Professional Documents
Culture Documents
Capitulu I
Capitulu I
PRELIMINARES
1.1 Introdusaun
Nasaun Timor-Leste hanesan nasaun ida ne’ebé sei iha faze konstrusaun no
iha setor infrastrutura ne’ebe prezisa tau atensaun espesial. Timor-Leste atu halao
desenvolvimento temki aumenta tan infraestrutura no desenvolve liu tan edifisio sira
iha nasaun ida ne’e. Bebeik ba bebeik infrastrutura sai hanesan dalan ba prosesu
desenvolvimento hodi responde ba komunidade sira nia prezisa liu liu mak iha
desenvovimento edifisio Eskola sira.
Planeamento kusto ba projetu hanesan atividade ida ne’ebé halo uluk antes
hahú projetu. Halo planu ba kustu orsamentu, nia resultadu atu hatene material no
orsamentu hira ne’ebé mak prezisa atu kastu ba projetu.
Tempo sai hansean fontes ida ne’ebé ita bele forma, tamba ne’e atu atu
halo implementsaun ba projetu ida tenki forma tuir tempu. Tempo mak difine
kontratu ida atu promesa iha implementasaun ba projetu. Tamba ne’e promote ona,
maka sei konsekuensia wainhira la halo tuir. Iha projetu nia laran, tempo hala’o tuir
orario serbiso nian ne’ebé iha ona hosi estimasaun tempo tuir item.Atu halo
estimasaun ba kustu ne’ebé mak di’ak, prezisa ema ne’ebé iha esperensia no hatene
halo estimsaun.
Edifisio Eskola sai hanesan fatin ida ne’ebé hodi hanorin, tamba ne’e
edukasaun hanesan siénsia atu desenvolve abilidade no forma plano ba kustu, no
hanesan ordem ba abilidade atu tau atensaun no desenvolve koñesemento iha siénsia
no teknoligia atu nune’e bele aplika iha valor ema nian, edifisio eskola ida ne’ebé iha
munisipio Manatuto espesialmente Eskola Sekundaria Santo Antonio iha Manatuto.
Hosi liafuan sira ne’ebé temi ona iha leten, mak hakerek na’in hakarak
estuda liu tan kona ba: planeamento ba kustu no tempo, atu implemeta edifisio eskola
ho andar rua(2) iha Eskola Sekundaria Santo Antonio Manatuto, suku Cribas Posto
Administrativu Manatuto Vila.
2
1.4 Benefisio ba Peskija
Benefiso hosi peskija ida ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:
1) Ho maneira teoria, peskija ida ne’e espera katak atu aumenta tan
koñesemento kle’an liu tan kona ba peskija ne’ebé iha relasaun kustu ba
orsamento no tempo implemetasaun.
2) Ho maneira akademia, peskija ida ne’e espera katak atu aumenta tan
peskija ba siensia enjeñaria sivil nian.
3
KAPITULU II
REVISAUN LITERATURA
2.1 Geral
Atu sura plano kustu orsamento ba kontrusaun presiza halo maneira ne’ebé detallu.
Analiza ba sura ne’ebé detallu kona ba material ne’ebé presiza atu uza, atu nune’e
fasil hatene osan hira mak atu uza bainhira atu hari uma ida. Prinsipio atu sura kustu
ba uma ida la difisil, nia prosesu mak, multiplika volume serbisu kona ba orsamentu
kada serbisu ida-idak. Hosi analiza ba sura ida ne’e mak atu hodi hatene liu tan
orsamento ou fundus hira mak presiza prepara atu halo uma ida.
Ba passu dahuluk, ne’ebé halo atu sura plano kustu ba orsamentu iha konstrusaun ida
mak, identifika uluk lai kada item serbisu ne’ebé iha projetu ne’ebé atu sura. Kada
projetu iha tipo no total item serbisu ne’ebé la hanesan, konforme hosi tipo projetu,
lokal projetu, tinkat konplexidade projetu, metodu kunstrusaun, tipu ba sasan ne’ebé
mak uza no seluk-seluk tan. Depois prosesu sira ne’e hotu sei kontinua ho prosesu
kuantidade kada item serbisu.
Volume serbisu hanesan atu sura total volume sebisu iha unidade ida nia laran.
Prinsipiu dahuluk, atu sura volume ou kulidade serbisu mak, kada serbisu la hanesan
tan nune’e tenki hafahe. Ho objetivu ida ne’e atu hetan informasaun no medida
kalkulasaun kustuorasamentu.
Atu sura kuantidade ou volume, di’ak liu determina uluk lai unidade saida mak atu
uza, atu nune’e fasil atu determina dimensi ida ne’ebé atu sukat hosi elementuedifisio
4
ida ne’e. Atu sukat dimensi hosi planu deseñu maka uza valor skala ou numeru
impresu hosi deseñu nia laran, enkuantu medida deimensi iha kampu halo sukat
objetu menera diretamnete. Unidade volume projetu prejisa hare iha tabela tuir mai
ne’e :
1 Naruk Metru M1
2 Luan Metro-kuadradu M2
Fonte :L.Lulu,.(2016)
5
1.50 = Distasia hosi bangunan/edifisiu
V = (b × h × t ) × ∑ k ……………………………………….(2.3)
Dadus:
6
2.5 Kustu Projetu
Kustu projetu hanesan kustu hotu ne’ebé iha projetu nia laran ne’ebé uza total hosi
kustu ba item-item sira ne’ebé iha projetu nia laran. Kustu sai hanesan total hosi kustu
item-item hosi serbisu ne’ebé iha projetu nia laran ne’ebé halao. Atu sura kustu
projetu liu hosi equasaun tuir mai ne’e:
Bp = V × AHSP………………………………………………(2.5)
Dadus:
Bp = kustu projetu
AHSP = Analiza Folin Unidade Material
Se kustu ne’ebé uza atu ajuda atividade projetu (overhead) no lukru
(profit) ho impostu ne’ebé tama iha anliza folin unidade kustu total, mak kustu
ne’e hanesan kustu ida ne’ebé oferese kuandu kliente, simu wainhira kustu
projetu hanesan no valor oferesidu.
Koefisien
Kustu forsa
Volume serbisu kada item
ee serbisu Folin unidade
arga Satuan
Koefisien
Kustu Projetu oefisien
Kustu material
cn kada item serbisu
Folin unidade
arga Satuan
Analisa Folin
nalisa Harga
Koefisien
Kustu equipamentu arga Satuan
kada item serbisu
Folin unidade
item pekerjaan
Gambar : 2.1 Ordem sura kustu projetu oefisien
7
2.6 Folin Unidade Serbisu (Harga Satuan Pekerjaan)
Folin unidade serbisu hanesan, total folin material no orsamentu ba serbisu nain sira
bazea ba sura analiza. Folin material hetan hosi loja, ne’ebé registu no tau hamutuk
mak hanaran Folin Unidade Material (Harga Satuan Bahan ).
Orsamentu ba serbisu nain sira hetan iha lokal ne’ebé tau hamutuk no hakerek
iha registu ida, mak ita naran registu folin unidade orsamentu (Daftar Harga Satuan
Upah).
Atu sura no forma kustu orsamentu ba projetu, tenki orienta kustu unidade material
no orsamentu ba serbisu nain sira lokal serbisu. Tan ne’e estandar ne’ebé mak uza
mak STL.
Koefisien analiza hanesan eskala numeru ne’ebé, total hosi material ou servisu nain,
atu halo hotu kada serbisu projetu ho maneira hotu ne’ebé define ona iha unidade
ne’ebé los. Numeru ne’ebé hetan iha TL SMM (Timor-Leste – Standar Mesourment
Method) edisaun 2015.
8
2.8 Analiza Folin Unidade (Analisis Harga Satuan)
Analiza folin unidade hanesan item serbisu ne’ebé sura detallu hosi fonte
ne’ebé atu uza hodi termina unidade item iha serbisu ida nia laran. Iha serie kustu
projetu, analiza folin unidade ba item serbisu sai hanesan folin unidade ne’ebé
tenki fornese hosi nain ba projetu no oferese hosi kontaktor. Folin unidade ida
ne’e hanesan determinasaun kustu projetu no determinasaun implementsaun ba
projetu.
Unidade ne’ebé uza hodi determina anliza folin unidade item serbisu hanesan
unidade osan ba kada unidade kuantidade item serbisu ($/M3, $/M2, $/M no ba
nafatin).
Unidade ida ne’e sai hanesan baze hodi selu ba implemetasaun sarbisu.
Tamba ho ida ne’e sasukat serbisu ne’ebé halo iha aniliza folin unidade ba item
serbisu ida ne’e. Tamba ida ne’e sukat servisu ne’ebe halo objetivu atu selu tenki
uza unidade ne’ebé mak uza iha analiza folin iha item servisu ne’e nia laran.
Maneira hotu iha anliza folin unidade sura ho formula tuir mai ne’e :
Ai = Ti + Mi…………………………………………………………(2.7)
Dadus :
9
Kustu ne’ebé uza ba forsa serbisu fahe ba item servisu ne’ebé preokupadu
mak hanesan total hosi resultadu multiplikasaun entre koefisien elementus forsa
serbisu (Harga Satuan Tenaga Kerja). Kustu ne’ebé uza bele hare iha ekuasaun
tuir mai ne’e :
Enkuantu analiza folin unidade forsa serbisu hosi multiplika folin unidade
forsa servisu ho koefisien forsa serbisu, ho formula tuir mai :
Dadus :
10
2.8.2 Analiza Folin Unidade Material
Analiza folin unidade material mak hanesan koefisien iha analiza nia laran TL-SMM
(ediisaun 2) ne’ebé dehan katak prezisa material, no kustu boot ne’ebé prezisa atu
finaliza servisu hotu iha projetu.
Analiza folin unidade material bele konklui hanesan tuir mai ne’e :
Dadus :
Analiza folin salariu hanesan estandar koefisien ne’ebé mak iha analiza nia laran TL-
SMM (edisaun 2) ne’ebé hatudu barak forsa servisu ne’ebé prezisa no atu finaliza
servisu ida ne’e.
Analiza folin unidade salariu bele konklui hanesan tuir mai ne’e :
Dadus :
11
2.9 Orario/Time Schedule
Orario/Time Schedule hanesan oinsa atu konfigura palno servisu hosi parte ou
unidade servisu. Orario/time schedule kobre atividade seluk hanesan tuir mai ne’e
:
1. Prezisa forsa servisu
2. Prezisa material/ekuipamentu
3. Prezisa tempo
Ts = jbm + jkb..........................................................................................(3.2)
Dadus :
Ts = Time schedule/orario
12
2.11 Diagrama Batang / Barchart
Planu servisu ne’ebé sempre uza mak hanesan diagrama batang (Bar Chart), no
uza hanesan maneira ida hodi habelar projetu konstrusaun ne’ebé simples, fasil
atu halo, no fasil komprende hosi ema ne’ebe mak uza. Diagrama batang hahu
desenvolve primeira vez iha sekulu 19 hosi Henry L. Gantt, no nia metode horario
koñese mos ho naran The Gantt Chart. Diagrama ida ne’e deseñu ho forma balok
ne’ebé ilustra atividade projetu iha item servisu. Benefisiu hosi digrma batang
mak hanesan tuir mai ne’e :
1. Bele hare, baihira hahu no remata item servisu ida
2. Bele hare, baihira atu implementasaun item servisu ida
3. Bele hare, forma implementsaun servisu
4. Bele aumenta informasaun porsentu progressu servisu, no diagram ida
ne’e bele hare tergetu ida ne’ebé mak prezisa finaliza, atu kontrola
impletasaun servisu.
2.12 Kurva S
Kurva S hanesan resultadu bobot hosi Barchart ou diagram batang, objetivu atu
hafasil here ativiade ne’ebé iha periodu tempu observasaun prosesu
implemetasaun servisu. Definisaun seluk hosi kurva S hanesan grafik ne’ebé hodi
sukat prosesu servisu ho maneira komulatif kona ba tempu.Dehan kurva S tamba
grafik forma letra S, dala ruma mos dehan Lazy Curve, tamba karakteristika kurva
ne’ebé hahu atividade servisu sempre tarde, ou bele dehan baruk. Kurva ida ne’e
desenvolve atu hatan ba obstakulu ne’ebé hasoru ba uza diagram batang.Maneira
grafik S hanesan prosesu sukat servisu no maneira komulatif kona ba tempu.Buka
% bobot kustu kada item servisu.Definisaun Bobot servisu hanesan servisu hotu
ne’ebé komparan ho servisu seluk no bele dehan forma iha porsentu (Ibrahim
2008).Iha ne’ebé servisu hotu ho valor 100%. Atu hatene bobot servisu bele hare
iha palnu orsamentu kustu ne’ebe antes ne’e forma ona.
13
Deskrisaun atu hetan valor bobot servisu hanesan tuir mai :
Folin Projetu/bangunan
14
KAPITULU III
METODOLOJIA PESKIJA
15
Figura 3.1 Planta Fatin peskija (Fontes Google Earth) Laos Locasi maibe
lokalizasaun
16
2 Dadus Sekunder ba peskija ida ne’e forma hosi dezeñu no (Koefisien
AHSP AND 2015) no teze ida valor koefifien foti hosi TL-SMM edisaun
2 (Standar Koefisien Timor-Leste 2015).
Dadus sekunder ne’ebé mak foti hanesan tuir mai ne’e :
1 Gmabar deezeñu
2 Koefisien TL-SMM Edisaun 2
17
2. Halo planeametu ba tempo (time schedule) ba edifisio eskola sekundari
Santu Antonio Mantuto
Estuda Literatura
Akumulasaun dadus
18
Analiza folin unidade
Rekapitulasaun
Time schedule
Konklusaun no sujestaun
Remata
19