KOMUNIKACIJA S OKOLINOM I OBRADA INFORMACIJA

ZADATAK: pročitajte ovaj novinski naslov u okviru!

Zštao naš mzoak bez porlebma čtia oakvav nslaov?

Što je u njemu neobično? Jeste li ipak bez problema pročitali? Pokušajte objasniti. -REDOSLIJED
SLOVA U RIJEČI NIJE DOBAR, IPAK SAM BEZ PROBLEMA PROČITALA OVAJ NASLOV, ZATO JER MOZAK
NE PROMATRA RIJEČ KAO REDOSLIJED SLOVA NEGO KAO SKUPINU SLOVA TE MU JE SAMO BITNO D
SU PRVO I ZADNJE SLOVO TOČNI

Ljudski je mozak neprekidno bombardiran ogromnim količinama informacija koje mu pristižu iz

okoline, ali i iz tijela. Neke se informacije obrađuju na svjesnoj, ali najveći se dio obrađuje na
nesvjesnoj razini. Tako nismo svjesni regulacije otkucaja srca ili ritma disanja, regulacije koju obavlja

bubreg ili funkcija koje obavlja jetra.

Često nismo svjesni zvukova iz okoliša ili vizualnih detalja, ukoliko na njih ne obraćamo pažnju.

Ako smo u udobnoj odjeći i obući te smo zavaljeni u udobnoj fotelji obično nećemo biti svjesni

dodira stranih predmeta na svojem tijelu. No, ukoliko nas nešto žulja ili smeta, toga itekako

postajemo svjesni. Međutim, ako nas boli zub i prijeteći nam se približava ogroman pas režeći,

koja će od te dvije informacije zaokupiti našu pažnju? – PAS ĆE ZAOKUPITI NAŠU PAŽNJU

Što se događa ako mozak neke osobe krivo procjenjuje prioritete? – OSOBA ĆE NASTRADATI ILI SE
OZLIJEDITI, DOĆI U ŽIVOTNU OPASNOST

S obzirom na navedeno neki fiziolozi kažu da je najvažnija uloga velikog mozga selekcija informacija.

Što mislite koje informacije mozak prvenstveno obrađuje, bilo na svjesnoj, bilo na

nesvjesnoj razini? PRVO OBRAĐUJE BITNIJE INFORMACIJE KOJE SU KRUCIJALNE ZA OČUVANJE

SIGURNOSTI, INTEGRITETA, HOMEOSTAZE I ŽIVOTA

Može li kod toga svjesni um barem donekle promijeniti prioritete u smislu odabira

informacije koje se prvenstveno obrađuju? DA

Koji je evolucijski najstariji dio ljudskog mozga i koje su funkcije u njemu smještene? MOŽDANO
DEBLO, REGULACIJA GUTANJA DISANJA POVEĆANJE OPREZA BRZINA PROBAVE

Je li vam se dogodilo da vidite poznato lice na cesti i „prepoznajete“ svog znanca, ali kad pomnije
pogledate vidite da to nije on/ ona pa čak da postoji samo neki detalj koji vas je zaveo?

• Zašto se to događa i zašto nam se sjećanja ponekad preklapaju? POVEZAO JE NEKE

KARAKTERISTIKE NA LICU TOG STRANCA KOJE SU SLIČNE KAO I KOD PRIJATELJA, TE GREŠKOM
POSLAO PORUKU DA JE TO PRIJATELJ
Mozak nastoji grupirati informacije – razlučuje nove od već postojećih, na čemu se i temelji

učenje. Nova se informacija uspoređuje i povezuje s već postojećim znanjem pa se u sjećanju

ponekad teško razlučuju. Tu mozak možemo uspoređivati s organiziranjem i pohranom informacija u

računalu, a ta organiziranost je nužna da bi se po potrebi informacije mogle ponovno dozvati

iz sjećanja.

Proučavanje mozga dovelo je do spoznaje da zapažamo samo neke detalje iz svojeg okruženja, a da
najveći dio slike koju stvaramo naš mozak nadopunjuje na temelju zapaženih detalja i

prethodnog iskustva. Time se primjerice, mogu objasniti različite interpretacije istog događaja

koji su doživjeli različiti promatrači ili sudionici. Nakon što se u forenzici počela primjenjivati DNA

analiza, oslobođeni su krivnje mnogi zatvorenici koji su bili osuđeni na temelju iskaza svjedoka.

Toliko o pouzdanosti našeg opažanja.

• Može li se vještina zapažanja unaprijediti vježbanjem? DA, USREDOTOČITI SVA SVOJA

OSJETILA NA OKOLIŠ I ZAPRAVO DOŽIVLJAVANJE SVIJETA OKO NAS, ČUTI ALI I SLUŠATI DAKLE, POKUS
JE SVAKI DAN SLIKATI NEKU ZANIMLJIVU SLIKU JER ĆEMO TADA TIJEKOM DANA ZAPRAVO
PROMATRATI I KONCENTRIRATI SE NA DETALJE

• Osim o vještini zapažanja, o čemu još ovisi pouzdanost našeg svjedočenja? KONCENTRACIJI,
PAMĆENJU, MOGUĆNOSTI PREPOZNAVANJA LICA, ISKUSTVO, EMOCIONALNO STANJE

ZADATAK

Razmislite i raspravite o sljedećoj priči iz stvarnog života:

Građevinski radnik, nazovimo ga Marko, bio je obiteljski čovjek, omiljen u društvu zbog svoje

duhovitosti i društvenosti, s puno različitih interesa i živoga duha. Jednog se dana na gradilištu

dogodila eksplozija pri kojoj je poletio komad metalne cijevi i zabio se u Markovu glavu, probivši

frontalni dio Markove lubanje nešto iznad oka, da bi drugi kraj izašao na gornjoj strani čela, uz

korijen kose. Marko je ustao i na vlastitim nogama otišao u bolnicu gdje su izvadili cijev i zadržali

ga na liječenju i promatranju. Ubrzo su ga otpustili na kućnu njegu, uz konstataciju da nema

ozbiljnih posljedica ove dramatične ozljede.

Nakon nekog vremena Markova je obitelj ustvrdila da posljedica itekako ima, ali one nisu

oštetile temeljne fiziološke, ni neurološke funkcije. Naime, Marko je naizgled posve normalno

funkcionirao.

• Znajući koje funkcije obavljaju pojedini dijelovi mozga, objasnite što se kod Marka ipak
moglo

promijeniti i kako se manifestiralo. PROBIJEN JE PREDNJI / ČEONI REŽANJ I MOGUĆE JE DA JE TO

UTJECALO NA NJEGOVU KONCENTRACIJU, MOGUĆNOST ELABORIRANJA MISLI, PROSUĐIVANJE,
OSOBNOST, TEČNOST PRI RAZGOVORU,
RASUĐIVANJE, SOCIJALIZACIJA – PROMIJENJENA OSOBNOST I KARAKTERNE OSOBINE,