Professional Documents
Culture Documents
PrORACUN PRIJEMA ENERGIJE TELESKOPSKOG AMORTIzACIONOG SISTEMA
PrORACUN PRIJEMA ENERGIJE TELESKOPSKOG AMORTIzACIONOG SISTEMA
AMORTIZACIONOG SISTEMA
UVODNE NAPOMENE
Stalan porast brzine sletanja aviona bilo usled povećanih jediničnih opterećenja
krila, bilo usled aerodinamičkih oblika koji ne dozvoljavaju postizanje većih vrednosti
koeficijenta uzgona, i potrebe da se smanji gabarit uvlačećih stajnih organa stvorili su
od konstruisanja amortizacioinih sistema delikatan i važan problem u konstrukciji
aviona.
Prva Petoletka Trstenik koja se uvek neposredno starala za konstrukciju i izradu
stajnih trapova za naše avione, razvila je rad na teorijskom istraživanju i ispitivanju o
čemu će u ovom radu biti reči.
Literatura koja se odnosi na konstrukciju i izradu amortizacionih sistema a
posebno uljno-vazdušnih amorizera nije obilna; razna teorijska rešenja koja često
zahtevaju dugačke i zamršene proračune izvedena su polazeći od uprošćavajućih
predpostavki koje su mogle biti prihvaćene za dobijanje rezultata u prvoj približnosti.
Potreba da se na avionima dobiju maksimalna iskorišćenja amortizacionog
sistema stajnog trapa iziskuje što je moguće tačnije metode proračuna. Literatura, koja
se pak odnosi na ekperimentalne rezultate dobivene na određenim amortizerima i
uporđenje eksperimentalnih vrednosti sa raznim metodama proračuna takođe i ne
postoji.
U ovom radu prikazane su najpre eksperimentalne karakteristike nekih
amortizacionih sistema, zatim se ove karakteristike analiziraju i izlaže se jedan prost ali
brižljiv metod proračuna, koji vodi računa o nalazima i fenomenima koji se dešavaju pri
stvarnom funkcionisanju samih amortizera.
OZNAKE
Na slikama 5,6 i 7 dati su isti dijagrami i šema kao na slikama 2,3 i 4 s tim
da se sada odnose na amortizacioni sistem trenažnog aviona Lasta2
3. PNEUMATIK ( GUMA )
R1 K C p1m R2 K CP 2 m
Sl.9
Rešavanjem sistema jednačina (2) i (3) po K i m dobijamo:
log R1 log R2
m
log H 1 log H 2
log R1 log R2
log K log R1 log H 1
log H 1 log H 2
R K C p ma ...........................................................................( 6 )
Učinak apsorbovanja gume pri statičkom sabijanu gume je
H H
1
Egs 0
R dh K C p m dH
0
m1
K C p m 1 .............................................( 4 )
E 1
as ..................................................................................( 5 )
Rmax C p m1
Koeficijenti R i m određeni za slučaj statičkog sabijanja gume, koficijent m·a, koji vodi
računa o politropskoj pomeni možemo odrediti iz jednačine ( 6 ) .
Za proračun je dovoljno odrediti proizvod exponenata m·a odnosno
Fgd K C p ma
Koeficijenti K i m, statička i donamička sila ugumi u funkciji ugiba ya nosnu i glavnu
nogu, kao i odgovarajući dijagrami krutosti guma dati su u poglavlju 3.
Dinamička sila na gumi u funkciji ugiba gume data jednačinom
Fgs K C p m
1
Eg K C p ma 1
ma 1
c) RAD GUME
Eg = ηd ·R · Cp = 0,428217 · R · Cp
log R1 log R2
ma
log K
a glavnu nogu je
Eg = ηd· R· Cp = 0,42041· R· Cp
Statička sila gume je
Fgst K C p m
Dinamička sila na gumi je
Fgd K C p ma
4. AMORTIZER (ULJNO-AZOTNI)
Sila na klipnjači amortizera jednaka ja zbiru sile vazduha, sile ulja i sile treja između
pokretnih spojeva.
Sila na klipnjači amortizera pri statičkom sabijanju azota je data jednacinom (7)
Ram = Rv + Rulja + Rtr
Vo
Rviz po Akl .............................................................................( 7 )
Vo Akl Ca
Upotrebljene oznake u jednačini (7) predstavljaju
V0 1
Fti p0 Akl
V0 Akl Ca cos 1
1 Vrednosti
Ppol - Pritisak u amortizeru za politropsku kompresiju
Rviz - Sila na klipnjači amortizera za izotermsku
kompresiju
Rv - Sila naklipnjači amortizera za politropsku kompresiju
Rtp - Sila na točku za politropsku kompresiju
Rti - Sila na točku za izotermsku kompresiju
Rt - sila na tocku
Ra - sila amortizera
αo - ugao nosne noge prema vertikali
l
R 0.92R1 o ................................................( 10 )
lo Ca
Smatra se da pod statičkim opterećenjem stajni trap treba da bude sabijen 2/3
svog ukupnog hoda i tako se biraju parametri amortizera :
- početna zapremina,
- pocetni pritisak i
- prečnik koji utice na promenu zapremine tokom sabijanja amortizera.
2 p
Vulja ......................................................................( 13 )
1
p Vulja 2 .................................................................( 14 )
2
2g
1 Aulja 2 Vkl 2
p .........................( 14.2 )
2 2g f2
1 Aulja 2 Vkl 2
Rulja ....................................................( 15 )
2 2g f2
1
E Wl v 2 0.333WL C P Ca ..............19
2
Vrednost koeficienta opterećenja propisije konstruktor ili je određena propisima i
obično se kreće od 2,5 do 3,5.
Noviji propisi za ispitivanje američki i engleski dodaju nov uslove, čija se primena
smatra, kao vrlo važna: amortizacioni sistem aviona osim mogućnosti, da apsorbuje
energiju udara koja odgovara normalnoj vertikalnoj brzini, pri čemu su reakcije tla u
granicama treba takođe biti u stanju da primi energiju koja odgovara, povećanoj brzini
Vs s tim daje reakcija tla u granicama dopuštenim otpornošću stajnog trapa i to obično
do vrednosti 1,5 x W L. Obično propisana vrednost za povećanu brzinu Vs je1,18.V..
Odgovarajuća energija udara je:
1
E Wl vs 2 0.333WL C ps Cas .............. 20
2
Da bi amortizacioni sistem bio u stanju, da apsorbuje i ovu energiju udara,
očiglednoje, da u uslovima normalnog sletanja,amortizer kao i guma ne smeju da
postignu kraja i mogući hod, već moraju zadržati izvesnu rezervu u hodu.
Ako bi amortizacioni organi postizali krajni hod pri brzinama normalnog sletanja,
onda bi u slučaju povećanja brzine udar bio tvrd, energija udara bi se apsorbovala
deformacijom konstrukcije, reakcija bi dostigla i brzo prestigla vrednost dopuštenu
otpornošću konstrukcije. Granica sigurnosti stajnog trapa je dakle direktno vezana sa
sposobnost apsorbovanja energije koja odgovara povećanoj brzini Vs.
Guma se obično bira u odnosu na statično opterećenje koga treba da nosi i u vezi
raspoloživog prostora za njeno uvlačenje.
Ako je maksimalni ugib određen od proizvodjača gume C max, onda se za korisni
ugib pri normalnim sletanjima može uzeti u prvoj približnosti:
C pn C p max / 1.3.................................( 21 )
Ca Ca max / 1.05................................( 22 )
1
E pn K C pn ma 1 ..............( 23 )
m a 1
Ean E E pn ...................................( 24 )
Za globalni proračun hoda amortizera može se uzeti as 0 ,70 do 0 ,75 ako se
radi o amortizeru sa konstantnim otvorom i as 0 , 85 do 0 , 90 za amortizer sa
promenljivim presekom otvora;
Ean
C an .............................( 25 )
Ranas
V p v const
Za prvu fazu udara gde R R1 , može se pisati;
E 0,333WL .C p1 E1 / 2g
V1 ....( 29 )
WL
apsorbovani rad gume pri ugibu od 0 do Cp1 određen bilo grafički
planimetriranjem dinamičkog dijagrama gume, bilo analitički iz;
1 m 1
E1 kC p1 Kgm
m 1
Kada je reakcija R1 postignuta, počinje da se kreće i amortizer, analiziraćemo
istovremeno kretanje gume i amortizera. Pošto se oni direktno poklapaju, biće:
Međutim:
R p, V p Ra,Va R ,V ...........( 37 )
Vp Va V ....................( 38 )
Odavde imamo:
Rp,
Va V ...................( 39 )
Ra, Rp,
Ra,
Vp V ..................( 40 )
Ra, R p,
Ra, Rp,
R ,
.....................( 41)
Ra, Rp,
Brzine ugiba amortizera i gume su dakle obrnuto srazmerne njihovim krutostima.
l0 s 3f 1 dv
R dRa / dCa 1,08R1
,
2 2 va a
l0 Ca
1
su
a
dCa
dva
Ra, B C va ...............................................................( 43 )
dCa
Jer su uvedene sledeće oznake
l0 s 3f 1
B 1,08R1 i C 2 2
l0 Ca
1
su
Krutost amortizera nije samo funkcija hoda samog amortizera, već zavisi bilo od
brzine amortizera, bilo od dva/ dCa, koje su sa svoje strane obe zavisne prema 39 od
krutosti Ra, koju zapravo želimo odrediti.
Ako izraz ubacimo u i razvijemo, dobićemo diferencijalnu jednačinu;
dva
C va2 va B A A 0.................................( 44 )
dCa
Literatura:
1. “ Landing Gear Design for Light Aircraft – Volume 1 “
1986., Ladislav Pazmany, San Diego, California
4. ”Čvrstoća aviona ”
1951. , S. N. Kan, I. A. Sverdlov
5. ” Konstrukcija aviona ”
1970., Sima Milutinović, Beograd