Professional Documents
Culture Documents
Uluk nanain agradese wain ba Na’i Maromak ne’ebe mak haraik ona esperitu no
Grasa matenek nia mai hau ata finaliza hau nia traballu ida ne’e ho nia topiku
“Kuidadus enfermajen be bebe prematura iha enfermaria Perinatolojia, Iha
Hospital Nacional Guido Valadares, tinan 2022”
Iha Oportunidade ida ne’e hau bele aprende buat barak no aumenta hau nia
kapasidade kona ba oinsa mak fo kuidadus ne’ebe di’ak ba Pasiente relasiona ho
topiku refere, hanesan saida mak moras Wound Infection no oinsa mak halo
tratamentu no prevensaun kona ba moras refere.
Nune’e mos la haluha hato’o agradese mos ba hau nia Orientador Akademiku
no Orientador Kliniku husi Disciplina Saúde Infantil ne’ebe mak iha ona inisiativa
hodi forma estudante sira hodi aumenta sira nia koñesimentu no kapasidade
teorikamente iha ambiente akademika nia molok atu tun ba pratika klinika, liu husi
traballu ida ne’e sai hanesan giaun ida hodi guia ami atu hatene kle’an liu tan kona ba
kuidadus enfermagem.
La haluha hato’o mos obrigadu wain ba kolega sira ne’ebe mak suporta ona hau
no liu-liu ba familia sira ne’ebe mak bele permite tempu ba hau hodi hala’o traballu
ne’e, no ikus mai bele finaliza.
i
ÍNDISE
LIAN MAKLOKE....................................................................................................................i
ÍNDISE....................................................................................................................................ii
SÍGLAS...................................................................................................................................ii
KAPITULU I..........................................................................................................................1
INTRODUSAUN....................................................................................................................1
A. ANTENSEDENTE.....................................................................................................1
1.1 Objetivu...............................................................................................................2
1.2 Formulasaun problema......................................................................................2
1.3 Benefisiu..............................................................................................................3
KAPITULU II........................................................................................................................4
KONSEITU TEORIA............................................................................................................4
2.1 Definisaun...........................................................................................................4
2.2 Etiolojia...............................................................................................................4
2.3 Sinais no Sintomas..............................................................................................5
2.4 Klasifikasaun......................................................................................................6
2.5 Anatomia no Fisiolojia.......................................................................................7
2.6 Patofisiolojia.......................................................................................................8
2.7 Patway.................................................................................................................9
2.8 Komplikasaun...................................................................................................10
2.9 Ezamiansaun fiziku ( head to toe)...................................................................10
2.10 Ezaminasaun Laboratorial..............................................................................12
2.11 Tratamrentu no Terapia..................................................................................12
B. KONSEITU KUIDADUS ENFERMAJEN............................................................13
a. Asesmentu.............................................................................................................13
b. Diagnostiku Enfermajen......................................................................................14
c. Intervensaun Enfermajen....................................................................................15
d. Implementasaun...................................................................................................18
e. Evaluasaun............................................................................................................18
ii
SÍGLAS
CBC : Completet Blood Count
CRT : Capilar Refill Time
DO : Data Objetivu
DS : Data Subjetivu
ESE : Escola Supeior de Enfermajen
GCS : Glasgow Coma Scale
HNGV : Hospital Nacional Guido Valadares
HB : haemoglobina
P : Pulsu
PA : Presaun Alterial
RR : Respiratoriu Rate
Spo2 : Saturasaun Oksigeniu
T : Temperatura
IM : intramuskular
HT : Hiperetnsaun
iii
iv
KAPITULU I
INTRODUSAUN
A. ANTENSEDENTE
Bebé prematura hanesan bebé ne’ebé moris menus husi idade jestasional husi
semana 37 mai kraik (Manuaba, 2013).bebé prematura sai hanesan kauza ba
mortalidade bebé nian, akontese bebé prematura hanesan kestaun ne’ebé
presija tau matan ho maximu tamba bebé iha risku aas atu akontese
mortalidade no morbilidade durante periodu kresimentu ba bebé prematura
( Nurlaila 2015).
Dadus husi organijasaun mundial saúde (OMS) mais ou menus bebé
moris prematur millaun 15 kada tinan. Partus prematura entre 5- 18% husi
numeru total bebé moris nian. Liu husi 60% husi partus prematuar mosu ih
Afrika no Azia sul no iha nasaun rendimentu ki’ik, médiu husi 12% bebé
moris sedu kompara ho 9% iha nasaun sira ho rendimentu aas. Nasaun ho
númeru partus pre-pazu mak hanesan India (tokon 3.5), Xina ( tokon 1.5),
Nigeria (777,600), Pakistan (748,100) no Indonezia ( rihun 675).
Insidensia ba kauza husi prematura kauza husi fetor oioin mak hanesan
fator maternal, fator fetal, no fator jeral, (Saifuddin, 2012), bebé ne’ebé maka
foin moris ida ne’e depende ba ninia ablidade atu adapta aan ho ambiente
ne’ebé la hanesan, adaptasaun ida ne’e inklui sirkulasaun kardiopulmonaria
no mudansa fisiolojiku atu troka funsaun plasenta nomantein homeostase
( Fraser no Cooper, 2012).
1
1.1 Objetivu
2. Objetivu jeral
Atu hatene no komprende husi prosedimentu kuidadus enfermajen kona-
ba bebé prematura.
3. Objetivu espesifiku
Atu hatene no komprende kona-ba definisaun prematura.
Atu hatene no komprende sinais no sintomas husi prematura
Atu hatene no komprende etiolojia husi bebé prematura.
Atu hatene no komprende klasifikasaun husi bebé prematura.
Atu hatene no komprende anatomia no fisiolojia husi bebé
prematura.
Atu hatene no komprende patofisiolojia husi bebé prematura.
Atu hatene no komprende tratamentu ba bebé prematura.
Atu hatene no komprende kuidadus enfermajen baba bebé
prematura.
2
1.3 Benefisiu
a) Intituisaun akademiku
Atrave husi traballu ne’e bele fo benefisiu ba ensinu superior de
enfermajen no sai hanesan referensia no atu kompleta ba prosesu
aprendisajen.
b) Ospital
Ba ospital atu nune’e bele fasilita servisu ho profesional atu bele iha
satisfasaun família no pasienta.
c) Estudante
Atu bele ajuda estudante sira komprernde no hatene konseitu husi
kuidadus enfermajen ba bebé ho prematura.
3
KAPITULU II
KONSEITU TEORIA
2.1 Definisaun
Tuir WHO bebé prematura hanesan bebé ne’ebé moris depois de
periodu gestasional semana 37 ( sura husi mensturasaun primeiru ho ikus ).
Bebé prematura ka bebé preterem hanesan bebé ne’ebé ho periodu gestasional
37 semana no valor pezu menus husi 2500 grama ( Surasmi, 2013). Em jeral
partus normal entre semana 37 to 41 sura husi siklu mensturasaun primeiru no
ikus durante 28 dias, enkuantu partus menus husi 37 semana ida tama iha
partus prematura (Sulistiani & Berliana, 2016 ).
Termu husi prematura ka bebé ho pezu tuun bele indentifika husi
partus menus husi 37 semanas bebé nia pezu menus maske iha peiodu normal
bele kategoria mos prematura (Maryunani & Nurhayati, 2015).
2.2 Etiolojia
Tuir Rukiyah no Yulianti (2012), bebé moris ho prematura kauza husi fator
tolu mak hanesan tuir mai ne’e :
a) Fator inan
Fator inan sai dominante hodi hamosu akontesementu prematura, fator
ne’ebé mosu mak hanesan
Toksemia granidarum (preklamsia no eklamsia)
Antes ne’e akontese ona prematura iha tempu uluk
Malnutrisaun
Anemia
Abnormalidade uterus
Tumor
4
Fuma no alkohol
b) Faror Bebé
Fator bebé mosu mak hanesan bebé gemeo, hidramnion, likidu amnio
nakfera sedu, defeitu konjenitus, abnormalidade kromosona, infeksaun
rubela, toksoplamosis, nfeksaun plasenta, inkompatiblidade ran inan
husi bebé ka fator rhesus tipu ran A,B no O no infeksaun iha uteru.
c) Fator jeral
Alem fator inzn no bebé iha mos fator plasenta hanesan plasenta
previa no solsio plasenta, fator ambienta, radiasaun, kondisaun
sosioekonomia no abitu.
5
2.4 Klasifikasaun
Tuir Rukiyah no Yulianti (2012) bebé moris ho prematura fahe ba parte rua
mak hanesan tuir mai ne’e :
a) Bebé prematura la tuir tempu jestasional
Hanesan bebé moris menus husi semana 37 inklui mos nia todan, no
grau prematura sei fahe ba parte tolu ;
Extremely premature : bebé moris iha semana 25-30
Modrately premature : bebé moris iha semana 31-36.
Boderline premature : bebé ne’ebé moris iha semana 37-38.
b) Disturbiu imonolojiku
Imunolojik
Konvulsaun
6
Ikterem
c) Disturbio respiratoriu
Sindrom disturbiu respiratoriu
Asfiksia
Apneu
7
Bebé prematura dala barak mosu problema iha sistema nervoju tama
sedauk dezemvolve ho diak no sei hamosu abnormalidade ba fnsaun
iha vital, respiratoriu, temperatura isin, refleks moru no bebé laiha
forsa atu halo movimentu no tanis.
2.6 Patofisiolojia
Tuir Surasmi (2013) neonatus ho maturidade kresimentu dezemvolvimentu
labele produs kaloria liu husi metabolismu, ne’e mosu tamba bebé la halo
movimentu ne’ebé masimu relasiona ho respon ba temperatura ne’ebé mak
iha. Fontes primeiru husi kaloria wainhira temperatura ambiente menus.
Wainhira respon ba estimulasaun malirin bebé nia isin sei produs norepenifrin
ne’ebé sei fo estimulasaun metabolismu gordura husi armajenamentu gordura
nian rasik atu produs kaloria hodi nune raan bele lori ba tesidu. Estres malirin
bele hamosu hipoksia, metabolismu asidodis no hipokalemia. Metabolismu
aumenta hanesan respon ba iha estres malirin no sei produs kaloria no
oksijeniu. Wainhira oksijeniu ne’ebé laiha ba nesesidade selula sei hamosu
hipoksia no kondisaun grave tamba volume pulmaun (pulmaun imatur) no iha
kondisaun hanesa ne’e bele rezolve no agudu husi hemoglobina fetal ne’ebé
sei produs oksijeniu ne’ebé barak ho ida ne’e bebé bele agueta kondisaun
ne’ebé mak iha. Em jeral bebé prematura menus ofortunadu atu mantein moris
tamba estrutura anatomia no fisiolojia ne,be imatur no funsaun subtansia
biokimiku la dun servisu ho diak.
8
2.7 Patway
9
2.8 Komplikasaun
Tuir Proverawati (2015) iha problema ne’ebé sei mosu ba bebé prematur
durante tempu naruk no badak sei mosu mak hanesan tuir mai ne’e :
Hipotermia
Hipokalemia
Hiperglikemia
Disturbiu sus ben inan
Disturbiu imunolojiku
Konvulsaun
Ikterus
Asfiksia
Apneu
Anemia
Distubiu serebru
Disturbiu eleminasaun
10
a) Kondisaun jeral : indentifika bebé nia problema ne’ebé mak bebé
sente hanesan tanis no lakoi susu.
b) Siais vitais : kontrola bebé nia sinais vitais hanesan pulsu,
respirasaun, temperatura no SPO2.
c) Ulun no oin : sukat bebé nia serkulasaun ulun, fuuk, lanugo,
modellu abnormal karik mosu ihaoin.
d) Matan : hare sirkulasaun matan, no tamañu matan.
e) Tilun : koko reflex tilun.
f) Inus : bebé bele horon, no fani kalae.
g) Ibun : hare mukoja ibun nian.
h) Kakorok : indentifika karik mosu kafuak ka bubu iha partre
kakorok.
i) Peitu : sukat largura peitu.
j) Pulmaun : indentifika lian pulmaun nian hanesan ronchi no
wheezing.
k) Fuan : indentifika siastol no diastol fuan nian.
l) Abdomen : indentifika lian peristaltiku, hare kondisaun husar
talin.
m) Rins : indentifika kondisaun rins nian.
n) Genitalia : indentifika karik mosu abnormalidade iha parte
jenitalia.
o) Rektum : anus iha kalae, no indentifika karik mosukanek iha
anus.
p) Ekstrimidade : indentifika karik iha plantar crease.
q) Neurolojiku : indentifika karik mosu disturbiu iha sistema
sensorial.
r) Endokrinu : indentifika problema ne’ebé mosu iha sistema
endokrinu.
11
2.10 Ezaminasaun Laboratorial
Turi Nurarif no Kususma (2015) teste laboratorium ne’ebé hala’o ba
bebé prematura mak hanesan tuir mai ne’e :
a) Total selula raan mutin : 18.000/mm² neutrofil sae to 23.000-
24.000 loron primeiru bebé moris no tuun wainhira iha kondisaun
sepsis.
b) Hematokrit : 43%-61% wainhira sae too 65% kaliu sei hamosu
kondisaun polisetimia no wainhira tun liu sei hamosu sepsis.
c) Hemoglobina : 15-20 gr/dl nivel hemoglobin ne’ebé tuun asosia
ho anemia ka hemolise ne’ebé aas.
d) Bilirubina : 6 mg/dl ba loron primeiru moris, 8 mg/dl ba loron 1-2
no 12 gr/dl ba loron tolu to lima.
e) Dextrosis : gotas glikosa primeiru durante oras 4-6 sei iha 40-50
mg/dl no sei sae too 60-70 mg/dl ba loron tolu.
12
f) Fo terapia oksijeniu ba bebé tuir nia nesesidade.
g) Hamos bebé nia husar talin atu prevene infeksaun.
h) Fó susu been inan liu husi OJT atu halo balansu nutrisaun.
i) Fó likidu dextrose 10% atu kompleta bebé nia estatu nutrientes.
13
Ulun no oin : sukat bebé nia serkulasaun ulun, fuuk, lanugo,
modellu abnormal karik mosu ihaoin.
Matan : hare sirkulasaun matan, no tamañu matan.
Tilun : koko reflex tilun.
Inus : bebé bele horon, no fani kalae.
Ibun : hare mukoja ibun nian.
Kakorok : indentifika karik mosu kafuak ka bubu iha partre
kakorok.
Peitu : sukat largura peitu.
Pulmaun : indentifika lian pulmaun nian hanesan ronchi no
wheezing.
Fuan : indentifika siastol no diastol fuan nian.
Abdomen : indentifika lian peristaltiku, hare kondisaun husar
talin.
Rins : indentifika kondisaun rins nian.
Genitalia : indentifika karik mosu abnormalidade iha parte
jenitalia.
Rektum : anus iha kalae, no indentifika karik mosukanek iha
anus.
Ekstrimidade : indentifika karik iha plantar crease.
Neurolojiku : indentifika karik mosu disturbiu iha sistema
sensorial.
Endokrinu : indentifika problema ne’ebé mosu iha sistema
endokrinu.
14
b. Diagnostiku Enfermajen
Diagnostiku enfermajen ba bebé ho kondisaun ho prematura tuir
NANDA Nic Noc (2015) mak hanesan tuir mai ne’e :
a) Laiha efetividade ba padraun respiratoriu asosiadu ho imaturidade
orgaun pulmaun.
b) La adekuadu atu simu susu been inan nian asosiadu ho refleks
tolan saidauk diak.
c) Risku laiha balansu temperatura isin asosiadu ho tesidu subkutan
mihis.
c. Intervensaun Enfermajen
Planu enfermajen ba bebé prematura ne’ebé ho risku aas relasiona ho
diagnostiku ne’ebé iha ne’ebé mensiona tuir intervensau NANDA Nic
Noc (2015) mak hanesan tuir mai ne’e :
a) Diagnostiku 1 : laiha efetividade ba padraun respiratoriu asosiadu
ho imaturidade orgaun pulmaun.
Objetivu : depois de halo kuidadus enfermajen 3x24 oras
espera padraun respiratoriu bele normal fali.
Kriteria rejultadu : lian iis normal, la iha sianose, dispnea,
bebé bele dada iis ho diak no sinais vitais normal.
Intervensaun :
1. Hadia pozisaun pasiente atu minimija ventilsaun.
- Rasionalidade: atu nune’e bebé bele dada iis ho
diak.
2. Koko bebé nia sinais vitais.
- Rasionalidade: tu htene bebé ni kondisaun jeral.
3. Halo saction karik iha sekreta.
15
- Rasionalidade: atu nune dalan iis moos no livre husi
sekreta.
4. Hamos bebé nia ibun kariak iha kaben tasak.
- Rasionalidade: atu hasai kaben tasak hodi labele
taka dalan iis nian.
5. Kolabora ho mediku hodi fo terapia oksijeniu.
- Rasionalidade: atu bele ajuda bebé dadaiis ho diak
no aumenta saturasaun oksijeniu.
16
5. Kolabora ho mediku hodi fo terapia likidu dextrose
10%
- Rasionalidade: atu mantein bebé nia nesesidade
nutrientes isin nian no fo forsa ba bebé.
17
d. Implementasaun
Implementasaun hanesan kompenente husi kuidadus enfermajen relasiona
ho planu ne’ebé maka halo ona tuir objetivu no rejultadu i hanesan asaun
atu fo ajuda atividade pasiente nian, durante implementasaun ne’ebé halo,
enfermeru sempre halo nafatin asesmentu ba kliente atu indentifika planu
no objetivu ne’ebé hakarak (Potter no Perry, 2012).
e. Evaluasaun
Evaluasaun hanesan prosesu ikus husi prosesu enfermajen ho maneira atu
indentifika rejultadu husi implementasaun atinji ona ka sedauk, no mo
tenke iha koñesementu no ablidade hodi respon ba intervensaun enfermajen
(Hidayat, 2013)
18
BIBLIOGRAFIA
http://perpustakaan.poltekers-mallang.ac.id/aset/file/KTI/2444455/0058599/BAB-
2.pdf. (data asesu 11-01-2022).
http://defenisi-buku-anak-baru-prematur.ac.id/aset/file/KTI/jakarta/590505/050/BAB-
2.pdf. (data asesu 11-01-2022).
http://respiratory.unair.ac.id/3909403/buku-prematur-komplit/jakarta/BAB/2/
0300022/9393/word-pdf. (data asesu 12-01-2022).
http://scribd.com/doc/4893843/BAYI/BARU/LAHIR/Jakarta/BAB/203/40347/
sedebar.pdf. (data asesu 12-01-2022)
19
20