(https://www.instagram.com/addestudioze/) (https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2022/05/Adde-banner-728x90-1.

gif)

(https://www.instagram.com/addestudioze/)

(https://vizkultura.hr)

(https://www.facebook.com/pages/VIZKULTURA/604306196252097)
(https://twitter.com/vizkultura)
(https://instagram.com/vizkultura/)

(https://vizkultura.hr/feed/)

FILM (HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA/FILM_/)
PROSTOR (HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA/PROSTOR/)
FOTOGRAFIJA (HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA/FOTOGRAFIJA/)
DIZAJN (HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA/DIZAJN/)
ART (HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA/ART/)
RAZGOVORI (HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA/RAZGOVORI/) NAJAVE (HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA/IZDVOJENO/NAJAVE/)

Like Share Tweetaj

19-09-2013

Albanske kuće
autorica: Iva Marčetić (https://vizkultura.hr/author/iva-marcetic/)
 

Ljetos mi je jedan rođak napomenuo da nam obiteljska vikendica izgleda kao da je u Albaniji. Naime, sagrađena od blok-opeke još prije rata, nikada nije dobila fasadu
uslijed raznih vanjskih i unutarnjih problematičnih faktora (nije Albanija, već je Bosna). Nakon što smo se skupa smijali obiteljskoj smotanosti (kao jednom od onih
unutarnjih faktora), nije bilo potrebno kvariti ovu svojevrsnu Mujo – Haso geografsku dinamiku, opisom puta kroz Albaniju.

Albanija mi je, prije nekih šest godina, za vrijeme proputovanja, izgledala kao lekcija o Corbusierovoj Maison Dom-ino. Skeletne betonske konstrukcije, koje nikada
nisu dobile svoju nenosivu fasadu, nizale su se neidentificiranom klasom cestovne infrastrukture (autoput se može jako lako pretvoriti u makadam, al’ tko broji).
*Le Corbusier – Maison Dom-ino

Pejzaž je ostavljao dojam kao da u Albaniji, iz nekog razloga, ima dovoljno cementa i agregata preostalog od intenzivne gradnje Enver Hodžinih bunkera, tako da nema
potrebe koristiti drugačije konstruktivne principe i materijale, već se ostatkom resursa iz jedne paranoje može graditi sljedeća zabluda – tužni san gastarbajterskog
povratka. Bilo kako bilo, Albanija i Bosna nisu nimalo slične, ali ova pretpostavka o istočnijoj, tužnijoj i ružnijoj albanskoj kući i šala na račun sebe i svojih, opće je
prihvaćena metoda implementiranja različitih državnih politika spram stanovanja, politike koja pretpostavlja da postoji trenutak pojedinačne estetske osvještenosti koji će
nas konačno izvući iz vlastitog neznanja i prostorne nepristojnosti i uvesti u zapadni bazen uglađenih vrijednosti ili pak kraja “istorije”. Dovoljno da nam samo netko
ukaže na ovaj, inherentno naš problem.

Peglanje nacionalne estetike

Tako je krajem ljeta, po završetku sezone i nakon što su se izredali svi turisti za koje se standardno u sezoni pitamo šta će o nama misliti, uslijedilo i peglanje nacionalne
estetike s natruhama energetike. Ovog puta na redu su poviše spomenute “albanske” fasade i standardno iščuđavanje političke elite na čelu s već uobičajeno
iznenađenim premijerom koji ne može razumjeti “da netko sebi sagradi kuću od 300 kvadrata bez fasade i živi u njoj pet godina”. S tim u vezi, vlada će poduzeti
odlučne korake i novčano kazniti svakog neosvještenog vlasnika koji na vrijeme ne uvidi vlastitu grešku s nacionalnim posljedicama.

(https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2013/09/05_Obnova.jpg)
Uopće nije sporno da se visina davanja za energente eksponencijalno povećava s nedostatkom valjane toplinske izolacije i kvalitetne vanjske stolarije, ali iako od
liberalne izvršne vlasti ne očekujemo valjanu sistemsku kritiku i razumijevanje krucijalnih društvenih pitanja poput standarda stanovanja, moramo uvidjeti da površne
opaske i konstantno discipliniranje i iščuđavanje nad neodgovornosti građana nose sa sobom ozbiljnu sistemsku namjeru svođenja računa za grad i uvjete naše
reprodukcije na osobnu odgovornost.

Još uvijek se možemo prisjetiti one čuvene Čačićeve o tome kako mi, neodgovorni, zimi zapravo grijemo grad, a ne svoje stanove i da zbog takvog ponašanja
generiramo nacionalne dugove prevelikim utroškom energetskih resursa. Isto tako, možemo primjetiti da se jednaka retorika ponavlja i u slučaju tužbe koju je podigla
udruga Franak i standardnih komentara da su oni koji su dizali kredite naprosto trebali biti pametniji i razboritiji kada se radi o balansiranju vlastitog stambenog
standarda u skladu sa svojim zaslugama, odnosno plaćama.

(https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2013/09/11_Obnova.jpg)

Provedene stambene politike

One stambene politike, koje je država i provodila, uglavnom su se svele na abortirani POS ili pak tzv. Bandićeve stanove u Sopnici kojima se trenutna resorna
ministrica hvali kao novoiznađenim modelom iznajmljivanja stanova koji je nastao upravo uslijed činjenice da je te stanove i po povoljnoj cijeni nemoguće prodati budući
su sagrađeni između njiva i Sesveta. Pored toga, država se zdušno dala i u, npr.obnovu u ratu porušenih kuća pa je tako u pakračkom kraju posijala nebrojeno objekata
bez fasade u koje se malo tko vratio. Sigurno ima još po koji ovako pametni utrošak prostora, materijala, znanja i vrijednosti, ali u velikoj većini slučajeva rješavanje
stambenog pitanja prepušteno je frivolnostima tržišta i našim neto dohotcima, a rubovi grada, u kojims najčešće i srećemo albanske fasade, zapravo predstavljaju
logični izlaz pred naletom državno pogodovanih lihvarskih kredita, budući je izgradnja kvadrata (jednog od onih fantazmagoričnih 300) koštala puno manje od kupnje
gotovog u nekoj od novoizgrađenih stambenih zgrada. Albanske kuće su se tako sustavno proizvodile zapravo pod palicom državnih politika izgradnje loših stanova i
kuća i usmjeravanja stambenih politika u područje kojim dirigiraju bankarski krediti, a drugost tužnijeg i ružnijeg, koju pretpostavljaju nove kazne i neobavještene izjave,
predstavlja tek opis odnosa vlasti spram naše kuće koja nema ništa slično s Albanijom, već je inherentno naša i prisutna.
(https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2013/09/02_Obnova.jpg)

Sitni kapital, krupna odgovornost

Pitanje besprizornih albanskih fasada ili dotrajale vanjske stolarije, naravno, nije striktno govoreći pitanje stambene politike, ali s njom je neizostavno uvezano.
Privatizacijom društvenog stambenog fonda u periodu od ’91. do ’95. godine, a prebacivanjem stambenog pitanja s općedruštvenog interesa na pitanje stambenog
zbrinjavanja, tj. socijalne skrbi, ostvaren je prvi korak u formiranju stava u kojem se pitanje stana konstruira kao tema našeg osobnog kapitala (koji možemo razmijeniti
na tržištu) i stoga se svodi na osobnu odgovornost stanara, odnosno građana. Okončani proces stvaranja sitnog vlasništva predstavljao je mehanizam kojim je bilo
moguće (još uvijek) Ustavom zagarantirano pravo na stan pretvoriti u robu kojom je moguće na tržištu ostvariti profit i tako generirati gradove kao polja isplativih i
isplativijih čestica.

Stan je tako već odavno riješeno, tj. oduzeto pravo, a u posjed stambenih kvadrata moguće je ući samo dužničkim ropstvom ili nasljedstvom, a takvim regresivnim
politikama stvoreni fond sitnog vlasništva moguće je koristititi kao metodu za novi val privatizacije – prokazivanje krivaca i usitnjavanje odgovornosti, odnosno, naoko
blesavim komentarima i suludim zakonima i kaznama uspostaviti prividno prirodni slijed u kojem djeluje potpuno logično da se privatizira i energetski sektor, uvedu
energetski certifikati za pojedinačne nekretnine na račun vlasnika i općenito uspostavi mehanizam kojim će se dokazati da se strategija gospodarenja energetskim
resursima i pripadajućom infrastrukturom rješava snažnim i sveobuhvatnim privatizacijama gdje kontrolu nad istim preuzimaju neki sposobniji i odgovorniji, a čemu je
uzrok upravo pojedinačna i usitnjena krivnja malih vlasnika. Ostatkom metoda isprobanih u jednoj epohi ponovo je moguće graditi sljedeću zabludu – obećanje
prosperiteta u privatizaciji.
(https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2013/09/01_Obnova.jpg)

Na kraju, svakako bi trebalo završiti sa stručnom preporukom – prije nego što stavite fasadu na vašu albansku kuću, obavezno tu kuću i izgradite budući da u
nedostatku ovog prvog koraka nikako nećete biti u mogućnosti i dalje participirati u smanjivanju osobne neodogovornosti s nacionalnim posljedicama i tako dobiti priliku
da se junački i estetski izborite za vlastiti dug.

(https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2013/09/08_Obnova.jpg)

Tekst prati serija fotografija “Obnova” Bojana Mrđenovića

Oznake: arhitektura (https://vizkultura.hr/tag/arhitektura/), fasada (https://vizkultura.hr/tag/fasada/), kuća (https://vizkultura.hr/tag/kuca/), politika (https://vizkultura.hr/tag/politika/), prostor (https://vizkultura.hr/tag/prostor-2/),
stanovanje (https://vizkultura.hr/tag/stanovanje/)

Like 136 Share Tweetaj

 
 1 Comment Sort by

Add a comment...

Mahir Zukić
Zagreb i okolina i dubrovnik ima kuca sto su sredite a idi malo u Sisak Kar
Slavoniju pa vidi kakve su kuce. Bosna sta se tice kuca je u napredku sa h
Jedino je srednja Bosna malo siromasnija i podrucja gdje su Srbi pa da ku
fasade.
Like · Reply · 4y

Facebook Comments Plugin

( https://track.adform.net/C/?bn=55485741) (https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2022/05/fragmenti_300x200_06.png)

( https://track.adform.net/C/?bn=55485741)

(https://www.instagram.com/addestudioze/) (https://vizkultura.hr/wp-content/uploads/2022/05/ADDE-banner-300x250-1.jpg)

(https://www.instagram.com/addestudioze/)

VIZKULTURA
24,695 likes

Like Page Contact Us

► PORTAL VIZKULTURA FINANCIJSKI PODUPIRU

(http://www.e-mediji.hr)

Projekt "Vizkulturiranje društva" financiran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
 (http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=14651)

Ministarstvo kulture i medija RH

(http://zagreb.hr)

Grad Zagreb — Gradski ured za kulturu, međugradsku i

međunarodnu suradnju i civilno društvo

NAJAVE / VIJESTI NAJAVE / VIJESTI NAJAVE / VIJESTI NAJAVE / VIJESTI NAJAVE / VIJESTI
(HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA/IZDVOJENO/NAJAVE/)
(HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA/IZDVOJENO/NAJAVE/)
(HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA/IZDVOJENO/NAJAVE/)
(HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA/IZDVOJENO/NAJAVE/)
(HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA

dizajneri/)
mladi-balkanski-
milanu-predstavljeni-
(https://vizkultura.hr/u-
MLADI BALKANSKI
DIZAJNERI U MILANU
(https://vizkultura.hr/u-
dizajneri/)
mladi-balkanski-
milanu-predstavljeni-
Na prestižnom sajmu
namještaja sudjeluje i
ovogodišnja selekcija
platforme Young
Balkan Designers
centar/)
sonda-otvorio-kreativni-
(https://vizkultura.hr/studio-
STUDIO SONDA OTVORIO
KREATIVNI CENTAR
(https://vizkultura.hr/studio-
centar/)
sonda-otvorio-kreativni-
Kreativni centar u
Vižinadi povezivat će
najnagrađivanije
kreativce u Hrvatskoj
s lokalnom
zajednicom
samosvijesti/)
radnje-u-narativima-
(https://vizkultura.hr/nositeljice-
NOSITELJICE RADNJE U
NARATIVIMA SAMOSVIJESTI
(https://vizkultura.hr/nositeljice-(https://vizkultura.hr/drustvene-
samosvijesti/)
radnje-u-narativima-
U Laubi se otvara
samostalna izložba
Helene Janečić pod
nazivom “It’s all
coming back to me
now”
dimenzije-osjecaja/)
(https://vizkultura.hr/drustvene-
simbolika-prostorne-geste/)
(https://vizkultura.hr/snazna-
DRUŠTVENE DIMENZIJE SNAŽNA SIMBOLIKA
OSJEĆAJA PROSTORNE GESTE
dimenzije-osjecaja/) simbolika-prostorne-geste/)
(https://vizkultura.hr/snazna-
12. izdanje festivala Predstavljamo
Organ Vida otvara se prvonagrađeno
krajem lipnja u rješenje za Spomen
zagrebačkom Muzeju obilježje hrvatskim
suvremene umjetnosti braniteljima u Rovinju
NAJAVE / VIJESTI
(HTTPS://VIZKULTURA.HR/KATEGORIJA/IZDVOJENO/NAJAVE/)

obljetnicki-animafest/)
(https://vizkultura.hr/otvoren-
OTVOREN OBLJETNIČKI
ANIMAFEST
(https://vizkultura.hr/otvoren-
obljetnicki-animafest/)
Svjetski festival
animiranog filma –
Animafest Zagreb ove
godine slavi pola
stoljeća postojanja

KONTAKT IMPRESSUM OGLAŠAVANJE NEWSLETTER! PARTNERSTVA

(HTTPS://VIZKULTURA.HR/KONTAKT/)
(HTTPS://VIZKULTURA.HR/IMPRESSUM/)
(HTTPS://VIZKULTURA.HR/MARKETING/)
(HTTPS://VIZKULTURA.HR/NEWSLETTER/)
(HTTPS://VIZKULTURA.HR/MEDIJSKA-
POKROVITELJSTVA/)

ARHIVA
(HTTPS://VIZKULTURA.HR/2018/)