WIKIPEDIA Slobodina enciklopedia Brojilo elektriéne energije Brojilo elektriéne energije ili elektriéno brojilo je mjerni_ instrument ili uredaj koji, radi obratuna pri razmjeni ili kupoprodaji, mjeri i biljezi elektri¢nu energiju Sto se kroza nj prenosi. Postavija se na odabrano mjerno (obraéunsko) mjesto, i pokazuje ukupnu elektritnu energiju koja je njime prostrujala od poéetka mjerenja.!1) Mec ¢ Brojlo na kojem se otitava potrosena elektriéna energija Objasnjenje Elektrigno brojilo je uredaj kojim se mjeri i registrira elektrigna _energija—isporuéena—potroSaéu ou elektroenergetskom sustavu. Za kuéanstva se mijeri i obratunava samo djelatna energija, a mjerna jedinica je kilovatsat (kWh). Ovisno o visti elektritnog prikljuéka brojila mogu biti jednofazna ili trofazna. Dvotarifna i visetarifna brojila mogu odvojeno registrirati potro8nju u razdobljima utvrdenih tarifnim sustavom. Rad Klasiénog brojila zasniva se na registriranju okretaja indukeijskog motora na mehanitkom brojilu. Motor ima odvojene namote za napon i struju kojima se postize da je kutna_brzina rotora razmjerna_ trenutatnoj elektriénoj snazi, Sto se moze i provjeriti jer je oznaka na rotoru vidljiva kroz otvor na prednjoj plo’i. Kako je ukupni —indukcjsko brojo: 1. naponski zakretni moment rotora jednak integralu kutne brzine u —_ elektromagnet, 2. strujni elektromagnet, proteklom vremenu, a energija je jednaka integralu snage stator: koncentrrano i ograniéavajuée u vremenu, znaéi i da je ukupni zakretni moment — magnetsko pole, 4: aluminjska rotorska razmjeran elektriénoj energiji. plotica, 5: trajni magnet za regulaciu kod velkin optereéenja, 6: osovina rotora s Moderna elektronigka brojila mno¥enje napona i struje te puznim prjenosom, 7: mehanizam integraciju obavijaju elektronikim sklopovima. NajéeSée _ brojania okretaia, je u uporabi Hallov osjetnik napona u kojemu se inducira napon razmjeran struji optereéenja. Dalje se logi¢kim sklopovima vrai mnozenje napona i struje, a mnozenjem s proteklim vremenom dobiva se iznos preuzete elektriéne energije koji je ispisan na pokazniku s tekuéim kristalima (LCD). Osim Hallove sonde za mjerenje struje se koristi strujni transformator ili precizni otpornik (eng. shunt), te se mnofenje napona i struje vrsi pomoéu posebno dizajniranog integriranog kruga (eng. chip). Naprednija Kombi elektroniéka brojila mjere odvojeno 4 energije: radu potrosenu, radnu proizvedenu, jalovu induktivau te jalovu kapacitivnu energiju (elektrigni otpor). Osim energije, elektronitka brojila mjere snagu i imaju integriran limitator. Najveéa prednost clektronigkih brojila Sto se mogu umreZavati i ogitavati digitalno s ruénim terminalom ili daljinski preko GSM ili fiksnog modema. Ovaj naéin ovitavanja je poznat pod imenom AMR (eng. Automatic Meter Reading). Najéesée elektronitka brojila imaju odvojene mjeseéne izvjeStaje potrosnje i snage za najmanje 12 mjeseci i to se zove obraéunsko razdoblje (eng. Billing Period). Elektronitka brojila najéeSée imaju vise od dvije tarife i samostalno prebacuju tarife preko viastitog sata i spremljenih uklopnih vremena. Ovakva brojila mogu imati osim integriranog uklopnog sata i integriran MTU(Mreino tonsko upravljanje) prijemnik koji sua komande iz mreZe te na osnovu njih prebacuje tarife, mijenja uklopna vremena ili sinkronizira sat brojila. Ovaj tip jednosmjerne, spore, grupne komunik: e naveliko koristi u energetici za upravijanje. Indukcijsko brojilo 4 Podrobniji élanak 0 temi: Elektromagnetska indukeija Indukeijsko brojilo je jednofazno brojilo za izmjeniénu struju. Sastoji se od dvaju elektromagneta, strujnog i naponskog, i izmedu njih postavijene okrugle aluminijske plodice, Sto se pod njihovim zajedni¢kim djelovanjem vrti brzinom razmjernom elektriénoj snazi u tome trenutku, koju brojilo kroz odredeno vrijeme biljezi kao utroSenu elektriénu_energiju. Aluminijska —_plotica__slijedi elektromagnetsko okretno polje proizvedeno elektriénom strujom i naponom, koji pobuduju pripadne elektromagnete i stvaraju zakretni moment. Vrtnjom —g.\oq oleutitne eneraje 100 A 2401415 plotice pokreée se mehanizam brojanja okretaja ili Vodoravna aluminjska colorska plovica elektronigki pretvornik za biljeZenje impulsa razmjernih —<. vis). steals broila broju_okretaja. Posebnom je izvedbom elektromagneta omoguéeno da se brojilo ugodi tako da biljezi radnu ili jalovu_energiju. Pri mjerenju energije u vi8efaznim 5 elektroenergetskim mrezama upotrebljavaju se i visefazne izvedbe indukeijskih i drugih brojila, pri emu se u isto kuéi8te ugraduje potreban broj jednofaznih brojila. Trofazno indukcijsko brojilo koje mjeri Elektroniéko brojilo 4, Podrobniji Hlanak o temi: Elektroniéko brojilo Elektronigko brojilo ima nekoliko prednosti_nad indukeijskim, na primjer daljinsko optitko ofitavanje bez nazotnosti_ potro’aéa,ratunalnu—obradbu _svih registriranih stanja i drugo, ali se ne primjenjuje éesto. Razlog je tomu nepovjerenje korisnika prema novim rjeSenjima zavtite interesa obiju strana te jo8 uvijek neznatna razlika u cijeni. U Europi su i dalje vrlo ragirena indukeijska brojila (to’nost 1 do 2%), dok su ih elektronitka brojila, s totno8éu i do 0,01%, potpuno zamijenila samo u razmjeni veih koligina clektrigne — Djelovi suvremenog elektronickog brojila, energije i kao etalonska brojila u umjernim laboratorijima. Brojilo jalove energije U isporuci elektriéne energije velikim potroSadima, s trosilima kakvi su na primjer elektromotori, veliki elektromagneti, jaki dizaligni pogoni, valjaonice, proizvodaé ima poveéane troskove u ingradnji energetskih izvora (elektrana) i sustava za prijenos i razdiobu elektrigne energije (mreze, trafostanice, elektroenergetska postrojenja) te pri samome mjerenju ukupno isporuéene @rividne) energije. Zato veliki potroSadi nastoje ugradnjom takozvanih kompenzacijskih udio svojega potroska jalove energije (induktivni jalovi potroak kompenclementima i obrnuto), umjesto da im se taj potroSak stalno broji i naplaéuje, 8to za pojedine vrste pogona moze éiti znatnu u8tedu, to jest isplativo ulaganje. janjem dvaju brojila, od kojih jedno mjeri radnu, a drugo jalovu energiju, poboljSavaju se odnosi izmedu distributera i potroSaéa elektriéne energije. Visetarifno brojilo ViSetarifno brojilo (na primjer dvotarifno brojilo za dnevnu skuplju i noénu jeftiniju elektriénu struju) nizom cijenom potiée kupca na poveéanu potro&nju u razdobljima kada je potroSnja manja, a visom cijenom na smanjenu potrosnju kada je ona veéa, kako bi se smanjila razlika izmedu ugradene (instalirane) i prosjeéne snage sustava. Visetarifna brojila imaju dva, tri ili vise pokaznika s pridijeljenom cijenom po utroSenome kilovatsatu, a svaki je od njih aktivan u strogo odredenome razdoblju. Ukljuéivanje pojedinoga pokaznika ostvaruje se spregom sa satom kao prigradenim posebnim uredajem ili sa satom postavljenim i upravijanim iz zajednitkoga nadzornog sredi8ta po zadanoj vremenskoj shemi. Dvotariino elektiéno brojilo, Brojilo s pokazivaéem maksimuma Brojilo s pokazivatem maksimuma koristi se za poscbne namjene mjerenja i obravuna elektrigne energije kod velikih potroSaéa, na primjer pogona za proizvodnju aluminija elektrolizom, velikih elektromotornih pogona tvornica, valjaonica i sliéno. Njime se moze ustanoviti iznos najveéega potroska izmedu dvaju posljednjih oéitanja. VrSno brojilo ‘Vréno brojilo mjeri samo onu elektriénu energiju koja je utroSena tijekom vremena u kojem je potro8aé nadmagio zadano graniéno optereéenje (graniénu snagu). Prikladnim sustavom izrazito visokih cijena pri obraéunu takve vrste potroska, proizvodaé elektriéne energije potiée potroSaéa da vodi raéuna o svojim vrénim optereéenjima, odnosno da vremenski ravnomjernije rasporedi svoju potrognju. Ampersatno brojilo Ampersatno brojilo mjeri utroSenu energiju u elektritnim krugovima istosmjerne struj Prikljuguje se u mrefu stalnoga napona napajanja, pa se utrosena energija moze iskazati izmjerenim ampersatima. Koristi se u veéim industrijskim pogonima galvanizacije ili proizvodnje aluminija, a slu%i za nadzor potro&nje pojedinih faza tehnoloskoga procesa, posebice radi ogranivavanja vr8nih optere¢enja. Izvori 1. elektriéno brojilo, [1] (http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17594) "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav KrleZa, www.enciklopedija.hr, 2018.Vanjske poveznice Dobavijeno iz “https://hr.wikipedia.org/wlindex.php7tt Fojlo_elektrigne_energije&oldid=6260449"