoga zakona ili okvirnog zakona predviðenog u èlanku
III.-157. stavku 3., tada Komisija ili Vijeæe, u sluèaju da Komisija ne donese
europsku odluku u roku od tri mjeseca od zahtjeva dotiène drave èlanice,
mogu donijeti europsku odluku u kojoj se navodi da æe se ogranièavajuæe
porezne mjere koje je neka drava èlanica donijela u pogledu jedne ili vie
treæih zemalja smatrati u skladu s Ustavom ako ih opravdava neki od ciljeva
Unije te ako su u skladu s pravilnim funkcioniranjem unutarnjega trita. O
zahtjevu drave èlanice Vijeæe odluèuje jednoglasno.
Èlanak III.-159.
Ako u izvanrednim okolnostima kretanje kapitala u treæe zemlje ili iz njih
prouzroèi ili prijeti da æe prouzroèiti ozbiljne tekoæe u funkcioniranju ekonom-
ske i monetarne unije, Vijeæe moe, na prijedlog Komisije, donijeti europske
uredbe ili odluke kojima se uvode zatitne mjere u odnosu na treæe zemlje, i
to za razdoblje ne dulje od est mjeseci, ako su takve mjere neophodne. Vi-
jeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom.
Èlanak III.-160.
Ako je to potrebno radi postizanja ciljeva iz èlanka III.-257., a u pogledu
spreèavanja i suzbijanja terorizma i srodnih aktivnosti, europskim se zakoni-
ma odreðuje okvir administrativnih mjera u pogledu kretanja kapitala i plat-
noga prometa, kao to je zamrzavanje sredstava, financijskih dobara ili
ekonomske dobiti koji pripadaju fizièkim ili pravnim osobama, skupinama ili
nedravnim subjektima, ili su u njihovome vlasnitvu ili posjedu.
Na prijedlog Komisije, Vijeæe donosi europske uredbe ili europske odluke
radi provedbe europskih zakona iz stavka 1.
Akti iz ovoga èlanka sadravaju potrebne odredbe o pravnim jamstvima.
89
ODJELJAK 5.
PRAVILA O TRINOM NATJECANJU
Pododjeljak 1.
Pravila koja se odnose na poduzeæa
Èlanak III.-161.
1. Zabranjuju se kao nespojivi s unutarnjim tritem: svi sporazumi iz-
meðu poduzeæa, odluke udruenja poduzeæa i usklaðena praksa koja moe
utjecati na trgovinu izmeðu drava èlanica, a èiji je cilj ili posljedica spreèa-
vanje, ogranièavanje ili naruavanje trinoga natjecanja na unutarnjem tri-
tu, a osobito oni kojima se:
a) izravno ili neizravno odreðuju kupovne ili prodajne cijene ili drugi
uvjeti trgovanja;
b) ogranièavaju ili nadziru proizvodnja, trita, tehnièki razvoj ili ulaganja;
c) dijele trita ili izvori nabave;
d) primjenjuju nejednaki uvjeti na jednake poslove s razlièitim trgovin-
skim partnerima èime ih se stavlja u nepovoljan poloaj u odnosu na
konkurenciju;
e) sklapanje ugovora uvjetuje pristankom drugih stranaka na dodatne
obveze koje, po svojoj prirodi ili prema trgovaèkim obièajima, nisu ni u
kakvoj vezi s predmetom tih ugovora.
2. Svi sporazumi ili odluke zabranjeni u skladu s ovim èlankom nitavi su.
3. Meðutim, odredbe stavka 1. mogu se proglasiti neprimjenjivima u sluèaju:
svakog sporazuma ili kategorije sporazuma izmeðu poduzeæa,
svake odluke ili kategorije odluka udruenja poduzeæa,
svake usklaðene prakse ili kategorije usklaðene prakse,
koji pridonose poboljanju proizvodnje ili distribucije robe ili promicanju
tehnièkog ili gospodarskog napretka, pri èemu potroaèima omoguæuju
pravedan udio u ostvarenoj koristi, te koji:
a) tim poduzeæima ne nameæu ogranièenja koja nisu nuna za postizanje
tih ciljeva;
b) tim poduzeæima ne omoguæuju uklanjanje konkurencije u pogledu
znaèajnog dijela proizvoda o kojima je rijeè.
Èlanak III.-162.
Svaka zlouporaba vladajuæeg poloaja od strane jednog ili vie poduzeæa
na unutarnjem tritu ili njegovom znaèajnom dijelu zabranjuje se kao ne-
spojiva s unutarnjim tritem ako bi mogla utjecati na trgovinu izmeðu drava
èlanica.
90
Takva se zlouporaba moe osobito sastojati od:

a) izravnog ili neizravnog nametanja nekorektnih kupovnih ili prodajnih
cijena ili drugih nepotenih uvjeta trgovanja;
b) ogranièavanja proizvodnje, trita ili tehnièkog razvoja na tetu po-
troaèa;
c) primjene nejednakih uvjeta na jednake poslove s razlièitim trgovin-
skim partnerima èime ih se stavlja u nepovoljan poloaj u odnosu na
konkurenciju;
d) uvjetovanja sklapanja ugovora pristankom drugih stranaka na dodatne
obveze koje, po svojoj prirodi ili prema trgovaèkim obièajima, nisu ni u
kakvoj vezi s predmetom tih ugovora.
Èlanak III.-163.
Na prijedlog Komisije, Vijeæe donosi europske uredbe radi provedbe naèela
iz èlanaka III.-161. i III.-162. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskim
parlamentom.
Takve uredbe osobito imaju za cilj:
a) osigurati potovanje zabrana iz èlanka III.-161. stavka 1. i èlanka III.-
162. propisivanjem novèanih kazni i obroènih novèanih kazni;
b) utvrditi iscrpna pravila za primjenu èlanka III.-161. stavka 3., vodeæi
raèuna o potrebi osiguravanja djelotvornog nadzora s jedne strane, te
najveæeg moguæeg pojednostavljenja upravne kontrole s druge strane;
c) ako je to potrebno, utvrditi podruèje primjene odredaba èlanaka III.-
161. i III.-162. u razlièitim granama gospodarstva;
d) utvrditi zadaæe Komisije i Suda pravde Europske unije u primjeni
odredaba ovoga stavka;
e) utvrditi odnos izmeðu prava pojedinih drava èlanica i ovoga pod-
odjeljka, kao i europskih uredbi donesenih na temelju ovoga èlanka.
Èlanak III.-164.
Do stupanja na snagu europskih uredbi donesenih na temelju èlanka III.-
163. o dopustivosti sporazuma, odluka i usklaðenih praksi te o zlouporabi
vladajuæeg poloaja na unutarnjem tritu odluèuju vlasti drava èlanica u
skladu sa svojim nacionalnim pravom i èlankom III.-161., osobito stavkom 3.,
te èlankom III.-162.
Èlanak III.-165.
1. Ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-164., Komisija osigurava primjenu
naèela iz èlanaka III.-161. i III.-162. Na zahtjev drave èlanice ili na vlastitu
91
inicijativu, a u suradnji s nadlenim tijelima drava èlanica, koja joj u tome

pruaju pomoæ, Komisija istrauje sluèajeve u kojima postoji sumnja u po-
vredu tih naèela. Ako utvrdi da je dolo do povrede, Komisija predlae odgo-
varajuæe mjere za njeno uklanjanje.
2. Ako povreda iz stavka 1. nije uklonjena, Komisija donosi obrazloenu
europsku odluku u kojoj utvrðuje povredu naèela. Komisija moe objaviti
svoju odluku i ovlastiti drave èlanice da radi rjeavanja situacije poduzmu
potrebne mjere, èije uvjete i pojedinosti utvrðuje sama.
3. Komisija moe donijeti europske uredbe koje se odnose na kategorije
sporazuma u odnosu na koje je Vijeæe donijelo europsku uredbu temeljem
èlanka III.-163. stavka 2. toèke (b).
Èlanak III.-166.
1. U pogledu javnih poduzeæa i poduzeæa kojima drave èlanice daju
posebna ili iskljuèiva prava, drave èlanice ne smiju donijeti niti zadrati na
snazi niti jednu mjeru koja bi bila u suprotnosti s Ustavom, osobito s èlankom
I.-4. stavkom 2. i èlancima III.-161. do III.-169.
2. Poduzeæa kojima je povjereno obavljanje usluga od opæega gospodar-
skog interesa ili koja su po svojoj prirodi monopoli koji ostvaruju prihod
podlijeu odredbama Ustava, osobito pravilima o trinome natjecanju, i to u
mjeri u kojoj primjena tih odredaba ne spreèava, pravno ili stvarno, obavlja-
nje posebnih zadaæa koje su im povjerene. Razvoj trgovine ne smije biti po-
goðen u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno interesima Unije.
3. Komisija osigurava primjenu ovoga èlanka i, po potrebi, donosi odgo-
varajuæe europske uredbe ili odluke.
Pododjeljak 2.
Potpore koje odobravaju drave èlanice
Èlanak III.-167.
1. Osim ako nije drugaèije predviðeno Ustavom, niti jedna potpora koju
odobri drava èlanica ili koja je odobrena putem dravnih sredstava u bilo
kojem obliku, a koja naruava ili prijeti naruavanjem trinoga natjecanja
time to odreðena poduzeæa ili proizvodnju odreðene robe stavlja u povolj-
niji poloaj, nije spojiva s unutarnjim tritem ako utjeèe na trgovinu izmeðu
drava èlanica.
2. Vrste potpora spojive s unutarnjim tritem su sljedeæe:
a) potpora socijalne prirode koja se odobrava pojedinim potroaèima, ako
se to èini bez diskriminacije u pogledu podrijetla dotiènih proizvoda;
92
b) potpora za otklanjanje teta nastalih uslijed prirodnih nepogoda ili iz-

vanrednih dogaðaja;
c) potpora koja se odobrava gospodarstvu odreðenih podruèja Savezne
Republike Njemaèke pogoðenih podjelom Njemaèke, u mjeri u kojoj je ta
potpora potrebna kako bi se prevladale gospodarske tekoæe prouzroèene tom
podjelom. Pet godina nakon stupanja na snagu Ugovora o Ustavu za Europu,
Vijeæe moe, na prijedlog Komisije, donijeti europsku odluku kojom se ova
toèka ukida.
3. Za sljedeæe se potpore moe smatrati da su spojive s unutarnjim
tritem:
a) potpora za promicanje gospodarskoga razvoja na podruèjima na koji-
ma je ivotni standard neuobièajeno nizak ili na kojima je prisutna
znatna podzaposlenost, kao i podruèjima iz èlanka III.-424. s obzirom
na njihov strukturni, gospodarski i socijalni poloaj;
b) potpora za promicanje provedbe nekog vanog projekta od zajed-
nièkoga europskog interesa ili za otklanjanje ozbiljnih poremeæaja u
gospodarstvu neke drave èlanice;
c) potpora za olakavanje razvoja odreðenih gospodarskih djelatnosti ili
odreðenih gospodarskih podruèja, ako takva potpora ne utjeèe nepo-
voljno na uvjete trgovanja u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajed-
nièkom interesu;
d) potpora za promicanje kulture i oèuvanje batine, ako takva potpora
ne utjeèe na uvjete trgovanja i trino natjecanje u Uniji u mjeri u ko-
joj bi to bilo suprotno zajednièkom interesu;
e) druge kategorije potpora koje mogu biti odreðene europskim ured-
bama ili odlukama koje Vijeæe donosi na prijedlog Komisije.
Èlanak III.-168.
1. U suradnji s dravama èlanicama, Komisija neprestano prati sve su-
stave potpora koji postoje u tim dravama. Komisija im predlae sve odgo-
varajuæe mjere koje zahtijeva postupni razvoj ili funkcioniranje unutarnjega
trita.
2. Ako Komisija, nakon to je zainteresiranim stranama dala rok za oèi-
tovanje, utvrdi da potpora koju je neka drava èlanica odobrila ili koja je odo-
brena putem dravnih sredstva prema èlanku III.-167. nije spojiva s unutar-
njim tritem ili da se ta potpora zlorabi, ona donosi europsku odluku kojom
od dotiène drave èlanice zahtijeva da ukine ili izmijeni tu potporu u roku
koji odredi Komisija.
93
Ako u propisanom roku dotièna drava ne postupi prema toj europskoj

odluci, Komisija ili bilo koja druga zainteresirana drava stranka moe se,
odstupajuæi od odredaba èlanaka III.-360. i III.-361., izravno obratiti Sudu
pravde Europske unije.
Na zahtjev drave èlanice, Vijeæe moe, odstupajuæi od èlanka III.-167. ili
europskih uredbi predviðenih èlankom III.-169., jednoglasno donijeti europ-
sku odluku kojom odluèuje da se, ako takvu odluku opravdavaju izvanredne
okolnosti, potpora koju ta drava odobrava ili namjerava odobriti smatra spo-
jivom s unutarnjim tritem. Ako je Komisija u pogledu te potpore veæ
pokrenula postupak predviðen prvim podstavkom ovoga stavka, èinjenica
da je dotièna drava èlanica uputila svoj zahtjev Vijeæu ima za posljedicu
prekid tog postupka, sve dok Vijeæe ne obznani svoj stav.
Meðutim, ako u roku od tri mjeseca od upuæivanja toga zahtjeva Vijeæe
ne obznani svoj stav, odluku donosi Komisija.
3. Drave èlanice pravodobno obavjetavaju Komisiju o svim planovima
za odobravanje ili izmjenu potpora kako bi joj omoguæile da se o njima oèitu-
je. Ako Komisija smatra da bilo koji takav plan, prema èlanku III.-167., nije
spojiv s unutarnjim tritem, ona bez odlaganja pokreæe postupak predvi-
ðen stavkom 2. ovoga èlanka. Dotièna drava èlanica ne moe zapoèeti s pri-
mjenom predloenih mjera sve dok se u tom postupku ne donese konaèna
odluka.
4. Komisija moe donijeti europske uredbe koje se odnose na kategorije
dravne potpore za koje je Vijeæe, na temelju èlanka III.-169., utvrdilo da se
mogu izuzeti iz postupka predviðenog stavkom 3. ovoga èlanka.
Èlanak III.-169.
Vijeæe moe, na prijedlog Komisije, donijeti europske uredbe za primjenu
èlanaka III.-167. i III.-168., te osobito za utvrðivanje uvjeta pod kojima se
primjenjuje èlanak III.-168. stavak 3., kao i kategorija potpora koje su izuzete
iz postupka predviðenog èlankom III.-168. stavkom 3. Vijeæe odluèuje nakon
savjetovanja s Europskim parlamentom.
ODJELJAK 6.
FISKALNE ODREDBE
Èlanak III.-170.
1. Niti jedna drava èlanica ne propisuje za proizvode drugih drava èlani-
ca, bilo izravno ili neizravno, nikakve unutarnje poreze povrh onih koje
izravno ili neizravno propisuje za sliène domaæe proizvode.
94
Nadalje, niti jedna drava èlanica ne propisuje za proizvode drugih drava

èlanica unutarnje poreze takve prirode koja bi omoguæila neizravnu zatitu
drugih proizvoda.
2. Ako jedna drava èlanica izvozi proizvode na podruèje druge drave
èlanice, povrat unutarnjih poreza ne smije premaiti iznos unutarnjih pore-
za koji su za te proizvode propisani, bilo izravno ili neizravno.
3. to se tièe drugih pristojbi, osim poreza na promet, troarina ili drugih
oblika neizravnih poreza, osloboðenja i povrati u vezi s izvozom u druge
drave èlanice mogu se odobravati, a kompenzacijske pristojbe u vezi s uvo-
zom iz drava èlanica naplaæivati, jedino ako su planirane odredbe prethod-
no odobrene na ogranièeno vrijeme europskom odlukom koju je Vijeæe doni-
jelo na prijedlog Komisije.
Èlanak III.-171.
Europskim zakonom ili okvirnim zakonom Vijeæa utvrðuju se mjere za
usklaðivanje zakonodavstva koje se odnosi na poreze na promet, troarine i
druge oblike neizravnih poreza, uz uvjet da je takvo usklaðivanje potrebno
kako bi se osiguralo stvaranje i funkcioniranje unutarnjega trita i izbjeglo
naruavanje trinoga natjecanja. Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon
savjetovanja s Europskim parlamentom i Gospodarskim i socijalnim odborom.
ODJELJAK 7.
ZAJEDNIÈKE ODREDBE
Èlanak III.-172.
1. Ako nije drugaèije predviðeno Ustavom, ovaj se èlanak primjenjuje radi
postizanja ciljeva iz èlanka III.-130. Europskim zakonima ili okvirnim zakoni-
ma utvrðuju se mjere za usklaðivanje odredaba zakona i drugih propisa
drava èlanica èiji je predmet stvaranje i funkcioniranje unutarnjega trita.
Ti se zakoni donose nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom.
2. Stavak 1. se ne primjenjuje na fiskalne odredbe, na odredbe koje se
odnose na slobodno kretanje osoba, niti na odredbe koje se odnose na prava
i interese zaposlenih osoba.
3. U svojim prijedlozima podnesenim na temelju stavka 1. u vezi sa zdrav-
ljem, sigurnoæu, zatitom okolia i zatitom potroaèa, Komisija polazi od vi-
sokoga stupnja zatite, pri èemu osobito vodi raèuna o svakom novom razvo-
ju dogaðaja utemeljenom na znanstvenim èinjenicama. Postizanju toga cilja
u okviru svojih nadlenosti tee i Europski parlament i Vijeæe.
95
4. Ako neka drava èlanica smatra da je zbog vanih potreba iz èlanka III.-
154. ili u vezi sa zatitom okolia ili radne okoline potrebno zadrati nacionalne
odredbe i nakon donoenja odreðene mjere za usklaðivanje na temelju europ-
skoga zakona ili okvirnog zakona ili europske uredbe Komisije, ona o tim odred-
bama i o razlozima njihovoga zadravanja obavjetava Komisiju.
5. Osim toga, ne dovodeæi u pitanje stavak 4, ako i nakon donoenja
odreðene mjere za usklaðivanje na temelju europskoga zakona ili okvirnoga
zakona ili europske uredbe Komisije neka drava èlanica smatra potrebnim
donijeti nacionalne propise na temelju novih znanstvenih spoznaja koje se
odnose na zatitu okolia ili radne okoline, a zbog nekog problema svojstvenog
toj dravi èlanici koji se pojavio nakon donoenja mjere za usklaðivanje, ona
o predviðenim odredbama i o razlozima za njihovo donoenje obavjetava
Komisiju.
6. U roku od est mjeseci od primitka obavijesti iz stavaka 4. i 5. Komisija
donosi europsku odluku kojom odobrava ili odbija nacionalne propise o koji-
ma je rijeè, nakon to je provjerila predstavljaju li oni sredstvo samovoljne
diskriminacije ili prikriveno ogranièenje trgovine izmeðu drava èlanica te
predstavljaju li prepreku funkcioniranju unutarnjega trita.
Ako u tom roku Komisija ne donese odluku, smatra se da su nacionalne
odredbe iz stavaka 4. i 5. odobrene.
Kada to opravdava sloenost pitanja i ako nema opasnosti za zdravlje
ljudi, Komisija moe dotiènoj dravi èlanici priopæiti da æe se rok iz ovoga
stavka produljiti za dodatno razdoblje od najvie est mjeseci.
7. Ako je drava èlanica, prema stavku 6., ovlatena zadrati ili donijeti
nacionalne odredbe koje odstupaju od mjere za usklaðivanje, Komisija odmah
razmatra hoæe li predloiti prilagodbu toj mjeri.
8. Ako drava èlanica ukae na odreðeni problem koji se tièe javnoga
zdravlja na podruèju koje je bilo predmetom prethodnih mjera za usklaði-
vanje, o tome obavjetava Komisiju koja odmah razmatra hoæe li predloiti
odgovarajuæe mjere.
9. Odstupajuæi od postupka utvrðenog u èlancima III.-360. i III.-361.,
Komisija i bilo koja drava èlanica mogu se izravno obratiti Sudu pravde Eu-
ropske unije ako smatraju da neka druga drava èlanica zlorabi ovlasti pred-
viðene ovim èlankom.
10. Mjere za usklaðivanje o kojima je rijeè u ovome èlanku u odgovara-
juæim sluèajevima sadre zatitnu klauzulu kojom se drave èlanice ovlaæu-
ju na poduzimanje, iz jednog ili vie negospodarskih razloga iz èlanka III.-
154., privremenih mjera koje podlijeu postupku nadzora Unije.
96
Èlanak III.-173.
Ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-172., europskim okvirnim zakonom Vi-
jeæa utvrðuju se mjere za usklaðivanje zakona i drugih propisa drava èlani-
ca koji izravno utjeèu na stvaranje ili funkcioniranje unutarnjega trita. Vi-
jeæe odluèuje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i
Gospodarskim i socijalnim odborom.
Èlanak III.-174.
Ako Komisija utvrdi da odreðena razlika izmeðu odredaba zakona i dru-
gih propisa drava èlanica naruava trino natjecanje na unutarnjem tritu
te da nastalo naruavanje treba otkloniti, ona se savjetuje s dotiènim dravama
èlanicama.
Ako to savjetovanje ne dovede do sporazuma, europskim okvirnim za-
konima utvrðuju se mjere potrebne za otklanjanje naruavanja o kojem je
rijeè. Mogu se donijeti sve druge odgovarajuæe mjere predviðene Ustavom.
Èlanak III.-175.
1. Ako postoji razlog za bojazan da bi donoenje ili izmjena neke odredbe
zakona i drugog propisa drave èlanice moglo prouzroèiti naruavanje u
smislu èlanka III.-174., drava èlanica koja eli nastaviti s tim postupkom
savjetuje se s Komisijom. Nakon savjetovanja s dravama èlanicama, Komisi-
ja dotiènim dravama upuæuje preporuku o prikladnim mjerama za izbjega-
vanje naruavanja o kojem je rijeè.
2. Ako drava èlanica koja eli donijeti ili izmijeniti svoje odredbe ne po-
stupi prema preporuci koju joj je uputila Komisija, ostale drave èlanice nisu
dune, u skladu s èlankom III.-174., izmijeniti svoje odredbe kako bi otklonile
takvo naruavanje. Ako drava èlanica koja se oglui na preporuku Komisije
prouzroèi naruavanje koje teti iskljuèivo njoj samoj, èlanak III.-174. se ne
primjenjuje.
Èlanak III.-176.
U kontekstu stvaranja i funkcioniranja unutarnjega trita, europskim
zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se mjere za stvaranje europskih
prava intelektualnoga vlasnitva kako bi se pruila ujednaèena zatita prava
intelektualnoga vlasnitva u èitavoj Uniji, te za uspostavu centraliziranog
sustava na razini Unije za davanje ovlatenja, koordinaciju i nadzor.
Europskim zakonom Vijeæa ureðuju se jezièna pitanja u odnosu na eu-
ropska prava intelektualnoga vlasnitva. Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon
savjetovanja s Europskim parlamentom.
97
POGLAVLJE II.
GOSPODARSKA I MONETARNA POLITIKA
Èlanak III.-177.
U svrhe o kojima je rijeè u èlanku I.-3., aktivnosti drava èlanica i Unije
podrazumijevaju, kako predviða Ustav, donoenje gospodarske politike koja
se temelji na bliskoj koordinaciji gospodarskih politika drava èlanica, na unu-
tarnjem tritu i na utvrðivanju zajednièkih ciljeva, a vodi se u skladu s naèe-
lima otvorenoga trinog gospodarstva sa slobodnom konkurencijom.
Istodobno s naprijed navedenim, te kako predviða Ustav i u skladu s u
njemu utvrðenim postupcima, te aktivnosti podrazumijevaju jedinstvenu
valutu euro, te utvrðivanje i voðenje jedinstvene monetarne politike i teèaj-
ne politike, èiji je prvenstveni cilj odrati stabilnost cijena, te, ne dovodeæi u
pitanje taj cilj, poduprijeti opæe gospodarske politike u Uniji, u skladu s naèe-
lom otvorenoga trinog gospodarstva sa slobodnom konkurencijom.
Te aktivnosti drava èlanica i Unije podrazumijevaju potivanje sljedeæih
vodeæih naèela: stabilne cijene, zdrave javne financije i monetarni uvjeti te
stabilna bilanca plaæanja.
ODJELJAK 1.
GOSPODARSKA POLITIKA
Èlanak III.-178.
Drave èlanice vode svoje gospodarske politike kako bi pridonijele posti-
zanju ciljeva Unije utvrðenih u èlanku I.-3., a u okviru opæih smjernica iz èlan-
ka III.-179. stavka 2. Drave èlanice i Unija djeluju u skladu s naèelom otvore-
noga trinog gospodarstva sa slobodnom konkurencijom, zauzimajuæi se za
uèinkovitu raspodjelu sredstava, te pridravajuæi se naèela iz èlanka III.-177.
Èlanak III.-179.
1. Drave èlanice smatraju svoje gospodarske politike pitanjem od zajed-
nièkoga interesa i koordiniraju ih u Vijeæu, u skladu s èlankom III.-178.
2. Vijeæe, na preporuku Komisije, izraðuje nacrt opæih smjernica gospo-
darskih politika drava èlanica i Unije te o onome to je utvrdilo izvjeæuje
Europsko vijeæe.
Na temelju izvjeæa Vijeæa, Europsko vijeæe raspravlja o zakljuèku o opæim
smjernicama gospodarskih politika drava èlanica i Unije. Na temelju tog za-
kljuèka, Vijeæe donosi preporuku kojom se utvrðuju opæe smjernice. O svojoj
preporuci Vijeæe obavjetava Europski parlament.
98
3. Kako bi se osigurala tjenja koordinacija gospodarskih politika i trajna

konvergencija gospodarskih pokazatelja drava èlanica, Vijeæe, na temelju
izvjeæa koje podnosi Komisija, prati gospodarski razvoj svake pojedine drave
èlanice i Unije, kao i usklaðenost gospodarskih politika s opæim smjernicama
iz stavka 2., te redovito vri sveobuhvatnu procjenu.
Za potrebe ovog viestranog nadzora, drave èlanice Komisiji dostavljaju
informacije o vanim mjerama koje su poduzele na podruèju svoje gospo-
darske politike, kao i ostale informacije koje smatraju potrebnima.
4. Ako se u okviru postupka iz stavka 3. utvrdi da gospodarska politika
neke drave èlanice nije u skladu s opæim smjernicama iz stavka 2. ili da bi
mogla ugroziti pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije, Komisija
moe dotiènoj èlanici uputiti upozorenje. Vijeæe moe, na preporuku Komisi-
je, dotiènoj dravi èlanici uputiti potrebne preporuke. Na prijedlog Komisije,
Vijeæe moe odluèiti o objavljivanju svoje preporuke.
U okviru ovoga stavka, Vijeæe odluèuje ne uzimajuæi u obzir glas èlana
Vijeæa koji predstavlja dotiènu dravu èlanicu.
Kvalificiranu veæinu èini najmanje 55 % ostalih èlanova Vijeæa, koji pred-
stavljaju drave èlanice koje zajedno imaju najmanje 65 % stanovnitva drava
èlanica koje sudjeluju.
Manjinu koja moe sprijeèiti donoenje odluka mora èiniti najmanje mini-
malni broj tih ostalih èlanova Vijeæa koji predstavljaju vie od 35 % stanovnit-
va drava èlanica koje sudjeluju, plus jedan èlan. U suprotnom se smatra da
je postignuta kvalificirana veæina.
5. Predsjednik Vijeæa i Komisija izvjeæuju Europski parlament o rezulta-
tima viestranog nadzora. Ako je Vijeæe objavilo svoje preporuke, predsjed-
nik Vijeæa moe biti pozvan da pristupi pred nadleni odbor Europskoga par-
lamenta.
6. Europskim zakonima mogu se utvrditi iscrpna pravila za postupak vi-
estranog nadzora iz stavaka 3. i 4.
Èlanak III.-180.
1. Ne dovodeæi u pitanje bilo koji drugi postupak predviðen Ustavom,

Vijeæe moe, na prijedlog Komisije, donijeti europsku odluku kojom se utv-
rðuju mjere primjerene gospodarskim prilikama, osobito ako se pojave oz-
biljne tekoæe u opskrbi odreðenim proizvodima.
2. Ako se neka drava èlanica nalazi u tekoæama ili joj, uslijed prirodnih
nepogoda ili izvanrednih dogaðaja koji su izvan njene kontrole, prijete oz-
biljne tekoæe, Vijeæe moe, na prijedlog Komisije, donijeti europsku odluku
99
kojom se pod odreðenim uvjetima dotiènoj dravi èlanici odobrava financij-

ska pomoæ Unije. O donesenoj odluci Predsjednik Vijeæa obavjetava Europ-
ski parlament.
Èlanak III.-181.
1. Zabranjuju se prekoraèenja i sve druge vrste kredita kod Europske sre-
dinje banke ili sredinjih banaka drava èlanica (u daljnjem tekstu: nacio-
nalne sredinje banke) u korist institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, sre-
dinjih vlasti, regionalnih, lokalnih ili drugih javnih vlasti, ostalih javnopravnih
tijela ili javnih poduzeæa drava èlanica, a Europskoj je sredinjoj banci i na-
cionalnim sredinjim bankama zabranjena kupnja dunièkih instrumenata
izravno od tih subjekata.
2. Stavak 1. ne primjenjuje se na kreditne institucije u javnom vlasnitvu
prema kojima, u pogledu dranja prièuva od strane sredinjih banaka, na-
cionalne sredinje banke i Europska sredinja banka postupaju jednako kao
prema privatnim kreditnim institucijama.
Èlanak III.-182.
Zabranjuje se svaka mjera ili odredba koja se ne temelji na opreznosti i

razboritosti, a kojom se institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije,
sredinjim vlastima, regionalnim, lokalnim ili drugim javnim vlastima, osta-
lim javnopravnim tijelima ili javnim poduzeæima drava èlanica omoguæuje
povlateni pristup financijskim institucijama.
Èlanak III.-183.
1. Ne dovodeæi u pitanje uzajamna financijska jamstva za zajednièku

provedbu odreðenoga projekta, Unija ne snosi nikakvu odgovornost niti
preuzima obveze sredinjih vlasti, regionalnih, lokalnih ili drugih javnih vlasti,
ostalih javnopravnih tijela ili javnih poduzeæa bilo koje drave èlanice. Ne
dovodeæi u pitanje uzajamna financijska jamstva za zajednièku provedbu
odreðenog projekta, niti jedna drava èlanica ne snosi nikakvu odgovornost
niti preuzima obveze sredinjih vlasti, regionalnih, lokalnih ili drugih javnih
vlasti, ostalih javnopravnih tijela ili javnih poduzeæa druge drave èlanice.
2. Na prijedlog Komisije, Vijeæe moe donijeti europske uredbe ili odluke
u kojima se utvrðuju definicije za primjenu zabrana iz èlanaka III.-181. i III.-
182. te iz ovoga èlanka. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskim par-
lamentom.
100
Èlanak III.-184.
1. Drave èlanice izbjegavaju prekomjerni javni deficit.
2. Komisija prati razvoj stanja proraèuna i visine javnoga duga u dravama
èlanicama s ciljem otkrivanja grubih greaka. Osobito provjerava potivanje
proraèunske discipline na temelju sljedeæih dvaju kriterija:
a) je li omjer planiranog ili stvarnog javnoga deficita i bruto domaæeg
proizvoda veæi od referentne vrijednosti, osim:
i) ako je omjer znatno i postojano padao te je dosegao razinu koja je
blizu referentne vrijednosti, ili;
ii) kao alternativa, ako je premaivanje referentne vrijednosti samo iz-
nimne i privremene prirode, a omjer ostaje blizu referentne vrijed-
nosti;
b) je li omjer javnoga duga i bruto domaæega proizvoda veæi od referent-
ne vrijednosti, osim ako se taj omjer dovoljno smanjuje i pribliava re-
ferentnoj vrijednosti zadovoljavajuæim korakom.
Referentne vrijednosti utvrðene su u Protokolu o postupku u sluèaju pre-
komjernog deficita.
3. Ako neka drava èlanica ne ispunjava uvjete prema jednom ili oba
spomenuta kriterija, Komisija izraðuje izvjeæe. U svome izvjeæu Komisija
vodi raèuna o tome je li javni deficit veæi od rashoda za javne investicije i
uzima u obzir sve ostale relevantne èimbenike, ukljuèujuæi i srednjoroèno sta-
nje gospodarstva i stanje proraèuna drave èlanice.
Komisija moe izraditi izvjeæe i ako, bez obzira na ispunjavanje uvjeta
prema kriterijima, smatra da u nekoj dravi èlanici postoji opasnost od pre-
komjernoga deficita.
4. Gospodarski i financijski odbor osnovan prema èlanku III.-192. daje
svoje miljenje o izvjeæu Komisije.
5. Ako smatra da u nekoj dravi èlanici postoji ili bi se mogao pojaviti pre-
komjerni deficit, Komisija dotiènoj dravi èlanici upuæuje miljenje i o tome
obavjetava Vijeæe.
6. Na prijedlog Komisije, te razmotrivi sve primjedbe koje dotièna drava
èlanica eli dati i nakon sveobuhvatne procjene, Vijeæe odluèuje postoji li pre-
komjerni deficit. U tom sluèaju Vijeæe donosi, bez nepotrebnog odlaganja, a
na preporuku Komisije, preporuke upuæene dotiènoj dravi èlanici radi is-
pravljanja nastalog stanja u odreðenom roku. Podlono èlanku 8., te se pre-
poruke ne objavljuju.
U okviru ovoga stavka, Vijeæe odluèuje ne uzimajuæi u obzir glas èlana
Vijeæa koji predstavlja dotiènu dravu èlanicu.
101

malni broj ostalih èlanova Vijeæa koji predstavljaju vie od 35 % stanovnitva
drava èlanica koje sudjeluju, plus jedan èlan. U suprotnome se smatra da je
postignuta kvalificirana veæina.
7. Vijeæe donosi, na preporuku Komisije, europske odluke i preporuke iz
stavaka 8. do 11.
Vijeæe odluèuje ne uzimajuæi u obzir glas èlana Vijeæa koji predstavlja do-
tiènu dravu èlanicu.
Kvalificiranu veæinu èini najmanje 55 % ostalih èlanova Vijeæa koji pred-
malni broj tih ostalih èlanova Vijeæa koji predstavljaju vie od 35 % stanovnit-
va drava èlanica koje sudjeluju, plus jedan èlan. U suprotnome se smatra da
je postignuta kvalificirana veæina.
8. Ako donese europsku odluku kojom se utvrðuje da na njegove pre-
poruke u zadanome roku nije odgovoreno nikakvim djelotvornim mjerama,
Vijeæe moe svoje preporuke objaviti.
9. Ako neka drava èlanica ustraje u neprovoðenju preporuka Vijeæa, Vi-
jeæe moe donijeti europsku odluku kojom dravu èlanicu poziva da u odre-
ðenom roku poduzme mjere za smanjenje deficita koje Vijeæe smatra potreb-
nima za ispravljanje nastaloga stanja.
U tom sluèaju Vijeæe moe od dotiène drave èlanice zatraiti podnoenje
izvjeæa prema odreðenom vremenskom rasporedu, kako bi se ispitali napori
koje ta drava èlanica ulae u prilagodbu.
10. Sve dok drava èlanica ne postupi prema europskoj odluci donesenoj
u skladu sa stavkom 9., Vijeæe moe odluèiti da æe primijeniti ili, ovisno o sluèa-
ju, pojaèati jednu ili vie od sljedeæih mjera:
a) traiti od te drave èlanice da prije izdavanja obveznica i vrijednosnih
papira objavi dodatne podatke koje odreðuje Vijeæe;
b) pozvati Europsku investicijsku banku na preispitivanje svoje kreditne
politike prema dotiènoj dravi èlanici;
c) traiti od dotiène drave èlanice da kod Unije poloi beskamatni polog
u odgovarajuæem iznosu dok prekomjerni deficit, po miljenju Vijeæa,
ne bude ispravljen;
d) izreæi novèane kazne u odgovarajuæem iznosu.
102
O donesenim mjerama Predsjednik Vijeæa obavjetava Europski parlament.

11. Ako smatra da je u dotiènoj dravi èlanici prekomjerni deficit isprav-
ljen, Vijeæe ukida neke ili sve mjere iz stavka 6. i stavaka 8., 9. i 10. Ako je
prethodno objavilo preporuke, Vijeæe odmah po ukidanju europske odluke
iz stavka 8. javno izjavljuje da u dotiènoj dravi èlanici prekomjerni deficit
vie ne postoji.
12. U okviru stavaka 1. do 6. ili stavaka 8. i 9. ne ostvaruju se prava na
podnoenje tubi predviðena èlancima III.-360. i III.-361.
13. Dodatne odredbe koje se odnose na provedbu postupka utvrðenog
ovim èlankom sadrane su u Protokolu o postupku u sluèaju prekomjernog
deficita.
Europskim zakonom Vijeæa utvrðuju se odgovarajuæe mjere za zamjenu
navedenoga Protokola. Vijeæe odluèuje jednoglasno, nakon savjetovanja s
Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom.
Podlono ostalim odredbama ovoga stavka, Vijeæe, na prijedlog Komisije,
donosi europske uredbe ili odluke kojima se utvrðuju iscrpna pravila i defini-
cije za primjenu navedenoga Protokola. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s
Europskim parlamentom.
ODJELJAK 2.
MONETARNA POLITIKA
Èlanak III.-185.
1. Glavni je cilj Europskoga sustava sredinjih banaka odrati stabilnost
cijena. Ne dovodeæi u pitanje taj cilj, Europski sustav sredinjih banaka
podrava opæe gospodarske politike u Uniji kako bi pridonio postizanju njenih
ciljeva utvrðenih u èlanku I.-3. Europski sustav sredinjih banaka djeluje u
skladu s naèelom otvorenoga trinog gospodarstva sa slobodnom konkuren-
cijom, dajuæi prednost uèinkovitoj raspodjeli sredstava, te pridravajuæi se
naèela iz èlanka III.-177.
2. Osnovni zadaci koji se izvravaju kroz Europski sustav sredinjih ba-
naka su:
a) utvrðivanje i provoðenje monetarne politike Unije;
b) voðenje deviznog poslovanja u skladu s èlankom III.-326.;
c) dranje slubenih deviznih prièuva drava èlanica i upravljanje njima;
d) promicanje neometanog funkcioniranja platnih sustava.
3. Stavak 2. toèka (c) ne dovodi u pitanje dranje obrtnih deviznih sred-
stava od strane vlada drava èlanica i upravljanje njima.
103
4. Od Europske sredinje banke:

a) trai se savjet o svakom predloenom aktu Unije iz podruèja njene
nadlenosti;
b) savjet trae nacionalne vlasti u vezi s bilo kojim prijedlogom propisa iz
podruèja njene nadlenosti, ali u granicama i pod uvjetima koje odredi
Vijeæe u skladu s postupkom iz èlanka III.-187. stavka 4.
Europska sredinja banka moe davati miljenja o pitanjima iz svoje
nadlenosti institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije ili nacional-
nim vlastima.
5. Europski sustav sredinjih banaka pridonosi neometanom voðenju
politika od strane nadlenih vlasti koje se odnose na bonitetni nadzor nad
kreditnim institucijama i stabilnost financijskoga sustava.
6. Europskim zakonom Vijeæa Europskoj sredinjoj banci se mogu povje-
riti odreðene zadaæe koje se odnose na bonitetni nadzor nad kreditnim i dru-
gim financijskim institucijama, s izuzetkom osiguravajuæih drutava. Vijeæe
odluèuje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europ-
skom sredinjom bankom.
Èlanak III.-186.
1. Europska sredinja banka ima iskljuèivo pravo odobriti izdavanje
novèanica eura u Uniji. Te novèanice mogu izdavati Europska sredinja ban-
ka i nacionalne sredinje banke. Status zakonskog sredstva plaæanja u Uniji
imaju jedino novèanice koje izdaju Europska sredinja banka i nacionalne
sredinje banke.
2. Drave èlanice mogu izdavati kovanice eura podlono odobrenju Eu-
ropske sredinje banke u pogledu opsega emisije.
Na prijedlog Komisije, Vijeæe moe donijeti europske uredbe kojima se
utvrðuju mjere za usklaðivanje apoena i tehnièkih specifikacija kovanica koje
se namjeravaju staviti u optjecaj u mjeri koja omoguæuje njihov neometani
optjecaj unutar Unije. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskim parla-
mentom i Europskom sredinjom bankom.
Èlanak III.-187.
1. Europskim sustavom sredinjih banaka upravljaju tijela Europske sre-
dinje banke nadlena za donoenje odluka, a to su Upravno vijeæe i Izvrni
odbor.
2. Statut Europskoga sustava sredinjih banaka utvrðen je Protokolom o
Statutu Europskoga sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke.
104
3. Europskim zakonima mogu se izmijeniti èlanak 5. stavci 1., 2. i 3., èlanci

17. i 18., èlanak 19. stavak 1., èlanci 22., 23., 24. i 26., èlanak 32. stavci 2., 3., 4. i
6., èlanak 33. stavak 1. toèka (a), te èlanak 36. Statuta Europskoga sustava sre-
dinjih banaka i Europske sredinje banke i to:
a) bilo na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredi-
njom bankom;
b) ili na preporuku Europske sredinje banke, a nakon savjetovanja s
Komisijom.
4. Vijeæe donosi europske uredbe i odluke kojima se utvrðuju mjere iz
èlanka 4., èlanka 5. stavka 4., èlanka 19. stavka 2., èlanka 20., èlanka 28. stavka
1., èlanka 29. stavka 2., èlanka 30. stavka 4. i èlanka 34. stavka 3. Statuta Eu-
ropskoga sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke. Vijeæe od-
luèuje nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i to:
a) bilo na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredin-
jom bankom;
b) ili na preporuku Europske sredinje banke, a nakon savjetovanja s
Komisijom.
Èlanak III.-188.
Pri ostvarivanju nadlenosti i obavljanju zadaæa i dunosti koje su im do-
dijeljene Ustavom i Statutom Europskoga sustava sredinjih banaka i Europ-
ske sredinje banke, ni Europska sredinja banka ni nacionalna sredinja ban-
ka, niti bilo koji èlan njihovih tijela nadlenih za donoenje odluka ne smiju
traiti ni primati upute od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, od vlada
drava èlanica, niti od bilo kojeg drugog tijela. Institucije, tijela, uredi ili agen-
cije Unije i vlade drava èlanica obvezuju se da æe, u obavljanju svojih za-
daæa, potovati ovo naèelo i da neæe nastojati utjecati na èlanove tijela nad-
lenih za donoenje odluka u Europskoj sredinjoj banci ili u nacionalnim
sredinjim bankama.
Èlanak III.-189.
Svaka se drava èlanica brine da njeno nacionalno zakonodavstvo, uklju-
èujuæi i statut njene nacionalne sredinje banke, bude u skladu s Ustavom i
Statutom Europskoga sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke.
Èlanak III.-190.
1. Radi izvrenja zadaæa povjerenih Europskome sustavu sredinjih ba-
naka, Europska sredinja banka, u skladu s Ustavom i pod uvjetima utvrðe-
105
nima u Statutu Europskoga sustava sredinjih banaka i Europske sredinje

banke, donosi:
a) europske uredbe u mjeri u kojoj je to potrebno za provedbu zadaæa
utvrðenih u èlanku 3. stavku 1. toèki (a), èlanku 19. stavku 1., èlanku
22. i èlanku 25. stavku 2. Statuta Europskoga sustava sredinjih banaka
i Europske sredinje banke i u sluèajevima koji se utvrðuju europskim
uredbama i odlukama iz èlanka III.-187. stavka 4. ;
b) europske odluke potrebne za izvrenje zadaæa koje su Europskome
sustavu sredinjih banaka povjerene Ustavom i Statutom Europskoga
sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke;
c) preporuke i miljenja.
2. Europska sredinja banka moe odluèiti objaviti svoje europske odluke,
preporuke i miljenja.
3. Vijeæe moe, u okviru postupka utvrðenog u èlanku III.-187. stavku 4.,
donijeti europske uredbe kojima se utvrðuju ogranièenja i uvjeti pod kojima
Europska sredinja banka ima pravo izricati novèane kazne i obroène novèane
kazne poduzeæima koja ne ispunjavaju obveze predviðene njegovim europ-
skim uredbama i odlukama.
Èlanak III.-191.
Ne dovodeæi u pitanje ovlasti Europske sredinje banke, europskim za-
konima ili okvirnim zakonima utvrðuju se mjere potrebne za uporabu eura
kao jedinstvene valute. Ti se zakoni ili okvirni zakoni donose nakon
savjetovanja s Europskom sredinjom bankom.
ODJELJAK 3.
INSTITUCIONALNE ODREDBE
Èlanak III.-192.
1. Radi promicanja koordinacije politika drava èlanica u punoj mjeri
potrebnoj za funkcioniranje unutarnjega trita, osniva se Gospodarski i fi-
nancijski odbor.
2 Odbor ima sljedeæe zadaæe:
a) davati miljenja na zahtjev Vijeæa ili Komisije, ili na vlastitu inicijativu,
radi njihovoga podnoenja tim institucijama;
b) pratiti gospodarsko i financijsko stanje u dravama èlanicama i u Uni-
ji, te o tome redovito izvjeæivati Vijeæe i Komisiju, osobito u odnosu na
financijske odnose s treæim zemljama i meðunarodnim institucijama;
106
c) ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-344., sudjelovati u pripremi rada Vi-

jeæa iz èlanka III.-159., èlanka III.-179. stavaka 2., 3., 4. i 6., èlanaka III.-
180., III.-183. i III.-184., èlanka III.-185. stavka 6., èlanka III.-186. stavka
2., èlanka III.-187. stavaka 3. i 4., èlanaka III.-191. i III.-196., èlanka III.-
198. stavaka 2. i 3., èlanka III.-201., èlanka III.-202. stavaka 2. i 3. i èlana-
ka III.-322. i III.-326., te obavljati druge savjetodavne i pripremne za-
daæe koje mu dodijeli Vijeæe;
d) ispitati, najmanje jednom godinje, stanje u odnosu na kretanje kapi-
tala i slobodu platnoga prometa, kako to proizlazi iz primjene Ustava i
akata Unije; to ispitivanje obuhvaæa sve mjere koje se odnose na kre-
tanje kapitala i platni promet; o rezultatima tog ispitivanja Odbor pod-
nosi izvjeæe Komisiji i Vijeæu.
Drave èlanice, Komisija i Europska sredinja banka u Odbor imenuju
najvie po dva èlana.
3. Na prijedlog Komisije, Vijeæe donosi europsku odluku koja predviða
iscrpne odredbe o sastavu Gospodarskog i financijskog odbora. Vijeæe odluèuje
nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom i Odborom. O toj odlu-
ci Predsjednik Vijeæa obavjetava Europski parlament.
4. Ako ima i sve dok ima drava èlanica s pravom izuzeæa iz èlanka III.-
197., Odbor, uz zadaæe iz stavka 2., prati monetarno i financijsko stanje te
opæe platne sustave tih drava èlanica i o tome redovito izvjeæuje Vijeæe i
Komisiju.
Èlanak III.-193.
U odnosu na pitanja u okviru èlanka III.-179. stavka 4., èlanka III.-184.,
osim stavka 13., èlanaka III.-191., III.-196., èlanka III.-198. stavka 3. i èlanka
III.-326., Vijeæe ili drava èlanica mogu od Komisije zatraiti da dade preporuku
ili prijedlog, kako bude primjereno. Komisija razmatra takav zahtjev i svoje
zakljuèke bez odlaganja podnosi Vijeæu.
ODJELJAK 4.
ODREDBE KOJE SE POSEBNO ODNOSE NA DRAVE ÈLANICE
ÈIJA JE VALUTA EURO
Èlanak III.-194.
1. Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne
unije, a u skladu s odgovarajuæim odredbama Ustava, Vijeæe, u skladu s odgo-
varajuæim postupkom iz èlanaka III.-179. i III.-184., a uz iznimku postupka iz
107
èlanka III.-184. stavka 13., donosi mjere koje se posebno odnose na one drave
èlanice èija je valuta euro:
a) radi jaèanja koordinacije i nadzora nad svojom proraèunskom discipli-
nom;
b) radi utvrðivanja smjernica gospodarske politike za njih, s time da se u
isto vrijeme osigura njihova usklaðenost sa smjernicama koje su done-
sene za cijelu Uniju te da se nad njima obavlja nadzor.
2. U odnosu na mjere iz stavka 1., u glasovanju sudjeluju samo èlanice
Vijeæa koje predstavljaju drave èlanice èija je valuta euro.
Kvalificiranu veæinu èini najmanje 55 % tih èlanova Vijeæa, koji predstav-
ljaju drave èlanice koje zajedno imaju najmanje 65 % stanovnitva drava
malni broj tih èlanova Vijeæa koji predstavljaju vie od 35 % stanovnitva
drava èlanica koje sudjeluju, plus jedan èlan. U suprotnom se smatra da je
Èlanak III.-195.
Pojedinosti vezane za sastanke ministara drava èlanica èija je valuta euro
utvrðene su Protokolom o Eurogrupi.
Èlanak III.-196.
1. Kako bi se osigurao poloaj eura u meðunarodnome monetarnom su-
stavu, Vijeæe, na prijedlog Komisije, donosi europsku odluku o utvrðivanju
zajednièkih stajalita o pitanjima od osobitog interesa za ekonomsku i mone-
tarnu uniju u okviru nadlenih meðunarodnih financijskih institucija i kon-
ferencija. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskom sredinjom
bankom.
2. Na prijedlog Komisije, Vijeæe moe donijeti odgovarajuæe mjere za osi-
guranje jedinstvene zastupljenosti u okviru meðunarodnih financijskih in-
stitucija i konferencija. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskom sre-
dinjom bankom.
3. U odnosu na mjere iz stavaka 1. i 2., u glasovanju sudjeluju samo èlani-
ce Vijeæa koje predstavljaju drave èlanice èija je valuta euro.
Kvalificiranu veæinu èini najmanje 55 % tih èlanova Vijeæa, koji predstav-
ljaju drave èlanice koje zajedno imaju najmanje 65 % stanovnitva drava
Manjinu koja moe sprijeèiti donoenje odluka mora èiniti najmanje mi-
nimalni broj tih èlanova Vijeæa koji predstavljaju vie od 35 % stanovnitva
108
drava èlanica koje sudjeluju, plus jedan èlan. U suprotnom se smatra da je

ODJELJAK 5.
PRIJELAZNE ODREDBE
Èlanak III.-197.
1. Drave èlanice u odnosu na koje Vijeæe jo nije odluèilo da ispunjavaju
uvjete potrebne za uvoðenje eura u daljnjem se tekstu navode kao drave
èlanice s pravom izuzeæa.
2. Sljedeæe odredbe Ustava ne primjenjuju se na drave èlanice s pravom
izuzeæa:
a) donoenje dijelova opæih smjernica gospodarske politike koji se opæe-
nito tièu europodruèja (èlanak III.-179. stavak 2.);
b) prisilne mjere za rjeavanje prekomjernog deficita (èlanak III.-184. stav-
ci 9. i 10.);
c) ciljevi i zadaæe Europskoga sustava sredinjih banaka (èlanak III.-185.
stavci 1., 2., 3. i 5.);
d) emisija eura (èlanak III.-186.);
e) akti Europske sredinje banke (èlanak III.-190.);
f) mjere koje ureðuju uporabu eura (èlanak III.-191.);
g) monetarni sporazumi i druge mjere koje se odnose na teèajnu politiku
(èlanak III.-326.);
h) imenovanje èlanova Izvrnoga odbora Europske sredinje banke
(èlanak III.-382. stavak 2.);
i) europske odluke o utvrðivanju zajednièkih stajalita o pitanjima od
osobite vanosti za ekonomsku i monetarnu uniju u okviru nadlenih
meðunarodnih financijskih institucija i konferencija (èlanak III.-196.
stavak 1.);
j) mjere za osiguranje jedinstvene zastupljenosti u okviru meðunarod-
nih financijskih institucija i konferencija (èlanak III.-196. stavak 2.).
U èlancima koji se spominju u toèkama (a) do (j), drave èlanice stoga
znaèe drave èlanice èija je valuta euro.
3. Prema poglavlju IX. Statuta Europskoga sustava sredinjih banaka i
Europske sredinje banke, drave èlanice s pravom izuzeæa i njihove nacio-
nalne sredinje banke izuzimaju se od prava i obveza koji postoje u okviru
Europskoga sustava sredinjih banaka.
4. Glasaèka prava èlanova Vijeæa koji predstavljaju drave èlanice s pra-
vom izuzeæa miruju kad Vijeæe donosi mjere iz èlanaka navedenih u stavku
2. i u sljedeæim sluèajevima:
109
a) preporuke upuæene dravama èlanicama èija je valuta euro u okviru

viestranoga nadzora, izmeðu ostalog i o programima stabilnosti i upo-
zorenjima (èlanak III.-179. stavak 4.);
b) mjere koje se odnose na prekomjerni deficit vezano za one drave èla-
nice èija je valuta euro (èlanak III.-184. stavci 6., 7., 8. i 11.).
Manjinu koja moe sprijeèiti donoenje odluka mora èiniti najmanje mi-
nimalni broj tih ostalih èlanova Vijeæa koji predstavljaju vie od 35 % stanov-
nitva drava èlanica koje sudjeluju, plus jedan èlan. U suprotnome se sma-
tra da je postignuta kvalificirana veæina.
Èlanak III.-198.
1. Barem jednom u dvije godine, ili na zahtjev drave èlanice s pravom
izuzeæa, Komisija i Europska sredinja banka izvjeæuju Vijeæe o napretku koji
su drave èlanice s pravom izuzeæa postigle u ispunjavanju svojih obveza u
pogledu ostvarenja ekonomske i monetarne unije. U tim se izvjeæima ispi-
tuje usklaðenost nacionalnoga zakonodavstva svake od tih drava èlanica,
ukljuèujuæi i statut njene nacionalne sredinje banke s èlancima III.-188. i III.-
189. i sa Statutom Europskoga sustava sredinjih banaka i Europske sredinje
banke. U tim se izvjeæima ispituje da li je ostvaren visoki stupanj odrive
konvergencije, pri èemu se analizira u kojoj je mjeri svaka od tih drava èlanica
ispunila sljedeæe kriterije:
a) ostvarenje visokoga stupnja stabilnosti cijena; to je vidljivo iz stope
inflacije koja je blizu stope zabiljeene u najvie tri drave èlanice koje
su najuspjenije u smislu stabilnosti cijena;
b) odrivost stanja javnih financija; to je vidljivo iz stanja dravnog pro-
raèuna u kojem nema prekomjernog deficita u smislu èlanka III.-184.
stavka 6.;
c) pridravanje uobièajenih raspona fluktuacije predviðenih mehaniz-
mom deviznog teèaja Europskoga monetarnog sustava kroz najmanje
dvije godine, bez devalvacije u odnosu na euro;
d) trajnost konvergencije koju je ostvarila drava èlanica s pravom izuzeæa,
kao i njeno sudjelovanje u mehanizmu deviznog teèaja, koje se
odraava u razinama dugoroènih kamatnih stopa.
Èetiri kriterija utvrðena u ovome stavku, kao i odgovarajuæa razdoblja
tijekom kojih se moraju potovati, dodatno su razraðena u Protokolu o krite-
rijima konvergencije. Komisija i Europska sredinja banka u svojim izvjeæi-
110
ma vode raèuna i o rezultatima integracije trita, stanju i razvoju tekuæeg

raèuna bilanci plaæanja i kretanju jediniènih trokova rada i ostalih indeksa
cijena.
2. Nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i nakon rasprave u Eu-
ropskome vijeæu, Vijeæe, na prijedlog Komisije, donosi europsku odluku ko-
jom se utvrðuje koje drave èlanice s pravom izuzeæa ispunjavaju potrebne
uvjete na temelju kriterija utvrðenih u stavku 1., te opoziva izuzeæa dotiènih
drava èlanica.
Vijeæe odluèuje nakon to primi preporuku kvalificirane veæine onih èlano-
va Vijeæa koji u njemu predstavljaju drave èlanice èija je valuta euro. Ti èlanovi
odluèuju u roku od est mjeseci nakon to je Vijeæe primilo prijedlog Komisije.
Kvalificiranu veæinu iz podstavka 2. èini najmanje 55 % èlanova Vijeæa
koji predstavljaju drave èlanice koje zajedno imaju najmanje 65 % stanovnit-
va drava èlanica koje sudjeluju. Manjinu koja moe sprijeèiti donoenje od-
luka mora èiniti najmanje minimalni broj tih èlanova Vijeæa koji predstavljaju
vie od 35 % stanovnitva drava èlanica koje sudjeluju, plus jedan èlan. U
suprotnom se smatra da je postignuta kvalificirana veæina.
3. Ako se, u skladu s postupkom utvrðenim u stavku 2., donese odluka o
opozivu izuzeæa, Vijeæe, na prijedlog Komisije, donosi europske uredbe ili
odluke kojima se neopozivo utvrðuje teèaj prema kojemu euro zamjenjuje
valutu dotiène drave èlanice i kojima se utvrðuju druge mjere potrebne za
uvoðenje eura kao jedinstvene valute u toj dravi èlanici. Vijeæe odluèuje uz
jednoglasnu suglasnost èlanova koji predstavljaju drave èlanice èija je valu-
ta euro i dotiène drave èlanice, nakon savjetovanja s Europskom sredinjom
bankom.
Èlanak III.-199.
1. Ako ima i sve dok ima drava èlanica s pravom izuzeæa, te ne dovodeæi
u pitanje èlanak III.-187. stavak 1., Opæe vijeæe Europske sredinje banke iz
èlanka 45. Statuta Europskoga sustava sredinjih banaka i Europske sredinje
banke konstituirat æe se kao treæe tijelo nadleno za donoenje odluka Europ-
ske sredinje banke.
2. Ako ima i sve dok ima drava èlanica s pravom izuzeæa, Europska sre-
dinja banka u pogledu tih drava èlanica:
a) jaèa suradnju izmeðu nacionalnih sredinjih banaka;
b) jaèa koordinaciju monetarnih politika drava èlanica kako bi se osi-
gurala stabilnost cijena;
c) nadzire djelovanje mehanizma deviznoga teèaja;
111
d) odrava savjetovanja o pitanjima koja su u nadlenosti nacionalnih

sredinjih banaka, a koja utjeèu na stabilnost financijskih institucija i
trita;
e) obavlja prijanje zadaæe Europskoga fonda za monetarnu suradnju koje
je potom preuzeo Europski monetarni institut.
Èlanak III.-200.
Svaka drava èlanica s pravom izuzeæa svoju teèajnu politiku smatra pitan-
jem od zajednièkoga interesa. Pritom uzima u obzir iskustvo steèeno kroz
suradnju u okviru teèajnog mehanizma.
Èlanak III.-201.
1. Kada se drava èlanica s pravom izuzeæa naðe u tekoæama ili joj ozbilj-
no zaprijete tekoæe u pogledu njene bilance plaæanja, bilo zbog opæe ne-
uravnoteenosti u njenoj bilanci plaæanja ili zbog vrste valute s kojom ras-
polae, te kada bi te tekoæe osobito mogle ugroziti funkcioniranje unutar-
njega trita ili provedbu zajednièke trgovinske politike, Komisija odmah is-
pituje poloaj drave èlanice o kojoj je rijeè i radnje koje je ta drava, koristeæi
se svim raspoloivim sredstvima, poduzela ili bi mogla poduzeti u skladu s
Ustavom. Komisija navodi mjere èije donoenje preporuèuje toj dravi èla-
nici.
Ako se radnje koje je drava èlanica s pravom izuzeæa poduzela i mjere
koje je Komisija predloila ne pokau dostatnima za prevladavanje tekoæa
koje su se pojavile ili koje prijete, Komisija, nakon savjetovanja s Ekonom-
skim i financijskim odborom, preporuèuje Vijeæu odobravanje uzajamne po-
moæi te odgovarajuæe metode.
Komisija redovito izvjetava Vijeæe o situaciji i naèinu na koji se ona razvija.
2. Vijeæe donosi europske uredbe ili odluke kojima se odobrava takva uza-
jamna pomoæ i utvrðuju uvjeti i pojedinosti takve pomoæi, koja moe poprimiti
sljedeæe oblike:
a) usklaðeni pristup prema svim drugim meðunarodnim organizacija-
ma kojima se drave èlanice s pravom izuzeæa mogu obratiti i u okviru
tih organizacija;
b) mjere potrebne za izbjegavanje skretanja trgovine kada drava èlani-
ca s pravom izuzeæa koja je u tekoæama zadri ili ponovno uvede ko-
lièinska ogranièenja prema treæim zemljama;
c) odobravanje ogranièenih zajmova od strane drugih drava èlanica, uz
njihovu suglasnost.
112
3. Ako Vijeæe ne odobri uzajamnu pomoæ koju je preporuèila Komisija ili

ako su odobrena uzajamna pomoæ i poduzete mjere nedostatni, Komisija ovla-
æuje dravu s pravom izuzeæa koja je u tekoæama da poduzme zatitne mjere
èije uvjete i pojedinosti odreðuje Komisija.
Vijeæe moe opozvati to ovlatenje i izmijeniti njegove uvjete i pojedinosti.
Èlanak III.-202.
1. Kada u bilanci plaæanja doðe do iznenadne krize, a europska odluka se
u smislu èlanka III.-201. stavka 2. ne donese odmah, drava èlanica s pravom
izuzeæa moe iz predostronosti poduzeti potrebne zatitne mjere. Te mjere
moraju biti takve da dovedu do najmanjeg moguæeg poremeæaja u funk-
cioniranju unutarnjega trita, a opsegom ne smiju biti veæe od onoga to je
neophodno kako bi se otklonile iznenadne tekoæe koje su se pojavile.
2. Komisija i ostale drave èlanice obavjetavaju se o zatitnim mjerama
iz stavka 1. najkasnije u trenutku njihovoga stupanja na snagu. Komisija moe
Vijeæu preporuèiti odobravanje uzajamne pomoæi iz èlanka III.-201.
3. Na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Gospodarskim i finan-
cijskim odborom, Vijeæe moe donijeti europsku odluku kojom se utvrðuje da
dotièna drava treba izmijeniti, obustaviti ili ukinuti zatitne mjere iz stavka 1.
POGLAVLJE III.
POLITIKE U DRUGIM PODRUÈJIMA
ODJELJAK I.
ZAPOLJAVANJE
Èlanak III.-203.
Unija i drave èlanice, u skladu s ovim odjeljkom, rade na razvoju koor-
dinirane strategije zapoljavanja, te osobito promicanja kvalificirane, os-
posobljene i prilagodljive radne snage i trita rada koji su sposobni odgo-
voriti na gospodarske promjene, radi postizanja ciljeva iz èlanka I.-3.
Èlanak III.-204.
1. Svojim politikama zapoljavanja drave èlanice pridonose postizanju
ciljeva iz èlanka III.-203., slijedeæi opæe smjernice gospodarskih politika drava
èlanica i Unije, donesenima u skladu s èlankom III.-179. stavkom 2.
2. Uzimajuæi u obzir nacionalnu praksu u pogledu odgovornosti socijal-
nih partnera, drave èlanice smatraju promicanje zapoljavanja pitanjem od
113
zajednièkoga interesa te u tom smislu koordiniraju svoje djelovanje u Vijeæu,

u skladu s èlankom III.-206.
Èlanak III.-205.
1. Unija pridonosi postizanju visokoga stupnja zaposlenosti poticanjem surad-
nje izmeðu drava èlanica te podupiranjem, a ako bude potrebno i dopunjava-
njem, njihovoga djelovanja. Pritom se potuju nadlenosti drava èlanica.
2. Cilj postizanja visokoga stupnja zaposlenosti uzima se u obzir prilikom
odreðivanja i provedbe politika i mjera Unije.
Èlanak III.-206.
1. Europsko vijeæe svake godine razmatra stanje na podruèju zapoljava-
nja u Uniji i o tome donosi zakljuèke, na temelju zajednièkog godinjeg iz-
vjeæa Vijeæa i Komisije.
2. Na temelju zakljuèaka Europskoga vijeæa, svake godine na prijedlog
Komisije Vijeæe donosi smjernice koje drave èlanice uzimaju u obzir u svo-
jim politikama zapoljavanja. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europ-
skim parlamentom, Odborom regija, Gospodarskim i socijalnim odborom i
Odborom za zapoljavanje.
Te su smjernice u skladu s opæim smjernicama donesenima na temelju
èlanka III.-179. stavka 2.
3. Svaka drava èlanica dostavlja Vijeæu i Komisiji godinje izvjeæe o
najvanijim mjerama koje je poduzela u provedbi svoje politike zapoljava-
nja u svjetlu smjernica za zapoljavanje iz stavka 2.
4. Na temelju izvjeæa iz stavka 3. i po primitku miljenja Odbora za za-
poljavanje, Vijeæe svake godine ispituje provedbu politika zapoljavanja
drava èlanica u svjetlu smjernica za zapoljavanje. Na preporuku Komisije,
Vijeæe moe donijeti preporuke koje upuæuje dravama èlanicama.
5. Na temelju rezultata tog ispitivanja, Vijeæe i Komisija za Europsko vi-
jeæe sastavljaju zajednièko godinje izvjeæe o stanju na podruèju zapoljava-
nja u Uniji i o provedbi smjernica za zapoljavanje.
Èlanak III.-207.
Europskim zakonima ili okvirnim zakonima mogu se utvrditi poticajne
mjere za ohrabrivanje suradnje izmeðu drava èlanica i pruanje potpore
njihovom djelovanju na podruèju zapoljavanja putem inicijativa usmjerenih
prema razvoju razmjene informacija i najbolje prakse, provedbi usporednih
114
analiza i pruanju savjeta, kao i promicanju inovativnih pristupa i ocjena isku-

stava, osobito koritenjem pilot-projekata. One se donose nakon savjetova-
nja s Odborom regija i Gospodarskim i socijalnim odborom.
Ti europski zakoni ili okvirni zakoni ne podrazumijevaju ujednaèavanje
zakona i drugih propisa drava èlanica.
Èlanak III.-208.
Radi promicanja koordinacije izmeðu drava èlanica na podruèju poli-
tike zapoljavanja i politike trita rada, Vijeæe obiènom veæinom donosi eu-
ropsku odluku kojom se osniva Odbor za zapoljavanje sa savjetodavnom
ulogom. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
Odbor ima sljedeæe zadaæe:
a) pratiti stanje na podruèju zapoljavanja i politike zapoljavanja u Uni-
ji i dravama èlanicama;
b) davati miljenja i sudjelovati u pripremi postupaka Vijeæa iz èlanka III.-
206., ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-344., a na zahtjev Vijeæa ili Komi-
sije ili na vlastitu inicijativu.
U obavljanju svojih dunosti Odbor se savjetuje sa socijalnim partnerima.
Svaka drava èlanica i Komisija imenuje u Odbor po dva èlana.
ODJELJAK 2.
SOCIJALNA POLITIKA
Èlanak III.-209.
Imajuæi na umu temeljna socijalna prava kao to su prava iz Europske
socijalne povelje potpisane 18. listopada 1961. u Torinu te prava iz Povelje
Zajednice o temeljnim socijalnim pravima radnika iz 1989., Unija i drave
èlanice imaju za cilj promicanje zapoljavanja te poboljanje ivotnih i rad-
nih uvjeta koje omoguæuje njihovo usklaðivanje usporedo s postizanjem
napretka, ostvarenje odgovarajuæe socijalne zatite, socijalni dijalog, razvoj
ljudskih potencijala, a radi postizanja trajnog visokog stupnja zaposlenosti i
suzbijanja iskljuèivosti.
U tu svrhu, Unija i drave èlanice djeluju vodeæi raèuna o raznim oblici-
ma nacionalne prakse, osobito na podruèju ugovornih odnosa, te o potrebi
oèuvanja konkurentnosti gospodarstva Unije.
Oni vjeruju da æe takav razvoj proiziæi ne samo iz funkcioniranja unutar-
njega trita, koje æe iæi u prilog usklaðivanju socijalnih sustava, veæ i iz po-
stupaka predviðenih Ustavom te pribliavanja odredaba zakona i drugih pro-
pisa drava èlanica.
115
Èlanak III.-210.
1. Radi postizanja ciljeva iz èlanka III.-209., Unija podupire i dopunjuje
aktivnosti drava èlanica u sljedeæim podruèjima:
a) poboljanja osobito radne okoline radi zatite zdravlja i sigurnosti rad-
nika;
b) radnih uvjeta;
c) socijalne sigurnosti i socijalne zatite radnika;
d) zatite radnika u sluèaju prestanka ugovora o radu;
e) obavjetavanja radnika i savjetovanja s njima;
f) zastupanja i kolektivne zatite interesa radnika i poslodavaca, ukljuèu-
juæi i suodluèivanje, podlono stavku 6.;
g) uvjeta zapoljavanja za dravljane treæih zemalja koji zakonito borave
na podruèju Unije;
h) integriranja osoba iskljuèenih s trita rada, ne dovodeæi u pitanje
èlanak III.-283.;
i) ravnopravnosti ena i mukaraca u pogledu moguænosti na tritu rada
i postupanja na radnom mjestu;
j) suzbijanja drutvene iskljuèivosti;
k) modernizacije sustava socijalne zatite ne dovodeæi u pitanje toèku (c).
2. U svrhu stavka 1.:
a) europskim zakonima ili okvirnim zakonima mogu se utvrditi mjere za
poticanje suradnje izmeðu drava èlanica putem inicijativa usmjerenih
prema unapreðenju znanja, razvoju razmjene informacija i najboljih
praksi, promicanju inovativnih pristupa i ocjeni iskustava, iskljuèujuæi
bilo kakvo usklaðivanje zakona i drugih propisa drava èlanica;
b) na podruèjima iz stavka 1. toèaka (a) do (i), europskim okvirnim za-
konima mogu se utvrditi minimalni uvjeti koji bi se postupno primje-
njivali, uzimajuæi u obzir uvjete i tehnièka pravila koja postoje u sva-
koj dravi èlanici. U tim se okvirnim zakonima izbjegava nametanje
upravnih, financijskih i pravnih ogranièenja koja bi koèila osnivanje i
razvoj malih i srednjih poduzeæa.
U svim se sluèajevima ti europski zakoni ili okvirni zakoni donose nakon
savjetovanja s Odborom regija i Gospodarskim i socijalnim odborom.
3. Odstupajuæi od stavka 2., na podruèjima iz stavka 1. toèaka (c), (d), (f) i
(g), Vijeæe donosi europske zakone ili okvirne zakone odluèujuæi jednoglasno
nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Odborom regija i Gospodar-
skim i socijalnim odborom.
Vijeæe moe, na prijedlog Komisije, donijeti europsku odluku prema kojoj
se na stavak 1. toèke (d), (f) i (g) primjenjuje redovni zakonodavni postupak.
Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
116
4. Drava èlanica moe socijalnim partnerima, na njihov zajednièki za-

htjev, povjeriti provedbu europskih okvirnih zakona donesenih na temelju
stavaka 2. i 3. ili, kad se to pokae svrhovitim, provedbu europskih uredbi ili
odluka donesenih u skladu s èlankom III.-212.
U tom sluèaju dotièna drava èlanica osigurava da socijalni partneri spo-
razumno donesu potrebne mjere najkasnije do dana kad se europski okvirni
zakon mora prenijeti u nacionalno zakonodavstvo, odnosno kad se europska
uredba ili odluka moraju provesti, s time da mora poduzeti sve potrebne mjere
koje joj omoguæuju da u svako doba moe jamèiti rezultate odreðene tim
okvirnim zakonom, uredbom ili odlukom.
5. Europski zakoni i okvirni zakoni doneseni na temelju ovoga èlanka:
a) ne utjeèu na pravo drava èlanica da odrede temeljna naèela svojih
sustava socijalne sigurnosti i ne smiju znaèajno utjecati na financijsku
ravnoteu tih sustava;
b) ne spreèavaju niti jednu dravu èlanicu da zadri ili uvede stroe za-
titne mjere u skladu s Ustavom.
6. Ovaj se èlanak ne primjenjuje na plaæu, pravo na udruivanje, pravo
na trajk ili pravo uvoðenja mjera iskljuèenja s rada.
Èlanak III.-211.
1. Komisija promièe savjetovanje izmeðu socijalnih partnera na razini
Unije i donosi sve mjere koje su bitne za olakavanje njihovoga dijaloga, pri
èemu objema stranama osigurava ravnomjernu potporu.
2. U svrhu stavka 1., Komisija se prije podnoenja prijedloga s podruèja
socijalne politike savjetuje sa socijalnim partnerima o moguæem smjeru
djelovanja Unije.
3. Ako nakon savjetovanja iz stavka 2. Komisija smatra da je poeljno
djelovanje Unije, ona se sa socijalnim partnerima savjetuje o sadraju pred-
viðenoga prijedloga. Socijalni partneri Komisiji dostavljaju miljenje ili, kada
je to primjereno, preporuku.
4. Prilikom savjetovanja iz stavaka 2. i 3. socijalni partneri mogu obavije-
stiti Komisiju o svojoj elji da pokrenu postupak predviðen èlankom III.-212.
stavkom 1. Taj postupak ne smije trajati dulje od devet mjeseci, osim ako ga
socijalni partneri i Komisija zajednièki ne odluèe produljiti.
Èlanak III.-212.
1. Ako socijalni partneri to ele, njihov dijalog na razini Unije moe dovesti
do uspostave ugovornih odnosa, ukljuèujuæi sporazume.
117
2. Sporazumi sklopljeni na razini Unije provode se ili u skladu s postupci-

ma i praksom socijalnih partnera i drava èlanica ili, kad je rijeè o pitanjima
obuhvaæenima èlankom III.-210., a na zajednièki zahtjev potpisnica, u skladu
s europskim uredbama ili odlukama koje donosi Vijeæe na prijedlog Komisije.
O tome se obavjetava Europski parlament.
Ako sporazum o kojemu je rijeè sadri jednu ili vie odredaba koje se
odnose na neko od podruèja za koje èlanak III.-210. stavak 3. zahtijeva jed-
noglasnost, Vijeæe odluèuje jednoglasno.
Èlanak III.-213.
Radi postizanja ciljeva iz èlanka III.-209. i ne dovodeæi u pitanje druge
odredbe Ustava, Komisija potièe suradnju izmeðu drava èlanica i olakava
koordinaciju njihovoga djelovanja na svim podruèjima socijalne politike pre-
ma ovom odjeljku, a osobito u pitanjima koja se odnose na:
a) zapoljavanje;
b) radno pravo i radne uvjete;
c) osnovno i napredno strukovno usavravanje;
d) socijalnu sigurnost;
e) spreèavanje nesreæa na radu i profesionalnih bolesti;
f) higijenu rada;
g) pravo na udruivanje i kolektivno pregovaranje izmeðu poslodavaca
i radnika.
U tu svrhu, Komisija blisko suraðuje s dravama èlanicama izradom stu-
dija, davanjem miljenja i organiziranjem savjetovanja, kako o problemima
koji se javljaju na nacionalnoj razini, tako i o onima koji su od interesa za
meðunarodne organizacije, a osobito o inicijativama koje imaju za cilj utvr-
ðivanje smjernica i pokazatelja, organizacijom razmjene najbolje prakse, te
pripremom potrebnih elemenata za periodièno praæenje i ocjenu. O tome se
potpuno obavjetava Europski parlament.
Prije davanja miljenja predviðenih ovim èlankom, Komisija se savjetuje
s Gospodarskim i socijalnim odborom.
Èlanak III.-214.
1. Svaka drava èlanica osigurava primjenu naèela jednakih plaæa radni-
ca i radnika za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti.
2. U smislu ovoga èlanka, plaæa je redovita osnovna ili najnia nadnica
ili plaæa te svaka druga naknada, bilo u gotovini ili u naravi, koju radnik izravno
ili neizravno prima od svog poslodavca s naslova svog zaposlenja.
Jednaka plaæa bez diskriminacije na temelju spola znaèi:
118
a) da se plaæa za isti rad plaæen po uèinku obraèunava na temelju iste

mjerne jedinice;
b) da je plaæa za rad plaæen po vremenu ista ako je rijeè o istom poslu.
3. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se mjere kojima
se osigurava primjena naèela jednakih moguænosti i jednakog postupanja
prema enama i mukarcima vezano za zapoljavanje i rad u odreðenom
zanimanju, ukljuèujuæi i naèelo jednake plaæe za jednaki rad ili rad jednake
vrijednosti. Oni se donose nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim
odborom.
4. Kako bi se u praksi osigurala potpuna ravnopravnost ena i mukaraca
u pogledu rada, naèelo jednakih moguænosti i jednakoga postupanja ne
spreèava niti jednu dravu èlanicu da zadri ili donese mjere koje osigurava-
ju odreðene pogodnosti koje nedovoljno zastupljenome spolu olakavaju
obavljanje odreðene profesionalne djelatnosti ili koje spreèavaju ili nado-
knaðuju nepovoljan poloaj u profesionalnoj karijeri.
Èlanak III.-215.
Drave èlanice nastoje oèuvati postojeæu izjednaèenost sustava plaæenih
neradnih dana.
Èlanak III.-216.
Komisija svake godine sastavlja izvjeæe o napretku u postizanju ciljeva iz
èlanka III.-209., ukljuèujuæi i o demografskom stanju u Uniji. To izvjeæe dostav-
lja Europskome parlamentu, Vijeæu te Gospodarskom i socijalnom odboru.
Èlanak III.-217.
Vijeæe obiènom veæinom donosi europsku odluku o osnivanju Odbora za
socijalnu zatitu sa savjetodavnom ulogom koji promièe suradnju na pod-
ruèju politike socijalne zatite izmeðu drava èlanica i s Komisijom. Vijeæe
odluèuje nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
Odbor ima sljedeæe zadaæe:
a) pratiti socijalne prilike i razvoj politika socijalne zatite u dravama
èlanicama i u Uniji;
b) promicati razmjenu informacija, iskustava i dobre prakse izmeðu
drava èlanica i s Komisijom;
c) sastavljati izvjeæa, davati miljenja ili obavljati druge poslove u okviru
svojih ovlasti, ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-344., a na zahtjev Vi-
jeæa ili Komisije ili na vlastitu inicijativu.
119
U obavljanju svojih dunosti Odbor uspostavlja odgovarajuæe kontakte

sa socijalnim partnerima.
Svaka drava èlanica i Komisija imenuje u Odbor po dva èlana.
Èlanak III.-218.
U svoje godinje izvjeæe Europskome parlamentu Komisija uvrtava

posebno poglavlje o socijalnom stanju u Uniji.
Europski parlament moe pozvati Komisiju da sastavi izvjeæa o bilo ko-
jem problemu koji se tièe socijalnih uvjeta.
Èlanak III.-219.
1. Kako bi se poboljale moguænosti zapoljavanja radnika na unutarnjem

tritu i time pridonijelo podizanju ivotnoga standarda, osniva se Europski
socijalni fond. Njegov je cilj omoguæiti lake zapoljavanje radnika i poveæati
njihovu prostornu i profesionalnu pokretljivost unutar Unije, te olakati nji-
hovu prilagodbu industrijskim promjenama i promjenama u proizvodnim
sustavima, osobito kroz strukovno usavravanje i prekvalifikaciju.
2. Fondom upravlja Komisija. U tom joj poslu pomae odbor kojim pred-
sjeda jedan èlan Komisije i koji se sastoji od predstavnika drava èlanica,
sindikata i udruga poslodavaca.
3. Europskim zakonima utvrðuju se provedbene mjere koje se odnose na
Fond. Ti se zakoni donose nakon savjetovanja s Odborom regija i Gospodar-
skim i socijalnim odborom.
ODJELJAK 3.
EKONOMSKA, SOCIJALNA I TERITORIJALNA KOHEZIJA
Èlanak III-220.
Radi promicanja svoga ukupnog skladnog razvoja, Unija razvija i provo-
di mjere u cilju jaèanja svoje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.
Osobito je cilj Unije smanjiti razlike izmeðu stupnja razvijenosti razlièitih
regija te zaostalost najzapostavljenijih regija.
Meðu tim regijama posebna se pozornost poklanja seoskim podruèjima,
podruèjima pogoðenima industrijskom tranzicijom, te regijama koje trpe zbog
ozbiljnih i trajnih prirodnih ili demografskih nedostataka, kao to su najsje-
vernije regije s veoma malom gustoæom naseljenosti, te otoci, pograniène i
planinske regije.
120
Èlanak III.-221.
Drave èlanice vode svoje gospodarske politike i koordiniraju ih na naèin
tako da ostvare ciljeve iz èlanka III.-220. Ti se ciljevi uzimaju u obzir prilikom
odreðivanja i provedbe politika i djelovanja Unije, te uspostave unutarnjega
trita koji pak pridonose njihovom ostvarenju. Unija podupire ostvarivanje
tih ciljeva i svojim djelovanjem kroz strukturne fondove (Europski fond za
usmjeravanje i jamstva u poljoprivredi, Odsjek za usmjeravanje; Europski
socijalni fond; Europski fond za regionalni razvoj), Europsku investicijsku
banku i ostale postojeæe financijske instrumente.
Svake tri godine Komisija podnosi Europskome parlamentu, Vijeæu, Od-
boru regija i Gospodarskom i socijalnom odboru izvjeæe o napretku postig-
nutom u ostvarenju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i o naèinu na
koji su tome pridonijela razna sredstva predviðena ovim èlankom. To je iz-
vjeæe po potrebi popraæeno i odgovarajuæim prijedlozima.
Europskim zakonima ili okvirnim zakonima mogu se utvrditi posebne
mjere izvan fondova, ne dovodeæi u pitanje mjere koje su donesene u okviru
drugih politika Unije. One se donose nakon savjetovanja s Odborom regija i
Èlanak III.-222.
Europski fond za regionalni razvoj ima za cilj pomoæi pri otklanjanju
glavnih regionalnih neuravnoteenosti u Uniji, i to kroz sudjelovanje u raz-
voju i strukturnoj prilagodbi razvojno zaostalih regija te u preobrazbi indu-
strijskih podruèja u nazadovanju.
Èlanak III.-223.
1. Ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-224., europskim zakonima se poblie
odreðuju zadaæe, prioritetni ciljevi i ustroj strukturnih fondova, koji bi mogao
ukljuèivati i udruivanje fondova, opæa pravila koja se primjenjuju na njih i
odredbe potrebne kako bi se osigurala njihova djelotvornost i meðusobna
koordinacija, kao i njihova koordinacija s ostalim postojeæim financijskim in-
strumentima.
Kohezijski fond, osnovan na temelju europskoga zakona, osigurava finan-
cijski doprinos za projekte na podruèju okolia i transeuropskih mrea u sek-
toru prijevozne infrastrukture.
U svim se sluèajevima ti europski zakoni donose nakon savjetovanja s
Odborom regija i Gospodarskim i socijalnim odborom.
2. Prve odredbe o strukturnim fondovima i Kohezijskom fondu koje æe se
donijeti nakon onih koje budu na snazi na dan potpisivanja Ugovora o Usta-
121
vu za Europu utvrðuju se europskim zakonom Vijeæa. Vijeæe odluèuje jed-

noglasno nakon dobivanja suglasnosti Europskoga parlamenta.
Èlanak III-224.
Europskim se zakonima utvrðuju provedbene mjere koje se odnose na
Europski fond za regionalni razvoj. Ti se zakoni donose nakon savjetovanja s
Odborom regija i Gospodarskim i socijalnim odborom.
U odnosu na Europski fond za usmjeravanje i jamstva u poljoprivredi,
Odsjek za usmjeravanje i na Europski socijalni fond, primjenjuje se èlanak
III.-231. odnosno èlanak III.219. stavak 3.
ODJELJAK 4.
POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO
Èlanak III.-225.
Unija utvrðuje i provodi zajednièku poljoprivrednu i ribarstvenu poli-
tiku.
Poljoprivredni proizvodi znaèe plodove zemlje, proizvode stoèarstva i
ribarstva te proizvode prvog stupnja prerade koji su u izravnoj vezi s tim
proizvodima. Kad se spominje zajednièka poljoprivredna politika ili poljo-
privreda, te kad se rabi izraz poljoprivredni, podrazumijeva se da se to
odnosi i na ribarstvo, uzimajuæi u obzir posebne znaèajke toga sektora.
Èlanak III.-226.
1. Unutarnje trite obuhvaæa poljoprivredu i trgovinu poljoprivrednim
proizvodima.
2. Ako èlancima III.-227. do III.-232. nije drugaèije predviðeno, na poljo-
privredne se proizvode primjenjuju pravila utvrðena radi stvaranja i funk-
cioniranja unutarnjeg trita.
3. Proizvodi navedeni u Prilogu I. podlijeu èlancima III.-227. do III.-232.
4. Djelovanje i razvoj unutarnjega trita za poljoprivredne proizvode
mora pratiti zajednièka poljoprivredna politika.
Èlanak III.-227.
1. Ciljevi zajednièke poljoprivredne politike su:
a) poveæati produktivnost u poljoprivredi promicanjem tehnièkoga
napretka i osiguranjem racionalnoga razvoja poljoprivredne proizvod-
nje te optimalnog koritenja proizvodnih èimbenika, osobito radne
snage;
122
b) na taj naèin osigurati primjereni ivotni standard poljoprivrednog

stanovnitva, osobito poveæanjem osobne zarade osoba koje se bave
poljoprivredom;
c) stabilizirati trita;
d) osigurati dostupnost opskrbe;
e) pobrinuti se da roba do potroaèa doðe po razumnim cijenama.
2. Prilikom izrade zajednièke poljoprivredne politike i posebnih metoda
njene primjene, vodi se raèuna o:
a) posebnoj prirodi poljoprivredne djelatnosti, koja proizlazi iz socijalne
strukture poljoprivrede te iz strukturnih i prirodnih razlika izmeðu
razlièitih poljoprivrednih podruèja;
b) potrebi postupnog izvrenja odgovarajuæih prilagodbi;
c) èinjenici da poljoprivreda u dravama èlanicama predstavlja sektor koji
je blisko povezan s gospodarstvom u cjelini.
Èlanak III.-228.
1. Radi ostvarenja ciljeva iz èlanka III.-227. uspostavlja se zajednièka or-
ganizacija poljoprivrednih trita.
Ovisno o vrsti proizvoda, ta organizacija poprima jedan od sljedeæih oblika:
a) zajednièka pravila trinoga natjecanja;
b) obvezna koordinacija razlièitih nacionalnih trinih ureðenja;
c) europska trina organizacija.
2. Zajednièka organizacija uspostavljena u skladu sa stavkom 1. moe
ukljuèivati sve mjere potrebne za ostvarenje ciljeva iz èlanka III.-227., osobito
reguliranje cijena, potpore za proizvodnju i prodaju razlièitih proizvoda, sus-
tave skladitenja i prijenosa, kao i zajednièke mehanizme stabiliziranja uvo-
za ili izvoza.
Zajednièka se organizacija ogranièava na ostvarenje ciljeva iz èlanka III.-
227. i iskljuèuje svaku diskriminaciju izmeðu proizvoðaèa ili potroaèa unu-
tar Unije.
Svaka zajednièka politika cijena temelji se na zajednièkim kriterijima i is-
tovjetnim naèinima izraèuna.
3. Kako bi se omoguæilo ostvarenje ciljeva zajednièke organizacije iz stav-
ka 1., moe se osnovati jedan ili vie fondova za usmjeravanje i jamstva u
poljoprivredi.
Èlanak III.-229.
Kako bi se omoguæilo ostvarenje ciljeva iz èlanka III.-227., mogu se u okviru
zajednièke poljoprivredne politike predvidjeti sljedeæe mjere:
123
a) djelotvorna koordinacija napora na podruèju strukovnog usavrava-

nja, istraivanja i irenja poljoprivrednoga znanja, to moe obuhvaæati i za-
jednièko financiranje projekata ili institucija;
b) zajednièke mjere radi promicanja potronje odreðenih proizvoda.
Èlanak III.-230.
1. Odjeljak koji se odnosi na pravila trinoga natjecanja primjenjuje se
na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i trgovinu tim proizvodima samo
u opsegu odreðenom europskim zakonima ili okvirnim zakonima u skladu s
èlankom III.-231. stavkom 2., uzimajuæi u obzir ciljeve iz èlanka III.-227.
2. Na prijedlog Komisije, Vijeæe moe donijeti europsku uredbu ili odluku
kojom se odobrava dodjela potpore:
a) za zatitu poduzeæa koja su zbog strukturnih ili prirodnih uvjeta
dovedena u nepovoljan poloaj;
b) u okviru programa gospodarskoga razvoja.
Èlanak III.-231.
1. Komisija podnosi prijedloge za izradu i provedbu zajednièke poljo-
privredne politike, ukljuèujuæi zamjenu nacionalnih ureðenja jednim od ob-
lika zajednièke organizacije predviðenih èlankom III.-228. stavkom 1., te za
provedbu mjera iz ovoga odjeljka.
U tim se prijedlozima vodi raèuna o meðuovisnosti poljoprivrednih pitanja
o kojima je rijeè u ovome odjeljku.
2. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima uspostavlja se zajednièka
organizacija trita predviðena èlankom III.-228. stavkom 1. i utvrðuju se
druge odredbe potrebne za ostvarenje ciljeva zajednièke poljoprivredne poli-
tike i zajednièke ribarstvene politike. Oni se donose nakon savjetovanja s
3. Na prijedlog Komisije, Vijeæe donosi europske uredbe ili odluke o utvr-
ðivanju cijena, prelevmana, potpora i kolièinskih ogranièenja te o utvrðivan-
ju i raspodjeli podruèja moguæeg ribolova.
4. U skladu sa stavkom 2., nacionalna trina ureðenja mogu se zamijeni-
ti zajednièkom organizacijom predviðenom èlankom III.-228. stavkom 1. ako:
a) dravama èlanicama koje se protive toj mjeri i koje imaju vlastito ure-
ðenje za dotiènu proizvodnju zajednièko ureðenje nudi jednake za-
titne mjere vezano za zapoljavanje i ivotni standard dotiènih proiz-
voðaèa, vodeæi raèuna o moguæim prilagodbama, kao i specijalizaciji
koja æe s vremenom biti potrebna, i ako
124
b) takva organizacija osigurava uvjete trgovinske razmjene unutar Unije

sliène onima koji postoje na nacionalnom tritu.
4. Ako se za odreðene sirovine zajednièka organizacija uspostavi prije
nego to bude postojala zajednièka organizacija za proizvode dobivene nji-
hovom preradom, one sirovine koje se koriste za preraðene proizvode, nami-
jenjene izvozu u treæe zemlje, mogu se uvoziti iz zemalja izvan Unije.
Èlanak III.-232.
Ako u jednoj dravi èlanici neki proizvod podlijee nacionalnom trinom
ureðenju ili unutarnjim propisima s jednakim uèinkom koji utjeèu na
konkurentski poloaj sliène proizvodnje u nekoj drugoj dravi èlanici, drave
èlanice primjenjuju kompenzacijsku pristojbu na uvoz takvog proizvoda koji
dolazi iz drave èlanice u kojoj takvo ureðenje ili pravila postoje, osim ako ta
drava primjenjuje kompenzacijsku pristojbu na izvoz.
Komisija donosi europske uredbe ili odluke kojima se utvrðuje iznos tih
pristojbi na razini potrebnoj za ponovnu uspostavu ravnotee. Ona moe
odobriti i druge mjere, uvjete i pojedinosti koje utvrðuje sama.
ODJELJAK 5.
OKOLI
Èlanak III.-233.
1. Politika Unije na podruèju okolia pridonosi ostvarenju sljedeæih ciljeva:
a) oèuvanju, zatiti i poboljanju kakvoæe okolia;
b) zatiti zdravlja ljudi;
c) razboritom i racionalnom koritenju prirodnih dobara;
d) promicanju mjera na meðunarodnoj razini za rjeavanje regionalnih
ili svjetskih problema okolia.
2. Politika Unije na podruèju okolia tei postizanju visokoga stupnja za-
tite, uzimajuæi u obzir razlièitost situacija u raznim regijama Unije. Ona se
temelji na naèelu opreznosti te na naèelu preventivnog djelovanja, naèelu da
se teta nanesena okoliu otklanja ponajprije na izvoru i naèelu da zagaðivaè
naknaðuje tetu.
S tim u vezi, mjere za usklaðivanje kojima se ispunjavaju obveze zatite
okolia ukljuèuju, kad se to pokae svrhovitim, zatitnu klauzulu koja
dravama èlanicama omoguæuje da iz negospodarskih razloga zatite okolia
poduzmu privremene mjere, koje podlijeu nadzornom postupku Unije.
3. Prilikom izrade svoje politike okolia Unija uzima u obzir:
125
a) raspoloive znanstvene i tehnièke podatke;

b) stanje okolia u raznim regijama Unije;
c) moguæe koristi i trokove koji mogu proiziæi iz djelovanja odnosno ne-
djelovanja;
d) gospodarski i socijalni razvoj Unije u cjelini i uravnoteeni razvoj njenih
regija.
4. U okviru svojih nadlenosti, Unija i drave èlanice suraðuju s treæim
zemljama i nadlenim meðunarodnim organizacijama. Modaliteti te surad-
nje mogu biti predmet sporazuma izmeðu Unije i dotiènih treæih strana.
Podstavak 1. ne dovodi u pitanje nadlenost drava èlanica za voðenje
pregovora u okviru meðunarodnih tijela i sklapanje meðunarodnih spora-
zuma.
Èlanak III.-234.
1. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se mjere koje je
potrebno poduzeti radi postizanja ciljeva iz èlanka III.-233. One se donose
nakon savjetovanja s Odborom regija i Gospodarskim i socijalnim odborom.
2. Odstupajuæi od stavka 1. i ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-172., Vijeæe
jednoglasno donosi europske zakone ili okvirne zakone kojima se utvrðuju:
a) odredbe prvenstveno fiskalne prirode;
b) mjere koje utjeèu na:
i) prostorno planiranje;
ii) kvantitativno gospodarenje izvorima vode odnosno na dostupnost
tih izvora, bilo izravno ili neizravno;
iii) uporabu zemljita, uz iznimku gospodarenja otpadom;
c) mjere koje znaèajno utjeèu na odabir drave èlanice izmeðu raznih
izvora energije i na opæu strukturu njene opskrbe energijom.
Vijeæe moe, na prijedlog Komisije, jednoglasno donijeti europsku odluku
prema kojoj se na pitanja iz podstavka 1. primjenjuje redovni zakonodavni
postupak.
U svim sluèajevima Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskim par-
lamentom, Odborom regija i Gospodarskim i socijalnim odborom.
3. Europskim se zakonima utvrðuju opæi programi akcije u kojima su sa-
drani prioritetni ciljevi koje je potrebno ostvariti. Ti se zakoni donose nakon
Mjere potrebne za provedbu tih programa donose se pod uvjetima iz stav-
ka 1. ili 2., ovisno o sluèaju.
4. Ne dovodeæi u pitanje odreðene mjere koje donosi Unija, politiku okolia
financiraju i provode drave èlanice.
126
5. Ne dovodeæi u pitanje naèelo da zagaðivaè naknaðuje tetu, ako mjera

koja se temelji na stavku 1. ukljuèuje trokove koje javne vlasti neke drave
èlanice smatraju nerazmjernima, ta mjera u odgovarajuæem obliku predviða:
a) privremena izuzeæa, i/ili
b) financijsku potporu iz Kohezijskoga fonda.
6. Zatitne mjere donesene u skladu s ovim èlankom ne spreèavaju niti
jednu dravu èlanicu da zadri ili uvede stroe zatitne mjere. Te mjere moraju
biti u skladu s Ustavom. One se priopæuju Komisiji.
ODJELJAK 6.
ZATITA POTROAÈA
Èlanak III.-235.
1. Radi promicanja interesa potroaèa i osiguranja visokoga stupnja za-
tite potroaèa, Unija pridonosi zatiti zdravlja, sigurnosti i ekonomskih inte-
resa potroaèa, te promicanju njihovoga prava na obavijetenost, izobrazbu i
udruivanje kako bi zatitili svoje interese.
2. Unija pridonosi ostvarenju ciljeva iz stavka 1. putem:
a) mjera donesenih u skladu s èlankom III.-172. u kontekstu stvaranja i
funkcioniranja unutarnjega trita;
b) mjera koje podupiru, dopunjuju i prate politiku drava èlanica.
3. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se mjere iz stav-
ka 2. toèke (b). Ti se zakoni donose nakon savjetovanja s Gospodarskim i so-
cijalnim odborom.
4. Akti doneseni na temelju stavka 3. ne spreèavaju niti jednu dravu èla-
nicu da zadri ili uvede stroe zatitne odredbe. Te odredbe moraju biti u
skladu s Ustavom. One se priopæuju Komisiji.
ODJELJAK 7.
PRIJEVOZ
Èlanak III.-236.
1. U pogledu pitanja ureðenih ovim odjeljkom, ciljevi Ustava ostvaruju
se u okviru zajednièke politike prijevoza.
2. Za provedbu stavka 1. donose se europski zakoni ili okvirni zakoni,
uzimajuæi u obzir posebna obiljeja prijevoza. Oni se donose nakon
127
Tim se europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju:

a) zajednièka pravila koja se primjenjuju na meðunarodni prijevoz na
podruèje drave èlanice ili iz njega, odnosno na prijevoz preko pod-
ruèja jedne ili vie drava èlanica;
b) uvjeti pod kojima nerezidentni prijevoznici mogu unutar te drave
èlanice obavljati usluge prijevoza;
c) mjere za poboljanje sigurnosti prijevoza;
d) sve druge odgovarajuæe mjere.
3. Kad se donesu europski zakoni ili okvirni zakoni iz stavka 2., povest æe
se raèuna o sluèajevima kad bi njihova primjena mogla ozbiljno utjecati na
ivotni standard i stupanj zaposlenosti u nekim regijama, te na uporabu pri-
jevozne infrastrukture.
Èlanak III.-237.
Dok se ne donesu europski zakoni ili okvirni zakoni iz èlanka III.-236. stav-
ka 2. niti jedna drava èlanica ne smije postupiti na naèin da razne odredbe
koje su to pitanje ureðivale na dan 1. sijeènja 1958., odnosno u sluèaju drava
pristupnica na dan njihovoga pristupa, budu izravno ili neizravno povoljnije
za prijevoznike koji su dravljani te drave èlanice nego za prijevoznike iz
ostalih drava èlanica, osim ako Vijeæe nije jednoglasno donijelo europsku
odluku kojom se doputa izuzeæe.
Èlanak III.-238.
S Ustavom su u skladu one potpore koje su potrebne za koordinaciju pri-
jevoza ili koje predstavljaju naknadu za ispunjavanje odreðenih obveza koje
proizlaze iz pojma javne slube.
Èlanak III.-239.
Sve mjere donesene u okviru Ustava koje se odnose na prevoznine i uvjete
prijevoza uzimaju u obzir gospodarski poloaj prijevoznika.
Èlanak III.-240.
1. U sluèaju prijevoza unutar Unije, zabranjuje se diskriminacija koja se
sastoji u tome da prijevoznici naplaæuju drugaèije prevoznine i postavljaju
drugaèije uvjete za prijevoz iste robe na istim prijevoznim pravcima ovisno o
zemlji podrijetla ili odredita takve robe.
2. Stavak 1. ne spreèava donoenje drugih europskih zakona ili okvirnih
zakona na temelju èlanka III.-236. stavka 2.
128
3. Na prijedlog Komisije, Vijeæe donosi europske uredbe ili odluke za

provedbu stavka 1. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskim parla-
mentom i Gospodarskim i socijalnim odborom.
Vijeæe moe osobito donositi europske uredbe ili odluke potrebne kako bi
se institucijama omoguæilo da osiguraju potivanje pravila iz stavka 1. te da
se pobrinu da korisnici od njega ostvare punu korist.
4. Na vlastitu inicijativu ili na zahtjev drave èlanice, Komisija istrauje
sve sluèajeve diskriminacije na koje se odnosi stavak 1. te, nakon savjetova-
nja sa svim zainteresiranim dravama èlanicama, donosi potrebne europske
odluke u okviru europskih uredbi i odluka iz stavka 3.
Èlanak III.-241.
1. Ako to Komisija nije odobrila europskom odlukom, dravama èlanica-
ma se zabranjuje da za prijevoz koji se obavlja unutar Unije utvrðuju prevoz-
nine i uvjete koji sadre bilo kakvo obiljeje potpore ili zatite u korist jednog
ili vie poduzeæa ili gospodarskih grana.
2. Na vlastitu inicijativu ili na zahtjev drave èlanice, Komisija ispituje
prevoznine i uvjete iz stavka 1., vodeæi pritom posebno raèuna o zahtjevima
odgovarajuæe regionalne gospodarske politike, potrebama nerazvijenih pod-
ruèja i problemima u podruèjima ozbiljno pogoðenim politièkim okolnostima
s jedne strane, te o uèincima koje takve prevoznine i uvjeti imaju na konkuren-
ciju izmeðu razlièitih naèina prijevoza s druge strane.
Nakon savjetovanja sa svakom zainteresiranom dravom èlanicom, Komi-
sija donosi potrebne europske odluke.
3. Zabrana iz stavka 1. ne primjenjuje se na pristojbe utvrðene radi ispu-
njavanja zahtjeva konkurencije.
Èlanak III.-242.
Pristojbe ili davanja vezana za prelazak granice koje prijevoznik naplaæuje
uz prevozninu ne smiju premaiti razuman iznos nakon to se uzmu u obzir
stvarni trokovi nastali uslijed prelaska.
Drave èlanice nastoje smanjiti te trokove .
Komisija moe dravama èlanicama davati preporuke za primjenu ovoga
èlanka.
Èlanak III.-243.
Odredbe ovoga odjeljka ne predstavljaju prepreku za primjenu mjera koje
se poduzimaju u Saveznoj Republici Njemaèkoj u mjeri u kojoj su one potrebne
129
kako bi se prevladale gospodarske tekoæe koje su gospodarstva nekih pod-

ruèja Savezne Republike pretrpjela zbog podjele Njemaèke. Pet godina na-
kon stupanja na snagu Ugovora o Ustavu za Europu, Vijeæe moe, na prijed-
log Komisije, donijeti europsku odluku kojom se ovaj èlanak ukida.
Èlanak III.-244.
Pri Komisiji se osniva Savjetodavni odbor sastavljen od struènjaka koje
imenuju vlade drava èlanica. Komisija se, kad god to smatra poeljnim,
savjetuje s tim Odborom u vezi s pitanjima prijevoza.
Èlanak III.-245.
1. Ovaj se odjeljak primjenjuje na eljeznièki i cestovni prijevoz te na pri-
jevoz unutarnjim plovnim putovima.
2. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima mogu se utvrditi odgova-
rajuæe mjere za pomorski i zraèni prijevoz. One se donose nakon savjetovan-
ja s Odborom regija i Gospodarskim i socijalnim odborom.
ODJELJAK 8.
TRANSEUROPSKE MREE
Èlanak III.-246.
1. Kako bi pomogla u postizanju ciljeva iz èlanaka III.-130. i III.-220. i kako
bi graðanima Unije, gospodarskim subjektima te regionalnim i lokalnim za-
jednicama omoguæila da ostvare punu korist od uspostave podruèja bez unu-
tarnjih granica, Unija pridonosi uspostavi i razvoju transeuropskih mrea na
podruèjima prijevozne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture.
2. U okviru sustava otvorenih i konkurentnih trita, djelovanje Unije ima
za cilj promicanje meðupovezanosti i meðusobnog funkcioniranja nacional-
nih mrea, kao i pristup tim mreama. Unija osobito uzima u obzir potrebu
povezivanja otoka, podruèja bez izlaza na more i rubnih podruèja sa sredi-
njim podruèjima Unije.
Èlanak III.-247.
1. Radi postizanja ciljeva iz èlanka III.-246., Unija:
a) utvrðuje niz smjernica koje obuhvaæaju ciljeve, prioritete i osnovne
crte mjera predviðenih na podruèju transeuropskih mrea; u tim se
smjernicama odreðuju projekti od zajednièkoga interesa;
130
b) provodi sve mjere koje se pokau potrebnima kako bi omoguæila meðusob-

no funkcioniranje mrea, osobito na podruèju tehnièke normizacije;
c) moe podupirati projekte od zajednièkoga interesa koje podravaju
drave èlanice, a koji su odreðeni u okviru smjernica iz toèke (a), oso-
bito putem studija izvedivosti, kreditnih jamstava ili subvencioniranja
kamatnih stopa; osim toga, Unija moe, putem Kohezijskoga fonda,
pridonijeti financiranju odreðenih projekata u dravama èlanicama
na podruèju prijevozne infrastrukture.
U aktivnostima Unije uzima se u obzir potencijalna ekonomska odrivost
projekata.
2. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se smjernice i
druge mjere iz stavka 1. Ti se zakoni donose nakon savjetovanja s Odborom
regija i Gospodarskim i socijalnim odborom.
Za smjernice i projekte od zajednièkoga interesa koji se odnose na pod-
ruèje neke drave èlanice potrebna je suglasnost te drave èlanice.
3. Drave èlanice, u povezanosti s Komisijom, meðusobno koordiniraju
politike koje se provode na nacionalnoj razini, a koje bi mogle imati znaèajan
utjecaj na postizanje ciljeva iz èlanka III.-246. U bliskoj suradnji s dravama
èlanicama Komisija moe pokrenuti bilo kakvu inicijativu korisnu za promi-
canje takve koordinacije.
4. Unija moe suraðivati s treæim zemljama radi promicanja projekata od
zajednièkoga interesa i osiguravanja meðusobnog funkcioniranja mrea.
ODJELJAK 9.
ISTRAIVANJE I TEHNOLOKI RAZVOJ, TE SVEMIR
Èlanak III.-248.
1. Unija ima za cilj jaèati svoju znanstvenu i tehnoloku osnovu kroz ost-
varenje europskoga istraivaèkog prostora na kojem æe se istraivaèi, znan-
stvene spoznaje i tehnologija slobodno kretati, te poticati je da postane kon-
kurentnija, i u svojoj industriji, uz istodobno promicanje svih istraivaèkih
djelatnosti koje se smatraju potrebnima na temelju drugih poglavlja Ustava.
2. Radi ostvarenja svrha o kojima je rijeè u stavku 1., Unija diljem svoga
podruèja potièe poduzeæa, ukljuèujuæi mala i srednja poduzeæa, istraivaèke
centre i sveuèilita u njihovim visokokvalitetnim istraivaèkim i tehnoloko-
razvojnim aktivnostima. Ona podupire njihove napore usmjerene prema
meðusobnoj suradnji, a poglavito kako bi istraivaèima omoguæila da slobod-
no suraðuju s istraivaèima iz drugih zemalja, a poduzeæima da u potpunosti
iskoriste potencijal unutarnjega trita, osobito kroz otvaranje moguænosti
131
sudjelovanja u javnim nabavama na nacionalnoj razini, utvrðivanje zajed-

nièkih normi i uklanjanje zakonskih i fiskalnih prepreka toj suradnji.
3. O svim se aktivnostima Unije na podruèju istraivanja i tehnolokoga
razvoja, ukljuèujuæi i demonstracijske projekte, odluèuje i oni se provode u
skladu s ovim odjeljkom.
Èlanak III.-249.
U ostvarivanju ciljeva iz èlanka III.-248., Unija obavlja sljedeæe aktivnosti
kojima dopunjuje aktivnosti koje se obavljaju u dravama èlanicama:
a) provedba istraivaèkih, tehnoloko-razvojnih i demonstracijskih pro-
grama promicanjem suradnje s poduzeæima, istraivaèkim centrima i
sveuèilitima, kao i promicanjem njihove meðusobne suradnje;
b) promicanje suradnje s treæim zemljama i meðunarodnim organizaci-
jama na istraivaèkom, tehnoloko-razvojnom i demonstracijskom po-
druèju Unije;
c) irenje i optimizacija rezultata istraivaèkih, tehnolokih i demonstra-
cijskih aktivnosti Unije;
d) poticanje osposobljavanja i pokretljivosti istraivaèa u Uniji.
Èlanak III.-250.
1. Unija i drave èlanice koordiniraju svoje istraivaèke i tehnoloko-ra-
zvojne aktivnosti kako bi se osigurala usklaðenost nacionalnih politika i poli-
tike Unije.
2. U bliskoj suradnji s dravama èlanicama, Komisija moe pokrenuti bilo
kakvu inicijativu korisnu za promicanje koordinacije iz stavka 1., osobito ini-
cijative koje imaju za cilj utvrðivanje smjernica i pokazatelja, organizaciju
razmjene najbolje prakse, te pripremu potrebnih elemenata za periodièno
praæenje i ocjenu. O tome se potpuno obavjetava Europski parlament.
Èlanak III.-251.
1. Europskim se zakonima utvrðuje viegodinji okvirni program u ko-
jem su navedene sve aktivnosti koje financira Unija. Ti se zakoni donose na-
kon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom.
Okvirnim se programom:
a) utvrðuju znanstveni i tehnoloki ciljevi koje treba postiæi kroz aktivnosti
predviðene èlankom III.-249. te se odreðuju odgovarajuæi prioriteti;
b) u osnovnim crtama opisuju te aktivnosti;
132
c) utvrðuju najvii ukupni iznos i iscrpna pravila za financijsko sud-

jelovanje Unije u okvirnom programu, kao i odgovarajuæi udjeli u sva-
koj od predviðenih aktivnosti.
2. Viegodinji okvirni program æe se prilagoðavati ili dopunjavati ovisno
o promjeni situacije.
3. Europskim zakonom Vijeæa utvrðuju se posebni programi za proved-
bu viegodinjeg okvirnog programa u okviru svake aktivnosti. U svakom se
posebnom programu utvrðuju iscrpna pravila za njegovu provedbu i odreðu-
je njegovo trajanje te se predviðaju sredstva koja se smatraju potrebnima.
Zbroj iznosa koji se smatraju potrebnima, utvrðenih u posebnim programi-
ma, ne moe biti veæi od ukupnog najvieg iznosa utvrðenog za okvirni pro-
gram i svaku pojedinu aktivnost. Taj se zakon donosi nakon savjetovanja s
Europskim parlamentom i Gospodarskim i socijalnim odborom.
4. Kao dopuna aktivnostima planiranim u viegodinjem okvirnom pro-
gramu, europskim se zakonima utvrðuju mjere koje su potrebne za usposta-
vu europskoga istraivaèkog prostora. Ti se zakoni donose nakon savjetovanja
s Gospodarskim i socijalnim odborom.
Èlanak III.-252.
1. Radi provedbe viegodinjega okvirnog programa, europskim zakoni-

ma ili okvirnim zakonima utvrðuju se:
a) pravila za sudjelovanje poduzeæa, istraivaèkih centara i sveuèilita;
b) pravila koja ureðuju irenje rezultata istraivanja.
Ti se europski zakoni ili okvirni zakoni donose nakon savjetovanja s Gos-
podarskim i socijalnim odborom.
2. U provedbi viegodinjega okvirnog programa europskim se zakoni-
ma mogu utvrditi dodatni programi u kojima sudjeluju samo odreðene drave
èlanice koje æe ih financirati, uz moguænost sudjelovanja Unije.
Tim se europskim zakonima utvrðuju pravila koja se primjenjuju na do-
datne programe, osobito u pogledu irenja znanja i pristupa ostalih drava
èlanica. Oni se donose nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim od-
borom i u dogovoru s dotiènim dravama èlanicama.
3. U provedbi viegodinjega okvirnog programa europskim se zakoni-
ma, u dogovoru s dotiènim dravama èlanicama, moe predvidjeti sudjelova-
nje u istraivaèkim i razvojnim programima vie drava èlanica, ukljuèujuæi i
sudjelovanje u strukturama uspostavljenima za provedbu tih programa.
Ti se europski zakoni donose nakon savjetovanja s Gospodarskim i soci-
jalnim odborom.
133
4. U provedbi viegodinjega okvirnog programa Unija moe predvidjeti

suradnju s treæim zemljama i meðunarodnim organizacijama na istraiva-
èkom, tehnoloko-razvojnom i demonstracijskom podruèju Unije.
Pojedinosti te suradnje mogu biti predmet sporazuma izmeðu Unije i
dotiènih treæih strana.
Èlanak III.-253.
Na prijedlog Komisije, Vijeæe moe donijeti europske uredbe ili odluke o
osnivanju zajednièkih poduzeæa ili bilo koje druge strukture potrebne za
uèinkovitu provedbu istraivaèkih, tehnoloko-razvojnih i demonstracijskih
programa Unije. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskim parlamen-
tom i Gospodarskim i socijalnim odborom.
Èlanak III.-254.
1. Radi promicanja znanstvenog i tehnièkog napretka, industrijske konku-
rentnosti i provedbe svojih politika, Unija izraðuje europsku svemirsku poli-
tiku. U tu svrhu, ona moe promicati zajednièke inicijative, podupirati istra-
ivanja i tehnoloki razvoj i koordinirati napore potrebne za istraivanje i
iskoritavanje svemira.
2. Kako bi se dao doprinos ostvarenju ciljeva iz stavka 1., europskim za-
konima ili okvirnim zakonima utvrðuju se potrebne mjere, koje mogu biti u
obliku europskoga svemirskog programa.
3. Unija uspostavlja sve odgovarajuæe odnose s Europskom svemirskom
agencijom.
Èlanak III.-255.
Poèetkom svake godine, Komisija Europskome parlamentu i Vijeæu dosta-
vlja izvjeæe. To izvjeæe sadri podatke o aktivnostima koje se odnose na
istraivanja, tehnoloki razvoj i irenje rezultata u prethodnoj godini, kao i
program rada za tekuæu godinu.
ODJELJAK 10.
ENERGETIKA
Èlanak III.-256.
1. U kontekstu stvaranja i funkcioniranja unutarnjega trita i s obzirom
na potrebu oèuvanja i unapreðenja okolia, politika Unije na podruèju ener-
getike tei:
134
a) osigurati funkcioniranje energetskoga trita;

b) osigurati sigurnost opskrbe energijom u Uniji, i
c) promicati energetsku uèinkovitost i tednju energije, te razvoj novih i
obnovljivih oblika energije.
2. Ne dovodeæi u pitanje primjenu drugih odredaba Ustava, ciljevi iz stav-
ka 1. postiu se putem mjera utvrðenih europskim zakonima ili okvirnim
zakonima. Ti zakoni ili okvirni zakoni donose se nakon savjetovanja s Od-
borom regija i Gospodarskim i socijalnim odborom.
Ti europski zakoni ili okvirni zakoni ne utjeèu na pravo drave èlanice da
utvrðuje uvjete za iskoritavanje svojih energetskih izvora, izbor izmeðu ra-
zlièitih izvora energije i opæu strukturu svoje opskrbe energijom, ne dovodeæi
u pitanje èlanak III.-234. stavak 2. toèku (c).
3. Odstupajuæi od stavka 2., europskim zakonom ili okvirnim zakonom
Vijeæa utvrðuju se mjere koje su njime predviðene, kad su one prvenstveno
fiskalne prirode. Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon savjetovanja s Europ-
skim parlamentom.
POGLAVLJE IV.
PODRUÈJE SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE
ODJELJAK 1.
OPÆE ODREDBE
Èlanak III.-257.
1. Unija uspostavlja podruèje slobode, sigurnosti i pravde potujuæi temelj-
na prava i razlièite pravne sustave i tradicije drava èlanica.
2. Ona jamèi odsutnost kontrole osoba prilikom prelaska unutarnjih grani-
ca i oblikuje zajednièku politiku azila, useljavanja i kontrole vanjskih granica,
koja se temelji na solidarnosti izmeðu drava èlanica i koja je pravedna pre-
ma dravljanima treæih zemalja. U svrhu ovoga poglavlja, prema osobama
bez dravljanstva postupa se kao prema dravljanima treæih zemalja.
3. Unija nastoji osigurati visoku razinu sigurnosti kroz mjere za spreèa-
vanje i suzbijanje kriminala, rasizma i ksenofobije i kroz mjere za koordina-
ciju i suradnju policije te pravosudnih tijela i drugih nadlenih tijela, kao i
kroz uzajamno priznavanje presuda u kaznenim predmetima te, po potrebi,
kroz pribliavanje kaznenih zakona.
4. Unija olakava pristup pravosuðu, osobito kroz naèelo uzajamnoga
priznavanja sudskih i izvansudskih odluka u graðanskim predmetima.
135
Èlanak III.-258.
Europsko vijeæe utvrðuje strateke smjernice za zakonodavno i opera-
tivno planiranje unutar podruèja slobode, sigurnosti i pravde.
Èlanak III.-259.
Nacionalni parlamenti osiguravaju potivanje naèela supsidijarnosti u
prijedlozima i zakonodavnim inicijativama podnesenima na temelju odjelja-
ka 4. i 5. ovoga poglavlja, u skladu s mjerama utvrðenima Protokolom o primje-
ni naèela supsidijarnosti i proporcionalnosti.
Èlanak III.-260.
Ne dovodeæi u pitanje èlanke III.-360. do III.-362, Vijeæe moe, na prijed-
log Komisije, donijeti europske uredbe i odluke kojima se utvrðuju mjere pre-
ma kojima drave èlanice, u suradnji s Komisijom, provode objektivnu i ne-
pristranu ocjenu provedbe politika Unije iz ovoga poglavlja od strane tijela
drava èlanica, osobito radi olakavanja pune primjene naèela uzajamnoga
priznavanja. O sadraju i rezultatima te ocjene obavjetavaju se Europski
parlament i nacionalni parlamenti.
Èlanak III.-261.
U okviru Vijeæa osniva se stalni odbor kako bi se osiguralo da se unutar
Unije promièe i jaèa operativna suradnja na podruèju unutarnje sigurnosti.
On olakava koordinaciju djelovanja nadlenih tijela drava èlanica, ne
dovodeæi u pitanje èlanak III.-344. U rad tog odbora mogu biti ukljuèeni
predstavnici zainteresiranih tijela, ureda i agencija Unije. Europski parlament
i nacionalni parlamenti obavjetavaju se o radu odbora.
Èlanak III.-262.
Ovo poglavlje ne utjeèe na ispunjavanje obveza drava èlanica u pogledu
oèuvanja javnoga poretka te zatite unutarnje sigurnosti.
Èlanak III.-263.
Vijeæe donosi europske uredbe radi osiguranja upravne suradnje izmeðu
odgovarajuæih nadlenih tijela drava èlanica na podruèjima obuhvaæenim
ovim poglavljem, kao i izmeðu tih tijela i Komisije. Vijeæe odluèuje na prijed-
log Komisije, podlono èlanku III.-264., i nakon savjetovanja s Europskim par-
lamentom.
136
Èlanak III.-264.
Akti iz odjeljaka 4. i 5., zajedno s europskim uredbama iz èlanka III.-263.
koje osiguravaju upravnu suradnju na podruèjima obuhvaæenim tim odjeljci-
ma, donose se:
a) na prijedlog Komisije, ili
b) na inicijativu èetvrtine drava èlanica.
ODJELJAK 2.
POLITIKE KOJE SE ODNOSE NA GRANIÈNU KONTROLU,
AZIL I USELJAVANJE
Èlanak III.-265.
1. Unija razvija politiku èiji je cilj:
a) osigurati da se osobe prilikom prelaska unutarnjih granica ne podvr-
gavaju kontroli, bez obzira na njihovo dravljanstvo;
b) obavljati kontrolu osoba i uèinkoviti nadzor prelaska vanjskih granica;
c) postupno uvoditi integrirani sustav upravljanja za vanjske granice.
2. U svrhe stavka 1., europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðu-
ju se mjere koje se tièu:
a) zajednièke politike za vize i druge dozvole za kratkotrajni boravak;
b) kontrola kojima se podvrgavaju osobe koje prelaze vanjske granice;
c) uvjeta pod kojima dravljani treæih zemalja mogu slobodno putovati
unutar Unije u kraæem razdoblju;
d) svih mjera koje su potrebne za postupnu uspostavu integriranog su-
stava upravljanja za vanjske granice;
e) odsutnosti bilo kakve kontrole osoba prilikom prelaska unutarnjih
granica, bez obzira na njihovo dravljanstvo.
3. Ovaj èlanak ne utjeèe na nadlenost drava èlanica u pogledu zemljo-
pisnog odreðenja njihovih granica, u skladu s meðunarodnim pravom.
Èlanak III.-266.
1. Unija razvija zajednièku politiku azila, supsidijarne zatite i privremene
zatite èiji je cilj bilo kojem dravljaninu treæe zemlje kojemu je potrebna
meðunarodna zatita ponuditi odgovarajuæi status i osigurati potovanje naèe-
la nevraæanja. Ta politika mora biti u skladu sa enevskom konvencijom od
28. srpnja 1951. i Protokolom od 31. sijeènja 1967. koji se odnosi na status iz-
bjeglica, te s drugim odgovarajuæim meðunarodnim ugovorima.
137

ju se mjere za zajednièki europski sustav azila koji ukljuèuje:
a) jedinstveni status azila za dravljane treæih zemalja koji je na snazi u
èitavoj Uniji;
b) jedinstveni status dodane zatite za dravljane treæih zemalja kojima
je, iako nisu dobili europski azil, potrebna meðunarodna zatita;
c) zajednièki sustav privremene zatite za prognanike u sluèaju masov-
noga priljeva;
d) zajednièke postupke priznavanja i oduzimanja jedinstvenog statusa
azila ili supsidijarne zatite;
e) kriterije i mehanizme pomoæu kojih se odreðuje koja je drava èlanica
nadlena za razmatranje zahtjeva za azil ili supsidijarnu zatitu,
f) norme o uvjetima za prihvat podnositelja zahtjeva za azil ili supsidi-
jarnu zatitu;
g) partnerstvo i suradnju s treæim zemljama u svrhu upravljanja priljevom
osoba koje podnose zahtjev za azil odnosno supsidijarnu ili privremenu
zatitu.
3. U sluèaju da se jedna ili vie drava èlanica naðe u kriznoj situaciji zbog
iznenadnoga priljeva dravljana treæih zemalja, Vijeæe moe, na prijedlog
Komisije, donijeti europske uredbe ili odluke koje predviðaju privremene
mjere u korist dotiène drave ili dotiènih drava èlanica. Vijeæe odluèuje na-
kon savjetovanja s Europskim parlamentom.
Èlanak III.-267.
1. Unija razvija zajednièku politiku useljavanja èiji je cilj u svim fazama
osigurati uèinkovito upravljanje migracijskim tokovima, pravedno postupa-
nje prema dravljanima treæih zemalja koji zakonito borave u dravama èla-
nicama, te spreèavanje ilegalnog useljavanja i trgovanja ljudima i jaèanje mjera
za njihovo suzbijanje.
ju se mjere na sljedeæim podruèjima:
a) uvjeti za ulazak i boravak te norme drava èlanica koje se odnose na
postupak izdavanja viza za dugotrajni boravak i boravinih dozvola,
ukljuèujuæi one koje se izdaju radi spajanja obitelji;
b) utvrðivanje prava dravljana treæih zemalja koji zakonito borave u jed-
noj dravi èlanici, ukljuèujuæi i uvjete koji se odnose na slobodu kre-
tanja i boravka u drugim dravama èlanicama;
c) ilegalno useljavanje i neovlateni boravak, ukljuèujuæi udaljavanje i
repatrijaciju osoba koje neovlateno borave;
138
d) suzbijanje trgovanja ljudima, osobito enama i djecom.

3. Unija moe s treæim zemljama sklapati sporazume o vraæanju u nji-
hove drave podrijetla ili u zemlje iz kojih dolaze dravljana treæih zemalja
koji ne ispunjavaju ili koji vie ne ispunjavaju uvjete za ulazak, prisutnost ili
boravak na podruèju jedne od drava èlanica.
4. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima mogu se utvrditi mjere
kojima se potièe i podupire djelovanje drava èlanica s ciljem promicanja in-
tegracije dravljana treæih zemalja koji zakonito borave na njihovome pod-
ruèju, iskljuèujuæi bilo kakvo ujednaèavanje zakona i drugih propisa drava
èlanica.
5. Ovaj èlanak ne utjeèe na pravo drava èlanica da odrede opseg prihva-
ta dravljana treæih zemalja koji na njihovo podruèje dolaze iz treæih zemalja
radi potrage za poslom, bilo u radnom odnosu ili kao samozaposlene osobe.
Èlanak III.-268.
Na politike Unije iz ovoga odjeljka i njihovu provedbu primjenjuje se
naèelo solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti izmeðu drava èlanica,
ukljuèujuæi i njegove financijske posljedice. Kad god je to potrebno, akti Uni-
je doneseni u skladu s ovim odjeljkom sadre odgovarajuæe mjere za primjenu
toga naèela.
ODJELJAK 3.
PRAVOSUDNA SURADNJA U GRAÐANSKIM PREDMETIMA
Èlanak III.-269.
1. Unija razvija pravosudnu suradnju u graðanskim predmetima s pre-
kograniènim posljedicama, na temelju naèela uzajamnog priznavanja presu-
da i odluka u izvansudskim predmetima. Ta suradnja moe ukljuèivati dono-
enje mjera za usklaðivanje zakona i drugih propisa drava èlanica.
ju se mjere, osobito one koje su potrebne za pravilno funkcioniranje unutar-
njega trita, èiji je cilj osigurati:
a) uzajamno priznavanje i ovrhu presuda i odluka u izvansudskim pred-
metima izmeðu drava èlanica;
b) prekograniènu dostavu sudskih i izvansudskih dokumenata;
c) usklaðenost kolizijskih normi i propisa za izbjegavanje sukoba nad-
lenosti;
d) suradnju u prikupljanju dokaza;
139
e) djelotvoran pristup pravosuðu;

f) uklanjanje prepreka za neometano odvijanje graðanskih postupaka,
po potrebi promicanjem usklaðenosti propisa o graðanskom postup-
ku koji se primjenjuju u dravama èlanicama;
g) razvoj alternativnih metoda rjeavanja sporova;
h) potporu za izobrazbu sudaca i sudskoga osoblja.
3. Unatoè stavku 2., europskim zakonom ili okvirnim zakonom Vijeæa utvr-
ðuju se mjere obiteljskoga prava s prekograniènim posljedicama. Vijeæe od-
luèuje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
Vijeæe moe, na prijedlog Komisije, donijeti europsku odluku kojom se
utvrðuju oni aspekti obiteljskoga prava s prekograniènim posljedicama koji
mogu biti predmet akata donesenih u redovnom zakonodavnom postupku.
Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
ODJELJAK 4.
PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM PREDMETIMA
Èlanak III.-270.
1. Pravosudna suradnja u kaznenim predmetima u Uniji temelji se na
naèelu uzajamnog priznavanja presuda i sudskih odluka te ukljuèuje uskla-
ðivanje zakona i drugih propisa drava èlanica na podruèjima iz stavka 2. i
èlanka III.-271.
Europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se mjere za:
a) utvrðivanje pravila i postupaka kojima se osigurava priznanje svih
oblika presuda i sudskih odluka u èitavoj Uniji;
b) spreèavanje i rjeavanje sukoba nadlenosti izmeðu drava èlanica;
c) potporu izobrazbi sudaca i sudskoga osoblja;
d) olakavanje suradnje izmeðu pravosudnih ili drugih nadlenih tijela
drava èlanica u odnosu na kaznene postupke i izvrenje odluka;
2. U mjeri u kojoj je to potrebno radi olakavanja uzajamnog priznavanja
presuda i sudskih odluka, te suradnje policije i pravosuða u kaznenim pred-
metima s prekograniènom dimenzijom, europskim okvirnim zakonima mogu
se utvrditi minimalna pravila. U tim se pravilima uzimaju u obzir razlike iz-
meðu pravnih tradicija i sustava drava èlanica.
Ona se odnose na:
a) uzajamno prihvaæanje dokaza izmeðu drava èlanica;
b) prava pojedinaca u kaznenom postupku;
c) prava rtava kaznenih djela;
140
d) sve druge specifiène aspekte kaznenoga postupka koje je Vijeæe una-

prijed odredilo europskom odlukom; takvu odluku Vijeæe donosi jed-
noglasno nakon dobivanja suglasnosti Europskoga parlamenta.
Donoenje minimalnih pravila iz ovoga stavka ne spreèava drave èlani-
ce da odravaju ili uvedu viu razinu zatite osoba.
3. Ako èlan Vijeæa smatra da bi nacrt europskoga okvirnog zakona iz stav-
ka 2. mogao utjecati na temeljne aspekte njegovog kaznenopravnog sustava,
moe zatraiti da se nacrt tog okvirnog zakona uputi Europskome vijeæu. U
tom se sluèaju postupak iz èlanka III.-396. prekida. Nakon rasprave, Europ-
sko vijeæe u roku od èetiri mjeseca od tog prekida:
a) taj nacrt vraæa Vijeæu koje obustavlja prekid postupka iz èlanka III.-
396., ili
b) od Komisije ili skupine drava èlanica koje su predloile nacrt trai da
se podnese novi nacrt u kojem se sluèaju smatra da prvotni prijedlog
akta nije donesen.
4. Ako do kraja razdoblja iz stavka 3., Europsko vijeæe ne poduzme nika-
kvu radnju ili ako se, u roku od 12 mjeseci od podnoenja novoga nacrta pre-
ma stavku 3. toèki (b), europski okvirni zakon ne donese, a barem jedna treæi-
na drava èlanica eli uspostaviti pojaèanu suradnju na temelju nacrta dotiè-
noga okvirnog zakona, one to priopæuju Europskome parlamentu, Vijeæu i
Komisiji.
U tom se sluèaju smatra da je ovlatenje za pokretanje pojaèane suradnje
iz èlanaka I.-44. stavka 2. i III.-419. stavka 1. dano, te se primjenjuju odredbe o
pojaèanoj suradnji.
Èlanak III.-271.
1. Europskim okvirnim zakonima mogu se utvrditi minimalna pravila
vezana za definiranje kaznenih djela i sankcija na podruèjima osobito tekih
oblika kriminala s prekograniènom dimenzijom koja proizlazi iz prirode ili
uèinka takvih kaznenih djela ili iz posebne potrebe za njihovim zajednièkim
suzbijanjem.
Ta su podruèja kriminala sljedeæa: terorizam, trgovanje ljudima i seksual-
no iskoritavanje ena i djece, nezakonita trgovina drogom, nezakonita trgovi-
na orujem, pranje novca, korupcija, krivotvorenje sredstava plaæanja, raèu-
nalni kriminal i organizirani kriminal.
Na temelju kretanja kriminaliteta Vijeæe moe donijeti europsku odluku
kojom se utvrðuju druga podruèja kriminala koja ispunjavaju kriterije nave-
dene u ovome stavku. Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon dobivanja sugla-
snosti Europskoga parlamenta.
141
2. Ako se pokae da je, za osiguranje djelotvorne provedbe politike Unije

na podruèju koje je obuhvaæeno mjerama za usklaðivanje, potrebno ujedna-
èavanje kaznenih zakona i drugih propisa, europskim okvirnim zakonima
mogu se utvrditi minimalna pravila u pogledu definiranja kaznenih djela i
sankcija na dotiènome podruèju. Ti se okvirni zakoni donose u istom postup-
ku koji se primjenjivao za donoenje mjera za ujednaèavanje o kojima je ri-
jeè, ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-264.
3. Ako èlan Vijeæa smatra da bi nacrt europskoga okvirnog zakona iz sta-
vaka 1. i 2. mogao utjecati na temeljne aspekte njegovog kaznenopravnog
sustava, moe zatraiti da se nacrt tog okvirnog zakona uputi Europskome
vijeæu. Ako je primjenjiv postupak iz èlanka III.-396., on se u tom sluèaju preki-
da. Nakon rasprave Europsko vijeæe, u roku od èetiri mjeseca od tog prekida:
a) taj nacrt vraæa Vijeæu koje obustavlja prekid postupka iz èlanka III.-
396., ili
b) trai od Komisije ili skupine drava èlanica koje su predloile nacrt da
se podnese novi nacrt u kojem se sluèaju smatra da prvotni prijedlog
akta nije donesen.
4. Ako, do kraja razdoblja iz stavka 3., Europsko vijeæe ne poduzme nika-
kvu radnju ili ako se, u roku od 12 mjeseci od podnoenja novoga nacrta pre-
ma stavku 3. toèki (b), europski okvirni zakon ne donese, a barem jedna treæi-
na drava èlanica eli uspostaviti pojaèanu suradnju na temelju nacrta doti-
ènoga okvirnog zakona, one to priopæuju Europskome parlamentu, Vijeæu i
Komisiji.
U tom se sluèaju smatra da je ovlatenje za pokretanje pojaèane suradnje
iz èlanaka I.-44. stavka 2. i III.-419. stavka 1. dano, te se primjenjuju odredbe o
pojaèanoj suradnji.
Èlanak III.-272.
Europskim zakonima ili okvirnim zakonima mogu se utvrditi mjere za
promicanje i potporu djelovanju drava èlanica na podruèju spreèavanja kri-
minala, iskljuèujuæi bilo kakvo ujednaèavanje zakona i drugih propisa drava
èlanica.
Èlanak III.-273.
1. Zadaæa Eurojusta je poduprijeti i ojaèati koordinaciju i suradnju izme-
ðu nacionalnih tijela za istragu i kazneni progon u odnosu na teka kaznena
djela koja pogaðaju dvije ili vie drava èlanica ili koja zahtijevaju zajednièki
kazneni progon, na temelju provedenih aktivnosti i informacija koje su
dostavila tijela drava èlanica i Europol.
142
S tim se u vezi europskim zakonima utvrðuju struktura, poslovi, djelokrug

i zadaæe Eurojusta. Te zadaæe mogu ukljuèivati:
a) pokretanje kaznene istrage, te predlaganje pokretanja kaznenoga pro-
gona koji provode nadlena nacionalna tijela, osobito u pogledu ka-
znenih dijela protiv financijskih interesa Unije;
b) koordinaciju istraga i kaznenih progona iz toèke (a);
c) jaèanje pravosudne suradnje, izmeðu ostalog rjeavanjem sukoba
nadlenosti i bliskom suradnjom s europskom pravosudnom mreom.
Europskim se zakonima utvrðuju i mjere za ukljuèivanje Europskoga par-
lamenta i nacionalnih parlamenata u ocjenu aktivnosti Eurojusta.
2. U kaznenim progonima iz stavka 1., ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-
274., slubene radnje pravosudnoga postupka izvravaju nadleni nacional-
ni slubenici.
Èlanak III.-274.
1. Radi suzbijanja kaznenih djela koja pogaðaju financijske interese Uni-
je, europskim se zakonom Vijeæa od Eurojusta moe osnovati Ured europ-
skog dravnog odvjetnitva. Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon dobivanja
suglasnosti Europskoga parlamenta.
2. Ured europskog dravnog odvjetnitva nadlean je za istragu, kazne-
ni progon i podizanje optunice, u povezanosti s Europolom kad se to pokae
svrhovitim, protiv poèinitelja i supoèinitelja kaznenih djela protiv financijskih
interesa Unije, kako utvrðuje europski zakon predviðen stavkom 1. Svoju
dravnoodvjetnièku funkciju u odnosu na ta kaznena djela obnaa pred nad-
lenim sudovima drava èlanica.
3. Europskim zakonom iz stavka 1. utvrðuju se opæa pravila koja se
primjenjuju na Ured europskog dravnog odvjetnitva, uvjeti koji ureðuju
obavljanje njegovih dunosti, pravila postupka koja se primjenjuju na njegove
aktivnosti, kao i ona koja se primjenjuju na dopustivost dokaza, te pravila
koja se primjenjuju na sudsko preispitivanje postupovnih mjera koje ono
poduzima u vrenju svojih dunosti.
4. Europsko vijeæe moe, istovremeno ili naknadno, donijeti europsku
odluku kojom se stavak 1. mijenja radi proirenja ovlasti Ureda europskoga
dravnog odvjetnitva kako bi se obuhvatila teka kaznena djela s prekogra-
niènom dimenzijom, kojom se prema tome mijenja i stavak 2. u pogledu poèi-
nitelja i supoèinitelja tekih kaznenih djela na tetu vie drava èlanica. Eu-
ropsko vijeæe odluèuje jednoglasno nakon dobivanja suglasnosti Europskoga
parlamenta i nakon savjetovanja s Komisijom.
143
ODJELJAK 5.
POLICIJSKA SURADNJA
Èlanak III.-275.
1. Unija uspostavlja policijsku suradnju u koju su ukljuèena sva nadlena
tijela drava èlanica, ukljuèujuæi policiju, carinu i druga tijela specijalizirana
za kazneni progon u dravama èlanicama, radi spreèavanja, otkrivanja i is-
trage kaznenih djela.
2. U svrhe stavka 1., europskim zakonima ili okvirnim zakonima mogu se
utvrditi mjere koje se odnose na:
a) prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu odgovarajuæih in-
formacija;
b) potporu za izobrazbu osoblja, te suradnju vezanu za razmjenu osoblja,
opreme i kriminalistièkih istraivanja;
c) zajednièke istrane tehnike za otkrivanje tekih oblika organiziranoga
kriminala.
3. Europskim zakonom ili okvirnim zakonom Vijeæa mogu se utvrditi mjere
koje se odnose na operativnu suradnju izmeðu tijela o kojima je rijeè u ovome
èlanku. Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parla-
mentom.
Èlanak III.-276.
1. Zadaæa Europola je poduprijeti i ojaèati djelovanje policijskih tijela i
drugih tijela specijaliziranih za kazneni progon u njihovoj uzajamnoj surad-
nji u spreèavanju i suzbijanju tekih kaznenih djela na tetu dvije ili vie drava
èlanica, terorizma i oblika kriminala na tetu nekog zajednièkog interesa obu-
hvaæenog nekom od politika Unije.
2. Europskim se zakonima utvrðuju struktura, poslovi, djelokrug i zadaæe
Europola. Te zadaæe mogu ukljuèivati:
a) prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu informacija, osobi-
to onih koje su dostavila tijela drava èlanica, odnosno treæe zemlje ili
tijela;
b) koordinaciju, organizaciju i provedbu istranih i operativnih radnji koja
se provode zajednièki s nadlenim tijelima drava èlanica ili u okviru
zajednièkih istranih timova, te kad se to pokae svrhovitim u pove-
zanosti s Eurojustom.
Europskim se zakonima utvrðuju i postupci ocjene Europolovih aktivnosti
koju provodi Europski parlament, zajedno s nacionalnim parlamentima.
144
3. Sve se operativne radnje Europola moraju provoditi u povezanosti i

dogovoru s tijelima drave ili drava èlanica o èijem je podruèju rijeè. Za
primjenu prisilnih mjera iskljuèivo su odgovorna nadlena nacionalna tijela.
Èlanak III.-277.
Europskim zakonom ili okvirnim zakonom Vijeæa utvrðuju se uvjeti i
ogranièenja pod kojima nadlena tijela drave èlanice iz èlanaka III.-270. i
III.-275. mogu djelovati na podruèju druge drave èlanice u povezanosti i
dogovoru s tijelima te drave. Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon savjetovanja
s Europskim parlamentom.
POGLAVLJE V.
PODRUÈJA NA KOJIMA UNIJA MOE DJELOVATI KOORDINACIJSKI,
DOPUNJUJUÆE ILI POTPORNO
ODJELJAK 1.
JAVNO ZDRAVLJE
Èlanak III.-278.
1. U utvrðivanju i provedbi svih politika i mjera Unije osigurava se visoki
stupanj zdravstvene zatite ljudi.
Djelovanje Unije, koje dopunjuje nacionalne politike, usmjereno je pre-
ma poboljanju javnoga zdravlja, spreèavanju bolesti ljudi te uklanjanju iz-
vora opasnosti za tjelesno i duevno zdravlje. Takvo djelovanje obuhvaæa:
a) borbu protiv velikih zdravstvenih poasti promicanjem istraivanja
njihovih uzroka, prijenosa i spreèavanja, te zdravstveno obavjetavanje
i obrazovanje;
b) praæenje, rano upozoravanje i suzbijanje ozbiljnih prekograniènih pri-
jetnji za zdravlje.
Unija dopunjuje djelovanje drava èlanica na smanjenju zdravstvenih
oteæenja koja su posljedica zlouporabe droga, ukljuèujuæi obavjetavanje i
spreèavanje.
2. Unija potièe suradnju izmeðu drava èlanica u podruèjima iz ovoga
èlanka te, po potrebi, prua potporu njihovom djelovanju. Osobito potièe
suradnju izmeðu drava èlanica usmjerenu prema poveæanju komplemen-
tarnosti njihovih zdravstvenih slubi u prekograniènim podruèjima.
Drave èlanice u povezanosti s Komisijom meðusobno koordiniraju svoje
politike i programe na podruèjima iz stavka 1. Komisija moe, u bliskoj surad-
nji s dravama èlanicama, pokrenuti bilo kakvu inicijativu korisnu za promi-
145
canje te koordinacije, a osobito inicijative koje imaju za cilj utvrðivanje smjer-

nica i pokazatelja, organizaciju razmjene najbolje prakse, te pripremu potreb-
nih elemenata za periodièno praæenje i ocjenu. O tome se potpuno obavjeta-
va Europski parlament.
3. Unija i drave èlanice unapreðuju suradnju s treæim zemljama i meðu-
narodnim organizacijama nadlenima za podruèje javnoga zdravlja.
4. Odstupajuæi od èlanka I.-12. stavka 5. i èlanka I.-17. toèke (a), te u skladu
s postupkom iz èlanka I.-14. stavka 2. toèke (k), europski zakoni ili okvirni
zakoni pridonose postizanju ciljeva iz ovoga èlanka utvrðivanjem sljedeæih
mjera za rjeavanje zajednièkih sigurnosnih problema:
a) mjere za utvrðivanje visokih standarda kakvoæe i sigurnosti organa i
tvari ljudskoga podrijetla, krvi i proizvoda od krvi; te mjere ne spre-
èavaju ni jednu dravu èlanicu da zadri ili uvede stroe zatitne mjere:
b) mjere na veterinarskom i fitosanitarnom podruèju kojima je izravni
cilj zatita javnoga zdravlja;
c) mjere za utvrðivanje visokih standarda kakvoæe i sigurnosti lijekova i
medicinskih pomagala;
d) mjere koje se odnose na praæenje, rano upozoravanje i suzbijanje oz-
biljnih prekograniènih prijetnji za zdravlje.
Ti se europski zakoni ili okvirni zakoni donose nakon savjetovanja s Od-
borom regija i Gospodarskim i socijalnim odborom.
5. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima mogu se utvrditi i poticaj-
ne mjere èiji je cilj zatititi i unaprijediti zdravlje ljudi, a osobito suzbijati ve-
like zdravstvene poasti koje se ire preko granica, kao i mjere kojima je izravni
cilj zatita javnoga zdravlja u odnosu na duhan i zlouporabu alkohola, isklju-
èujuæi svako ujednaèavanje zakona i drugih propisa drava èlanica. Oni se
donose nakon savjetovanja s Odborom regija i Gospodarskim i socijalnim od-
borom.
6. U svrhu ovoga èlanka Vijeæe moe, na prijedlog Komisije, donositi i pre-
poruke.
7. Kad je rijeè o djelovanju Unije, potuju se odgovornosti drava èlanica
za utvrðivanje njihovih zdravstvenih politika te za organiziranje i pruanje
zdravstvenih usluga i zdravstvene skrbi. Odgovornosti drava èlanica uklju-
èuju upravljanje zdravstvenim uslugama i zdravstvenom skrbi, te raspodje-
lu dodijeljenih im sredstava. Mjere iz stavka 4. toèke (b) ne utjeèu na nacio-
nalne odredbe o doniranju ili medicinskoj uporabi organa i krvi.
146
ODJELJAK 2.
INDUSTRIJA
Èlanak III.-279.
1. Unija i drave èlanice osiguravaju uvjete koji su potrebni za konkurent-
nost industrije u Uniji.
U tu svrhu, a u skladu sa sustavom otvorenih i konkurentnih trita, nji-
hovo djelovanje ima za cilj:
a) ubrzati prilagodbu industrije strukturnim promjenama;
b) poticati okruenje koje pogoduje inicijativama i razvoju poduzetnit-
va, osobito malog i srednjeg poduzetnitva, u èitavoj Uniji;
c) poticati okruenje koje pogoduje suradnji izmeðu poduzeæa;
d) poboljati iskoritavanje industrijskoga potencijala politike razvoja ino-
vativnosti, istraivanja i tehnolokoga razvoja.
2. U povezanosti s Komisijom, drave èlanice meðusobno se savjetuju te
po potrebi koordiniraju svoje djelovanje. Komisija moe pokrenuti bilo ka-
kvu inicijativu korisnu za promicanje takve koordinacije, a osobito inicijative
koje imaju za cilj utvrðivanje smjernica i pokazatelja, organizaciju razmjene
najbolje prakse, te pripremu potrebnih elemenata za periodièno praæenje i
ocjenu. O tome se potpuno obavjetava Europski parlament.
3. Unija pridonosi postizanju ciljeva iz stavka 1. kroz politike i mjere koje
provodi na temelju drugih odredaba Ustava. Europskim zakonima ili okvir-
nim zakonima mogu se utvrditi posebne mjere za potporu djelovanjima
poduzetim u dravama èlanicama radi postizanja ciljeva iz stavka 1., iskljuèu-
juæi bilo kakvo ujednaèavanje zakona i drugih propisa drava èlanica. Oni se
donose nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom.
Ovaj odjeljak ne predstavlja osnovu za uvoðenje bilo kakve mjere od
strane Unije koja bi mogla dovesti do naruavanja trinoga natjecanja ili koja
sadri porezne odredbe ili odredbe koje se odnose na prava i interese zapo-
slenih osoba.
ODJELJAK 3.
KULTURA
Èlanak III.-280.
1. Unija pridonosi procvatu kultura drava èlanica, potujuæi njihove na-
cionalne i regionalne razlièitosti i u isto vrijeme stavljajuæi u prvi plan zajed-
nièku kulturnu batinu.
147
2. Djelovanje Unije usmjerava se prema poticanju suradnje izmeðu dra-

va èlanica te, po potrebi, podupiranju i dopunjavanju njihovoga djelovanja
na sljedeæim podruèjima:
a) poboljanja poznavanja i popularizacije kulture i povijesti europskih
naroda;
b) oèuvanja i zatite kulturne batine od europskoga znaèaja;
c) nekomercijalne kulturne razmjene;
d) umjetnièkog i knjievnog stvaralatva, izmeðu ostalog i u audiovizual-
nom sektoru.
3. Unija i drave èlanice produbljuju suradnju s treæim zemljama i meðu-
narodnim organizacijama nadlenima za podruèje kulture, a osobito s Vijeæem
Europe.
4. U svom djelovanju prema drugim odredbama Ustava, Unija uzima u
obzir kulturne aspekte, osobito radi potovanja i promicanja razlièitosti svo-
jih kultura.
5. Radi davanja doprinosa postizanju ciljeva iz ovoga èlanka:
a) europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se poticajne
mjere, iskljuèujuæi bilo kakvo ujednaèavanje zakona i drugih propisa
drava èlanica. Oni se donose nakon savjetovanja s Odborom regija;
b) Vijeæe, na prijedlog Komisije, donosi preporuke.
ODJELJAK 4.
TURIZAM
Èlanak III.-281.
1. Unija dopunjuje djelovanje drava èlanica u turistièkome sektoru, oso-
bito promicanjem konkurentnosti poduzeæa iz Unije u tom sektoru.
U tu svrhu, djelovanje Unije ima za cilj:
a) poticati stvaranje okruenja koje pogoduje razvoju poduzeæa u ovome
sektoru;
b) promicati suradnju izmeðu drava èlanica, osobito kroz razmjenu do-
bre prakse.
2. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se posebne mjere
kojima se dopunjuju djelovanja u dravama èlanicama radi postizanja ciljeva
iz ovoga èlanka, iskljuèujuæi bilo kakvo ujednaèavanje zakona i drugih pro-
pisa drava èlanica.
148
ODJELJAK 5.
OBRAZOVANJE, MLADE, SPORT I STRUKOVNO USAVRAVANJE
Èlanak III.-282.
1. Unija pridonosi razvoju kvalitetnog obrazovanja poticanjem suradnje
izmeðu drava èlanica i, po potrebi, podupiranjem i dopunjavanjem njihovoga
djelovanja. Ona u potpunosti potuje odgovornost drava èlanica za nastavne
sadraje i ustroj obrazovnih sustava, te njihovu kulturnu i jeziènu raznolikost.
Unija pridonosi promidbi europskoga sporta, vodeæi raèuna o specifiènoj
prirodi sporta, njegovim strukturama koje se temelje na volonterskom
djelovanju, te njegovoj drutvenoj i obrazovnoj ulozi.
Djelovanje Unije ima za cilj:
a) razvijati europsku dimenziju u obrazovanju, osobito kroz poduèava-
nje i popularizaciju jezika drava èlanica;
b) poticati pokretljivost studenata i nastavnika, izmeðu ostalog, poti-
canjem akademskog priznavanja diploma i trajanja studija;
c) promicati suradnju izmeðu obrazovnih ustanova;
d) razvijati razmjenu informacija i iskustava u pitanjima koja su zajed-
nièka obrazovnim sustavima drava èlanica;
e) poticati razvoj razmjene mladei i razmjene pedagokih i drugih stru-
kovnih radnika, te poticati sudjelovanje mladih ljudi u demokratskom
ivotu u Europi;
f) poticati razvoj obrazovanja na daljinu;
g) razvijati europsku dimenziju u sportu, promicanjem nepristranosti i
otvorenosti na sportskim natjecanjima i suradnje izmeðu tijela nad-
lenih za sport, te zatitom tjelesnog i moralnog integriteta sportaa i
sportaica, osobito mladih sportaa i sportaica.
narodnim organizacijama nadlenima za podruèje obrazovanja i sporta, oso-
bito s Vijeæem Europe.
a) europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se poticajne
drava èlanica. Oni se donose nakon savjetovanja s Odborom regija i
Gospodarskim i socijalnim odborom;
Èlanak III.-283.
1. Unija provodi politiku strukovnog usavravanja koja podupire i do-
punjuje djelovanje drava èlanica, pri èemu u potpunosti potuje odgovor-
nost drava èlanica za sadraj i ustroj strukovnog usavravanja.
149

a) olakati prilagodbu industrijskim promjenama, osobito kroz strukovno
usavravanje i prekvalifikaciju;
b) poboljati poèetno i trajno strukovno usavravanje kako bi se olakala
strukovna integracija i reintegracija u trite rada;
c) olakati pristup strukovnom usavravanju i poticati pokretljivost na-
stavnika i polaznika usavravanja, osobito mladih ljudi;
d) poticati suradnju na podruèju usavravanja izmeðu ustanova za obra-
zovanje ili usavravanje i tvrtki;
e) razvijati razmjenu informacija i iskustava u pitanjima koja su zajed-
nièka sustavima usavravanja u dravama èlanicama.
narodnim organizacijama nadlenima za podruèje strukovnog usavravanja.
a) europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se potrebne
drava èlanica. Oni se donose nakon savjetovanja s Odborom regija i
Gospodarskim i socijalnim odborom;
ODJELJAK 6.
CIVILNA ZATITA
Èlanak III.-284.
1. Unija potièe suradnju izmeðu drava èlanica radi poveæanja djelotvor-
nosti sustava za spreèavanje prirodnih nepogoda i nesreæa izazvanih ljud-
skim djelovanjem i zatitu od njih.
a) poduprijeti i dopuniti djelovanja drava èlanica na nacionalnoj, regio-
nalnoj i lokalnoj razini vezano za spreèavanje rizika, pripreme osoblja
civilne zatite i reagiranje na prirodne nepogode i nesreæe izazvane
ljudskim djelovanjem unutar Unije;
b) promicati brzu i djelotvornu operativnu suradnju unutar Unije izme-
ðu nacionalnih slubi za civilnu zatitu;
c) promicati dosljednost mjera civilne zatite na meðunarodnoj razini.
2. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se mjere potrebne
za postizanje ciljeva iz stavka 1., iskljuèujuæi bilo kakvo ujednaèavanje zako-
na i drugih propisa drava èlanica.
150
ODJELJAK 7.
UPRAVNA SURADNJA
Èlanak III.-285.
1. Djelotvorna provedba prava Unije od strane drava èlanica, koja je bitna
za pravilno funkcioniranje Unije, smatra se pitanjem od zajednièkoga interesa.
2. Unija moe poduprijeti napore koje drave èlanice ulau kako bi pobolj-
ale svoju upravnu sposobnost za provedbu prava Unije. Takva djelovanja
mogu ukljuèiti olakavanje razmjene informacija i dravnih slubenika, kao i
potporu programima usavravanja. Niti jedna drava èlanica nije obvezna
koristiti se tom potporom. Europskim zakonima utvrðuju se mjere potrebne
u tu svrhu, iskljuèujuæi bilo kakvo ujednaèavanje zakona i drugih propisa
drava èlanica.
3. Ovaj èlanak ne dovodi u pitanje obveze drava èlanica vezane za
provedbu prava Unije niti prava i dunosti Komisije. On ne dovodi u pitanje
ni druge odredbe Ustava koje predviðaju upravnu suradnju izmeðu drava
èlanica, te izmeðu njih i Unije.
GLAVA IV.
PRIDRUIVANJE PREKOMORSKIH ZEMALJA I TERITORIJA
Èlanak III.-286.
1. Ne-europske zemlje i teritoriji koji imaju posebne odnose s Danskom,
Francuskom, Nizozemskom i Ujedinjenom Kraljevinom pridruuju se Uniji.
Te zemlje i teritoriji, u daljnjem tekstu zemlje i teritoriji, navedeni su u Pri-
logu II.
Ova se Glava primjenjuje na Grenland, podlono posebnim odredbama
Protokola o posebnim mjerama za Grenland.
2. Svrha pridruivanja je promicati gospodarski i socijalni razvoj zemalja
i teritorija i uspostaviti bliske gospodarske odnose izmeðu njih i Unije.
Prvenstvena svrha pridruivanja je promicanje interesa i blagostanja
stanovnika tih zemalja i teritorija, kako bi ostvarili gospodarski, socijalni i kul-
turni razvoj kojem tee.
Èlanak III.-287.
Pridruivanje ima sljedeæe ciljeve:
a) u trgovinskoj razmjeni sa zemljama i teritorijima, drave èlanice pre-
ma njima postupaju na isti naèin kao to postupaju jedna prema drugoj
u skladu s Ustavom;
151
b) u trgovinskoj razmjeni s dravama èlanicama i s drugim zemljama i

teritorijima, svaka zemlja ili teritorij prema njima postupa na isti naèin
kao to postupa prema europskoj dravi s kojom ima posebne odnose;
c) drave èlanice doprinose ulaganjima potrebnima za postupni razvoj
tih zemalja i teritorija;
d) to se tièe ulaganja koje financira Unija, sudjelovanje na javnim natjeèa-
jima i u postupcima javne nabave otvoreno je pod jednakim uvjetima
svim fizièkim i pravnim osobama koje su dravljani drave èlanice ili
neke od zemalja i teritorija;
e) u odnosima izmeðu drava èlanica i zemalja i teritorija, pravo poslov-
noga nastana za dravljane i drutva ureðuje se u skladu s odredbama
pododjeljka 2. odjeljka 2. poglavlja I. glave III. koje se odnose na slo-
bodu poslovnoga nastana i prema postupcima utvrðenim tim podod-
jeljkom, te bez ikakve diskriminacije, podlono bilo kojem aktu done-
senom u skladu s èlankom III.-291.
Èlanak III.-288.
1. Zabranjuju se carine na uvoz robe koja potjeèe iz zemalja i teritorija u
drave èlanice, u skladu sa zabranom carina izmeðu drava èlanica pred-
viðenom Ustavom.
2. Zabranjuju se carine na uvoz u svaku zemlju ili teritorij iz drava èlani-
ca ili iz drugih zemalja ili teritorija, u skladu s èlankom III.-151. stavkom 4.
3. Meðutim, zemlje i teritoriji mogu propisati carine potrebne za njihov
razvoj i industrijalizaciju ili ostvarivanje prihoda njihovih proraèuna.
Carine iz podstavka 1. ne smiju premaiti iznose propisane za uvoz proiz-
voda iz drave èlanice s kojom svaka zemlja ili teritorij ima posebne odnose.
4. Stavak 2. se ne primjenjuje na zemlje i teritorije koji, zbog posebnih
meðunarodnih obveza koje su preuzeli, veæ primjenjuju nediskriminirajuæu
carinsku tarifu.
5. Uvoðenje i svaka izmjena carina propisanih za robu uvezenu u zemlje
i teritorije ne smiju, ni pravno ni stvarno, dovesti ni do kakve izravne ili
neizravne diskriminacije izmeðu uvoza iz raznih drava èlanica.
Èlanak III.-289.
Ako bi zbog iznosa carina koje se primjenjuju na robu iz treæe zemlje koja
ulazi u zemlju ili teritorij, prilikom primjene èlanka III.-288. stavka 1., moglo
doæi do preusmjeravanja trgovinskih tokova na tetu bilo koje drave èla-
nice, ta drava èlanica moe od Komisije zatraiti da drugim dravama èlani-
cama predloi poduzimanje potrebnih mjera kako bi se ispravilo nastalo stanje.
152
Èlanak III.-290.
Podlono odredbama koje se odnose na javno zdravlje, javnu sigurnost ili
javni poredak, sloboda kretanja unutar drava èlanica za radnike iz zemalja i
teritorija, te unutar zemalja i teritorija za radnike iz drava èlanica ureðuje se
aktima donesenim u skladu s èlankom III.-291.
Èlanak III.-291.
Na prijedlog Komisije, Vijeæe jednoglasno donosi, na temelju iskustva
steèenog tijekom pridruivanja zemalja i teritorija Uniji, europske zakone,
okvirne zakone, uredbe i odluke te uz njih vezana za iscrpna pravila i po-
stupke za pridruivanje zemalja i teritorija Uniji. Ti se zakoni i okvirni zakoni
donose nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
GLAVA V.
VANJSKOPOLITIÈKO DJELOVANJE UNIJE
POGLAVLJE I.
ODREDBE KOJE IMAJU OPÆU PRIMJENU
Èlanak III.-292.
1. Djelovanje Unije na meðunarodnoj razini temelji se na naèelima koja
su nadahnjivala samo njeno stvaranje, razvoj i proirenje, i koja ona nastoji
promicati u svijetu, a to su: demokracija, vladavina prava, univerzalnost i
nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda, potovanje ljudskoga dosto-
janstva, naèela jednakosti i solidarnosti, te potovanje naèela iz Povelje Uje-
dinjenih naroda i meðunarodnoga prava.
Unija nastoji razvijati odnose i graditi partnerstva s treæim zemljama, te
meðunarodnim, regionalnim ili svjetskim organizacijama s kojima dijeli naèela
iz podstavka 1. Ona promièe viestrana rjeenja za zajednièke probleme, oso-
bito u okviru Ujedinjenih naroda.
2. Unija utvrðuje i provodi zajednièke politike i djelovanja, te nastoji ost-
variti visoki stupanj suradnje na svim podruèjima meðunarodnih odnosa radi:
a) zatite svojih vrijednosti, temeljnih interesa, sigurnosti, neovisnosti i
cjelovitosti;
b) uèvræenja i podupiranja demokracije, vladavine prava, ljudskih prava
i naèela meðunarodnoga prava;
c) oèuvanja mira, spreèavanja sukoba i jaèanja meðunarodne sigurnosti,
u skladu s ciljevima i naèelima iz Povelje Ujedinjenih naroda, naèelima
iz Helsinkoga zavrnog akta i ciljevima iz Parike povelje, ukljuèujuæi
i one koji se odnose na vanjske granice;
153
d) poticanja odrivoga gospodarskog i socijalnog razvoja, te razvoja za-

tite okolia u zemljama u razvoju, s prvenstvenim ciljem iskorjenjiva-
nja siromatva;
e) ohrabrivanja integracije svih zemalja u svjetsko gospodarstvo, ukljuèu-
juæi i putem postupnog ukidanja ogranièenja u meðunarodnoj trgovi-
ni;
f) pomaganja pri razvoju meðunarodnih mjera za oèuvanje i pobolja-
nje kakvoæe okolia i odrivo upravljanje svjetskim prirodnim dobri-
ma, kako bi se osigurao odrivi razvoj;
g) pruanja pomoæi stanovnitvu, zemljama i regijama pogoðenima pri-
rodnim nepogodama ili nesreæama izazvanima ljudskim djelovanjem;
h) promicanja meðunarodnoga sustava utemeljenog na snanijoj vie-
stranoj suradnji i dobrom upravljanju u svijetu.
3. Unija potuje naèela i slijedi ciljeve iz stavaka 1. i 2. u razvoju i proved-
bi razlièitih podruèja vanjskopolitièkog djelovanja Unije obuhvaæenih ovom
Glavom i vanjskopolitièkim aspektima ostalih svojih politika.
Unija osigurava dosljednost izmeðu razlièitih podruèja svog vanjsko-
politièkog djelovanja, kao i izmeðu njih i ostalih njenih politika. Vijeæe i Komi-
sija, uz pomoæ ministra vanjskih poslova Unije, osiguravaju tu dosljednost i
suraðuju s tim ciljem.
Èlanak III.-293.
1. Na temelju naèela i ciljeva iz èlanka III.-292., Europsko vijeæe utvrðuje
strateke interese i ciljeve Unije.
Europske odluke Europskoga vijeæa o stratekim interesima i ciljevima
Unije odnose se na zajednièku vanjsku i sigurnosnu politiku i druga podruè-
ja vanjskopolitièkoga djelovanja Unije. Te se odluke mogu ticati odnosa Unije
s odreðenom zemljom ili regijom ili mogu biti tematske prirode. Njima se
utvrðuje njihovo trajanje, te sredstva koja Unija i drave èlanice trebaju staviti
na raspolaganje.
Europsko vijeæe odluèuje jednoglasno na preporuku Vijeæa, koju ono do-
nosi prema mjerama utvrðenim za svako podruèje. Europske odluke Europ-
skoga vijeæa provode se u skladu s postupcima predviðenim Ustavom.
2. Ministar vanjskih poslova Unije, u odnosu na podruèje zajednièke vanj-
ske i sigurnosne politike, te Komisija, u odnosu na ostala podruèja vanjsko-
politièkoga djelovanja, Vijeæu mogu podnositi zajednièke prijedloge.
154
POGLAVLJE II.
ZAJEDNIÈKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA
ODJELJAK 1.
ZAJEDNIÈKE ODREDBE
Èlanak III.-294.
1. U kontekstu naèela i ciljeva svoga vanjskopolitièkog djelovanja, Unija
utvrðuje i provodi zajednièku vanjsku i sigurnosnu politiku koja obuhvaæa
sva podruèja vanjske i sigurnosne politike.
2. Drave èlanice aktivno i potpuno podupiru zajednièku vanjsku i sigur-
nosnu politiku u duhu odanosti i meðusobne solidarnosti.
Drave èlanice suraðuju radi jaèanja i razvijanja meðusobne politièke soli-
darnosti. Suzdravaju se od svakog djelovanja koje je suprotno interesima
Unije ili bi moglo naruiti djelotvornost koju ona ima kao kohezivna snaga u
meðunarodnim odnosima.
Vijeæe i ministar vanjskih poslova Unije brinu se da se ta naèela potuju.
3. Unija provodi zajednièku vanjsku i sigurnosnu politiku:
a) utvrðivanjem opæih smjernica;
b) donoenjem europskih odluka kojima se utvrðuju:
i) mjere koje Unija poduzima;
ii) stajalita koja Unija zauzima;
iii) aranmani za provedbu europskih odluka iz toèaka (i) i (ii);
c) jaèanjem sustavne suradnje izmeðu drava èlanica u voðenju politike.
Èlanak III.-295.
1. Europsko vijeæe utvrðuje opæa naèela zajednièke vanjske i sigurnosne
politike, ukljuèujuæi i pitanja koja imaju utjecaj na obranu.
Ako to zahtijeva razvoj dogaðaja u meðunarodnim okvirima, predsjed-
nik Europskoga vijeæa saziva izvanredni sastanak Europskoga vijeæa radi utvr-
ðivanja stratekih smjerova politike Unije u odnosu na taj razvoj dogaðaja.
2. Vijeæe donosi europske odluke potrebne za utvrðivanje i provedbu za-
jednièke vanjske i sigurnosne politike na temelju opæih smjernica i stratekih
smjerova koje utvrðuje Europsko vijeæe.
Èlanak III.-296.
1. Ministar vanjskih poslova Unije, koji predsjeda Vijeæem za vanjske
poslove, svojim prijedlozima doprinosi izradi zajednièke vanjske i sigurnosne
155
politike i osigurava provedbu europskih odluka koje su donijeli Europsko vi-

jeæe i Vijeæe.
2. Ministar vanjskih poslova predstavlja Uniju u pogledu pitanja koja se
odnose na zajednièku vanjsku i sigurnosnu politiku. U ime Unije vodi politièki
dijalog s treæim stranama i izraava stajalite Unije u meðunarodnim orga-
nizacijama i na meðunarodnim konferencijama.
3. U vrenju njegovih dunosti, ministru vanjskih poslova Unije pomae
Europska sluba za vanjskopolitièko djelovanje. Ta sluba suraðuje s diplo-
matskim slubama drava èlanica, a u njoj rade slubenici iz mjerodavnih
odjela Glavnoga tajnitva Vijeæa i Komisije, kao i osoblje upuæeno na rad iz
nacionalnih diplomatskih slubi drava èlanica. Ustroj i rad Europske slube
za vanjskopolitièko djelovanje utvrðuje se europskom odlukom Vijeæa. Vi-
jeæe odluèuje na prijedlog ministra vanjskih poslova Unije nakon savjetova-
nja s Europskim parlamentom i nakon dobivanja suglasnosti Komisije.
Èlanak III.-297.
1. Kada meðunarodna situacija zahtijeva operativno djelovanje Unije,
Vijeæe donosi potrebne europske odluke. Tim se odlukama utvrðuju ciljevi,
opseg, sredstva koja se Uniji trebaju staviti na raspolaganje, po potrebi tra-
janje, te uvjeti za provedbu tih djelovanja.
Ako doðe do promjene okolnosti koja bitno utjeèe na pitanje koje je pred-
met takve europske odluke, Vijeæe preispituje naèela i ciljeve te odluke i do-
nosi potrebne europske odluke.
2. Europske odluke iz stavka 1. obvezuju drave èlanice u stajalitima koja
usvoje i u provedbi njihovih aktivnosti.
3. Kad god se, na temelju europske odluke iz stavka 1., planira zauzima-
nje stajalita ili djelovanje na nacionalnoj razini, dotiène drave èlanice trebaju
na vrijeme dostaviti informacije, kako bi se, ako je potrebno, omoguæilo pret-
hodno savjetovanje u Vijeæu. Obveza prethodnog obavjetavanja ne odnosi
se na mjere koje predstavljaju samo prijenos takve odluke na nacionalnu
razinu.
4. U sluèaju nezaobilazne potrebe koja je posljedica promijenjene situa-
cije i ako se europska odluka ne preispita u skladu sa stavkom 1. podstavkom
2. drave èlanice mogu hitno poduzeti potrebne mjere, vodeæi raèuna o opæim
ciljevima te odluke. Dotièna drava èlanica mora bez odlaganja obavijestiti
Vijeæe o svim takvim mjerama.
5. U sluèaju znaèajnijih tekoæa u provedbi europske odluke o kojoj je ri-
jeè u ovome èlanku, drava èlanica duna je s njima upoznati Vijeæe, koje o
156
njima raspravlja i pronalazi primjerena rjeenja. Ta rjeenja ne smiju biti u

suprotnosti s ciljevima djelovanja i ne smiju naruiti njegovu uèinkovitost.
Èlanak III.-298.
Vijeæe donosi europske odluke kojima se utvrðuje pristup Unije pojedi-
nim pitanjima zemljopisne i tematske prirode. Drave èlanice vode raèuna o
tome da njihove nacionalne politike budu u skladu sa stajalitima Unije.
Èlanak III.-299.
1. Bilo koja drava èlanica, ministar vanjskih poslova Unije, odnosno taj
ministar uz potporu Komisije, mogu Vijeæu uputiti bilo koje pitanje koje se
odnosi na zajednièku vanjsku i sigurnosnu politiku i mogu mu podnositi ini-
cijative odnosno prijedloge, ako je primjereno.
2. U sluèajevima koji zahtijevaju brzo donoenje odluke, ministar vanj-
skih poslova Unije, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev drave èlanice, saziva
izvanredni sastanak Vijeæa u roku od èetrdeset i osam sati ili, u hitnom sluèa-
ju, u nekom kraæem roku.
Èlanak III.-300.
1. Europske odluke iz ovoga poglavlja donosi Vijeæe, i to jednoglasno.
Svaki èlan Vijeæa koji glasuje suzdrano, svoju suzdranost moe
obrazloiti u formalnoj izjavi. U tom sluèaju, taj èlan nije obvezan primjenji-
vati europsku odluku, ali prihvaæa da ona obvezuje Uniju. U duhu meðusobne
solidarnosti dotièna drava èlanica suzdrava se od svakoga djelovanja koje
bi moglo biti u suprotnosti ili bi onemoguæavalo djelovanje Unije na temelju
te odluke, a ostale drave èlanice potuju njeno stajalite. Ako èlanovi Vijeæa
koji na taj naèin obrazloe svoju suzdranost predstavljaju najmanje jednu
treæinu drava èlanica koje zajedno imaju najmanje jednu treæinu stanovnitva
Unije, odluka se neæe donijeti.
2. Odstupajuæi od stavka 1., Vijeæe odluèuje kvalificiranom veæinom:
a) prilikom donoenja europskih odluka kojima se utvrðuje djelovanje ili
stajalite Unije na temelju europske odluke Europskoga vijeæa koja se
odnosi na strateke interese i ciljeve Unije iz èlanka III.-293. stavka 1.;
b) prilikom donoenja europske odluke kojom se utvrðuje djelovanje ili
stajalite Unije na prijedlog to ga je ministar vanjskih poslova Unije
podnio slijedom posebnog zahtjeva koji mu je uputilo Europsko vi-
jeæe, na vlastitu inicijativu ili na inicijativu ministra;
c) prilikom donoenja europske odluke za provedbu europske odluke
kojom se utvrðuje djelovanje ili stajalite Unije;
157
d) prilikom donoenja europske odluke o imenovanju posebnog pred-

stavnika u skladu s èlankom III.-302.
Ako èlan Vijeæa izjavi da se zbog vanih i navedenih razloga nacionalne
politike namjerava suprotstaviti donoenju europske odluke o kojoj se od-
luèuje kvalificiranom veæinom, glasovanja neæe biti. Ministar vanjskih poslo-
va Unije æe, u bliskom savjetovanju sa zainteresiranom dravom èlanicom,
traiti za nju prihvatljivo rjeenje. Ako ministar u tome ne uspije, Vijeæe moe,
na temelju odluke kvalificirane veæine, zatraiti da se to pitanje uputi Europ-
skome vijeæu koje o njemu jednoglasno donosi europsku odluku.
3. U skladu s èlankom I.-40. stavkom 7., Europsko vijeæe moe jednoglas-
no donijeti europsku odluku kojom se utvrðuje da u sluèajevima osim onih iz
stavka 2. ovoga èlanka Vijeæe odluèuje kvalificiranom veæinom.
4. Stavci 2. i 3. ne primjenjuju se na odluke vojne ili obrambene prirode.
Èlanak III.-301.
1. Kad Europsko vijeæe ili Vijeæe utvrdi zajednièki pristup Unije u smislu
èlanka I.-40. stavka 5., ministar vanjskih poslova Unije i ministri vanjskih poslo-
va drava èlanica koordiniraju svoje aktivnosti unutar Vijeæa.
2. Diplomatske misije drava èlanica i izaslanstva Unije u treæim zemlja-
ma i u meðunarodnim organizacijama suraðuju i pridonose odreðivanju i
provedbi zajednièkoga pristupa iz stavka 1.
Èlanak III.-302.
Vijeæe moe, na prijedlog ministra vanjskih poslova Unije, imenovati
posebnog predstavnika za posebna pitanja politike. U vrenju svojih dunosti
posebni je predstavnik podreðen ministru.
Èlanak III.-303.
Unija moe sklapati sporazume s jednom ili vie drava ili meðunarod-
nih organizacija u podruèjima obuhvaæenim ovim poglavljem.
Èlanak III.-304.
1. Ministar vanjskih poslova Unije savjetuje se s Europskim parlamen-
tom i obavjetava ga u skladu s èlankom I.-40. stavkom 8. i èlankom I.-41.
stavkom 8. On vodi raèuna da miljenja Europskoga parlamenta budu na
odgovarajuæi naèin uzeta u obzir. U obavjetavanju Europskoga parlamenta
mogu sudjelovati posebni predstavnici.
158
2. Europski parlament moe postavljati pitanja Vijeæu i ministru vanjskih

poslova Unije ili im davati preporuke. Dvaput godinje on odrava raspravu
o napretku u provedbi zajednièke vanjske i sigurnosne politike, ukljuèujuæi
zajednièku sigurnosnu i obrambenu politiku.
Èlanak III.-305.
1. Drave èlanice koordiniraju svoje djelovanje u meðunarodnim orga-
nizacijama i na meðunarodnim konferencijama. U tim forumima one podr-
avaju stajalita Unije. Tu koordinaciju organizira ministar vanjskih poslova
Unije.
U meðunarodnim organizacijama i na meðunarodnim konferencijama u
kojima ne sudjeluju sve drave èlanice, one koje sudjeluju dune su podrati
stajalita Unije.
2. U skladu s èlankom I.-16. stavkom 2., drave èlanice koje su zastupljene
u meðunarodnim organizacijama ili na meðunarodnim konferencijama u
kojima ne sudjeluju sve drave èlanice dune su izvijestiti odsutne èlanice,
kao i ministra vanjskih poslova Unije, o svim pitanjima od zajednièkoga in-
teresa.
Drave èlanice koje su ujedno i èlanice Vijeæa sigurnosti Ujedinjenih na-
roda usklaðuju svoje djelovanje i o svemu obavjetavaju ostale drave èla-
nice i ministra vanjskih poslova Unije. Drave èlanice koje su èlanice Vijeæa
sigurnosti dune su u obavljanju svojih dunosti braniti stajalita i interese
Unije, ne dovodeæi u pitanje svoje obveze na temelju odredaba Povelje Uje-
dinjenih naroda.
Kad Unija utvrdi stajalite o odreðenom pitanju koje se nalazi na dnevnom
redu Vijeæa sigurnosti Ujedinjenih naroda, one drave èlanice koje su èlanice
Vijeæa sigurnosti zahtijevaju da se od ministra vanjskih poslova Unije zatrai
prezentiranje stajalita Unije.
Èlanak III.-306.
Diplomatske i konzularne misije drava èlanica i izaslanstva Unije u treæim
zemljama i na meðunarodnim konferencijama te njihovi predstavnici u me-
ðunarodnim organizacijama suraðuju kako bi osigurali potovanje i proved-
bu europskih odluka kojima se utvrðuju stajalita i djelovanja Unije usvojena
na temelju ovoga poglavlja. Svoju suradnju unapreðuju razmjenom infor-
macija i provedbom zajednièkih ocjena.
One pridonose ostvarenju prava europskih graðana na zatitu na pod-
ruèju treæih zemalja, kako predviða èlanak I.-10. stavak 2. toèka (c) i mjera
donesenih u skladu s èlankom III.-127.
159
Èlanak III.-307.
1. Ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-344., Politièki i sigurnosni odbor prati
meðunarodnu situaciju na podruèjima obuhvaæenim zajednièkom vanjskom
i sigurnosnom politikom i pridonosi utvrðivanju politika davanjem miljenja
Vijeæu, bilo na zahtjev Vijeæa ili na zahtjev ministra vanjskih poslova Unije,
odnosno na vlastitu inicijativu. Osim toga, on prati i provedbu usuglaenih
politika, ne dovodeæi u pitanje ovlasti ministra vanjskih poslova Unije.
2. U okviru ovog poglavlja, Politièki i sigurnosni odbor provodi politièki
nadzor i strateki usmjerava postupke za rjeavanje kriza iz èlanka III.-309.,
za to su odgovorni Vijeæe i ministar vanjskih poslova Unije.
Vijeæe moe ovlastiti Odbor, u svrhu i tijekom trajanja postupka za rjea-
vanje krize, kako odredi Vijeæe, da poduzme odgovarajuæe mjere vezano za
politièki nadzor i strateko usmjeravanje postupka.
Èlanak III.-308.
Provedba zajednièke vanjske i sigurnosne politike ne utjeèe na primjenu
postupaka i opseg ovlasti institucija predviðenih Ustavom za izvravanje
nadlenosti Unije iz èlanaka I.-13. do I.-15. i èlanka I.-17.
Jednako tako, provedba politika navedenih u tim èlancima ne utjeèe na
primjenu postupaka i opseg ovlasti institucija predviðenih Ustavom za izvr-
avanje nadlenosti Unije prema ovome poglavlju.
ODJELJAK 2.
ZAJEDNIÈKA SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA
Èlanak III.-309.
1. Zadaci iz èlanka I.-41. stavka 1., tijekom kojih Unija moe koristiti civil-
na i vojna sredstva, ukljuèuju zajednièke operacije razoruavanja, humani-
tarne zadatke i zadatke spaavanja, zadatke vojnog savjetovanja i pruanja
pomoæi, zadatke spreèavanja sukoba i oèuvanja mira, zadatke borbenih sna-
ga u rjeavanju kriza, ukljuèujuæi uspostavu mira i stabilizaciju nakon sukoba.
Svi ti zadaci mogu pridonijeti borbi protiv terorizma, izmeðu ostalog i
pruanjem potpore treæim zemljama u suzbijanju terorizma na njihovome
podruèju.
2. O zadacima iz stavka 1. Vijeæe donosi europske odluke kojima se utvr-
ðuju njihovi ciljevi i opseg, te opæi uvjeti njihove provedbe. Ministar vanjskih
poslova Unije, koji je podreðen Vijeæu i u bliskom i stalnom kontaktu s Poli-
tièkim i sigurnosnim odborom, osigurava koordinaciju civilnih i vojnih aspe-
kata tih zadataka.
160
Èlanak III. -310.

1. U okviru europskih odluka donesenih u skladu s èlankom III.-309., Vi-
jeæe moe povjeriti provedbu odreðenoga zadatka skupini drava èlanica koje
su voljne i imaju potrebne sposobnosti za takav zadatak. Te se drave èlanice,
povezane s ministrom vanjskih poslova Unije, meðusobno dogovaraju o
naèinu ostvarivanja zadatka.
2. Drave èlanice koje sudjeluju u zadatku redovito obavjetavaju Vijeæe
o svom napretku, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge drave èlanice. Te
èlanice odmah obavjetavaju Vijeæe ako izvrenje zadatka za sobom povlaèi
veæe posljedice ili zahtijeva izmjenu cilja, opsega i uvjeta odreðenih za zada-
tak u europskoj odluci iz stavka 1. U tim sluèajevima, Vijeæe donosi potrebne
europske odluke.
Èlanak III.-311.
1. Agencija zaduena za razvoj obrambenih sposobnosti, istraivanje,
nabavu i naoruanje (Europska obrambena agencija), koja je osnovana na
temelju èlanka I.-41. stavka 3. i koja je podreðena Vijeæu, ima zadaæu:
a) pridonijeti utvrðivanju ciljeva vojne sposobnosti drava èlanica i ocje-
ni potovanja obveza vezano za sposobnosti koje su preuzele drave
èlanice;
b) promicati usklaðivanje operativnih potreba i prihvaæanje djelotvornih
i usklaðenih postupaka nabave;
c) predlagati viestrane projekte radi ispunjenja ciljeva u pogledu voj-
nih sposobnosti, osigurati koordinaciju programa koje provode drave
èlanice i upravljanje posebnim programima suradnje;
d) poduprijeti istraivanja obrambene tehnologije i koordinirati zajed-
nièke istraivaèke aktivnosti i prouèavanje tehnièkih rjeenja za buduæe
operativne potrebe;
e) pridonijeti utvrðivanju, a po potrebi i provedbi, svih korisnih mjera za
jaèanje industrijske i tehnoloke osnove obrambenoga sektora i za po-
veæanje efekata vojnih izdataka.
2. Europska obrambena agencija otvorena je za sve drave èlanice koje
ele sudjelovati u njenom radu. Vijeæe, na temelju odluke kvalificirane veæine,
donosi europsku odluku kojom se utvrðuju statut, sjedite i pravila poslovanja
Agencije. U toj je odluci potrebno voditi raèuna o razini djelotvornog sudje-
lovanja u aktivnostima Agencije. U okviru Agencije osnivaju se posebne sku-
pine koje okupljaju drave èlanice koje rade na zajednièkim projektima. Kad
je to potrebno, Agencija svoje poslove obavlja u povezanosti s Komisijom.
161
Èlanak III.-312.
1. One drave èlanice koje ele sudjelovati u trajnoj strukturiranoj suradnji
iz èlanka I.-41. stavka 6., a koje ispunjavaju kriterije i koje su preuzele obveze
vezane za vojne sposobnosti iz Protokola o trajnoj strukturiranoj suradnji,
svoju namjeru priopæuju Vijeæu i ministru vanjskih poslova Unije.
2. U roku od tri mjeseca nakon priopæenja iz stavka 1., Vijeæe donosi eu-
ropsku odluku kojom se uspostavlja trajna strukturirana suradnja i utvrðuje
popis drava èlanica koje u njoj sudjeluju. Vijeæe odluèuje kvalificiranom veæi-
nom nakon savjetovanja s ministrom vanjskih poslova Unije.
3. Svaka drava èlanica koja naknadno zaeli sudjelovati u trajnoj struk-
turiranoj suradnji svoju namjeru priopæuje Vijeæu i ministru vanjskih poslo-
va Unije.
Vijeæe donosi europsku odluku kojom se potvrðuje sudjelovanje zainte-
resirane drave èlanice koja ispunjava kriterije i preuzima obveze iz èlanaka
1. i 2. Protokola o trajnoj strukturiranoj suradnji. Vijeæe odluèuje kvalificiranom
veæinom nakon savjetovanja s ministrom vanjskih poslova Unije. U glasovanju
sudjeluju samo èlanovi Vijeæa koji predstavljaju drave èlanice koje sudjelu-
ju.
Kvalificiranu veæinu èini najmanje 55 % èlanova Vijeæa koji predstavljaju
drave èlanice koje sudjeluju, koje zajedno imaju najmanje 65 % stanovnit-
va tih drava.
Manjinu koja moe sprijeèiti donoenje odluka mora èiniti barem najmanji
broj tih èlanova Vijeæa koji predstavljaju vie od 35 % stanovnitva drava
èlanica koje sudjeluju, plus jedan èlan. U suprotnom se smatra da je postig-
nuta kvalificirana veæina.
4. Ako drava èlanica koja sudjeluje vie ne ispunjava kriterije ili vie ne
moe izvravati obveze iz èlanaka 1. i 2. Protokola o trajnoj strukturiranoj
suradnji, Vijeæe moe donijeti europsku odluku kojom se obustavlja sudje-
lovanje dotiène drave èlanice.
Vijeæe odluèuje kvalificiranom veæinom. U glasovanju sudjeluju samo
èlanovi Vijeæa koji predstavljaju drave èlanice koje sudjeluju, uz iznimku
drave èlanice o kojoj je rijeè.
Kvalificiranu veæinu èini najmanje 55 % èlanova Vijeæa koji predstavljaju
drave èlanice koje sudjeluju, koje zajedno imaju najmanje 65 % stanovnit-
va tih drava.
Manjinu koja moe sprijeèiti donoenje odluka mora èiniti barem najmanji
broj èlanova Vijeæa koji predstavljaju vie od 35 % stanovnitva drava èlani-
ca koje sudjeluju, plus jedan èlan. U suprotnom se smatra da je postignuta
kvalificirana veæina.
162
5. Svaka drava èlanica koja sudjeluje, a koja se eli povuæi iz trajne struk-
turirane suradnje svoju namjeru priopæuje Vijeæu, koje prima na znanje da je
drava èlanica o kojoj je rijeè prestala sudjelovati.
6. Europske odluke i preporuke Vijeæa u okviru trajne strukturirane surad-
nje, osim onih koje su predviðene stavcima 2. do 5., donose se jednoglasno. U
svrhu ovoga stavka, jednoglasnost podrazumijeva samo glasove predstavni-
ka drava èlanica koje sudjeluju.
ODJELJAK 3.
FINANCIJSKE ODREDBE
Èlanak III.-313.
1. Administrativni izdaci koji za institucije nastanu pri provedbi ovoga
poglavlja terete proraèun Unije.
2. Operativni izdaci koji nastanu zbog provedbe ovoga poglavlja takoðer
terete proraèun Unije, osim izdataka koji nastanu kao posljedica operacija
vojne ili obrambene prirode, te u sluèajevima kada Vijeæe odluèi drugaèije.
U sluèajevima kada ne terete proraèun Unije, izdaci terete drave èlanice
prema kljuèu bruto nacionalnoga proizvoda, osim ako Vijeæe ne odluèi dru-
gaèije. Kada je rijeè o izdacima koji nastanu kao posljedica operacija vojne ili
obrambene prirode, drave èlanice èiji su predstavnici u Vijeæu dali formalnu
izjavu na temelju èlanka III.-300. stavka 1. podstavka 2. nisu obvezne sudje-
lovati u njihovom financiranju.
3. Vijeæe donosi europsku odluku kojom se utvrðuju posebni postupci koji
jamèe brzi pristup sredstvima u proraèunu Unije za hitno financiranje inici-
jativa u okviru zajednièke vanjske i sigurnosne politike, a osobito za pripremne
aktivnosti za zadatke iz èlanka I.-41. stavka 1. i èlanka III.-309. Vijeæe odluèuje
nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
Pripremne aktivnosti za zadatke iz èlanka I.-41. stavka 1. i èlanka III.-309.
koje ne idu na teret proraèuna Unije financiraju se iz poèetnog fonda koji
èine doprinosi drava èlanica.
Na prijedlog ministra vanjskih poslova Unije, Vijeæe donosi kvalificiranom
veæinom europske odluke kojima se utvrðuju:
a) postupci osnivanja i financiranja poèetnog fonda, osobito iznosi koji se
dodjeljuju fondu;
b) postupci upravljanja poèetnim fondom;
c) postupci financijskoga nadzora.
Kad zadatak planiran u skladu s èlankom I.-41. stavkom 1. i èlankom III.-
309. ne moe iæi na teret proraèuna Unije, Vijeæe ovlaæuje ministra vanjskih
163
poslova Unije za uporabu sredstava fonda. Ministar vanjskih poslova Unije

izvjeæuje Vijeæe o provedbi te zadaæe.
POGLAVLJE III.
ZAJEDNIÈKA TRGOVINSKA POLITIKA
Èlanak III.-314.
Uspostavom carinske unije u skladu s èlankom III.-151., Unija pridonosi,
u zajednièkom interesu, skladnom razvoju svjetske trgovine, postupnom
ukidanju ogranièenja meðunarodne trgovine i izravnih stranih ulaganja, te
smanjenju carinskih i drugih prepreka.
Èlanak III.-315.
1. Zajednièka trgovinska politika temelji se na jedinstvenim naèelima,
osobito u pogledu promjena carinskih stopa, sklapanja carinskih i trgovin-
skih sporazuma koji se odnose na trgovinu robom i uslugama i na trgovinske
aspekte intelektualnoga vlasnitva, izravna strana ulaganja, ostvarenje ujed-
naèenosti vezano za mjere liberalizacije, izvoznu politiku i mjere za zatitu
trgovine, kao to su one koje se poduzimaju u sluèaju dampinga i subvencija.
Zajednièka trgovinska politika vodi se u okviru naèela i ciljeva vanjsko-
politièkoga djelovanja Unije.
2. Europskim zakonima utvrðuju se mjere kojima se poblie odreðuje
okvir za provedbu zajednièke trgovinske politike.
3. Kada je potrebno pregovarati o sporazumima s jednom ili vie treæih
zemalja ili meðunarodnih organizacija i sklapati takve sporazume, primje-
njuje se èlanak III.-325., podlono posebnim odredbama ovoga èlanka.
Komisija daje preporuke Vijeæu, koje ju ovlaæuje da otvori potrebne pre-
govore. Na Vijeæu i Komisiji lei odgovornost da osiguraju da sporazumi o ko-
jima se pregovara budu u skladu s unutarnjim politikama i pravilima Unije.
Te pregovore Komisija vodi uz savjetovanje s posebnim odborom koji Vi-
jeæe imenuje kako bi Komisiji pomogao u toj zadaæi, te u okviru onih uputa
koje joj Vijeæe bude davalo. O tijeku pregovora Komisija redovito izvjeæuje
posebni odbor i Europski parlament.
4. O pregovorima i sklapanju sporazuma iz stavka 3. Vijeæe odluèuje kva-
lificiranom veæinom.
O pregovorima i sklapanju sporazuma na podruèju trgovine uslugama i
trgovinskih aspekata intelektualnoga vlasnitva, te izravnih stranih ulaga-
nja, Vijeæe odluèuje jednoglasno ako takvi ugovori sadre odredbe koje nalau
jednoglasnost za donoenje unutarnjih pravila.
164
Vijeæe jednoglasno odluèuje o pregovorima i sklapanju sporazuma:

a) na podruèju trgovine kulturnim i audiovizualnim uslugama, kad po-
stoji rizik da bi ti sporazumi mogli dovesti u pitanje kulturnu i jeziènu
raznolikost Unije;
b) na podruèju trgovine socijalnim, obrazovnim i zdravstvenim usluga-
ma, kad postoji rizik da bi ti sporazumi mogli ozbiljno poremetiti na-
cionalno ureðenje tih usluga i dovesti u pitanje odgovornost drava
èlanica za njihovo pruanje.
5. Pregovori i sklapanje meðunarodnih sporazuma na podruèju prijevo-
za podlijeu odjeljku 7. poglavlja III. glave III. i èlanka III.-325.
6. Izvravanje nadlenosti dodijeljenih ovim èlankom na podruèju zajed-
nièke trgovinske politike ne utjeèe na razgranièenje nadlenosti izmeðu Uni-
je i drava èlanica, te ne vodi ujednaèavanju zakonskih i regulatornih odreda-
ba drava èlanica ako Ustav iskljuèuje takvo ujednaèavanje.
POGLAVLJE IV.
SURADNJA S TREÆIM ZEMLJAMA I HUMANITARNA POMOÆ
ODJELJAK 1.
RAZVOJNA SURADNJA
Èlanak III.-316.
1. Politika Unije na podruèju razvojne suradnje vodi se u okviru naèela i ciljeva
vanjskopolitièkog djelovanja Unije. Politika razvojne suradnje Unije i politike
razvojne suradnje drava èlanica meðusobno se dopunjuju i uèvræuju.
Glavni cilj politike razvojne suradnje Unije je smanjenje, a dugoroèno gleda-
juæi i iskorjenjivanje siromatva. Ciljeve razvojne suradnje Unija uzima u obzir
u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju.
2. Unija i drave èlanice pridravaju se obveza i uzimaju u obzir ciljeve
koje su prihvatile u okviru Ujedinjenih naroda i drugih nadlenih meðuna-
rodnih organizacija.
Èlanak III.-317.
za provedbu politike razvojne suradnje, koje se mogu odnositi na viegodi-
nje programe suradnje sa zemljama u razvoju ili tematski usmjerene pro-
grame.
2. S treæim zemljama i nadlenim meðunarodnim organizacijama Unija
moe sklopiti bilo kakav sporazum koji pomae postizanju ciljeva iz èlanaka
III.-292. i III.-316.
165
Podstavak 1. ne dovodi u pitanje nadlenost drava èlanica u pogledu

pregovaranja u meðunarodnim tijelima i sklapanja sporazuma.
3. Europska investicijska banka pridonosi provedbi mjera iz stavka 1.,
prema uvjetima utvrðenim njenim statutom.
Èlanak III.-318.
1. Radi promicanja komplementarnosti i uèinkovitosti svoga djelovanja,
Unija i drave èlanice koordiniraju svoje politike na podruèju razvojne surad-
nje i meðusobno se savjetuju o svojim programima pomoæi, ukljuèujuæi i u
okviru meðunarodnih organizacija i tijekom meðunarodnih konferencija. One
mogu poduzimati zajednièke akcije. Drave èlanice po potrebi pridonose
provedbi programa pomoæi Unije.
2. Komisija moe pokrenuti bilo kakvu inicijativu korisnu za promicanje
koordinacije iz stavka 1.
zemljama i nadlenim meðunarodnim organizacijama.
ODJELJAK 2.
GOSPODARSKA,
FINANCIJSKA I TEHNIÈKA SURADNJA
S TREÆIM ZEMLJAMA
Èlanak III.-319.
1. Ne dovodeæi u pitanje druge odredbe Ustava, osobito èlanke III.-316.
do III.-318., Unija provodi mjere gospodarske, financijske i tehnièke surad-
nje, ukljuèujuæi i pruanje pomoæi, osobito financijske, treæim zemljama koje
nisu zemlje u razvoju. Te su mjere u skladu s razvojnom politikom Unije i
provode se u okviru naèela i ciljeva njenoga vanjskopolitièkog djelovanja.
Mjere Unije i mjere drava èlanica meðusobno se dopunjuju i uèvræuju.
za provedbu stavka 1.
zemljama i nadlenim meðunarodnim organizacijama. Modaliteti te surad-
nje mogu biti predmet sporazuma izmeðu Unije i dotiènih treæih strana.
Podstavak 1. ne dovodi u pitanje nadlenost drava èlanica za voðenje
pregovora u okviru meðunarodnih tijela i sklapanje meðunarodnih spora-
zuma.
166
Èlanak III.-320.
Kad situacija u nekoj treæoj zemlji zahtijeva hitnu financijsku pomoæ Uni-
je, Vijeæe donosi potrebne europske odluke na prijedlog Komisije.
ODJELJAK 3.
HUMANITARNA POMOÆ
Èlanak III.-321.
1. Aktivnosti Unije na podruèju humanitarne pomoæi provode se u okviru
naèela i ciljeva vanjskopolitièkoga djelovanja Unije. Te su aktivnosti namije-
njene pruanju ad hoc pomoæi i potpore i zatite ljudima u treæim zemljama
koji su rtve prirodnih nepogoda i nesreæa izazvanih ljudskim djelovanjem,
radi zadovoljavanja humanitarnih potreba koje proiziðu iz tih raznih situa-
cija. Aktivnosti Unije i aktivnosti drava èlanica meðusobno se dopunjuju i
uèvræuju.
2. Aktivnosti humanitarne pomoæi provode se u skladu s naèelima me-
ðunarodnoga prava i naèelima nepristranosti, neutralnosti i zabrane diskri-
minacije.
3. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se mjere kojima
se poblie odreðuje okvir u kojem se provode aktivnosti humanitarne po-
moæi Unije.
4. S treæim zemljama i nadlenim meðunarodnim organizacijama Unija
moe sklopiti bilo kakav sporazum koji pomae postizanju ciljeva iz stavka 1.
i èlanka III.-292.
Podstavak 1. ne dovodi u pitanje nadlenost drava èlanica za pregova-
ranja u meðunarodnim tijelima i sklapanje sporazuma.
5. Radi uspostave okvira za zajednièke doprinose mladih Europljana ak-
tivnostima humanitarne pomoæi Unije, osniva se Europski volonterski zbor
za humanitarnu pomoæ. Europskim zakonima utvrðuju se pravila i postupci
za djelovanje Zbora.
6. Komisija moe pokrenuti bilo kakvu inicijativu korisnu za promicanje
koordinacije djelovanja Unije i djelovanja drava èlanica, a radi poveæanja
uèinkovitosti i komplementarnosti mjera humanitarne pomoæi na razini Uni-
je i na nacionalnoj razini.
7. Unija vodi raèuna da njene aktivnosti humanitarne pomoæi budu koor-
dinirane i usklaðene s aktivnostima meðunarodnih organizacija i tijela, oso-
bito onih koji su dio sustava Ujedinjenih naroda.
167
POGLAVLJE V.
RESTRIKTIVNE MJERE
Èlanak III.-322.
1. Kad europska odluka donesena u skladu s poglavljem II. predviða
prekid ili odnosno djelomièno ili potpuno smanjenje opsega gospodarskih i
financijskih odnosa s jednom ili vie treæih zemalja, Vijeæe donosi, kvalifici-
ranom veæinom na zajednièki prijedlog ministra vanjskih poslova Unije i
Komisije, potrebne europske uredbe ili odluke. O tome obavjetava Europski
parlament.
2. Ako europska odluka donesena u skladu s poglavljem II. tako pred-
viða, Vijeæe moe donijeti restriktivne mjere prema postupku iz stavka 1. pro-
tiv fizièkih ili pravnih osoba i skupina ili nedravnih subjekata.
3. Akti iz ovoga èlanka ukljuèuju potrebne odredbe o pravnim jamstvi-
ma.
POGLAVLJE VI.
MEÐUNARODNI SPORAZUMI
Èlanak III.-323.
1. Unija moe sklopiti sporazum s jednom ili vie treæih zemalja ili með-
unarodnih organizacija ako tako predviða Ustav ili ako je sklapanje sporazu-
ma potrebno radi postizanja nekog od ciljeva iz Ustava, u okviru politika Unije,
ili ako je predviðeno nekim pravno obvezujuæim aktom Unije ili bi moglo
utjecati na zajednièka pravila ili promijeniti njihov opseg.
2. Sporazumi koje sklapa Unija obvezujuæi su za institucije Unije i drave
èlanice.
Èlanak III.-324.
Unija moe sklopiti sporazum o pridruivanju s jednom ili vie treæih ze-
malja ili meðunarodnih organizacija kako bi se ostvarilo pridruivanje koje
podrazumijeva uzajamna prava i obveze, zajednièko djelovanje i posebne
postupke.
Èlanak III.-325.
1. Ne dovodeæi u pitanje posebne odredbe iz èlanka III.-315., pregovaranje
o sporazumima izmeðu Unije i treæih zemalja ili meðunarodnih organizacija
i njihovo sklapanje odvija se prema sljedeæem postupku.
168
2. Vijeæe odobrava otvaranje pregovora, donosi naputke za pregovore,

odobrava potpisivanje sporazuma i sklapa ih.
3. Komisija ili ministar vanjskih poslova Unije, ako se predviðeni spora-
zum odnosi iskljuèivo ili uglavnom na zajednièku vanjsku i sigurnosnu poli-
tiku, podnosi preporuke Vijeæu, koje donosi europsku odluku kojom se odo-
brava otvaranje pregovora te kojom se, ovisno o predmetu predviðenog spo-
razuma, imenuje pregovaraè Unije ili voditelj pregovaraèkoga tima Unije.
4. Vijeæe moe pregovaraèu uputiti naputke i imenovati poseban odbor u
savjetovanju s kojim se pregovori moraju voditi.
5. Na prijedlog pregovaraèa, Vijeæe donosi europsku odluku kojom se
odobrava potpisivanje sporazuma i, po potrebi, njegova privremena primje-
na prije stupanja na snagu.
6. Na prijedlog pregovaraèa, Vijeæe donosi europsku odluku o sklapanju
sporazuma.
Osim ako se sporazum ne odnosi iskljuèivo na zajednièku vanjsku i si-
gurnosnu politiku, Vijeæe donosi europsku odluku o sklapanju sporazuma:
a) nakon dobivanja suglasnosti Europskoga parlamenta u sljedeæim sluèa-
jevima:
i) sporazumi o pridruivanju;
ii) pristupanje Unije Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda;
iii) sporazumi kojima se, organiziranjem postupaka suradnje, uspostav-
lja odreðeni institucionalni okvir;
iv) sporazumi sa znaèajnim proraèunskim posljedicama za Uniju;
v) sporazumi koji se odnose na podruèja na koja se primjenjuje redov-
ni zakonodavni postupak ili posebni zakonodavni postupak ako je
potrebna suglasnost Europskoga parlamenta.
Europski parlament i Vijeæe mogu se, u hitnom sluèaju, dogovoriti o roku
za davanje suglasnosti.
b) nakon savjetovanja s Europskim parlamentom u drugim sluèajevima.
Europski parlament daje svoje miljenje u roku koji Vijeæe moe utvrditi
ovisno o hitnosti stvari. Ako miljenje nije dano u tom roku, Vijeæe moe
odluèiti.
7. Prilikom sklapanja sporazuma, Vijeæe moe, odstupajuæi od stavaka 5.,
6. i 9., ovlastiti pregovaraèa da u ime Unije odobri izmjene sporazuma ako taj
sporazum predviða da se izmjene donose u pojednostavljenom postupku ili
od strane tijela osnovanog na temelju sporazuma. Vijeæe moe za takvo ovla-
tenje postaviti posebne uvjete.
169
8. Vijeæe odluèuje kvalificiranom veæinom tijekom èitavoga postupka.

Meðutim, ono odluèuje jednoglasno ako se sporazum odnosi na podruèje
za koje je za donoenje akta Unije potrebna jednoglasnost, kao i za spora-
zume o pridruivanju i sporazume iz èlanka III.-319. s dravama koje su kan-
didati za pristupanje.
9. Na prijedlog Komisije, Vijeæe ili ministar vanjskih poslova Unije, dono-
si europsku odluku kojom se obustavlja primjena sporazuma i utvrðuju sta-
jalita koja u ime Unije treba donijeti u tijelu osnovanom na temelju sporazu-
ma, kad je to tijelo pozvano donijeti akte koji imaju pravne uèinke, uz iznim-
ku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma.
10. Europski parlament se odmah i u cijelosti obavjetava o svim fazama
postupka.
11. Drava èlanica, Europski parlament, Vijeæe ili Komisija mogu pribaviti
miljenje Suda pravde o tome je li predviðeni sporazum u skladu s Ustavom.
Ako je miljenje Suda pravde negativno, predviðeni sporazum moe stupiti
na snagu jedino ako se izmijeni ili ako se izmijeni Ustav.
Èlanak III.-326.
1. Odstupajuæi od èlanka III.-325., Vijeæe moe, bilo na preporuku Europ-
ske sredinje banke ili na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Europ-
skom sredinjom bankom, nastojeæi postiæi konsenzus u skladu s ciljem stabil-
nosti cijena, sklopiti formalne sporazume o teèajnome sustavu eura u odnosu
na valute treæih drava. Vijeæe odluèuje jednoglasno nakon savjetovanja s
Europskim parlamentom i u skladu s postupkom predviðenim u stavku 3.
Vijeæe moe, bilo na preporuku Europske sredinje banke ili na preporuku
Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, nastojeæi
postiæi konsenzus u skladu s ciljem stabilnosti cijena, utvrditi, prilagoditi ili
napustiti srednje teèajeve eura u okviru teèajnoga sustava. Predsjednik Vi-
jeæa obavjetava Europski parlament o utvrðivanju, prilagodbi ili naputanju
srednjih teèajeva eura.
2. Ako ne postoji teèajni sustav u odnosu na jednu ili vie valuta treæih
drava iz stavka 1., Vijeæe moe, bilo na preporuku Europske sredinje banke
ili na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom
bankom, oblikovati opæe odrednice teèajne politike u odnosu na te valute. Te
opæe odrednice ne dovode u pitanje glavni cilj Europskoga sustava sredinjih
banaka, a to je odranje stabilnosti cijena.
3. Odstupajuæi od èlanka III.-325., ako su sporazumi o pitanjima koja se
odnose na monetarni ili teèajni sustav predmet pregovora izmeðu Unije i
170
jedne ili vie treæih drava ili meðunarodnih organizacija, Vijeæe na preporuku
Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom odluèuje o
modalitetima pregovora i sklapanja takvih sporazuma. Tim se modalitetima
osigurava izraavanje jedinstvenoga stava Unije. Komisija je u cijelosti uk-
ljuèena u pregovore.
4. Ne dovodeæi u pitanje nadlenost Unije i sporazume Unije o ekonom-
skoj i monetarnoj uniji, drave èlanice mogu pregovarati u meðunarodnim
tijelima i sklapati sporazume.
POGLAVLJE VII.
ODNOSI UNIJE S MEÐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA I TREÆIM
ZEMLJAMA, TE IZASLANSTVA UNIJE
Èlanak III.-327.
1. Unija uspostavlja sve odgovarajuæe oblike suradnje s organima Uje-
dinjenih naroda i njihovim specijaliziranim agencijama, Vijeæem Europe, Or-
ganizacijom za sigurnost i suradnju u Europi i Organizacijom za gospodar-
sku suradnju i razvoj.
Unija odrava odgovarajuæe odnose i s drugim meðunarodnim organiza-
cijama.
2. Za provedbu ovoga èlanka zaduuju se ministar vanjskih poslova Uni-
je i Komisija.
Èlanak III.-328.
1. U treæim zemljama i pri meðunarodnim organizacijama Uniju zastupaju
izaslanstva Unije.
2. Izaslanstva Unije podreðena su ministru vanjskih poslova Unije. Ona
djeluju u tijesnoj suradnji s diplomatskim i konzularnim misijama drava èla-
nica.
POGLAVLJE VIII.
PROVEDBA KLAUZULE SOLIDARNOSTI
Èlanak III.-329.
1. Ako neka drava èlanica postane metom teroristièkoga napada ili
rtvom prirodne nepogode ili nesreæe izazvane ljudskim djelovanjem, ostale
joj drave èlanice pomau na zahtjev njenih politièkih vlasti. U tu svrhu,
drave èlanice svoja djelovanja usklaðuju u Vijeæu.
171
2. Mjere za provedbu klauzule solidarnosti iz èlanka I.-43. od strane Uni-

je utvrðuju se europskom odlukom koju donosi Vijeæe, na zajednièki prijed-
log Komisije i ministra vanjskih poslova Unije. Vijeæe odluèuje u skladu s
èlankom III.-300. stavkom 1. ako ta odluka utjeæe na obranu. O tome se oba-
vjetava Europski parlament.
U svrhe ovoga stavka i ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-344., Vijeæu
pomae Politièki i sigurnosni odbor uz potporu struktura razvijenih u kon-
tekstu zajednièke sigurnosne i obrambene politike, kao i Odbor iz èlanka III.-
261. Ta dva odbora po potrebi podnose zajednièka miljenja.
3. Europsko vijeæe redovito ocjenjuje prijetnje s kojima se suoèava Unija
kako bi Uniji i njenim dravama èlanicama omoguæilo poduzimanje
djelotvornih mjera.
GLAVA VI.
FUNKCIONIRANJE UNIJE
POGLAVLJE I.
ODREDBE O INSTITUCIJAMA
ODJELJAK 1.
INSTITUCIJE
Pododjeljak 1.
Europski parlament
Èlanak III.-330.
1. Europskim zakonom ili okvirnim zakonom Vijeæa utvrðuju se mjere
potrebne za izbor èlanova Europskoga parlamenta na opæim i neposrednim
izborima prema jedinstvenom postupku u svim dravama èlanicama ili u
skladu s naèelima zajednièkim svim dravama èlanicama.
Vijeæe odluèuje jednoglasno na inicijativu i nakon dobivanja suglasnosti
Europskoga parlamenta, koji odluèuje veæinom svojih èlanova. Taj zakon ili
okvirni zakon stupa na snagu nakon to ga odobre drave èlanice u skladu sa
svojim ustavnim propisima.
2. Europskim zakonom Europskoga parlamenta utvrðuju se pravila i opæi
uvjeti prema kojima su njegovi èlanovi duni obavljati svoje dunosti. Eu-
ropski parlament djeluje na vlastitu inicijativu nakon to zatrai miljenje
Komisije i pribavi suglasnost Vijeæa. Vijeæe odluèuje jednoglasno o svim pravili-
ma ili uvjetima koji se odnose na oporezivanje èlanova ili bivih èlanova.
172
Èlanak III.-331.
Europskim se zakonima utvrðuju pravila o politièkim strankama na eu-
ropskoj razini iz èlanka I.-46. stavka 4., osobito pravila o njihovom financira-
nju.
Èlanak III.-332.
Europski parlament moe, veæinom svojih èlanova, od Komisije zatraiti
da podnese bilo koji odgovarajuæi prijedlog o pitanjima u odnosu na koja
smatra da je, u svrhu provedbe Ustava, potreban akt Unije. Ako Komisija ne
podnese prijedlog, o razlozima za to obavjetava Europski parlament.
Èlanak III.-333.
Tijekom obavljanja svojih dunosti, Europski parlament moe, na zahtjev
jedne èetvrtine svojih èlanova, osnovati privremeni Istrani odbor radi ispiti-
vanja navodnih prekraja ili nepravilnosti u postupanju u provedbi prava
Unije, ne dovodeæi u pitanje ovlasti Ustavom dodijeljene drugim institucija-
ma ili tijelima, osim kad se navodne èinjenice ispituju pred sudom i sve dok je
o tom predmetu u tijeku sudski postupak.
Privremeni Istrani odbor prestaje postojati nakon to podnese izvjeæe.
Europskim zakonom Europskoga parlamenta utvrðuju se iscrpna pravila
o ostvarivanju prava na istragu. Europski parlament odluèuje na vlastitu ini-
cijativu nakon dobivanja suglasnosti Vijeæa i Komisije.
Èlanak III.-334.
U skladu s èlankom I.-10. stavkom 2. toèkom (d), svaki graðanin Unije, i
svaka fizièka ili pravna osoba koja prebiva odnosno ima sjedite u nekoj od
drava èlanica ima pravo uputiti, pojedinaèno ili zajedno s drugim osobama,
predstavku Europskome parlamentu o pitanju koje spada u neko od podruè-
ja djelovanja Unije i koje nekoga od njih izravno pogaða.
Èlanak III.-335.
1. Europski parlament bira Europskoga puèkog pravobranitelja. U skladu
s èlankom I.-10. stavka 2. toèkom (d) i èlankom I.-49., on ili ona ima ovlast
zaprimati pritube od bilo kojeg graðanina Unije ili bilo koje fizièke ili pravne
osobe koja prebiva odnosno ima sjedite u nekoj od drava èlanica vezano za
sluèajeve nepravilnosti u postupanju u aktivnostima institucija, tijela, ureda
ili agencija Unije, uz iznimku Suda pravde Europske unije kad obavlja svoju
sudbenu funkciju.
173
U skladu sa svojim dunostima, Puèki pravobranitelj provodi istrage koje

on ili ona smatra utemeljenima, bilo na vlastitu inicijativu ili na temelju pritubi
koje su mu podnesene izravno ili posredstvom èlana Europskoga parlamenta,
osim kad su navodne èinjenice predmet sudskoga postupka ili su to bile. Ako
Puèki pravobranitelj utvrdi sluèaj nepravilnosti u postupku, predmet upuæuje
odgovarajuæoj instituciji, tijelu, uredu ili agenciji, koja mu u roku od tri mjeseca
treba priopæiti svoje miljenje. Europski puèki pravobranitelj potom upuæuje
izvjeæe Europskome parlamentu i dotiènoj instituciji, tijelu, uredu ili agenciji.
Osoba koja je podnijela pritubu obavjetava se o ishodu te istrage.
O ishodu svojih istraga Puèki pravobranitelj podnosi godinje izvjeæe Eu-
ropskome parlamentu.
2. Puèki pravobranitelj se bira nakon svakih izbora za Europski parlament za
mandatno razdoblje Parlamenta. Puèki pravobranitelj moe biti ponovno imeno-
van.
Puèkog pravobranitelja moe razrijeiti Sud pravde na zahtjev Europ-
skoga parlamenta ili ako vie ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svo-
jih dunosti odnosno ako bude proglaen krivim za ozbiljan propust.
3. U obavljanju svojih dunosti Puèki pravobranitelj je potpuno neovisan.
U obavljanju tih dunosti on ne smije traiti niti primati upute ni od koje
institucije, tijela, ureda ili agencije. Tijekom svoga mandata Puèki pravobra-
nitelj se ne smije baviti nikakvom drugom djelatnoæu, plaæenom ili ne.
4. Europskim zakonom Europskoga parlamenta utvrðuju se pravila i opæi
uvjeti prema kojima je Puèki pravobranitelj duan obavljati svoje dunosti.
Europski parlament djeluje na vlastitu inicijativu nakon to zatrai miljenje
Komisije i pribavi suglasnost Vijeæa.
Èlanak III.-336.
Europski parlament odrava godinja zasjedanja. Sastaje se, bez poseb-
nog sazivanja, drugoga utorka u oujku.
Europski se parlament moe sastati na izvanrednom zasjedanju na za-
htjev veæine svojih èlanova ili na zahtjev Vijeæa ili Komisije.
Èlanak III.-337.
1. Europsko vijeæe i Vijeæe mogu biti sasluani pred Europskim parlamen-
tom u skladu s uvjetima utvrðenim Poslovnikom Europskoga vijeæa i Poslov-
nikom Vijeæa.
2. Komisija moe prisustvovati na svim sjednicama Europskoga parla-
menta i na svoj zahtjev biti sasluana. Na pitanja koja joj postavi Europski
parlament ili njegovi èlanovi Komisija odgovara usmeno ili pismeno.
174
3. Europski parlament na javnom zasjedanju raspravlja o godinjem

opæem izvjeæu koje mu je podnijela Komisija.
Èlanak III.-338.
Osim ako nije drugaèije predviðeno Ustavom, Europski parlament od-
luèuje veæinom glasova. Njegovim se poslovnikom utvrðuje kvorum.
Èlanak III.-339.
Europski parlament donosi svoj poslovnik, i to odlukom veæine svojih
èlanova.
Zapisnici sa sjednica Europskoga parlamenta objavljuju se na naèin utvr-
ðen Ustavom i Poslovnikom Europskoga parlamenta.
Èlanak III.-340.
Ako mu se u vezi s aktivnostima Komisije podnese prijedlog za izglasa-
vanje nepovjerenja Komisiji, Europski parlament o tome ne glasuje dok ne
proðu najmanje tri dana od dana podnoenja prijedloga, o tome odluèuje is-
kljuèivo javnim glasovanjem.
Ako se prijedlog za izglasavanje nepovjerenja usvoji dvotreæinskom veæi-
nom glasova koja predstavlja veæinu èlanova Europskoga parlamenta, èlanovi
Komisije kolektivno podnose ostavku, a ministar vanjskih poslova Unije daje
ostavku na poslove koje obavlja u Komisiji. Oni ostaju na dunosti i nastav-
ljaju obavljati tekuæe poslove dok ne budu zamijenjeni u skladu s èlancima I.-
26. i I.-27. U tom sluèaju, mandat èlanova Komisije koji su imenovani kao
njihova zamjena istjeèe na dan na koji bi istekao mandat èlanova Komisije
koji su morali kolektivno podnijeti ostavku.
Pododjeljak 2.
Europsko vijeæe
Èlanak III.-341.
1. Prilikom glasovanja svaki èlan Europskoga vijeæa moe glasovati u ime
jo najvie jednog èlana.
Suzdranost èlanova koji su nazoèni, bilo osobno ili preko zastupnika, nije
prepreka donoenju od strane Europskoga vijeæa akata koji zahtijevaju jed-
noglasnost.
2. Predsjednik Europskoga parlamenta moe biti pozvan da bude saslu-
an pred Europskim vijeæem.
175
3. O postupovnim pitanjima i o donoenju svoga poslovnika Europsko

vijeæe odluèuje obiènom veæinom.
4. Europskome vijeæu pomae Glavno tajnitvo Vijeæa.
Pododjeljak 3.
Vijeæe ministara
Èlanak III.-342.
Vijeæe se sastaje kad ga sazove njegov predsjednik, bilo na vlastitu inici-
jativu ili na zahtjev jednoga od njegovih èlanova ili Komisije.
Èlanak III.-343.
1. Prilikom glasovanja svaki èlan Vijeæa moe glasovati u ime jo najvie
jednog èlana.
2. Kad treba odluèiti obiènom veæinom, Vijeæe odluèuje veæinom svojih
èlanova.
3. Suzdranost èlanova koji su nazoèni, bilo osobno ili preko zastupnika,
nije prepreka donoenju od strane Vijeæa akata koji zahtijevaju jednoglas-
nost.
Èlanak III.-344.
1. Odbor koji se sastoji od stalnih predstavnika vlada drava èlanica
priprema rad Vijeæa i izvrava zadaæe koje mu je Vijeæe povjerilo. Odbor moe
donositi postupovne odluke u sluèajevima predviðenim Poslovnikom Vijeæa.
2. Vijeæu pomae Glavno tajnitvo, za èiji rad odgovara glavni tajnik ko-
jega imenuje Vijeæe.
O ustroju Glavnoga tajnitva Vijeæe odluèuje obiènom veæinom.
3. O postupovnim pitanjima i donoenju svoga Poslovnika Vijeæe odluèu-
je obiènom veæinom.
Èlanak III.-345.
Vijeæe moe obiènom veæinom od Komisije zatraiti da provede svaku
studiju koja je po miljenju Vijeæa potrebna za ostvarenje zajednièkih ciljeva,
te da mu podnese sve odgovarajuæe prijedloge. Ako Komisija ne podnese pri-
jedlog, o razlozima za to obavjetava Vijeæe.
176
Èlanak III.-346.
Vijeæe donosi europske odluke kojima se utvrðuju pravila o odborima
predviðenima Ustavom. Vijeæe odluèuje obiènom veæinom nakon savjetovanja
s Komisijom.
Pododjeljak 4.
Europska komisija
Èlanak III.-347.
Èlanovi Komisije suzdravaju se od bilo kakvog djelovanja nespojivog s
njihovim dunostima. Drave èlanice potuju njihovu neovisnost i ne
pokuavaju na njih utjecati dok obavljaju svoje zadaæe.
Tijekom svoga mandata èlanovi Komisije se ne smiju baviti nikakvom
drugom djelatnoæu, plaæenom ili ne. Prilikom stupanja na dunost daju
sveèanu obvezu da æe, tijekom i nakon mandata, potovati obveze koje iz nje
proizlaze, osobito dunost da se èestito i suzdrano ponaaju u pogledu pri-
hvaæanja odreðenih imenovanja ili povlastica nakon to im prestane mandat.
U sluèaju bilo kakve povrede tih obveza, Sud pravde moe, na prijedlog Vi-
jeæa koje odluèuje obiènom veæinom ili Komisije, rijeiti da se dotièna osoba,
ovisno o okolnostima, razrijei u skladu s èlankom III.-349 ili da joj se oduzi-
ma pravo na mirovinu ili druge zamjenske povlastice.
Èlanak III.-348.
1. Osim u sluèaju redovne zamjene ili smrti, dunosti èlana Komisije
prestaju kad on ili ona podnese ostavku ili bude razrijeen odnosno razrije-
ena.
2. Mjesto koje je ostalo upranjeno nakon ostavke, razrjeenja ili smrti
odreðenog èlana popunjava do kraja njegovoga mandata novi èlan istoga
dravljanstva kojeg Vijeæe imenuje sporazumno s predsjednikom Komisije,
nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i u skladu s kriterijima utvr-
ðenim u èlanku I.-26. stavku 4.
Vijeæe moe, jednoglasno na prijedlog predsjednika Komisije, odluèiti da to
mjesto ne treba popuniti, osobito ako do kraja mandata ostaje malo vremena.
3. U sluèaju ostavke, razrjeenja ili smrti predsjednika, on se do kraja
mandata zamjenjuje u skladu s èlankom I.-27. stavkom 1.
4. U sluèaju ostavke, razrjeenja ili smrti ministra vanjskih poslova Unije,
on se do kraja mandata zamjenjuje u skladu s èlankom I.-28. stavkom 1.
5. U sluèaju ostavke svih èlanova Komisije, oni ostaju na dunosti i na-
stavljaju obavljati tekuæe poslove dok ne budu zamijenjeni do kraja mandata
u skladu s èlancima I.-26. i I.-27.
177
Èlanak III.-349.
Ako bilo koji od èlanova Komisije vie ne ispunjava uvjete potrebne za
obavljanje svojih dunosti, odnosno ako bude proglaen krivim za ozbiljan
propust, Sud ga moe razrijeiti na prijedlog Vijeæa koje odluèuje obiènom
veæinom ili Komisije.
Èlanak III.-350.
Ne dovodeæi u pitanje èlanak I.-28. stavak 4., predsjednik rasporeðuje
obveze Komisije i dodjeljuje ih njezinim èlanovima, u skladu s èlankom I.-27.
stavkom 3. Tijekom mandata Komisije predsjednik moe te poslove preraspo-
dijeliti. Dunosti koje im je povjerio predsjednik èlanovi Komisije obavljaju
pod njegovim vodstvom.
Èlanak III.-351.
Komisija odluèuje veæinom svojih èlanova. Njezinim se poslovnikom utvr-
ðuje kvorum.
Èlanak III.-352.
1. Komisija donosi svoj poslovnik kako bi osigurala vlastito funkcionira-
nje i funkcioniranje svojih slubi. Ona se brine da se taj poslovnik objavi.
2. Svake godine, najkasnije mjesec dana prije otvaranja zasjedanja Eu-
ropskoga parlamenta, Komisija objavljuje opæe izvjeæe o aktivnostima Unije.
Pododjeljak 5.
Sud pravde Europske unije
Èlanak III.-353.
Sud pravde zasjeda u vijeæima, kao Veliko vijeæe ili u punom sastavu, u
skladu sa Statutom Suda pravde Europske unije.
Èlanak III.-354.
Sudu pravde pomae osam nezavisnih odvjetnika. Ako Sud pravde to
zatrai, Vijeæe moe jednoglasno donijeti europsku odluku o poveæanju broja
nezavisnih odvjetnika.
Dunost je nezavisnoga odvjetnika, koji djeluje potpuno nepristrano i
neovisno, na javnoj sjednici podnositi obrazloene zakljuène prijedloge o
predmetima u kojima se, u skladu sa Statutom Suda pravde Europske unije,
zahtijeva njegovo sudjelovanje.
178
Èlanak III.-355.
Suci i nezavisni odvjetnici Suda pravde biraju se iz redova osoba èija je
neovisnost neupitna i koji imaju kvalifikacije potrebne za imenovanje na naj-
vie sudaèke dunosti u svojim zemljama ili koji su priznati pravnici; imenu-
ju ih sporazumno vlade drava èlanica nakon savjetovanja s vijeæem kako je
predviðeno èlankom III.-357.
Svake tri godine obavlja se djelomièna zamjena sudaca i nezavisnih odvjet-
nika, u skladu s uvjetima utvrðenim u Statutu Suda pravde Europske unije.
Suci iz svojih redova biraju predsjednika Suda pravde na mandat od tri
godine. Predsjednik moe biti ponovno izabran.
Sud pravde donosi svoj poslovnik. Za taj je poslovnik potrebna sugla-
snost Vijeæa.
Èlanak III.-356.
Broj sudaca Suda opæe nadlenosti odreðuje se Statutom Suda pravde
Europske unije. Statutom se moe predvidjeti da Sudu opæe nadlenosti
pomau nezavisni odvjetnici.
Èlanovi Suda opæe nadlenosti biraju se iz redova osoba èija je neovisnost
neupitna i koji imaju sposobnosti potrebne za imenovanje na visoke sudaèke
dunosti. Imenuju ih sporazumno vlade drava èlanica nakon savjetovanja s
Vijeæem kako je predviðeno èlankom III.-357.
Svake tri godine obavlja se djelomièna obnova èlanstva Suda opæe nad-
lenosti.
Suci iz svojih redova biraju predsjednika Suda opæe nadlenosti na man-
dat od tri godine. Predsjednik moe biti ponovno izabran.
Sud opæe nadlenosti donosi svoj poslovnik u dogovoru sa Sudom pravde.
Za taj je poslovnik potrebna suglasnost Vijeæa.
Ako Statut ne predviða drugaèije, na Sud opæe nadlenosti primjenjuju
se odredbe Ustava koje se odnose na Sud pravde.
Èlanak III.-357.
Vijeæe zadueno za davanje miljenja o podobnosti kandidata za obna-
anje dunosti suca i nezavisnog odvjetnika Suda pravde i Suda opæe
nadlenosti osniva se prije nego vlade drava èlanica obave imenovanja iz
èlanaka III.-355. i III.-356.
Vijeæe se sastoji od sedam osoba imenovanih iz redova bivih èlanova Suda
pravde i Suda opæe nadlenosti, èlanova nacionalnih vrhovnih sudova i
priznatih pravnika, od kojih jednoga predlae Europski parlament. Vijeæe
Europske unije donosi europsku odluku kojom se utvrðuju pravila rada vi-
jeæa i europsku odluku o imenovanju njegovih èlanova. Ono odluèuje na ini-
cijativu predsjednika Suda pravde.
179
Èlanak III.-358.
1. Sud opæe nadlenosti nadlean je postupati i odluèivati u prvom stup-
nju ili u postupcima iz èlanaka III.-365., III.-367., III.-370., III.-372. i III.-374., uz
iznimku onih koji su dodijeljeni specijaliziranom sudu osnovanom na temelju
èlanka III.-359. i onih koji su Statutom Suda pravde Europske unije pridrani
za Sud pravde. Statutom se moe predvidjeti da je Sud opæe nadlenosti
nadlean i za druge vrste predmeta ili postupaka.
Protiv odluka koje Sud opæe nadlenosti donese na temelju ovoga stavka
Sudu pravde se moe uloiti pravni lijek iskljuèivo zbog pravnih pitanja, pod
uvjetima i u granicama utvrðenim Statutom.
2. Sud opæe nadlenosti nadlean je postupati i odluèivati u predmetima
ili postupcima pokrenutim protiv odluka specijaliziranih sudova.
Odluke koje Sud opæe nadlenosti donese na temelju ovoga stavka mogu
iznimno podlijegati preispitivanju Suda pravde, pod uvjetima i u granicama
utvrðenim Statutom Suda pravde Europske unije, kad postoji ozbiljna opas-
nost od ugroavanja jedinstva ili dosljednosti prava Unije.
3. Sud opæe nadlenosti nadlean je postupati i odluèivati o pitanjima upu-
æenim na prethodnu odluku na temelju èlanka III.-369., u odreðenim po-
druèjima utvrðenim Statutom Suda pravde Europske unije.
Ako Sud opæe nadlenosti smatra da je u predmetu potrebno donijeti
naèelnu odluku koja bi mogla utjecati na jedinstvo ili dosljednost prava Uni-
je, moe taj predmet uputiti Sudu pravde na odluèivanje.
Odluke koje Sud opæe nadlenosti donese o pitanjima koja su mu upuæe-
na na prethodnu odluku mogu iznimno podlijegati preispitivanju Suda
pravde, pod uvjetima i u granicama utvrðenim Statutom, kad postoji ozbilj-
na opasnost od ugroavanja jedinstva ili dosljednosti prava Unije.
Èlanak III.-359.
1. Europskim zakonima mogu se osnivati specijalizirani sudovi pridrueni
Sudu opæe nadlenosti koji postupaju i odluèuju u prvom stupnju u nekim
predmetima pokrenutim na odreðenim podruèjima. Oni se donose bilo na
prijedlog Komisije nakon savjetovanja sa Sudom pravde ili na zahtjev Suda
pravde nakon savjetovanja s Komisijom.
2. Europskim zakonom o osnivanju specijaliziranog suda utvrðuju se
pravila o ustroju suda i opsegu nadlenosti koja mu je dodijeljena.
3. Protiv odluka koje donose specijalizirani sudovi moe se uloiti pravni
lijek Sudu opæe nadlenosti iskljuèivo zbog pravnih pitanja, a kad to pred-
viða europski zakon o osnivanju specijaliziranog suda pravni se lijek moe
uloiti i zbog èinjeniènoga stanja.
180
4. Èlanovi specijaliziranih sudova biraju se iz redova osoba èija je neovis-

nost neupitna i koji imaju sposobnosti potrebne za imenovanje na sudaèku
dunost. Imenuje ih Vijeæe jednoglasnom odlukom.
5. Specijalizirani sudovi donose svoje poslovnike u dogovoru sa Sudom
pravde. Za te je poslovnike potrebna suglasnost Vijeæa.
6. Ako europski zakon o osnivanju specijaliziranog suda ne predviða dru-
gaèije, na specijalizirane se sudove primjenjuju odredbe Ustava koje se odnose
na Sud pravde Europske unije i odredbe Statuta Suda pravde Europske uni-
je. Na specijalizirane se sudove u svakom sluèaju primjenjuje Glava I. Statuta
i njegov èlanak 64.
Èlanak III.-360.
Ako Komisija smatra da neka drava èlanica nije ispunila odreðenu obve-
zu iz Ustava, ona o tome daje obrazloeno miljenje, nakon to je dotiènoj
dravi pruila priliku da se oèituje.
Ako dotièna drava ne postupi prema miljenju u roku koji je utvrdila
Komisija, Komisija se moe obratiti Sudu pravde Europske unije.
Èlanak III.-361.
Drava èlanica koja smatra da neka druga èlanica nije ispunila odreðenu
obvezu iz Ustava moe se obratiti Sudu pravde Europske unije.
Prije nego drava èlanica protiv druge drave èlanice podnese tubu zbog
navodne povrede obveze iz Ustava, duna se obratiti Komisiji.
Komisija daje obrazloeno miljenje nakon to se objema dravama dade
prilika da usmeno i pismeno iznesu svoj predmet i svoja shvaæanja predmeta
druge strane.
Ako Komisija ne dade miljenje u roku od tri mjeseca od datuma kad joj je
sluèaj podnesen, izostanak tog miljenja ne spreèava obraæanje Sudu.
Èlanak III.-362.
1. Ako Sud pravde Europske unije utvrdi da neka drava èlanica nije is-
punila odreðenu obvezu iz Ustava, ta je drava obvezna poduzeti mjere
potrebne za postupanje po presudi Suda.
2. Ako Komisija smatra da dotièna drava èlanica nije poduzela mjere
potrebne za postupanje po presudi iz stavka 1., moe se obratiti Sudu pravde
Europske unije nakon to je toj dravi dala priliku da se oèituje. Pritom utvr-
ðuje paualni iznos ili novèanu kaznu koju dotièna drava èlanica treba plati-
ti i koju smatra primjerenom s obzirom na okolnosti.
181
Ako Sud utvrdi da dotièna drava èlanica nije postupila po njegovoj pre-
sudi moe joj naloiti plaæanje paualnog iznosa ili novèane kazne.
Taj postupak ne dovodi u pitanje èlanak III.-361.
3. Kad se Komisija obrati Sudu pravde Europske unije na temelju èlanka
III.-360. zbog toga to drava èlanica nije ispunila obvezu da obavijesti o mjer-
ama prijenosa europskoga okvirnog zakona u nacionalno zakonodavstvo,
moe, ako to smatra svrhovitim, utvrditi paualni iznos ili novèanu kaznu
koju dotièna drava treba platiti i koju smatra primjerenom s obzirom na okol-
nosti.
Ako utvrdi da je dolo do povrede, Sud moe dotiènoj dravi èlanici
naloiti plaæanje paualnog iznosa ili novèane kazne koja ne premauje iznos
koji je utvrdila Komisija. Obveza plaæanja poèinje teæi od datuma koji Sud
utvrdi u svojoj presudi.
Èlanak III.-363.
Europskim zakonima i uredbama Vijeæa Sudu pravde Europske unije moe
se dati neogranièena nadlenost glede kazni koje su njima predviðene.
Èlanak III.-364.
Ne dovodeæi u pitanje druge odredbe Ustava, europskim se zakonom Sudu
pravde Europske unije moe prenijeti nadlenost, u opsegu koji je njime
odreðen, za sporove koji se odnose na primjenu akata, donesenih na temelju
Ustava, koji utvrðuje europska prava intelektualnoga vlasnitva.
Èlanak III.-365.
1. Sud pravde Europske unije ocjenjuje zakonitost europskih zakona i
okvirnih zakona, akata Vijeæa, Komisije i Europske sredinje banke, osim pre-
poruka i miljenja, te akata Europskoga parlamenta i Europskoga vijeæa koji
bi mogli proizvesti pravne uèinke u odnosu na treæe osobe. On ocjenjuje i
zakonitost akata tijela, ureda ili agencija Unije koji bi mogli proizvesti pravne
uèinke u odnosu na treæe osobe.
2. U svrhe stavka 1., Sud pravde Europske unije nadlean je za postupke
koje pokrene drava èlanica, Europski parlament, Vijeæe ili Komisija zbog
nenadlenosti, bitne povrede postupka, povrede Ustava ili bilo kojeg pra-
vnoga propisa vezanoga uz njegovu primjenu, odnosno zlouporabe ovlasti.
3. Sud pravde Europske unije je, pod uvjetima utvrðenim u stavcima 1. i
2., nadlean za postupke koje pokrenu Revizorski sud, Europska sredinja
banka i Odbor regija u svrhu zatite svojih prava.
182
4. Svaka fizièka ili pravna osoba moe, pod uvjetima utvrðenim u stavci-
ma 1. i 2., pokrenuti postupak protiv akta koji je na nju naslovljen ili koji se
nje izravno i osobno tièe, te protiv regulatornog akta koji se nje izravno tièe, a
ne podrazumijeva provedbene mjere.
5. Aktima o osnivanju tijela, ureda i agencija Unije mogu se utvrditi poseb-
ni uvjeti i mjere vezano za postupke koje su fizièke ili pravne osobe pokrenule
protiv tih tijela, ureda ili agencija, a koji bi mogli proizvesti pravne uèinke u
odnosu na njih.
6. Postupak predviðen ovim èlankom pokreæe se u roku od dva mjeseca
od objave akta ili od njegovoga priopæavanja tuitelju odnosno, ako to izo-
stane, od dana kad je tuitelj za njega saznao, ovisno o sluèaju.
Èlanak III.-366.
Ako je tuba osnovana, Sud pravde Europske unije dotièni akt proglaa-
va nitavim.
Meðutim, ako to ocijeni potrebnim, Sud navodi uèinke akta proglaenog
nitavim koji se smatraju konaènima.
Èlanak III.-367.
Ako Europski parlament, Europsko vijeæe, Vijeæe, Komisija ili Europska
sredinja banka propuste djelovati kreæi Ustav, drave èlanice i druge in-
stitucije Unije mogu pred Sudom pravde pokrenuti postupak za utvrðivanje
povrede. Ovaj se èlanak pod istim uvjetima primjenjuje i na tijela, urede i
agencije Unije koji propuste djelovati.
Tuba je doputena samo ako je dotièna institucija, tijelo, ured ili agencija
prethodno bila pozvana djelovati. Ako u roku od dva mjeseca od takvoga
poziva dotièna institucija, tijelo, ured ili agencija ne zauzme stajalite, pos-
tupak se moe pokrenuti u roku od daljnja dva mjeseca.
Svaka se fizièka ili pravna osoba moe, pod uvjetima iz stavka 1. i 2., obratiti
Sudu zbog toga to institucija, tijelo, ured ili agencija Unije u njenom pred-
metu nije donijela bilo koji akt drukèiji od preporuke ili miljenja.
Èlanak III.-368.
Institucija, tijelo, ured ili agencija èiji je akt proglaen nitavim ili èije je
nepostupanje proglaeno protivnim Ustavu obvezna je poduzeti mjere koje
su potrebne za postupanje po presudi Suda pravde Europske unije.
Ta obveza ne utjeèe ni na kakvu obvezu koja moe proiziæi iz primjene
stavka 2. èlanka III.-431.
183
Èlanak III.-369.
Sud pravde Europske unije nadlean je za donoenje prethodnih odluka o:
a) tumaèenju Ustava;
b) valjanosti i tumaèenju akata institucija, tijela, ureda i agencija Unije.
Kad se takvo pitanje postavi pred bilo kojim sudom ili tribunalom drave
èlanice, taj sud ili tribunal moe, ako smatra da mu je odluka o tom pitanju
potrebna kako bi mogao donijeti presudu, zatraiti od Suda da o tome done-
se odluku.
Kada se bilo koje takvo pitanje postavi u predmetu koji je u tijeku pred
sudom ili tribunalom neke drave èlanice protiv èije odluke prema nacional-
nom pravu nije predviðen pravni lijek, taj se sud obraæa Sudu.
Ako se to pitanje postavi u predmetu koji je u tijeku pred sudom ili tribu-
nalom neke drave èlanice u pogledu osobe koja je u pritvoru, Sud odluèuje
u najkraæem moguæem roku.
Èlanak III.-370.
Sud pravde Europske unije nadlean je za sporove koji se odnose na na-
knadu tete iz èlanka III.-431. stavaka 2. i 3.
Èlanak III.-371.
Sud pravde je nadlean odluèiti o zakonitosti akta koji je donijelo Europ-
sko vijeæe ili Vijeæe na temelju èlanka I.-59. iskljuèivo na zahtjev drave èla-
nice na koju se odnosi odluka Europskoga vijeæa ili Vijeæa i iskljuèivo u odno-
su na postupovne odredbe sadrane u tom èlanku.
Taj se zahtjev mora podnijeti u roku od mjesec dana od te odluke. Sud
odluèuje u roku od mjesec dana od podnoenja zahtjeva.
Èlanak III.-372.
Sud pravde Europske unije nadlean je za svaki spor izmeðu Unije i nje-
zinih djelatnika u granicama i pod uvjetima utvrðenim u uredbama o
slubenicima i uvjetima zaposlenja za ostale djelatnike Unije.
Èlanak III.-373.
Sud pravde Europske unije nadlean je, u dolje utvrðenim granicama, za
sporove koji se odnose na:
a) ispunjavanje obveza drava èlanica prema Statutu Europske investi-
cijske banke. U vezi s time, Upravni odbor ima ovlasti koje su Komisiji
dodijeljene na temelju èlanka III.-360.;
184
b) mjere koje donosi Odbor guvernera Europske investicijske banke. U

vezi s time, svaka drava èlanica, Komisija ili Upravni odbor Banke
mogu pokrenuti postupak pod uvjetima utvrðenim u èlanku III.-365.;
c) mjere koje donosi Upravni odbor Europske investicijske banke. Pos-
tupak protiv tih mjera mogu pokrenuti drave èlanice ili Komisija, pod
uvjetima utvrðenim u èlanku III.-365. i iskljuèivo zbog nepotivanja
postupka predviðenog èlankom 19. stavcima 2., 5., 6. i 7. Statuta Banke;
d) ispunjavanje obveza nacionalnih sredinjih banaka prema Ustavu i
Statutu Europskoga sustava sredinjih banaka i Europske sredinje
banke. U vezi s time, ovlasti Upravnoga vijeæa Europske sredinje banke
u odnosu na nacionalne sredinje banke jednake su ovlastima dodi-
jeljenima Komisiji na temelju èlanka III.-360. u odnosu na drave èlani-
ce. Ako Sud pravde Europske unije utvrdi da neka nacionalna sredi-
nja banka nije ispunila neku obvezu iz Ustava, od te æe se banke zatraiti
da poduzme mjere potrebne za postupanje po presudi Suda.
Èlanak III.-374.
Sud pravde Europske unije nadlean je donijeti presudu na temelju bilo
koje arbitrane klauzule sadrane u ugovoru sklopljenom od strane Unije ili
u njezino ime, bilo da se na njega primjenjuje javno ili privatno pravo.
Èlanak III.-375.
1. Osim kad je rijeè o nadlenosti dodijeljenoj Sudu pravde Europske uni-
je na temelju Ustava, sporovi u kojima je Unija jedna od stranaka ne iskljuèu-
ju se po toj osnovi iz nadlenosti sudova drava èlanica.
2. Drave se èlanice obvezuju da sporove o tumaèenju ili primjeni Ustava
neæe rjeavati na naèine koji nisu njime predviðeni.
3. Sud pravde je nadlean za svaki spor izmeðu drava èlanica koji se
odnosi na predmet Ustava, ako je taj spor pred njega iznesen na temelju poseb-
nog sporazuma izmeðu stranaka.
Èlanak III.-376.
Sud pravde Europske unije nije nadlean u odnosu na èlanke I.-40. i I.-41.
i odredbe poglavlja II. glave V. koji se odnose na zajednièku vanjsku i sigur-
nosnu politiku, te èlanak III.-293. u mjeri u kojoj se tièe zajednièke vanjske i
sigurnosne politike.
Meðutim, Sud je nadlean pratiti potivanje èlanka III.-308. i rjeavati u
postupcima pokrenutim u skladu s uvjetima iz èlanka III.-365. stavka 4. u koji-
185
ma se ocjenjuje zakonitost europskih odluka koje predviðaju restriktivne

mjere protiv fizièkih i pravnih osoba koje je Vijeæe donijelo na temelju poglavlja
II. glave V.
Èlanak III.-377.
U ostvarivanju svojih ovlasti u pogledu odredaba odjeljaka 4. i 5. i poglavlja
IV. Glave III. koji se odnose na podruèje slobode, sigurnosti i pravde, Sud
pravde Europske unije nije nadlean preispitivati valjanost ili razmjernost
radnji koje poduzimaju policija ili druga tijela specijalizirana za kazneni pro-
gon u nadlenosti drava èlanica ili ispunjavanje obveza drava èlanica u
pogledu oèuvanja javnoga poretka i zatite unutarnje sigurnosti.
Èlanak III.-378.
Unatoè proteku roka utvrðenog èlankom III.-365. stavkom 6., svaka se
stranka moe, u sluèaju spora o aktu opæe primjene koji je donijela neka in-
stitucija, tijelo, ured ili agencija Unije, pred Sudom pravde Europske unije
pozvati na neprimjenjivost tog akta iz razloga navedenih u èlanku III.-365.
stavku 2.
Èlanak III.-379.
1. Postupci pokrenuti pred Sudom pravde Europske unije nemaju odgodni
uèinak. Meðutim, ako Sud smatra da okolnosti to nalau, moe naloiti od-
godu primjene pobijanoga akta.
2. Sud pravde Europske unije moe u bilo kojem predmetu pred njime
propisati bilo koju potrebnu privremenu mjeru.
Èlanak III.-380.
Presude Suda pravde Europske unije postaju izvrne pod uvjetima utv-
rðenim u èlanku III.-401.
Èlanak III.-381.
Statut Suda pravde Europske unije utvrðuje se protokolom.
Europskim zakonom mogu se dopuniti odredbe Statuta, uz iznimku glave
I. i èlanka 64. Dopune se donose bilo na zahtjev Suda pravde i nakon savje-
tovanja s Komisijom ili na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja sa Sudom
pravde.
186
Pododjeljak 6.
Europska sredinja banka
Èlanak III.-382.
1. Upravno vijeæe Europske sredinje banke èine èlanovi Izvrnoga od-
bora Europske sredinje banke i guverneri nacionalnih sredinjih banaka
drava èlanica bez prava izuzeæa, o kojima je rijeè u èlanku III.-197.
2. Izvrni odbor ima predsjednika, potpredsjednika i jo èetiri èlana.
Predsjednika, potpredsjednika i ostale èlanove Izvrnoga odbora imenu-
je Europsko vijeæe, na temelju odluke kvalificirane veæine, iz redova osoba
priznata ugleda i sa struènim iskustvom na monetarnom ili bankarskom pod-
ruèju, na preporuku Vijeæa i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i
Upravnim vijeæem Europske sredinje banke.
Oni se imenuju na razdoblje od osam godina i ne mogu se ponovno imenovati.
Samo dravljani drava èlanica mogu biti èlanovi Izvrnoga odbora.
Èlanak III.-383.
1. Na sastancima Upravnoga vijeæa Europske sredinje banke mogu sud-
jelovati, bez prava glasa, predsjednik Vijeæa i jedan èlan Komisije.
Predsjednik Vijeæa moe podnijeti prijedlog na razmatranje Upravnome
vijeæu Europske sredinje banke.
2. Predsjednik Europske sredinje banke poziva se na sastanke Vijeæa kad
god ono raspravlja o pitanjima koja se izravno odnose na ciljeve i zadaæe Eu-
ropskoga sustava sredinjih banaka.
3. Europska sredinja banka svake godine upuæuje izvjeæe o aktivnosti-
ma Europskoga sustava sredinjih banaka i o monetarnoj politici u prethod-
noj i tekuæoj godini Europskome parlamentu, Europskome vijeæu, Vijeæu i
Komisiji. Predsjednik Europske sredinje banke predstavlja to izvjeæe Eu-
ropskome parlamentu, koji na temelju toga moe odrati opæu raspravu, te
Vijeæu.
Predsjednika Europske sredinje banke i ostale èlanove Izvrnoga odbora
na zahtjev Europskoga parlamenta ili na vlastitu inicijativu mogu sasluati
nadlena tijela Europskoga parlamenta.
Pododjeljak 7.
Revizorski sud
Èlanak III.-384.
1. Revizorski sud provjerava raèune svih prihoda i izdataka Unije. On
provjerava i raèune svih prihoda i izdataka bilo kojega tijela, ureda ili agenci-
187
je koju je osnovala Unija ako instrument o osnivanju toga tijela, ureda ili agen-
cije ne iskljuèuje takvu provjeru.
Revizorski sud predaje Europskome parlamentu i Vijeæu izjavu kojom se
potvrðuje pouzdanost voðenja raèuna te zakonitost i pravilnost provedenih
transakcija koja se objavljuje u Slubenom listu Europske unije. Ta izjava moe
biti dopunjena posebnim ocjenama za svako veæe podruèje aktivnosti Unije.
2. Revizorski sud provjerava jesu li svi prihodi primljeni i svi izdaci na-
stali zakonito te je li financijsko poslovanje bilo ispravno. Pritom osobito iz-
vjeæuje o bilo kojoj nepravilnosti.
Revizija prihoda provodi se na temelju iznosa za koje je utvrðeno da su
dospjeli za naplatu i iznosa koji su Uniji stvarno uplaæeni.
Revizija izdataka provodi se kako na temelju preuzetih obveza, tako i na
temelju izvrenih plaæanja.
Te se revizije mogu provoditi prije zakljuèenja poslovnih knjiga za do-
tiènu financijsku godinu.
3. Revizija se temelji na voðenoj evidenciji i po potrebi se obavlja na licu
mjesta u ostalim institucijama, ili u prostorijama tijela, ureda ili agencije koji
upravljaju prihodima ili izdacima u ime Unije i u dravama èlanicama, te u
prostorijama fizièkih ili pravnih osoba koje primaju sredstva iz proraèuna. U
dravama èlanicama revizija se provodi u suradnji s nacionalnim revizorskim
tijelima ili, ako ona nemaju potrebne ovlasti, s nadlenim nacionalnim
slubama. Revizorski sud i nacionalna revizorska tijela drava èlanica suraðuju
u duhu povjerenja, zadravajuæi pritom svoju neovisnost. Ta tijela ili slube
obavjetavaju Revizorski sud o svojoj namjeri da sudjeluju u reviziji.
Ostale institucije, tijela, uredi ili agencije koje upravljaju prihodima ili iz-
dacima u ime Unije, fizièke ili pravne osobe koje primaju sredstva iz proraèu-
na, te nacionalna revizorska tijela ili, ako ona nemaju potrebne ovlasti,
nadlene nacionalne slube prosljeðuju Revizorskome sudu, na njegov za-
htjev, sve dokumente ili informacije koje su mu potrebne za izvravanje
njegovih zadaæa.
U odnosu na djelatnost Europske investicijske banke vezanu za upravlja-
nje prihodima i izdacima Unije, pravo pristupa Revizorskoga suda informa-
cijama koje se nalaze u posjedu Banke ureðuje se sporazumom izmeðu Revi-
zorskoga suda, Banke i Komisije. Ako se takav sporazum ne sklopi, Revizor-
ski sud unatoè tome ima pristup informacijama potrebnim za reviziju izdata-
ka i prihoda Unije kojima upravlja Banka.
4. Revizorski sud sastavlja godinje izvjeæe po zakljuèenju svake finan-
cijske godine. Ono se upuæuje drugim institucijama i objavljuje se, zajedno s
odgovorima tih institucija na primjedbe Revizorskoga suda, u Slubenom li-
stu Europske unije.
188
Osim toga, Revizorski sud se moe u svako doba oèitovati, osobito u ob-
liku posebnih izvjeæa, o odreðenim pitanjima i davati miljenja na zahtjev
jedne od tih drugih institucija.
Svoja godinja izvjeæa, posebna izvjeæa ili miljenja Revizorski sud dono-
si veæinom svojih èlanova. Meðutim, on moe ustrojavati unutarnja vijeæa
zaduena za donoenje nekih kategorija izvjeæa ili miljenja pod uvjetima
utvrðenim svojim Poslovnikom.
Europskome parlamentu i Vijeæu on pomae u izvravanju njihovih ovla-
sti vezanih za nadzor nad izvrenjem proraèuna.
On donosi svoj poslovnik. Za taj je poslovnik potrebna suglasnost Vijeæa.
Èlanak III.-385.
1. Èlanovi Revizorskoga suda biraju se iz redova osoba koje u svojim
dravama sudjeluju ili su sudjelovale u radu tijela vanjske revizije ili koje su
posebno osposobljene za tu dunost. Njihova neovisnost mora biti neupitna.
2. Èlanovi Revizorskoga suda imenuju se na razdoblje od est godina.
Mogu se ponovno imenovati. Vijeæe donosi europsku odluku kojom utvrðuje
popis èlanova sastavljen u skladu s prijedlozima svake drave èlanice. Vijeæe
odluèuje nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
Èlanovi Revizorskoga suda izmeðu sebe biraju predsjednika na mandat
od tri godine. Predsjednik moe biti ponovno izabran.
3. U obavljanju svojih dunosti, èlanovi Revizorskoga suda ne smiju traiti
ni primati upute ni od koje vlade niti od kojeg drugog tijela. Suzdravaju se
od svakog djelovanja nespojivog s njihovim dunostima.
4. Èlanovi Revizorskoga suda se tijekom svoga mandata ne smiju baviti
nikakvom drugom djelatnoæu, plaæenom ili ne. Prilikom stupanja na dunost,
oni se sveèano obvezuju da æe, tijekom i nakon mandata, potovati obveze
koje iz njega proizlaze, a osobito dunost da se èestito i suzdrano ponaaju u
pogledu prihvaæanja odreðenih imenovanja ili povlastica nakon to im pre-
stane mandat.
5. Osim u sluèaju redovne zamjene ili smrti, dunosti èlana Revizorskoga
suda prestaju kad on podnese ostavku ili bude razrijeen odlukom Suda na
temelju stavka 6.
Mjesto koje je nakon toga ostalo upranjeno popunjava se do kraja man-
data toga èlana.
Osim u sluèaju razrjeenja, èlanovi Revizorskoga suda ostaju na dunosti
dok ne budu zamijenjeni.
6. Èlana Revizorskoga suda moguæe je razrijeiti ili mu se moe oduzeti
pravo na mirovinu ili druge povlastice koje koristi samo ako Sud pravde, na
189
zahtjev Revizorskoga suda, utvrdi da on ili ona vie ne zadovoljava potrebne

uvjete ili da ne ispunjava obveze koje proizlaze iz njegove ili njezine dunosti.
ODJELJAK 2.
SAVJETODAVNA TIJELA UNIJE
Pododjeljak 1.
Odbor regija
Èlanak III.-386.
Broj èlanova Odbora regija ne smije biti veæi od 350. Vijeæe, odluèujuæi
jednoglasno na prijedlog Komisije, donosi europsku odluku kojom se utvrðuje
sastav Odbora.
Èlanovi Odbora i isto toliko zamjenika èlanova imenuju se na razdoblje
od pet godina. Mogu se ponovno imenovati. Niti jedan èlan Odbora ne moe
u isto vrijeme biti èlan Europskoga parlamenta.
Vijeæe donosi europsku odluku kojom utvrðuje popis èlanova i zamjenika
èlanova sastavljen u skladu s prijedlozima svake drave èlanice.
Nakon to istekne mandat iz èlanka I.-32. stavka 2. na temelju kojega su
predloeni, mandat èlanova Odbora automatski prestaje, te im se potom nalazi
zamjena do kraja toga mandata u skladu s istim postupkom.
Èlanak III.-387.
Odbor regija bira svoga predsjedatelja i slubenike iz redova svojih èlano-
va na mandat od dvije i pol godine.
Odbor saziva njegov predsjedatelj na zahtjev Europskoga parlamenta,
Vijeæa ili Komisije. On se moe sastati i na vlastitu inicijativu.
Odbor donosi svoj poslovnik.
Èlanak III.-388.
S Odborom regija savjetuje se Europski parlament, Vijeæe ili Komisija kada
to predviða Ustav, a u svim drugim sluèajevima kad neka od tih institucija to
smatra svrhovitim, osobito u onima koji se tièu prekograniène suradnje.
Ako to smatraju potrebnim, Europski parlament, Vijeæe ili Komisija odreðu-
ju Odboru rok za podnoenje miljenja koji ne moe biti kraæi od mjesec dana
od datuma kada predsjedatelj o tome primi obavijest. Ako po isteku tog roka
miljenje ne bude donijeto, to ne spreèava daljnje djelovanje.
Kada se za miljenje pita Gospodarski i socijalni odbor, Europski parla-
ment, Vijeæe ili Komisija obavjetavaju Odbor regija o zahtjevu za davanje
190
miljenja. Ako Odbor regija smatra da je rijeè o posebnim regionalnim intere-

sima, on moe dati miljenje o tom pitanju. Miljenje moe dati i na vlastitu
inicijativu.
Miljenje Odbora, zajedno sa zapisnikom o njegovom radu, upuæuje se
Europskome parlamentu, Vijeæu i Komisiji.
Pododjeljak 2.
Gospodarski i socijalni odbor
Èlanak III.-389.
Broj èlanova Gospodarskoga i socijalnog odbora ne smije biti veæi od 350.
Vijeæe, odluèujuæi jednoglasno na prijedlog Komisije, donosi europsku odluku
kojom se utvrðuje sastav Odbora.
Èlanak III.-390.
Èlanovi Odbora imenuju se na razdoblje od pet godina. Mogu se ponovno
imenovati.
Vijeæe donosi europsku odluku kojom utvrðuje popis èlanova sastavljen
u skladu s prijedlozima svake drave èlanice.
Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Komisijom. Ono moe pribaviti mi-
ljenje reprezentativnih europskih tijela iz raznih gospodarskih i socijalnih
sektora i civilnoga drutva, kojih se djelatnosti Unije tièu.
Èlanak III.-391.
Gospodarski i socijalni odbor bira svoga predsjedatelja i slubenike iz re-
dova svojih èlanova na mandat od dvije i pol godine.
Odbor saziva njegov predsjedatelj na zahtjev Europskoga parlamenta,
Vijeæa ili Komisije. On se moe sastati i na vlastitu inicijativu.
Odbor donosi svoj poslovnik.
Èlanak III.-392.
S Gospodarskim i socijalnim odborom savjetuje se Europski parlament,
Vijeæe ili Komisija kada to predviða Ustav. Te se institucije s njime mogu
savjetovati u svim sluèajevima kada to smatraju svrhovitim. Odbor moe dati
miljenje i na vlastitu inicijativu.
Ako to smatraju potrebnim, Europski parlament, Vijeæe ili Komisija odreðu-
ju Odboru rok za podnoenje miljenja koji ne moe biti kraæi od mjesec dana
od datuma kada predsjedatelj o tome primi obavijest. Ako po proteku tog
roka miljenje ne bude donijeto, to ne spreèava daljnje djelovanje.
191
Miljenje Odbora, zajedno sa zapisnikom o njegovom radu, upuæuje se

Europskome parlamentu, Vijeæu i Komisiji.
ODJELJAK 3.
EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA
Èlanak III.-393.
Europska investicijska banka ima pravnu osobnost.
Njezini su èlanovi drave èlanice.
Statut Europske investicijske banke utvrðuje se protokolom.
Odredbe Statuta Europske investicijske banke mogu se izmijeniti europ-
skim zakonom Vijeæa. Vijeæe odluèuje jednoglasno, bilo na zahtjev Europske
investicijske banke i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisi-
je ili na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i
Europskom investicijskom bankom.
Èlanak III.-394.
Zadaæa Europske investicijske banke je, u interesu Unije, pridonijeti
uravnoteenom i stalnom razvoju unutarnjega trita, pri èemu ima pristup
tritima kapitala i koristi vlastita sredstva. U tu svrhu, Europska investicij-
ska banka, poslujuæi na neprofitnoj osnovi, osobito odobrava zajmove i izda-
je jamstva koji olakavaju financiranje sljedeæih projekata u svim sektorima
gospodarstva:
a) projekti razvoja manje razvijenih regija;
b) projekti modernizacije ili restrukturiranja poduzeæa, odnosno razvoja
novih djelatnosti, potrebnih zbog stvaranja ili funkcioniranja unutar-
njega trita, ako su ti projekti takve velièine ili prirode da se ne mogu
u cijelosti financirati iz raznih sredstava koja su na raspolaganju u po-
jedinim dravama èlanicama;
c) projekti od zajednièkoga interesa za vie drava èlanica, koji su takve
velièine ili prirode da se ne mogu u cijelosti financirati iz raznih sred-
stava koja su na raspolaganju u pojedinim dravama èlanicama.
U obavljanju svoje zadaæe, Europska investicijska banka olakava finan-
ciranje investicijskih programa zajedno s pomoæi iz strukturnih fondova i dru-
gih financijskih instrumenata Unije.
192
ODJELJAK 4.
ODREDBE ZAJEDNIÈKE INSTITUCIJAMA, TIJELIMA,
UREDIMA I AGENCIJAMA UNIJE
Èlanak III.-395.
1. Kada Vijeæe, na temelju Ustava, odluèuje na prijedlog Komisije, ono taj
prijedlog moe izmijeniti samo jednoglasnom odlukom, osim u sluèajevima
iz èlanaka I.-55., I.-56., III.-396. stavaka 10. i 13., III.-404. i III.-405. stavka 2.
2. Sve dok Vijeæe ne donese odluku, Komisija moe izmijeniti svoj prijed-
log bilo kada tijekom postupka donoenja akta Unije.
Èlanak III.-396.
1. Kada se, na temelju Ustava, europski zakoni ili okvirni zakoni donose u
redovnom zakonodavnom postupku, primjenjuju se sljedeæe odredbe.
2. Komisija podnosi prijedlog Europskome parlamentu i Vijeæu.
Prvo èitanje
3. Europski parlament usvaja svoje stajalite u prvom èitanju i priopæuje
ga Vijeæu.
4. Ako Vijeæe odobri stajalite Europskoga parlamenta, dotièni akt donosi
u tekstu koji se podudara sa stajalitem Europskoga parlamenta.
5. Ako Vijeæe ne odobri stajalite Europskoga parlamenta, ono usvaja svoje
stajalite u prvom èitanju i priopæuje ga Europskome parlamentu.
6. Vijeæe obavjetava Europski parlament u potpunosti o razlozima koji
su ga naveli na usvajanje stajalita u prvom èitanju. Komisija u potpunosti
obavjetava Europski parlament o svom stajalitu.
Drugo èitanje
7. Ako, u roku od tri mjeseca od tog priopæenja Europski parlament:
a) odobri stajalite Vijeæa iz prvog èitanja ili ne donese odluku, smatrat æe
se da je dotièni akt donesen u tekstu koji se podudara sa stajalitem
Vijeæa;
b) odbije, odlukom veæine svojih èlanova, stajalite Vijeæa iz prvog èita-
nja, smatrat æe se da predloeni akt nije donesen;
c) predloi, odlukom veæine svojih èlanova, izmjene stajalita Vijeæa iz
prvog èitanja, tako izmijenjeni tekst uputit æe se Vijeæu i Komisiji, koji o
tim izmjenama daju miljenje.
8. Ako, u roku od tri mjeseca od primanja izmjena Europskoga parlamen-
ta, Vijeæe, na temelju odluke kvalificirane veæine:
193
a) odobri sve te izmjene, smatrat æe se da je dotièni akt donesen;

b) ne odobri sve izmjene, predsjednik Vijeæa æe, u dogovoru s predsjed-
nikom Europskoga parlamenta, sazvati u roku od est tjedana sasta-
nak Odbora za usuglaavanje.
9. O izmjenama o kojima je Komisija donijela negativno miljenje Vijeæe
odluèuje jednoglasno.
Usuglaavanje
10. Odbor za usuglaavanje, koji se sastoji od èlanova Vijeæa ili njihovih
predstavnika i isto tolikog broja èlanova koji predstavljaju Europski parla-
ment, ima zadaæu postiæi suglasnost o zajednièkom tekstu, odlukom kvali-
ficirane veæine èlanova Vijeæa ili njihovih predstavnika i veæine èlanova koji
predstavljaju Europski parlament u roku od est tjedana od svoga sazivanja,
a na temelju stajalita Europskoga parlamenta i stajalita Vijeæa iz drugog èi-
tanja.
11. Komisija sudjeluje u radu Odbora za usuglaavanje i poduzima sve
potrebne inicijative radi usuglaavanja stajalita Europskoga parlamenta i
stajalita Vijeæa.
12. Ako, u roku od est tjedana od svoga sazivanja, Odbor za usuglaa-
vanje ne odobri zajednièki tekst, smatrat æe se da predloeni akt nije done-
sen.
Treæe èitanje
13. Ako, u tom roku, Odbor za usuglaavanje odobri zajednièki tekst, Eu-
ropski parlament, koji odluèuje veæinom glasova, i Vijeæe, koje odluèuje kva-
lificiranom veæinom, imaju svatko po est tjedana od tog odobrenja za do-
noenje dotiènoga akta u skladu sa zajednièkim tekstom. Ako to ne uèine,
smatrat æe se da predloeni akt nije donesen.
14. Rokovi od tri mjeseca odnosno est tjedana iz ovoga èlanka produljuju
se za najvie mjesec dana odnosno dva tjedna na inicijativu Europskoga par-
lamenta ili Vijeæa.
Posebne odredbe
15. Kad se, u sluèajevima predviðenim Ustavom, zakon ili okvirni zakon
uputi u redovni zakonodavni postupak na inicijativu skupine drava èlanica,
na preporuku Europske sredinje banke ili na zahtjev Suda pravde, ne pri-
mjenjuje se stavak 2., druga reèenica stavka 6. i stavak 9.
U tim sluèajevima, Europski parlament i Vijeæe upuæuju Komisiji prijed-
log akta sa svojim stajalitima iz prvog i drugog èitanja. Europski parlament
ili Vijeæe od Komisije mogu zatraiti miljenje tijekom èitavoga postupka, koje
Komisija moe dati i na vlastitu inicijativu. Ako to smatra potrebnim, ona moe
sudjelovati i u radu Odbora za usuglaavanje u skladu sa stavkom 11.
194
Èlanak III.-397.
Europski parlament, Vijeæe i Komisija meðusobno se savjetuju i sporazum-
no odluèuju o oblicima suradnje. Oni u tu svrhu mogu, u skladu s Ustavom,
sklopiti meðuinstitucionalne sporazume koji mogu biti obvezujuæe prirode.
Èlanak III.-398.
1. U obavljanju svojih zadaæa, institucije, tijela, uredi i agencije Unije ima-
ju potporu otvorene, uèinkovite i neovisne europske uprave.
2. Europskim zakonima se utvrðuju odredbe u tu svrhu, u skladu s ured-
bama o slubenicima i uvjetima zaposlenja donesenim na temelju èlanka III.-427.
Èlanak III.-399.
1. Institucije, tijela, uredi i agencije Unije jamèe transparentnost svoga rada
i, u skladu s èlankom I.-50., u svojim pravilnicima utvrðuju posebne odredbe
o javnom pristupu svojim dokumentima. Sud pravde Europske unije, Europ-
ska sredinja banka i Europska investicijska banka podlijeu odredbama èlanka
I.-50. stavka 3. i ovoga èlanka samo kad obavljaju svoje upravne poslove.
2. Europski parlament i Vijeæe osiguravaju objavu dokumenata koji se
odnose na zakonodavne postupke pod uvjetima utvrðenim europskim za-
konom iz èlanka I.-50. stavka 3.
Èlanak III.-400.
1. Vijeæe donosi europske uredbe i odluke kojima se utvrðuju:
a) plaæe, naknade i mirovine predsjednika Europskoga vijeæa, predsjed-
nika Komisije, ministra vanjskih poslova Unije, èlanova Komisije, pred-
sjednika, èlanova i tajnika Suda pravde Europske unije i glavnoga tajni-
ka Vijeæa;
b) uvjeti zaposlenja predsjednika i èlanova Revizorskoga suda, osobito
plaæe, naknade i mirovine;
c) sve isplate koje se osobama iz toèaka (a) i (b) isplaæuju kao osobni pri-
mitak.
2. Vijeæe donosi europske uredbe i odluke kojima se utvrðuju naknade
èlanovima Gospodarskoga i socijalnog odbora.
Èlanak III.-401.
Akti Vijeæa, Komisije ili Europske sredinje banke kojima se nameæu
novèane obveze pravnim osobama koje nisu drave èlanice, ovrni su.
195
Na ovrhu se primjenjuju pravila graðanskoga postupka koja su na snazi u

dravi èlanici na èijem se podruèju ona provodi. Nacionalno tijelo, koje u tu
svrhu odreðuje vlada svake drave èlanice, o èemu obavjetava Komisiju i Sud
pravde Europske unije, odluci prilae nalog za ovrhu, pri èemu nije potrebno
obaviti nikakvu drugu formalnost osim provjere vjerodostojnosti odluke.
Kad se na zahtjev zainteresirane strane obave te formalnosti, ta strana
moe pokrenuti ovrhu izravnim obraæanjem nadlenom tijelu, u skladu s
nacionalnim pravom.
Ovrha se moe odgoditi samo odlukom Suda pravde Europske unije.
Meðutim, za prigovore o nepravilnosti u provoðenju ovrhe nadleni su su-
dovi dotiène drave.
POGLAVLJE II.
FINANCIJSKE ODREDBE
ODJELJAK 1.
VIEGODINJI FINANCIJSKI OKVIR
Èlanak III.-402.
1. Viegodinji financijski okvir utvrðuje se za razdoblje od najmanje pet
godina u skladu s èlankom I.-55.
2. Financijskim okvirom utvrðuju se godinje gornje granice odobrenih
proraèunskih sredstava za obveze po kategorijama izdataka i godinje gor-
nje granice odobrenih proraèunskih sredstava za plaæanja. Kategorije izdata-
ka, èiji je broj ogranièen, podudaraju se s glavnim podruèjima djelatnosti Unije.
3. Financijskim okvirom predviðaju se sve druge odredbe koje su potrebne
da bi se godinji proraèunski postupak odvijao neometano.
4. Ako se do kraja prijanjega financijskog okvira ne donese europski za-
kon Vijeæa kojim se utvrðuje novi financijski okvir, gornje granice i druge
odredbe koje se odnose na prethodnu godinu toga okvira nastavljaju se
primjenjivati sve dok se taj zakon ne donese.
5. Tijekom èitavoga postupka donoenja financijskoga okvira, Europski
parlament, Vijeæe i Komisija poduzimaju sve mjere koje su potrebne kako bi
se olakalo uspjeno dovrenje postupka.
ODJELJAK 2.
GODINJI PRORAÈUN UNIJE
Èlanak III.-403.
Financijska godina traje od 1. sijeènja do 31. prosinca.
196
Èlanak III.-404.
Europskim zakonima utvrðuje se godinji proraèun Unije u skladu sa
sljedeæim odredbama:
1. Svaka institucija do 1. srpnja izraðuje procjenu svojih izdataka za
sljedeæu financijsku godinu. Komisija objedinjuje te procjene u nacrt proraèu-
na koji moe sadravati razlièite procjene.
Nacrt proraèuna sadri procjenu prihoda i procjenu izdataka.
2. Europskome parlamentu i Vijeæu Komisija podnosi prijedlog koji sadri
nacrt proraèuna najkasnije do 1. rujna u godini koja prethodi godini izvre-
nja toga proraèuna.
Komisija moe tijekom postupka izmijeniti nacrt proraèuna sve do saziva-
nja Odbora za usuglaavanje iz stavka 5.
3. Vijeæe usvaja svoje stajalite o nacrtu i priopæuje ga Europskome parla-
mentu najkasnije do 1. listopada u godini koja prethodi godini izvrenja toga
proraèuna. Vijeæe iscrpno obavjetava Europski parlament o razlozima koji
su ga naveli usvojiti to stajalite.
4. Ako, u roku od èetrdeset i dva dana od tog priopæenja, Europski parla-
ment:
a) odobri stajalite Vijeæa, donijet æe se europski zakon o utvrðivanju pro-
raèuna;
b) ne donese nikakvu odluku, smatrat æe se da je europski zakon o utvr-
ðivanju proraèuna donesen;
c) donese izmjene odlukom veæine svojih èlanova, izmijenjeni æe se nacrt
uputiti Vijeæu i Komisiji. Predsjednik Europskoga parlamenta æe, u do-
govoru s predsjednikom Vijeæa, odmah sazvati sastanak Odbora za
usuglaavanje. Meðutim, ako u roku od deset dana od upuæivanja
nacrta Vijeæe obavijesti Europski parlament da je odobrilo sve njegove
izmjene, Odbor za usuglaavanje se neæe sastati.
5. Odbor za usuglaavanje, koji se sastoji od èlanova Vijeæa ili njihovih
predstavnika i isto tolikog broja èlanova koji predstavljaju Europski parla-
ment, ima zadaæu postiæi suglasnost o zajednièkom tekstu, odlukom kvali-
ficirane veæine èlanova Vijeæa ili njihovih predstavnika i veæine predstavnika
Europskoga parlamenta, u roku od dvadeset i jednoga dana od svoga saziva-
nja, a na temelju stajalita Europskoga parlamenta i stajalita Vijeæa.
Komisija sudjeluje u radu Odbora za usuglaavanje i poduzima sve
potrebne inicijative radi usuglaavanja stajalita Europskoga parlamenta i
stajalita Vijeæa.
6. Ako se, u roku od dvadeset i jednoga dana iz stavka 5., Odbor za usu-
glaavanje dogovori o zajednièkom tekstu, Europski parlament i Vijeæe imat
197
æe svaki po èetrnaest dana od datuma postizanja tog dogovora za odobrenje

zajednièkoga teksta.
7. Ako, u roku od èetrnaest dana iz stavka 6.:
a) Europski parlament i Vijeæe oboje odobre zajednièki tekst ili ne done-
su nikakvu odluku ili ako jedna od tih institucija odobri zajednièki tekst,
a druga ne donese nikakvu odluku, smatrat æe se da je europski zakon
o utvrðivanju proraèuna konaèno donesen u skladu sa zajednièkim
tekstom, ili ako
b) Europski parlament, odlukom veæine svojih èlanova, i Vijeæe odbiju
zajednièki tekst, ili ako jedna od tih institucija odbije zajednièki tekst, a
druga ne donese nikakvu odluku, Komisija podnosi novi nacrt pro-
raèuna, ili ako
c) Europski parlament, odlukom veæine svojih èlanova, odbije zajednièki
tekst, a Vijeæe ga odobri, Komisija podnosi novi nacrt proraèuna, ili ako
d) Europski parlament odobri zajednièki tekst, a Vijeæe ga odbije, Europ-
ski parlament moe, u roku od èetrnaest dana od datuma kad ga je
Vijeæe odbilo odlukom veæine svojih èlanova i tri petine danih glasova,
odluèiti da potvrðuje sve ili neke od izmjena iz stavka 4. toèke (c). Ako
izmjena Europskoga parlamenta ne bude potvrðena, zadrava se sta-
jalite usvojeno u okviru Odbora za usuglaavanje o proraèunskoj stav-
ci koja je predmet izmjene. Na temelju toga se smatra da je europski
zakon o utvrðivanju proraèuna konaèno donesen.
8. Ako se Odbor za usuglaavanje u roku od dvadeset i jednoga dana iz
stavka 5. ne dogovori o zajednièkom tekstu, Komisija podnosi novi nacrt pro-
raèuna.
9. Nakon to je postupak predviðen ovim èlankom dovren, predsjednik
Europskoga parlamenta proglaava da je europski zakon o utvrðivanju pro-
raèuna konaèno donesen.
10. Svaka institucija ostvaruje nadlenosti koje su joj dodijeljene na temelju
ovoga èlanka u skladu s Ustavom i aktima donesenima na temelju njega, osobi-
to u pogledu vlastitih sredstava Unije i ravnotee izmeðu prihoda i izdataka.
Èlanak III.-405.
1. Ako na poèetku financijske godine europski zakon o utvrðivanju pro-
raèuna jo nije konaèno donesen, za svaki se mjesec moe, u odnosu na bilo
koje poglavlje prema europskom zakonu iz èlanka III.-412., potroiti iznos ne
veæi od jedne dvanaestine proraèunskih izdvajanja iskazanih za dotièno
poglavlje za prethodnu financijsku godinu; taj iznos meðutim ne smije biti
198
veæi od jedne dvanaestine proraèunskih izdvajanja predviðenih za isto

poglavlje u nacrtu proraèuna.
2. Na prijedlog Komisije i u skladu s drugim uvjetima utvrðenim u stavku
1., Vijeæe moe donijeti europsku odluku kojom se odobravaju izdaci povrh
jedne dvanaestine, u skladu s europskim zakonom iz èlanka III.-412. Tu od-
luku Vijeæe odmah upuæuje Europskome parlamentu.
Europskom odlukom utvrðuju se potrebne mjere koje se odnose na sred-
stva za osiguranje primjene ovoga èlanka, u skladu s europskim zakonima iz
èlanka I.-54. stavaka 3. i 4.
Ona stupa na snagu tridesetog dana nakon donoenja, ako Europski par-
lament u tom roku veæinom svojih èlanova ne odluèi smanjiti te izdatke.
Èlanak III.-406.
U skladu s uvjetima utvrðenim europskim zakonom iz èlanka III.-412.,
sva proraèunska sredstva koja na kraju godine ostanu nepotroena, osim onih
koja se odnose na izdatke za osoblje, mogu se prenijeti samo u sljedeæu pro-
raèunsku godinu.
Proraèunska se sredstva razvrstavaju po poglavljima u kojima su stavke
izdataka grupirane prema svojoj prirodi ili namjeni i podijeljene u skladu s
europskim zakonom iz èlanka III.-412.
Izdaci
Europskoga parlamenta,
Europskoga vijeæa i Vijeæa,
Komisije, i
Suda pravde Europske unije
iskazani su u odvojenim odjeljcima proraèuna, ne dovodeæi u pitanje
posebne mjere koje se odnose na neke zajednièke stavke izdataka.
ODJELJAK 3.
IZVRENJE PRORAÈUNA I ODOBRENJE
Èlanak III.-407.
Komisija izvrava proraèun u suradnji s dravama èlanicama, u skladu s
europskim zakonom iz èlanka III.-412., na vlastitu odgovornost i u granicama
proraèunskih sredstava, uzimajuæi u obzir naèela razboritog financijskog
poslovanja. Drave èlanice suraðuju s Komisijom kako bi osigurale da se pro-
raèunska sredstva upotrebljavaju u skladu s tim naèelima.
Europskim zakonom iz èlanka III.-412. utvrðuju se obveze drava èlanica
u pogledu nadzora i revizije u izvrenju proraèuna i nastalih obveza. Njime
199
se utvrðuju obveze i iscrpna pravila prema kojima svaka institucija postupa

u pogledu izvrenja svojih vlastitih izdataka.
U okviru proraèuna Komisija moe, podlono ogranièenjima i uvjetima
utvrðenim europskim zakonom iz èlanka III.-412., prenijeti proraèunska sred-
stva iz jednog poglavlja u drugo odnosno iz jednog njegovog dijela u drugi.
Èlanak III.-408.
Svake godine Komisija podnosi Europskome parlamentu i Vijeæu izvjeæe
o izvrenju proraèuna za prethodnu financijsku godinu. Komisija im upuæu-
je i financijsko izvjeæe o sredstvima i obvezama Unije.
Komisija podnosi Europskome parlamentu i Vijeæu i izvjeæe o ocjeni fi-
nancija Unije na temelju postignutih rezultata, osobito u pogledu naznaka
koje su Europski parlament i Vijeæe dali na temelju èlanka III.-409.
Èlanak III.-409.
1. Na preporuku Vijeæa, Europski parlament daje Komisiji odobrenje u
pogledu izvrenja proraèuna. U tu svrhu, Vijeæe, a potom i Europski parla-
ment provjerava raèune, financijsko izvjeæe i izvjeæe o ocjeni iz èlanka III.-
408., godinje izvjeæe Revizorskoga suda, zajedno s odgovorima institucija
obuhvaæenih revizijom na primjedbe Revizorskoga suda, izjavu kojom se utvr-
ðuje pouzdanost iz èlanka III.-384. stavka 1. podstavka 2. i sva odgovarajuæa
posebna izvjeæa Revizorskoga suda.
2. Prije nego to Komisiji dade odobrenje, ili u bilo koju drugu svrhu koja
se odnosi na ostvarenje njegovih ovlasti nadzora nad izvrenjem proraèuna,
Europski parlament moe od Komisije zatraiti dokaze o ostvarenim rashodi-
ma ili djelovanju sustava financijskog nadzora. Komisija dostavlja Europskome
parlamentu na njegov zahtjev sve potrebne podatke.
3. Komisija poduzima sve odgovarajuæe korake kako bi postupila prema
primjedbama iz odluka o davanju odobrenja i prema drugim primjedbama
Europskoga parlamenta u vezi s ostvarenjem rashoda, kao i prema napome-
nama uz preporuke o davanju odobrenja koje je donijelo Vijeæe.
4. Na zahtjev Europskoga parlamenta ili Vijeæa, Komisija izvjeæuje o mje-
rama poduzetim u svjetlu tih primjedaba i napomena, a osobito o uputama
koje je dala slubama nadlenim za izvrenje proraèuna. Ta se izvjeæa upu-
æuju i Revizorskome sudu.
200
ODJELJAK 4.
ZAJEDNIÈKE ODREDBE
Èlanak III.-410.
Viegodinji financijski okvir i proraèun izraðuju se u eurima.
Èlanak III.-411.
Komisija moe, uz uvjet da o tome obavijesti nadlena tijela dotiènih
drava èlanica, svoju imovinu u valuti jedne od drava èlanica prenijeti u
valutu druge drave èlanice, u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se ta imo-
vina mogla iskoristiti za svrhe koje ulaze u okvir Ustava. Komisija u najveæoj
moguæoj mjeri izbjegava takve prijenose ako ima gotovinu ili likvidna sredst-
va u valutama koje su joj potrebne.
Sa svakom takvom dravom èlanicom Komisija posluje putem tijela koje
ta drava odredi. U obavljanju financijskih poslova, Komisija koristi usluge
emisijske banke dotiène drave èlanice ili bilo koje druge financijske institu-
cije koju ta drava odobri.
Èlanak III.-412.
1. Europskim zakonima utvrðuju se:
a) financijska pravila kojima se osobito odreðuje postupak koji se donosi
za utvrðivanje i izvrenje proraèuna, te za podnoenje i reviziju fi-
nancijskih izvjeæa;
b) pravila koja predviðaju provjeru odgovornosti financijskih kontrolo-
ra, a osobito dunosnika koji daju odobrenja i raèunovodstvenih
slubenika.
Ti se europski zakoni donose nakon savjetovanja s Revizorskim sudom.
2. Na prijedlog Komisije, Vijeæe donosi europsku uredbu kojom se utvr-
ðuju metode i postupak prema kojem se proraèunski prihod predviðen
aranmanima koja se odnose na vlastita sredstva Unije stavlja na raspola-
ganje Komisiji, kao i mjere koje se po potrebi primjenjuju za zadovoljavanje
potreba za gotovinom. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskim par-
lamentom i Revizorskim sudom.
3. O svim sluèajevima iz ovoga èlanka Vijeæe odluèuje jednoglasno do 31.
prosinca 2006.
Èlanak III.-413.
Europski parlament, Vijeæe i Komisija osiguravaju raspoloivost financij-
skih sredstava koja Uniji omoguæuju ispunjavanje njezinih pravnih obveza u
odnosu na treæe osobe.
201
ÈLANAK III.-414.
Na inicijativu Komisije redovito se sazivaju sastanci izmeðu predsjedni-
ka Europskoga parlamenta, predsjednika Vijeæa i predsjednika Komisije u
okviru proraèunskih postupaka iz ovoga poglavlja. Predsjednici poduzimaju
sve potrebne korake za promicanje savjetovanja izmeðu institucija kojima
predsjedaju i usuglaavanja njihovih stajalita, kako bi olakali provedbu
ovoga poglavlja.
ODJELJAK 5.
Suzbijanje prijevare
Èlanak III.-415.
1. Unija i drave èlanice suzbijaju prijevare i sve druge protupravne ak-
tivnosti koje pogaðaju financijske interese Unije putem mjera poduzetih na
temelju ovoga èlanka. Te mjere djeluju kao sredstvo za odvraæanje i pruaju
djelotvornu zatitu u dravama èlanicama i u svim institucijama, tijelima,
uredima i agencijama Unije.
2. Radi suzbijanja prijevara koje pogaðaju financijske interese Unije
drave èlanice poduzimaju iste one mjere koje poduzimaju radi suzbijanja
prijevara koje pogaðaju njihove vlastite financijske interese.
3. Ne dovodeæi u pitanje druge odredbe Ustava, drave èlanice koordinira-
ju svoje djelovanje u cilju zatite financijskih interesa Unije od prijevara. U tu
svrhu, one zajedno s Komisijom organiziraju tijesnu i redovitu suradnju iz-
meðu nadlenih tijela.
4. Europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju se potrebne mjere
na podruèju spreèavanja i borbe protiv prijevara koje pogaðaju financijske
interese Unije, a u cilju pruanja djelotvorne i jednakovrijedne zatite u
dravama èlanicama i u svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama
Unije. One se donose nakon savjetovanja s Revizorskim sudom.
5. U suradnji s dravama èlanicama, Komisija svake godine podnosi Eu-
ropskome parlamentu i Vijeæu izvjeæe o mjerama poduzetim radi provedbe
ovoga èlanka.
POGLAVLJE III.
POJAÈANA SURADNJA
Èlanak III.-416.
Svaka pojaèana suradnja u skladu je s Ustavom i pravom Unije.
Takva suradnja ne smije tetiti unutarnjem tritu ili gospodarskoj, soci-
jalnoj i teritorijalnoj koheziji. Ona ne smije predstavljati prepreku ni diskrimi-
202
naciju u trgovini izmeðu drava èlanica, niti smije naruiti trino natjecanje
meðu njima.
Èlanak III.-417.
U svakoj se pojaèanoj suradnji potuju nadlenosti, prava i obveze onih
drava èlanica koje u njoj ne sudjeluju. Te drave ne smiju spreèavati njenu
provedbu od strane drava èlanica koje sudjeluju.
Èlanak III.-418.
1. Nakon uspostave, pojaèana suradnja otvorena je svim dravama èlani-
cama koje potuju sve uvjete sudjelovanja utvrðene europskom odlukom o
ovlatenju. Ona im je otvorena i u svako drugo doba, ako, uz sve takve uvjete,
potuju i akte koji su u tom okviru veæ doneseni.
Komisija i drave èlanice koje sudjeluju u pojaèanoj suradnji vode raèuna
o promicanju sudjelovanja to je moguæe vie drava èlanica.
2. Komisija i, ako je primjereno, ministar vanjskih poslova Unije redovito
izvjeæuju Europski parlament i Vijeæe o razvoju dogaðaja u pogledu pojaèane
suradnje.
Èlanak III.-419.
1. Drave èlanice koje izmeðu sebe ele uspostaviti pojaèanu suradnju
na jednom od podruèja obuhvaæenih Ustavom, uz iznimku podruèja iskljuèive
nadlenosti i zajednièke vanjske i sigurnosne politike, upuæuju Komisiji za-
htjev u kojem navode opseg i ciljeve predloene pojaèane suradnje. Komisija
moe u tu svrhu Vijeæu podnijeti prijedlog. U sluèaju da ne podnese prijed-
log, Komisija obavjetava dotiène drave èlanice o razlozima zbog kojih to
nije uèinila.
Ovlatenje za pokretanje pojaèane suradnje daje se europskom odlukom
Vijeæa, koje odluèuje na prijedlog Komisije i nakon dobivanja suglasnosti Eu-
ropskoga parlamenta.
2. Zahtjev drava èlanica koje izmeðu sebe ele uspostaviti pojaèanu
suradnju u okviru zajednièke vanjske i sigurnosne politike upuæuje se Vijeæu.
On se prosljeðuje ministru vanjskih poslova Unije, koji daje miljenje o tome
je li predloena pojaèana suradnja u skladu sa zajednièkom vanjskom i si-
gurnosnom politikom Unije, te Komisiji, koja osobito daje miljenje o tome je
li predloena pojaèana suradnja u skladu s ostalim politikama Unije. Zahtjev
se prosljeðuje i Europskome parlamentu za informaciju.
Ovlatenje za pokretanje pojaèane suradnje daje se europskom odlukom
Vijeæa koje odluèuje jednoglasno.
203
Èlanak III.-420.
1. Svaka drava èlanica koja eli sudjelovati u pojaèanoj suradnji koja je u
tijeku na jednom od podruèja iz èlanka III.-419. stavka 1. svoju namjeru pri-
opæuje Vijeæu i Komisiji.
U roku od èetiri mjeseca od primitka obavijesti, Komisija potvrðuje su-
djelovanje dotiène èlanice. Ona po potrebi konstatira da su ispunjeni uvjeti
za sudjelovanje i donosi sve potrebne prijelazne mjere vezane za primjenu
akata koji su veæ doneseni u okviru pojaèane suradnje.
Meðutim, ako smatra da uvjeti sudjelovanja nisu ispunjeni, Komisija na-
vodi mjere koje je potrebno donijeti kako bi se ispunili ti uvjeti i utvrðuje rok
za ponovno ispitivanje zahtjeva. Po isteku toga roka, ponovno ispituje za-
htjev, u skladu s postupkom utvrðenim u podstavku 2. Ako Komisija smatra
da uvjeti sudjelovanja jo uvijek nisu ispunjeni, dotiène drave èlanice mogu
se obratiti Vijeæu, koje odluèuje o zahtjevu. Vijeæe odluèuje u skladu s èlankom
I.-44. stavkom 3. Ono moe na prijedlog Komisije donijeti i prijelazne mjere
iz podstavka 2.
2. Svaka drava èlanica koja eli sudjelovati u pojaèanoj suradnji koja je u
tijeku u okviru zajednièke vanjske i sigurnosne politike svoju namjeru pri-
opæuje Vijeæu, ministru vanjskih poslova Unije i Komisiji.
Vijeæe potvrðuje sudjelovanje dotiène drave èlanice, nakon savjetova-
nja s ministrom vanjskih poslova Unije i nakon to je, po potrebi, konstatiralo
da su ispunjeni uvjeti sudjelovanja. Na prijedlog ministra vanjskih poslova
Unije, Vijeæe moe donijeti i prijelazne mjere potrebne u pogledu primjene
akata koji su veæ doneseni u okviru pojaèane suradnje. Meðutim, ako smatra
da uvjeti sudjelovanja nisu ispunjeni, Vijeæe navodi mjere koje je potrebno
donijeti kako bi se ispunili ti uvjeti i utvrðuje rok za ponovno ispitivanje za-
htjeva za sudjelovanje. U svrhe ovoga stavka, Vijeæe odluèuje jednoglasno u
skladu s èlankom I.-44. stavkom 3.
Èlanak III.-421.
Izdatke koji nastanu u provedbi pojaèane suradnje, uz iznimku admini-
strativnih trokova koje moraju snositi institucije, pokrivaju drave èlanice
koje sudjeluju, osim ako svi èlanovi Vijeæa jednoglasno odluèe drugaèije na-
kon savjetovanja s Europskim parlamentom.
Èlanak III.-422.
1. Ako odredba Ustava koja se moe primijeniti u kontekstu pojaèane
suradnje utvrðuje da Vijeæe odluèuje jednoglasno, Vijeæe moe, jednoglasnom
odlukom u skladu s pojedinostima utvrðenim u èlanku I.-44. stavku 3., doni-
204
jeti europsku odluku kojom se utvrðuje da æe odluèivati kvalificiranom veæi-

nom.
2. Ako odredba Ustava koja se moe primijeniti u kontekstu pojaèane
suradnje utvrðuje da Vijeæe donosi europske zakone i okvirne zakone prema
posebnom zakonodavnom postupku, Vijeæe moe, jednoglasnom odlukom u
skladu s pojedinostima utvrðenim u èlanku I.-44. stavku 3., donijeti europsku
odluku kojom se utvrðuje da æe odluèivati prema redovnom zakonodavnom
postupku. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na odluke vojne ili obrambene prirode.
Èlanak III.-423.
Vijeæe i Komisija osiguravaju usklaðenost aktivnosti koje se poduzimaju
u kontekstu pojaèane suradnje i sklad tih aktivnosti s politikama Unije, te u
tu svrhu suraðuju.
GLAVA VII.
ZAJEDNIÈKE ODREDBE
Èlanak III.-424.
Uzimajuæi u obzir strukturnu gospodarsku i socijalnu situaciju Gvada-
lupe, Francuske Gvajane, Martinika, Réuniona, Azora, Madeire i Kanarskih
otoka, koju oteava njihova udaljenost, izoliranost, malenost, teki topograf-
ski i klimatski uvjeti, gospodarska ovisnost o nekoliko proizvoda, èija trajnost
i kombinirano djelovanje ozbiljno ogranièavaju njihov razvoj, Vijeæe donosi,
na prijedlog Komisije, europske zakone, okvirne zakone, uredbe i odluke koji
osobito imaju za cilj utvrditi uvjete primjene Ustava na te regije, ukljuèujuæi i
zajednièke politike. Vijeæe odluèuje nakon savjetovanja s Europskim parla-
mentom.
Akti iz stavka 1. tièu se osobito podruèja kao to su carinska i trgovinska
politika, fiskalna politika, slobodne zone, poljoprivredna i ribarstvena politi-
ka, uvjeti opskrbe sirovinama i osnovnom robom iroke potronje, dravne
potpore i uvjeti pristupa strukturnim fondovima i horizontalnim programi-
ma Unije.
Vijeæe donosi akte iz stavka 1. uzimajuæi u obzir posebne znaèajke i
ogranièenja najudaljenijih regija ne naruavajuæi pritom cjelovitost i dosljed-
nost pravnoga poretka Unije, ukljuèujuæi unutarnje trite i zajednièke poli-
tike.
205
Èlanak III.-425.
Ustav ni na koji naèin ne dovodi u pitanje pravila koja u dravama èlani-
cama ureðuju vlasnièkopravni sustav.
Èlanak III.-426.
U svakoj od drava èlanica Unija ima najiru pravnu sposobnost koju nji-
hovo pravo priznaje pravnim osobama. Ona, osobito, moe stjecati pokretnu
i nepokretnu imovinu i raspolagati njome, te biti strankom u sudskom po-
stupku. U tu svrhu Uniju zastupa Komisija. Meðutim, Uniju moe zastupati i
svaka od institucija, na temelju svoje upravne autonomije, vezano za pitanja
koja su povezana s njihovim djelovanjem.
Èlanak III.-427.
Uredbe o slubenicima i uvjeti zaposlenja za ostale djelatnike Unije utvr-
ðuju se europskim zakonom. On se donosi nakon savjetovanja s dotiènim
institucijama.
Èlanak III.-428.
Komisija moe, u granicama i pod uvjetima utvrðenim europskom ured-
bom ili odlukom koju je Vijeæe donijelo obiènom veæinom, prikupljati sve in-
formacije i provoditi sve provjere potrebne za izvrenje zadaæa koje su joj
povjerene.
Èlanak III.-429.
1. Ne dovodeæi u pitanja èlanak 5. Protokola o Statutu Europskoga susta-
va sredinjih banaka i Europske sredinje banke, europskim zakonom ili
okvirnim zakonom utvrðuju se mjere za izradu statistièkih podataka kad je
to potrebno za obavljanje aktivnosti Unije.
2. Izrada statistièkih podataka temelji se na naèelima nepristranosti, pouz-
danosti, objektivnosti, znanstvene neovisnosti, uèinkovitosti u odnosu na
trokove i povjerljivosti statistièkih podataka. Ona ne smije pretjerano op-
teretiti gospodarstvo.
Èlanak III.-430.
Èlanovi institucija Unije, èlanovi odbora, slubenici i drugi djelatnici Uni-
je ne smiju, èak i nakon to im prestane dunost, otkriti informacije za koje
postoji obveza èuvanja profesionalne tajne, a osobito informacije o poduzeæi-
ma, njihovim poslovnim odnosima ili komponentama trokova.
206
Èlanak III.-431.
Ugovorna odgovornost Unije ureðena je pravom koje se primjenjuje na
dotièni ugovor.
U sluèaju izvanugovorne odgovornosti, Unija, u skladu s opæim naèelima
zajednièkim pravu pojedinih drava èlanica, nadoknaðuje svaku tetu koju
su prouzroèile njezine institucije ili djelatnici u obavljanju svojih dunosti.
Unatoè stavku 2., Europska sredinja banka, u skladu s opæim naèelima
zajednièkim pravu pojedinih drava èlanica, nadoknaðuje svaku tetu koju
je prouzroèila sama ili koju su prouzroèili njezini djelatnici u obavljanju svo-
jih dunosti.
Osobna odgovornost djelatnika Unije prema Uniji ureðena je odredbama
uredbi o slubenicima ili uvjetima zaposlenja koji se na njih primjenjuju.
Èlanak III.-432.
Sjedite institucija Unije odreðuju sporazumno vlade drava èlanica.
Èlanak III.-433.
Vijeæe jednoglasno donosi europsku uredbu kojom se utvrðuju pravila
koja ureðuju uporabu jezika u institucijama Unije, ne dovodeæi u pitanje Statut
Suda pravde Europske unije.
Èlanak III.-434.
Na podruèju drava èlanica Unija uiva povlastice i izuzeæa koji su potre-
bni za obavljanje njezinih zadaæa, pod uvjetima utvrðenim u Protokolu o po-
vlasticama i izuzeæu Europske unije.
Èlanak III.-435.
Ustav ne utjeèe na prava i obveze koje proizlaze iz sporazuma sklopljenih
do 1. sijeènja 1958., a u sluèaju zemalja pristupnica do datuma njihovoga pri-
stupa, izmeðu jedne ili vie drava èlanica s jedne strane i jedne ili vie treæih
zemalja s druge strane.
U mjeri u kojoj ti sporazumi nisu u skladu s Ustavom, drave èlanice ili
dotiène drave poduzimaju sve prikladne mjere za uklanjanje utvrðenih ne-
spojivosti. Drave èlanice u tu svrhu, po potrebi, pomau jedna drugoj i, kada
je to primjereno, usvajaju zajednièki stav.
Primjenjujuæi sporazume iz stavka 1., drave èlanice uzimaju u obzir èi-
njenicu da prednosti koje svaka drava èlanica priznaje u okviru Ustava èine
sastavni dio Unije, pa su time i nerazdruivo povezane sa stvaranjem institu-
207
cija kojima su Ustavom dodijeljene ovlasti i priznavanjem istovjetnih pred-

nosti od strane svih drugih drava èlanica.
Èlanak III.-436.
1. Ustav ne iskljuèuje primjenu sljedeæih pravila:
a) niti jedna drava èlanica nije obvezna dostaviti informacije èije bi
otkrivanje, po njenom miljenju, bilo protivno bitnim interesima njene
sigurnosti;
b) svaka drava èlanica moe poduzeti one mjere koje smatra potrebni-
ma za zatitu bitnih interesa njene sigurnosti, a koje su vezane za proiz-
vodnju oruja, streljiva i ratnoga materijala ili trgovinu njima; te mjere
ne smiju negativno utjecati na uvjete trinoga natjecanja na unutar-
njem tritu vezano za proizvode koji nisu posebno namijenjeni upo-
rabi u vojne svrhe.
2. Na prijedlog Komisije, Vijeæe moe jednoglasno donijeti europsku od-
luku o izmjenama popisa proizvoda na koje se primjenjuju odredbe stavka 1.
toèke (b) od 15. travnja 1958.
208

004 STR 76-208

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

004 STR 76-208

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Adrias svezak 13, 2005

4. Ovaj se èlanak ne primjenjuju na zapoljavanje u javnoj slubi.

c) ukinu one upravne postupke i prakse èije bi zadravanje predstavlja-

d) potrebom izbjegavanja ozbiljnih poremeæaja u gospodarstvima drava

3. Ako su s dravnim monopolom trgovaèkoga karaktera povezana pravila

b) poduzmu sve potrebne mjere za spreèavanje povreda odredaba na-

Takva se zlouporaba moe osobito sastojati od:

inicijativu, a u suradnji s nadlenim tijelima drava èlanica, koja joj u tome

b) potpora za otklanjanje teta nastalih uslijed prirodnih nepogoda ili iz-

Ako u propisanom roku dotièna drava ne postupi prema toj europskoj

Nadalje, niti jedna drava èlanica ne propisuje za proizvode drugih drava

3. Kako bi se osigurala tjenja koordinacija gospodarskih politika i trajna

1. Ne dovodeæi u pitanje bilo koji drugi postupak predviðen Ustavom,

kojom se pod odreðenim uvjetima dotiènoj dravi èlanici odobrava financij-

Zabranjuje se svaka mjera ili odredba koja se ne temelji na opreznosti i

1. Ne dovodeæi u pitanje uzajamna financijska jamstva za zajednièku

Kvalificiranu veæinu èini najmanje 55 % ostalih èlanova Vijeæa, koji pred-

O donesenim mjerama Predsjednik Vijeæa obavjetava Europski parlament.

4. Od Europske sredinje banke:

3. Europskim zakonima mogu se izmijeniti èlanak 5. stavci 1., 2. i 3., èlanci

nima u Statutu Europskoga sustava sredinjih banaka i Europske sredinje

c) ne dovodeæi u pitanje èlanak III.-344., sudjelovati u pripremi rada Vi-

drava èlanica koje sudjeluju, plus jedan èlan. U suprotnom se smatra da je

a) preporuke upuæene dravama èlanicama èija je valuta euro u okviru

ma vode raèuna i o rezultatima integracije trita, stanju i razvoju tekuæeg

d) odrava savjetovanja o pitanjima koja su u nadlenosti nacionalnih

3. Ako Vijeæe ne odobri uzajamnu pomoæ koju je preporuèila Komisija ili

zajednièkoga interesa te u tom smislu koordiniraju svoje djelovanje u Vijeæu,

analiza i pruanju savjeta, kao i promicanju inovativnih pristupa i ocjena isku-

4. Drava èlanica moe socijalnim partnerima, na njihov zajednièki za-

2. Sporazumi sklopljeni na razini Unije provode se ili u skladu s postupci-

a) da se plaæa za isti rad plaæen po uèinku obraèunava na temelju iste

U obavljanju svojih dunosti Odbor uspostavlja odgovarajuæe kontakte

U svoje godinje izvjeæe Europskome parlamentu Komisija uvrtava

1. Kako bi se poboljale moguænosti zapoljavanja radnika na unutarnjem

vu za Europu utvrðuju se europskim zakonom Vijeæa. Vijeæe odluèuje jed-

b) na taj naèin osigurati primjereni ivotni standard poljoprivrednog

a) djelotvorna koordinacija napora na podruèju strukovnog usavrava-

b) takva organizacija osigurava uvjete trgovinske razmjene unutar Unije

a) raspoloive znanstvene i tehnièke podatke;

5. Ne dovodeæi u pitanje naèelo da zagaðivaè naknaðuje tetu, ako mjera

Tim se europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðuju:

3. Na prijedlog Komisije, Vijeæe donosi europske uredbe ili odluke za

kako bi se prevladale gospodarske tekoæe koje su gospodarstva nekih pod-

b) provodi sve mjere koje se pokau potrebnima kako bi omoguæila meðusob-

sudjelovanja u javnim nabavama na nacionalnoj razini, utvrðivanje zajed-

c) utvrðuju najvii ukupni iznos i iscrpna pravila za financijsko sud-

1. Radi provedbe viegodinjega okvirnog programa, europskim zakoni-

4. U provedbi viegodinjega okvirnog programa Unija moe predvidjeti

a) osigurati funkcioniranje energetskoga trita;

2. U svrhe stavka 1., europskim zakonima ili okvirnim zakonima utvrðu-

d) suzbijanje trgovanja ljudima, osobito enama i djecom.

e) djelotvoran pristup pravosuðu;

d) sve druge specifiène aspekte kaznenoga postupka koje je Vijeæe una-

2. Ako se pokae da je, za osiguranje djelotvorne provedbe politike Unije

S tim se u vezi europskim zakonima utvrðuju struktura, poslovi, djelokrug

3. Sve se operativne radnje Europola moraju provoditi u povezanosti i

canje te koordinacije, a osobito inicijative koje imaju za cilj utvrðivanje smjer-

2. Djelovanje Unije usmjerava se prema poticanju suradnje izmeðu dra-

Djelovanje Unije ima za cilj:

b) u trgovinskoj razmjeni s dravama èlanicama i s drugim zemljama i

d) poticanja odrivoga gospodarskog i socijalnog razvoja, te razvoja za-

politike i osigurava provedbu europskih odluka koje su donijeli Europsko vi-

4. Ovaj se èlanak ne primjenjuju na zapoljavanje u javnoj slubi.

c) ukinu one upravne postupke i prakse èije bi zadravanje predstavlja-

d) potrebom izbjegavanja ozbiljnih poremeæaja u gospodarstvima drava

3. Ako su s dravnim monopolom trgovaèkoga karaktera povezana pravila

Takva se zlouporaba moe osobito sastojati od:

inicijativu, a u suradnji s nadlenim tijelima drava èlanica, koja joj u tome

b) potpora za otklanjanje teta nastalih uslijed prirodnih nepogoda ili iz-

Ako u propisanom roku dotièna drava ne postupi prema toj europskoj

Nadalje, niti jedna drava èlanica ne propisuje za proizvode drugih drava

3. Kako bi se osigurala tjenja koordinacija gospodarskih politika i trajna

kojom se pod odreðenim uvjetima dotiènoj dravi èlanici odobrava financij-

O donesenim mjerama Predsjednik Vijeæa obavjetava Europski parlament.

4. Od Europske sredinje banke:

nima u Statutu Europskoga sustava sredinjih banaka i Europske sredinje

drava èlanica koje sudjeluju, plus jedan èlan. U suprotnom se smatra da je

a) preporuke upuæene dravama èlanicama èija je valuta euro u okviru

ma vode raèuna i o rezultatima integracije trita, stanju i razvoju tekuæeg

d) odrava savjetovanja o pitanjima koja su u nadlenosti nacionalnih

analiza i pruanju savjeta, kao i promicanju inovativnih pristupa i ocjena isku-

4. Drava èlanica moe socijalnim partnerima, na njihov zajednièki za-

U obavljanju svojih dunosti Odbor uspostavlja odgovarajuæe kontakte

U svoje godinje izvjeæe Europskome parlamentu Komisija uvrtava

1. Kako bi se poboljale moguænosti zapoljavanja radnika na unutarnjem

b) na taj naèin osigurati primjereni ivotni standard poljoprivrednog

a) djelotvorna koordinacija napora na podruèju strukovnog usavrava-

a) raspoloive znanstvene i tehnièke podatke;

5. Ne dovodeæi u pitanje naèelo da zagaðivaè naknaðuje tetu, ako mjera

kako bi se prevladale gospodarske tekoæe koje su gospodarstva nekih pod-

b) provodi sve mjere koje se pokau potrebnima kako bi omoguæila meðusob-

c) utvrðuju najvii ukupni iznos i iscrpna pravila za financijsko sud-

1. Radi provedbe viegodinjega okvirnog programa, europskim zakoni-

4. U provedbi viegodinjega okvirnog programa Unija moe predvidjeti

a) osigurati funkcioniranje energetskoga trita;

d) suzbijanje trgovanja ljudima, osobito enama i djecom.

2. Ako se pokae da je, za osiguranje djelotvorne provedbe politike Unije

2. Djelovanje Unije usmjerava se prema poticanju suradnje izmeðu dra-

b) u trgovinskoj razmjeni s dravama èlanicama i s drugim zemljama i

d) poticanja odrivoga gospodarskog i socijalnog razvoja, te razvoja za-

njima raspravlja i pronalazi primjerena rjeenja. Ta rjeenja ne smiju biti u

d) prilikom donoenja europske odluke o imenovanju posebnog pred-

2. Europski parlament moe postavljati pitanja Vijeæu i ministru vanjskih

Podstavak 1. ne dovodi u pitanje nadlenost drava èlanica u pogledu

U skladu sa svojim dunostima, Puèki pravobranitelj provodi istrage koje

3. Europski parlament na javnom zasjedanju raspravlja o godinjem

3. O postupovnim pitanjima i o donoenju svoga poslovnika Europsko

zahtjev Revizorskoga suda, utvrdi da on ili ona vie ne zadovoljava potrebne

miljenja. Ako Odbor regija smatra da je rijeè o posebnim regionalnim intere-

Miljenje Odbora, zajedno sa zapisnikom o njegovom radu, upuæuje se