Professional Documents
Culture Documents
V.1.2.3.4. Definicija VP. Baza VP. Vektorski Potprostor. Promjena Baze
V.1.2.3.4. Definicija VP. Baza VP. Vektorski Potprostor. Promjena Baze
V. VEKTORSKI PROSTOR
V. 1. Definicija vektorskog prostora nad poljem realnih brojeva
(1) a b c a b c , a, b, c X ;
(2) postoji 0 X sa svojstvom a 0 0 a a , a X ;
(3) za svaki a X postoji a X takav da je a a a a 0 ;
(4) a b b a , a, b X ;
(5) a a , , , a X ;
(6) a a a , , , a X ;
(7) a b a b , , a, b X ;
(8) 1 a a , a X .
Napomena 1.
Zadatak 1. Dokažite da je skup svih kvadratnih matrica reda 2 nad (oznaka: M 2 ) vektorski
prostor.
Rješenje: Neka su A, B, C M 2 .
B ij bij
C ij cij
Provjerit ćemo redom jesu li zadovoljena sva svojstva vektorskog prostora:
(1) ASOCIJATIVNOST:
Pitamo se je li A B C A B C , A, B, C M 2 .
A B C ij Aij B C ij Aij B ij C ij
Aij B ij C ij A B C ij i, j 1, 2
Ili, ako vam je lakše možemo i ovako:
A ij Aij Aij Aij , i, j 1, 2
Ili, ako vam je lakše možemo i ovako:
a11 a12 a11 a12
a21 a22 a21 a22
a a
11 12
a21 a22
a a
11 12
a21 a22
a11 a12
a21 a22
(6) DISTRIBUTIVNOST MNOŽENJA PREMA ZBRAJANJU SKALARA
Pitamo se: A A A , , , A M 2
distrib. množenja
prema zbrajanju
skalara u skupu
A ij Aij Aij Aij Aij Aij A Aij ,
i, j 1, 2
Ili, ako vam je lakše možemo i ovako:
a11 a12 a11 a12 a a a a
11 12 11 12
a21 a22 a21 a22 a21 a22 a21 a22
a a12 a11 a12
11
a21 a22 a21 a22
a a11 a12 a12
11
a21 a21 a22 a22
(7) DISTRIBUTIVNOST MNOŽENJA PREMA ZBRAJANJU ELEMENATA IZ M 2 .
Pitamo se: A B A B , , A, B M 2
A B ij A B ij A ij
B ij Aij B ij Aij B ij A B ij
i, j 1, 2
Ili, ako vam je lakše možemo i ovako:
a) 1, 0, 2 , 3, 2, 4
b) 2,1, 3 , 1, 1,3 , 4, 1, 2 , 0, 0,3
c) 1, 3, 2 , 4, 16, 2 , 0, 2,3
d) 1,1,1 , 1, 2,3 , 2, 1,1
Rješenje:
a) e 2e
1 2 e3 , e2 4e3
b) e 2e
1 2 e3 , e2 4e3 , 2e2 3e3
c) e 2e
1 2 e3 , e2 4e3 , 2e1 e2 10e3
Anja Šteko| anja.steko@ferit.hr | 5 / 19
AUDITORNE VJEŽBE #10-11 | LINEARNA ALGEBRA |PREDDIPLOMSKI STUDIJ 2021./2022.
Rješenje:
a) dimV 3 3 stoga da bi neki skup bio baza vektorskog prostora V 3 on mora imati tri elementa
(i ti elementi moraju biti linearno nezavisni).
Uočimo kako dani skup ima samo dva elementa, tj. dva vektora f 1 e1 2e2 e3 i
f 2 e2 4e3 stoga dani skup ne može sačinjavati bazu!
b) Uočimo kako dani skup ima tri elementa, tj. tri vektora f1 e1 2e2 e3 , f 2 e2 4e3 i
f3 =2e2 3e3 . Stoga ima smisla provjeravati linearnu nezavisnost vektora (ukoliko su oni
linearno nezavisni tada sačinjavaju bazu).
Provjeru linearne nezavisnosti možemo učiniti na sljedeća tri načina (pomoću definicije
linearne nezavisnosti, pomoću mješovitog produkta ili pomoću ranga matrice – ukoliko vektore
smjestimo u stupce matrice):
1. Pomoću definicije linearne nezavisnosti:
Provjerimo iščezava li njihova linearna kombinacija na trivijalan ili ne-trivijalan način:
f1 f 2 f 3 0
e1 2e2 e3 e2 4e3 2e2 3e3 0
2 e1 2 2 e2 4 3 e3 0
Budući da su vektori e1 , e2 , e3 linearno nezavisni zaključujemo da je:
2 0 = 2
2 2 0
4 3 0
2 2 2 0
2 4 3 0
6 0 / 4
4 0
4 24 0
4 0
25 0
0
= 2 0
6 0
Zaključujemo da su vektori f1 , f 2 , f3 linearno nezavisni jer njihova linearna kombinacija
iščezava jedino na trivijalan način.
1 2 1 1 0 7 1 0 7 1 0 0
A 0 1 4 / 2 / 2 0 1 4
0 1 4 ~ 0 1 0
0 2 3 0 0 11 / :11 0 0 1 / 4 / 7 0 0 1
1+ 2 1
1 4 2 1
f1 f 2 f3 0- 1 4 1
+ 1 10
2
1 4
1 10 4 2 8 1 14 14 0
2 1 10
Volumen paralelepipeda razapetog vektorima f1 , f 2 , f3 jednak je 0, tj. vektori ne razapinju
paralelepiped što znači da leže u jednoj ravnini, tj. linearno zavisni su!
1 0 2 1 0 0
a) , ,
0 1 1 3 0 1
1 3 1 0 0 4 2 1 5 0
b) , , , ,
2 2 0 1 2 3 3 5 1 3
1 0 2 1 5 0 4 3
c) , , ,
1 1 0 0 2 1 2 2
1 0 2 1 4 3 2 3
d) , , ,
1 1 0 0 9 3 4 4
Rješenje: Za razumijevanje ovoga zadatka pogledajmo najprije što je dimenzija V.P. M 2 , to ćemo
odrediti tako da pogledamo što bi bila kanonska baza za taj prostor. Budući da je M 2 prostor svih
kvadratnih matrica reda 2 tada je
a a12
M 2 11 : a ,a ,a ,a
a21 a22 11 12 21 22
Uočimo da u slučajevima a) i b) skupovi imaju tri ili pet elemenata stoga sigurno nisu baze vektorskog
prostora M 2 . Jedino ima smisla provjeriti skupove pod c) i d).
1 0 2 1 5 0 4 3
c) , , ,
1 1 0 0 2 1 2 2
Kako bismo se uvjerili da su elementi ovoga skupa linearno nezavisni koristit ćemo najprije
definiciju linearne nezavisnosti. Pogledajmo stoga linearnu kombinaciju koja je jednaka 0 ( u ovom
0 0
slučaju 0 je )
0 0
1 0 2 1 5 0 4 3 0 0
1 1 0 0 2 1 2 2 0 0
2 5 4 3 0 0
2 2
2 0 0
tj.,
2 5 4 0
3 0
2 2 0
2 0
Sustav možete riješiti tako da izrazite jednu varijablu i uvrštavate u druge ili matrično (npr.
Gaussovom metodom ili pak Cramerovim pravilom…)
1 2 5 4 0 / 1 1 2 5 4 0 1 2 5 4 0
0 1 0 3 0 0 1 0 3 0 / 2 / 2 0 1 0 3 0
~ ~
1 0 2 2 0 0 2 3 6 0 0 0 3 0 0 / : 3
1 0 1 2 0 0 2 4 6 0 0 0 4 0 0
1 2 5 4 0 1 2 5 4 0
0 1 0 3 0 0 1 0 3 0
~ ~
0 0 1 0 0 / 4 0 0 1 0 0
0 0 4 0 0 0 0 0 0 0
0
3 0 3
2 5 4 0 2 5 4 2 3 5 0 4 2
Pokušat ćemo odrediti linearnu nezavisnost pomoću ranga matrice na način da ćemo prvi element
skupa smjestiti u prvi redak, drugi element u drugi redak, itd. Na koji način?
1 0
Tako da matricu promatramo kao red 1 0 1 1 , stoga određujemo rang matrice
1 1
1 0 1 1
2 1 0 0
.
5 0 2 1
4 3 2 2
1 0 1 1 / 2 / 5 / 4 1 0 1 1 1 0 1 1
2 0 0
1 2 2 / 3 0 1 2 2
1 0
~ ~
5 0 2 1 0 0 3 4 0 0 3 4
4 3 2 2 0 3 6 6 0 0 0 0
Zbog posljednjeg retka uočite da rang matrice je sigurno manji od 4 (maksimalno je 3), što bi da je
skup linearno zavisan (jer je posljednji redak linearna kombinacija preostalih – iščitavamo da zavisi
o prvom i drugom retku jer smo s njima ga poništili. Budući da je posljednji redak linearna
kombinacija preostalih to znači da je posljednji element skupa linearno zavisan sa ostalima).
1 0 2 1 4 3 2 3
d) , , ,
1 1 0 0 9 3 4 4
Kao i pod c) možemo promatrati je li skup linearno nezavisan pomoću definicije, ili pomoću ranga
(ukoliko je rang maksimalan, tj. jednak broju elemenata u skupu to znači da su elementi linearno
nezavisni).
Mi ćemo zadatak riješiti pomoću ranga. Podsjetimo se, matricu ćemo dobiti tako da redom u retke
postavljamo elemente skupa:
1 0 1 1
2 1 0 0
.
4 3 9 3
2 3 4 4
1 0 1 1 / 2 / 4 / 2 1 0 1 1 1 0 1 1
2 0 0 2 2 / 3 / 3 0
1 2 2
1 0 1
~ ~ ~
4 3 9 3 0 3 5 1 0 0 1 7 / 2 / 4
2 3 4 4 0 3 2 2 0 0 4 4
Vidimo da je rang matrice 4, tj. svi redci su linearno nezavisni, odnosno elementi u skupu
1 0 2 1 4 3 2 3
, , , su linearno nezavisni pa dani skup sačinjava bazu.
1 1 0 0 9 3 4 4
V. 3. Vektorski potprostor
Oznaka: M X .
a b M , , , a, b M .
Primjedba. Ako je X vektorski prostor tada su trivijalni potprostori tog vektorskog prostora X i 0 .
Tj., 0 X i X X .
a) V 2 V 3
b) V 1 V 3
c) 3
4
a a12
d) S 11 : a ,a ,a M 2 (Objašnjenje: Skup svih simetričnih matrica drugog
a12 a22 11 12 22
reda je vektorski potprostor od skupa svih kvadratnih matrica.)
3
Zadatak 5. Provjerite je li M potprostor od ako je
a) M x1 , x2 , x3 : x1 x2 x3 0
b) M x , x , x : x
1 2 3 1 2 x2 x3
Rješenje:
x1 x2 x3 0
x3 x1 x2
x1 , x2 , x3 x1 , x2 , x1 x2 x1 , 0, x1 0, x2 , x2
x1 1, 0,1 x2 0,1,1
(Mala pripomoć: kada određujete elemente baze onda rastavite zapis na onoliko elemenata
koliko imate različitih varijabli).
1 1
x1 2 x2 x3 x2 x1 x3 i x3 x1
2 2
x1 , x2 , x3 x1 , 1
1
x1 , x1 x1 1, ,1
2 2
1
B 1, ,1 dim M 1
2
a11 a12
a) X 1 1 0 : a11 , a12 , a31
a
31 0
a11 a12
b) X 2 a21 0 : a11 , a12 , a21 , a31
a
31 0
Ukoliko je, odredite mu bazu i dimenziju.
Rješenje:
a) Lako je za uočiti da X1 nije vektorski potprostor, jer ukoliko uzmemo dva proizvoljna elementa
iz X1 i zbrojimo ih njihov rezultat neće biti u X1 (primijetite: ako je matrica u skupu X1 onda
ona na poziciji 2,1 mora imati vrijednost 1 , a mi ako zbrojimo dva elementa iz X1 na
poziciji ćemo imati vrijednost 2 .
Naime, neka je:
a11 a12
A X 1 A 1 0
a31 0
b11 b12
B X 1 B 1 0
b31 0
Tada je njihov zbroj jednak:
a11 a12 1 0 0 1 0 0 0 0
A X 1 A a21
0 a11 0 0 a12 0 0 a21 1 0 a31 0 0
a31 0 0 0 0 0 0 0 1 0
1 0 0 1 0 0 0 0
BX1 0 0 , 0 0 , 1 0 , 0 0 dim BX1 4 .
0 0 0 0 0 0 1 0
(Napomena: elementi skupa BX1 su linearno nezavisni jer ukoliko pogledamo matricu koju smo
dobili tako da elemente skupa BX1 postavljamo u retke dobivamo matricu
1 0 0 0 0 0
0 1 0 0 0 0
¨
0 0 1 0 0 0
0 0 0 0 1 0
kojoj je rang očigledno 4 jer su redci linearno nezavisni – ako želite možete zamijeniti četvrti i
peti stupac kako bi dobili jediničnu matricu i stvarno uočili da je najveća jedinična matrica
dimenzije 4 4 )
a b
A .
b c
Skup svih simetričnih matrica zapisujemo kao:
a b
S A M2 : A , a, b, c
b c
Odredimo bazu tog potprostora.
a b a 0 0 b 0 0 1 0 0 1 0 0
A
a 0 0 b 1 0 c 0 1
b c 0 0 b 0 0 c
(Mala pripomoć: kada određujete elemente baze onda rastavite zapis na onoliko elemenata
koliko imate različitih varijabli).
1 0 0 1 0 0
BS , , dim S 3
0 0 1 0 0 1
Napomena: skup je očito linearno nezavisan, jer je rang matrice kojoj su redci elementi tog
skupa:
1 0 0 0
0 1 1 0
0 0 0 1
jednak 3.
0 b
A .
b 0
0 b
AS A M 2 : A ,b .
b 0
Odredimo bazu tog potprostora.
0 b 0 1
A b
b 0 1 0
0 1
BAS dim AS 1
1 0
Primijetimo da je dimenzija svih kvadratnih matrica reda 2 jednaka 4, a dim S dim AS 4 !
Zadatak 8. Dokažite da je
M x1 , x2 , x3 , x4 4
: 2 x1 x2 x3 x4 0
4
potprostor od . Nađite mu bazu i dimenziju.
2 a1 b1 a2 b2 a3 b3 a4 b4
2 a1 a2 a3 a4 2 b1 b2 b3 b4
2a1 a2 a3 a4 2b1 b2 b3 b4
0 0
0
2 x1 x2 x3 x4 0
x4 2 x1 x2 x3
(Mala pripomoć: kada određujete elemente baze onda rastavite zapis na onoliko elemenata
koliko imate različitih varijabli).
Provjerimo je li skup 1, 0, 0, 2 , 0,1, 0, 1 , 0, 0,1,1 linearno nezavisan pomoću ranga
matrice:
1 0 0 2 1 0 0 0
0 1 0 1 0 1 0 0 Rang matrice je 3 pa je skup linearno nezavisan (tj.
0 0 1 1 0 0 1 0
taj skup je ujedno i baza)
(Napomena: Dobili smo sličnu matricu tako da smo prvi stupac pomnožili s -2 i dodali
posljednjem, drugi stupac dodali posljednjem i treći stupac pomnožili s -1 i dodali
posljednjem – na taj način smo poništili posljednji stupac)
a b
A .
c a
(Napomena: linearnu nezavisnost mogli ste provjeriti i pomoću definicije, tj. provjeriti
jesu li svi skalari u linearnoj kombinaciji jednaki 0
1 0 0 1 0 0 ?
0 0 1 0 0 0 )
0 1
1 0 0 1 0 0
BM , , dim M 3
0 1 0 0 1 0
V. 4. Promjena baze
Utvrdimo koja je veza između navedenih dviju baza. Budući da su f1 , f 2 ,..., f n elementi iz V.P. X tada
se oni mogu pokazati kao linearna kombinacija baze e iz X .
f1 t11e1 t21e2 ... tn1en
f 2 t12e1 t22e2 ... tn 2en
Zadatak 11. Zadan je vektor x 3e1 5e2 7e3 u ortonormiranoj bazi e e1 , e2 , e3 . Pokažite da
je f e1 4e2 3e3 , 2e1 e2 , 4e2 2e3 baza vektorskog prostora V 3 te vektor x prikažite u bazi
f .
Rješenje:
Nezavisnost triju vektora možemo dokazati pomoću definicije za linearnu nezavisnost, pomoću
ranga matrice (u retke stavimo vektore) ili pomoću mješovitog produkta (vektori su linearno
zavisni ukoliko je njihov mješovit produkt jednak 0). Mi ćemo dokazati pomoću mješovitog
produkta:
1 2 0 1 0 0 / 4 / 3 1 2 0 1 0 0
4 1 4 0 1 0 | 0 7 4 4 1 0
3 0 2 0 0 1 0 6 2 3 0 1 |
1 2 0 1 0 0 1 0 4 1 2 2
0 1 2 1 1 1 / 2 / 6 0 1 2 1 1 1
0 6 2 3 0 1 0 0 10 3 6 7 / :10
1 0 4 1 2 1 2 4
2 1 0 0 5 5 5
0 1 2 1 1 1 | 0 1 0 2 1
2
5 5 5
0 0 1 310 3 5 7 / 2 / 4 0 0 1 3 3 7
10 10 5 10
2 4 8
4 2 4
1 1
T
10
3 6 7
x f T 1 x e
2 4 8 3
4 2 4 5
1
10
3 6 7 7
21
42 5
6 3 ,
1
10 5
28 14
5
21 3 14
Tj., x f f1 f 2 f3 .
5 5 5