A grupa

1. Navedite 3 veličine o kojima ovisi prijevozna potražnja

lokacija prerađivačkih centara,
razmještaj potrošača,
kvaliteta infrastrukturne mreže,
razmještaj i pokretljivost stanovništva.
2. Navedite elemente kopnenog prometa i objasnite jedan po izboru
MATERIJALNI ENERGETSKI INFORMACIJSKI
Materijalni- A--Prometna infrastruktura -objekti visokogradnje(terminali, garaže), -objekti
niskogradnje(ustroj cesta i pruga) B-- Prijevozna sredstva vučna vozila, vučena/potiskivana
vozila
3. Objasnite osnovni smisao planiranja
Smisao planiranja je da se : A) zadaci iz usvojene poslovne politike precizno definiraju i
sistematiziraju, B) zadaci rangiraju po važnosti i redoslijedu obavljanja, C) složeni zadaci
razrade na sastavne elemente i nositelje, D) planovima utvrde efekti koje je moguće postići.
4. Prometno planiranje vezano je uz prostorno planiranje i razvoj infrastrukture-- da
5. Objasnite pojam interval slijeda vozila
▪ Interval slijeda vozila – vrijeme između nailaska dvaju uzastopnih vozila koja se kreću u
istom smjeru, na nekom presjeku prijevozne linije
6. Objasnite sustavni pristup i barem 2 faze sustavnog pristupa u izučavanju tehnologije
cestovnog prometa
Sustavni pristup u izučavanju tehnologije cestovnog prometa -primjena određene
tehnologije, promatrajući njene efekte odvojeno, može pokazati i negativne posljedice, -ako
se promatra u širem kontekstu može biti od presudnog utjecaja na dalji gospodarski
razvitak.
• utvrditi prikaz strukture (elementi i njihove veze);
• dati prikaz stanja i ocijeniti mogućnost poboljšanja strukture
7. Objasnite pojam održavanje cestovne infrastrukture
Održavanje cestovne infrastrukture pretpostavlja stalno osiguranje njezinog postojećeg
fizičkoga stanja zbog nesmetanog odvijanja cestovnog prometa u svim uvjetima. Održavanje
cestovnih prometnica može biti: 1. redovito 2. zimsko 3. investicijsko
8. Opišite analizu odnosa troškova (Cost benefit) kao teorijsku koncepciju financiranja
izgradnje cestovne infrastrukture
Temelji se na tome da troškove izgradnje i održavanja cestovne infrastrukture moraju
snositi u cjelini svi njeni korisnici, razmjerno koristi koju ostvaruju. Problem se nastoji
riješiti: - utvrđivanjem metoda “pravedne razdiobe” troškova cestovnih prometnica, -
uspostavljanjem takvog poreznog sustava koji bi osigurao ekonomski stimulativnu i
pravednu razdiobu troškova na pojedine kategorije zainteresiranih subjekata.
9. Navedite faze projektiranja prometnica
Studija Idejni projekt Glavni projekt Izvedbeni projekt
10. Objasnite sadržaj investicijske studije (glavni projekt)
- omogućuje izradbu detalja trase optimalno utvrđene idejnim projektom i njezino
prenošenje na teren
- sastoji se od: glavnog graditeljskog projekta (mjerila od 1:1000 do 1:10), elaborata
geomehaničkog istraživanja terena na temelju kojega se obavlja dimenzioniranje
konstrukcije kolnika, glavnog graditeljskog projekta prometnih čvorišta, projekte velikih
objekata, te projekte prometne opreme
 - na temelju glavnog projekta izdaje se građevna dozvola
- izvedbeni projekt se radi samo za složenije dijelove (npr. objekte, posebne vrste
temeljenja)
11. Navedite i objasnite bar 3 metode dinamičkog snimanja prometa
Metoda obilježavanja listićima: - vozač pri ulazu u grad nalijepi listić određenog oblika i boje
ovisno o tomu da li se zadržava u gradu ili samo prolazi i sl.
Metoda ispitivanja: - ispitivanje vozača od kuda dolaze, kamo idu, da li se zadržavaju i sl. -
veliki broj brojača i brojanje istovremeno na cijelom području.
Anketiranje domaćinstava: - podjela dijelova grada u sektore, - anketiranje o obavljenim
vožnjama u nekom određenom danu.
12. Objasnite kraticu PLDP
PLDP – prosječni ljetni dnevni promet
13. Navedite objasnite jednadžbu pomoću koje se određuje propusna moć jedne prometne
trake

14. Navedite jednadžbu Normanove metode temeljem koje je moguće odrediti propusnu moć
ceste sa 2 prometne trake za dvosmjeran prijevoz

15. Objasnite značaj ADR sporazuma u cestovnom prometu

Europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari cestom (ADR) sastavljen je u
Ženevi 30. rujna 1957. godine pod okriljem Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za
Europu te je stupio na snagu 29. siječnja 1968. godine. Prilozi A i B kao sastavni dio
 Sporazuma naknadno su usvojeni i pripojeni Sporazumu 1969. godine. Međunarodni
otpremnici, kao i drugi sudionici u međunarodnom cestovnom prometu, dužni su poduzeti
nužne i propisane preventivne mjere sigurnosti prilikom pakiranja, pretovara i prijevoza
opasne robe.

B grupa

1. Opiši prstenasti i distributivni itinerar

Prstenasti (kružni) itinerar- - kretanje prijevoznog sredstva po zatvorenom prstenu
sastavljenom od poddionica s nekoliko točaka - utovara i istovara
Distributivni ili zbirni itinerar- Distributivni ili zbirni itinerar razlikuje se od prstenastog po
tome što se tijekom vožnje postupno istovaruje ili utovaruje prijevozni supstrat
2. Kako se dijeli planiranje prometa na makro razini
a) sektorsko planiranje prometa b) prostorno planiranje prometa
3. 2 pristupa u tumačenju sadržaja tehnike i tehnologije i objasni jedan
a) Eurokontinentalno shvaćanje -- tradicionalno obilježje, - tehnika je širi pojam, a
tehnologija je dio tehnike, - prisutno sužavanje sadržaja termina tehnologija, prenošenje
njegovog značenja na nove termine kao na pr. tehnika i politehnika, - danas se prvobitan
sadržaj i široko značenje pojma tehnologija polako vraćaju na europsko kopno;
b) Angloameričko shvaćanje
4. Osnovni cilj kopnenog prometa
zadovoljenje potrebe djelotvornog premještanja ljudi i dobara u određenom tehničko-
tehnološkom ozračju.
5. Faze projektiranja nabroji
Studija Idejni projekt Glavni projekt Izvedbeni projek
6. CEMT?
Prijevoz robe u međunarodnom prijevozu prema sporazumu CEMT obavlja se samo među
zemljama koje su potpisnice tog sporazuma.
CEMT se koristi za prijevoz robe između mjesta utovara i mjesta istovara koja se nalaze u
dvijema različitim zemljama članicama Europske konferencije ministara prometa.
CEMT dozvola izdaje se na ime i ne može se prenositi na drugu osobu, a u slučaju da se
dozvola zloupotrebljava ili ukoliko se nedovoljno koristi, može se i oduzeti.
7. Formula propusne moći višetračne ceste

8. Što je cesta : svaka javna cesta i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet
9. Cestovne prometnice su visoko akumulativne -> netočno, visoke su
10. Održavanje cestovne infrastrukture- kakvo i objasnit
1. redovito - neprekidno poduzimanje odgovarajućih mjera radi osiguranja stalnog, brzog i
sigurnog odvijanja prometa, - mjestimični popravci kolnika i trupa ceste, potpornih zidova,
kosina, nasipa, usjeka i zasjeka, - čišćenje objekata za odvodnjavanje, - postavljanje,
uređenje, zamjena i popravak tlocrtne i okomite signalizacije i ostale opreme na cestama, i
dr.,
 2. zimsko - poduzimanje kompleksnih aktivnosti u zimskom razdoblju radi osiguranja
nesmetanog odvijanja prometa, te zaštite cesta i njene opreme, - čišćenje snijega s kolnika, -
posipanje kolnika na zavojima i većim nagibima cesta, na vijaduktima i nasipima pri poledici i
dr.,
3. investicijsko - obnavljanje i zamjena istrošenih i dotrajalih kolničkih zastora, - ublažavanje
oštrih krivina i nagiba, - obnavljanje i zamjena dotrajalih propusta i mostova, - poboljšavaju
se neki tehnički detalji ceste, ali se ne mijenjaju njezini tlocrtni i visinski elementi.
11. PGDP? – prosječni godišnji dnevni promet
12. Cost benefit analiza
Temelji se na tome da troškove izgradnje i održavanja cestovne infrastrukture moraju snositi
u cjelini svi njeni korisnici, razmjerno koristi koju ostvaruju. Problem se nastoji riješiti: -
utvrđivanjem metoda “pravedne razdiobe” troškova cestovnih prometnica, -
uspostavljanjem takvog poreznog sustava koji bi osigurao ekonomski stimulativnu i pravednu
razdiobu troškova na pojedine kategorije zainteresiranih subjekata.
13. Kronološki slijed projektiranja u 3 faze- nabrojat i objasnit
1. •Investicijska studija (generalni projekt)
- određuje glavni pravac pružanja trase u kontekstu ostvarivanja optimalnih prometno-
tehnoloških uvjeta odvijanja prometa, duljinu dionice, visinske razlike, nagibe nivelete, te
konstrukcijske elemente ceste
2. • Idejni projekt
- ostvaruje maksimalno prilagođavanje optimalne trase terenu, usklađivanje svih ostalih
prometno-tehničkih elemenata, te određuje predračunsku vrijednost radova prema
projektiranoj trasi
- na temelju idejnog projekta izdaje se načelna dozvola za građenje (unutar koje je i
lokacijska dozvola)
3. Glavni (izvedbeni) projekt - omogućuje izradbu detalja trase optimalno utvrđene idejnim
projektom i njezino prenošenje na teren - sastoji se od: glavnog graditeljskog projekta
(mjerila od 1:1000 do 1:10), elaborata geomehaničkog istraživanja terena na temelju kojega
se obavlja dimenzioniranje konstrukcije kolnika, glavnog graditeljskog projekta prometnih
čvorišta, projekte velikih objekata, te projekte prometne opreme - na temelju glavnog
projekta izdaje se građevna dozvola - izvedbeni projekt se radi samo za složenije dijelove
(npr. objekte, posebne vrste temeljenja)
14. Vrste ponavljajućih itinerara
Ponavljajući itinerar s povratnom praznom vožnjom ▪ Ponavljajući itinerar s povratnom
punom vožnjom ▪ Ponavljajući itinerar s djelomičnim iskorištenjem povratne vožnje
15. Subjekti koji gospodare cestama-
Hrvatske ceste d.o.o, Hrvatske autoceste d.o.o, Županijska uprava za cestu, Koncesijska
društva

C grupa

1. Što je propusna moć

propusna moć je osnova za sve intervencije i zahvate na prometnoj mreži.
2. Kako se dijeli prometni tok – homogeni i heterogeni
3. Podkapacitiranost/prekapacitiranost
4. Teorija uzročnosti i koristi
1. Teorija uzročnosti: temelji se na vezivanju snošenja troškova cestovnih prometnica od
pojedinih kategorija vozila, na tzv. prouzročenim troškovima (“Cost Used”, “Casual
 Responsibility”), 2. Teorija koristi: polazi od očekivanih koristi što ih imaju pojedine
kategorije vozila od korištenja cestovnih prometnica (“Diferential Benefits”; “Anticipated
Benefits”).
5. Projektiranje objasni i nabroji –
Sektorsko prometno planiranje obuhvaća planiranje prometa kao zasebne ekonomske
discipline.
Prostorno prometno planiranje obuhvaća planiranje prometa u pojedinim prostornim
cjelinama.
Projektno planiranje prometa usredotočeno je na planiranje izdvojenih dijelova prometnog
sustava i podrazumijeva planiranje na razini projekta. To su najčešće dijelovi prometne
mreže i pojedini terminalni objekti, a mogu biti i prijevozni i pretovarni kapaciteti pojedinih
prometnih grana te signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji.
6. Projektiranje i građenje prometnica

7. PAJ/PLDP/PGDP
Uvjetna jedinica putničkog prometa-paj
PGDP – prosječni godišnji dnevni promet PLDP – prosječni ljetni dnevni promet
8. Održavanje cestovne infrastrukture objasni i nabroji -
1. redovito - neprekidno poduzimanje odgovarajućih mjera radi osiguranja stalnog, brzog i
sigurnog odvijanja prometa, - mjestimični popravci kolnika i trupa ceste, potpornih zidova,
kosina, nasipa, usjeka i zasjeka, - čišćenje objekata za odvodnjavanje, - postavljanje,
uređenje, zamjena i popravak tlocrtne i okomite signalizacije i ostale opreme na cestama, i
dr.,
2. zimsko - poduzimanje kompleksnih aktivnosti u zimskom razdoblju radi osiguranja
nesmetanog odvijanja prometa, te zaštite cesta i njene opreme, - čišćenje snijega s kolnika, -
posipanje kolnika na zavojima i većim nagibima cesta, na vijaduktima i nasipima pri poledici i
dr.,
3. investicijsko - obnavljanje i zamjena istrošenih i dotrajalih kolničkih zastora, - ublažavanje
 oštrih krivina i nagiba, - obnavljanje i zamjena dotrajalih propusta i mostova, - poboljšavaju
se neki tehnički detalji ceste, ali se ne mijenjaju njezini tlocrtni i visinski elementi.
9. Prstenasti itinerar / Feeder service u pomorskom prijevozu
- kretanje prijevoznog sredstva po zatvorenom prstenu sastavljenom od poddionica s
nekoliko točaka - utovara i istovara
- Feeder service u pomorskom prijevozu - feeder brodovi kojima se prevozi teret
ukrcan/iskrcan sa matičnih brodova velikog gaza i duljina koji ne mogu u manje luke; teret se
prevozi feeder brodovima od/do matičnog broda do mjesta ukrcaja/iskrcaja tereta.
10. Osnovni cilj kopnenog prometa
zadovoljenje potrebe djelotvornog premještanja ljudi i dobara u određenom tehničko-
tehnološkom ozračju.
11. Smisao planiranja :
A) zadaci iz usvojene poslovne politike precizno definiraju i sistematiziraju,
B) zadaci rangiraju po važnosti i redoslijedu obavljanja,
C) složeni zadaci razrade na sastavne elemente i nositelje,
D) planovima utvrde efekti koje je moguće postići.
12. ATA karnet
Karnet ATA je jednostavan međunarodni carinski dokument koji temeljem međunarodne
Carinske konvencije o ATA karnetu, zamjenjuje nacionalne carinske dokumente za
privremeni izvoz, privremeni uvoz i provoz (tranzit) robe, čime se pojednostavnjuje carinski
postupak i na taj način olakšava i ubrzava promet određenih kategorija vozila. Tehnologija
kopnenog prometa Izdavatelj ATA karneta je nacionalna gospodarska komora u zemlji
potpisnici konvencije, a u Republici Hrvatskoj to je Hrvatska gospodarska komora Karnet ATA
pokriva tri glavne kategorije: - privremeni uvoz uzoraka - privremeni uvoz stručne opreme -
privremeni uvoz robe namijenjene izložbama, sajmovima, kongresima i sličnim
manifestacijama.
13. Materijalni element objasni
Materijalni- A--Prometna infrastruktura -objekti visokogradnje(terminali, garaže), -objekti
niskogradnje(ustroj cesta i pruga) B-- Prijevozna sredstva vučna vozila, vučena/potiskivana
vozila