Bila je to priča o pravoj ljubavi, ali s tragičnim

krajem, pa Orebićani danas kažu da su i oni imali

svoje Romea i Juliju. O njemu se zna dosta toga, a o
njoj gotovo ništa. Baldo Mimbelli bio je jedinac
najvećeg brodovlasnika i mecene Orebića, kapetana
Antona Mimbellija, koji je u vlasništvu imao 33
jedrenjaka, a u 19. stoljeću napravio je vodovod u
mjestu. Njegova izabranica bila je kći guvernante,
ime joj nitko ne pamti, a oprečne su priče je li bila
Ruskinja – kako se to navodi u Muzeju Gospe od
anđela – ili Hercegovka, kako tvrdi Ivica Miošić čiji je
otac Matko Župa bio ponajbolji kroničar Orebića i u
čijem je vlasništvu danas kuća obitelji Mimbelli.
Djevojka iz mauzoleja Baldina je ljubav s djevojkom
skromna podrijetla bila zabranjena, on drugu ženu
nije htio, odselio se u Trst, ondje lumpao i kockao i
nikad se s drugom nije skrasio pa je njegovom
smrću loza izumrla. Na starom kapetanskom groblju
ponad Orebića, tik uz crkvu Gospe od Anđela koja je
zajedno s franjevačkim samostanom sagrađena još
1470., pod Dubrovačkom Republikom, počiva obitelj
Mimbelli. Njihov mauzolej resi mramorni i pozlaćeni
kip “Zaspala vlastelinka” koji je izradio kipar
svjetskoga glasa Ivan Rendić. Djevojka u ruci drži
naopako okrenut vrč, što zapravo simbolizira kraj
loze Mimbelli – Antona i ženu ovdi su doveli u
olovnim sarkofazima. Nisu ih mogli donit uz brdo do
mauzoleja pa su ih kroz šumu kotrljali na valjcima –
pripovijeda Miošić uvodeći nas u ladanjski
ljetnikovac slavnog kapetana. Zdanje je to iz 1719.
koje “miriši” na prošlost. U prizemlju je namještaj koji
su koristili Mimbellijevi, iz prve serije bidermajera. Tu
je i kredenc od kašmirske divlje ruže, saloni,
raskošni lusteri, zidovi i stropovi u čije su oslikavanje
majstori iz Italije utrošili više od četiri milijuna
žumanjaka... Na jednom je zidu i fotografija iz 1870.
na kojoj je sva pamet negdašnjeg Orebića. Među
njima je i 18 kapetana duge plovidbe peljeških
jedrenjaka. O bogatoj kapetanskoj tradiciji Orebića
govori nam i Jelena Radovanović s kojom obilazimo
samostanski muzej u kojem su izložene zavjetne
slike pomoraca i njihovih obitelji. Posljednji značajni
pelješki brodovlasnik bio je, tu doznajemo, Vido
Alesić iz Orebića koji je umro 1939. U muzeju je
zabilježeno i da je austrijski car Josip 1701. dodijelio
titulu nasljednog plemstva obitelji Orebić za zasluge
u pomorstvu. Upravo je po toj obitelji, koja se ovamo
doselila još 1568., Orebić i dobio ime. Za popisa
stanovništva u Dubrovačkoj Republici, u 16. stoljeću,
obitelj je imala čak 46 kapetana i bili su začetnici
350 godina duge pomorske tradicije peljeških
jedrenjaka koji su preplovili sva mora svijeta. U tom
je razdoblju najznačajniji brodovlasnik bio kapetan
Stjepan Kerša koj je imao udjele u 128 jedrenjaka.
On je u Rusiji osnovao tvrtku koja se bavila
prijevozom žita, a njegovim su putem krenuli i drugi
orebićki kapetani, među njima i Anton Mimbelli, pa
otuda i pretpostavka da je sa sobom doveo sluškinju
u čiju se kćer zaljubio njegov jedinac. Najljepši
pogled Mediterana Na pelješkim je jedrenjacima
1873. bilo 2000 članova posade, a zapovijedalo im
je 250 kapetana i časnika. Te godine Orebić je imao
oko 500 stanovnika, cijeli Pelješac deset puta više. –
U arhitektonskom smislu, razvoj Orebića ima
ladanjsku strukturu, na obali su građeni raskošni
ljetnikovci kapetana. Car Franjo Josip napravio nam
je mul gdje i danas pristaju trajekti. U 19. stoljeću
Pelješac je bio druga pomorska sila, nakon
Venecije. Propali su dolaskom parobroda – govori
Jelena Radovanović. Iz muzeja idemo prema
vidikovcu nasusprot staroga kapetanskoga groblja.
Tu je pogled koji mnogi opisuju kao jedan od
najljepših na Mediteranu, seže na Pelješki kanal,
Korčulu, Mljet i Lastovo. Iza leđa te divote, na
kapetanskom groblju, mauzolej obitelji Mimbelli
podsjeća na zabranjenu ljubav orebićkih Romea i
Julije, a u mramoru isklesana usnula ljepotica iz
čijeg je vrča iscurila voda na kraj loze obitelji
brodovlasnika i mecene Antona Mimbellija.

Pročitajte više
na: https://www.vecernji.hr/lifestyle/peljeski-
jedrenjaci-preplovili-su-sva-svjetska-mora-1260553 -
www.vecernji.hr