Skraceni Komentar Na Knjigu Tevhida

Naslov originala:
Muhtesilrtt šerhi kitahit-tevhid

ｓｫｲＮｴ･ｮｩ komentar knjige tevhidd
Autor kujige Šerhu kitabit-tevhid:
Salih b. Abdilaziz Alu šejh
Sažeo kujigu:
Abdulaziz El-Kahtani
Preveo:
Prof. Suljo ｂ｡ｨｴｩ＠
Lektor:
Asim ｌｪｵ｢ｩｪ｡ｮｫｩ＠
Receuzijn:
Prof. Ibrahim ｈｯ､ｩ＠
ｉｺ､｡ｶＺ＠
Mesd žid Tewhid
1120 Wien, Murlingengassc 61, Austrija
Tel: ++43181 22 346, fax: ++431 81 77 988
e·moil: ummet@u mmet.at
KNJIGA TEVHIDA
ｳｫｲ｡･ｮｩ＠ komentar
Salih b. Abdilaziz Alu Šejh
Sažeo knjigu:
Abdulaziz EI-Kahtani
UVODuKNJIGU OTEVHIDU 1
' Složili su se ucenjaci cevhida da u historiji islama nije napisana

knjiga na ovu cemu kao što je co ova knjiga. Ona predstavlja poziv
ka tevhidu1 jer je šej h1 rahim ehullah, pojasnio dijelove cevhida
ibadeca1 ｵｾｶｨｩ､｡＠ lijepih imena i svojstava uopšteno, veliki širk i
njegove primjere, kao i puteve svakog od njih, zatim ｮ｡ｩ＠ na koji se.
ｵｶ｡＠ cevhid, a naveo je. nešto i o tevh idur-rububijje. Ukratko, Knj iga
o ｪ･､ｮｯｩ＠ je zaista veliko djdo1 pa prema Lome treba da vod iš dosta
ｲ｡ｵｮ＠ o njenom ｵ･ｮｪ＠ nap,lmet, ｩｺｵ｡ｶｮｪ＠ i razmišljanju o njoj1
jer, gdje god bio1 reb i je ova knjiga potrebna.
!Knjiga o revhidu - jed ｮｯＺ＠Ｉｩ＠ｊ･､ｮｯ｡＠ je. d,l ｵｩｮｩ＠ nešto jednim. l<a2e
se: Muslimani prizll<lju Allahovu ｪ･､ｮｯｵＱ＠ ej. kod njih je onaj koji se.
obožava jedan, a on je Allah, subhanehu we reala.
Tevhid koji se traži od nas u A lla hovoj Knjizi sastoji se iz tri d ij ela:
tevhidur-rububijje, tcvhidu l-uluh ijje i tevhidu l-csmai wcs-sifat.
Tevhidur-rububijje ｺｮ｡ｩ＠ vjerovati da je. Allah jedinswen u Svojim
djelima koja s u mnogobrojna, k.1o: stv.uanje1 opskrba, proživljavanje1
ｵｳｭｲｩｶＬ｜ｮｪ･ ..., jer je onaj koji je uis tinu jedinstven u svim tim djelima
samo Allah, subhanehu we ceala.
T evhidul-uluhijje ili ce.vhidul-ilahijje ｺｮ｡ｩ＠ obožavati iz ljubavi i
ｶ･ｬｩ｡ｮｪ｡Ｌ＠ ili, co jeAlla hova jed ｮｯ｡＠ u dj elima Njegovih robova.
ｔｲ･｡＠ vrsta tevhid,l je tevhidu l-esmai wcs-sifat1 a ｺｮ｡ｩ＠ da rob
vjeruje da je Allah jedinstven u svojim imenima i svojstvima i d,, Mu
u come nem,\ niko ravan.
Ove tri vrste cevhida naveo je šejh u ovoj knjiz i, gdje je pojas nio ono
za ｩｭ＠ postoji veli ka potreba ljudi1 a ne. nalaze nešto napisano na ru
temu (cevhidul-ilahijje.). Pojasnio je. njegove. dijelove kao što su:
5
tevekkul losanjanjej, strah, ljubav..., a nakon što je završio s t im1
pojasnio je ono .što je suprotno tome, ej. š i rk.
Širk ｺｮ｡ｩ＠ da pridruZiš nekoga A llahu, subhanehu we reala, u
Njegovom rububijjecu, uluhijjeru ili u Njegovim imenima i
svojstvima. A ono o ･ｭｵ＠ se najviše govori u ovoj knj izi je zabrana
pripisivanja sud ruga Allahu, subhanehu we reala, u ibadecu, kao i
naredba priznavanja Allahove ｪ･､ｮｯ＠ u bi lo kom segmentu.
Pos roje jasni dokaz i koji ｵｰｵｪｵ＠ 11<1 podjelu .širk,\ na veliki i mali š i·rk
ili na veliki, mali i s kriveni.
Veliki š irk iz vodi iz vjere, a ｺｮ｡ｩＺ＠ obožavanje nekoga sa Allahom, ili
ｩｮｪ･･＠ nekog ibadeta nekome mimo Allaha, subhanehu we reala, ili
ｩｺｪ･､ｮ｡｡ｶｮｪ･＠ nekoga u ibadetu sa A llahom.
Mali .širk je onaj za kojeg je Zakonodavac rekao da je ši rk a koji nije
dostigao stepen ｩｺｪ･､ｮ｡ｶ｡＠ koje bi ga ｵｩｮｬｯ＠ veliki m š irkom.
Zbog ove podjele vidimo da se veliki širk dijeli na:
1. Spolj.1šnji1 kao što je co ｳｬｵ｡ｪ＠ kod obožavaoca kipov,,,
k.1burova i mrtvaca;
1. Unutrašnji, k.1o ši rk licemjera ciji ješirk nevidljiv.
Mali š irk nalazimo u nošenju posebnih uzlova, konaca, talismana, u
zaklinjanju s ｮ･ｩｭ＠ mimo Allaha. A skriveni ši rk je u djeli ma koja se
ｩｮ･＠ k.tko bi nas neko vidio levo ako nije u potpunosti zbog nekog
stvorenja) i ｳｬｩｮｯＮ＠
6
KNJIGA OTEVHIDU
Rekao je Allah Uzvišeni:

w J,: ...,...;lk
.1. <J
't . J . •
'. _i, :- ;!;;. ｾ
; J ..r;
ＭｽＮ
Jr
"Džinnove i ljude nisam stvorio ni zbog ･ｧ｡＠ osim da Me obožavaju. •

(Ez-Zarijat, 56.)1
·u...Ｉｾ＠
, .. • ... l ( ' .. , • J l Ｂｾ＠
ｾ［Ｎｾ｜ｬｯｊＧＩ＠ w''J4-' ｾ＠ JS' .;_ ｾ :ur,9>

"Mi smo svakom narodu poslanika poslali: "Allaha obožavajte, a
taguta se klonite!... " (En-Nahl, 36.)1
'(Rekao jeAIL1h Uzvišen i: "Džinnove i ljude nisam stvorio ni zbog

ｾ｡ osim da Me. obožavaju. " ) T o jesc, nisam stvorio ni džinnove ni
ljude ni zbog kakvog cilja osim zbog jednog, a co je da me obožavaju.
U ovom ajetu je poj ašnjenje cevhida z bog toga što su ispravni
prethodnici !selef) ｰｲｯｴｵｭ｡ｩｬ＠ " ...osim da Me obožavaju" sa "osim
da Mi priznaju jedinstvo".
Na ovo ｵｰｪ･＠ i shvac,lnje da s u poslanici posl.1ni upravo zbog
pozivanja u cevhid ibadeta- uluhijje.
Srž ibadeca je: pokornost i poniznost, p.l još k.1da se tome pripoji
ljubav i poslušnost, tad,, bude pr,wo vjersko obožavanje.
lbadet je ､･ｾｮｩｳ｡ｮ＠ kao: povinovanje naredbam.1 i zabranama
ｰｯｲ｡･ｮ＠ ljubavlju, željom i strahom.
Rekao je Šejhul-islam: " l.badet je s veobuhv<lmi naziv za sve što
Allah voli i ｩｭ･＠ je zadovoljan od ｲｩｪ･ｩ＠ i djela, jaV11ih i tajnih.
11
Iz ovoga proizilazi da bilo koja vrsta ibadeta mora biti ｵｲ｡･ｮ＠ samo
radi Allaha, Jedinoga, mimo bi lo koga drugoga.
7
- -- -- - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - - --
ｾｵ･Ｎ［＠ＰｾＬＩＺ＠ﾷｾ＠ｾＡ＠［ｊｾ ;rｾＩＮ［ｊＺＬＧ＠

"Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njega obožavate i da roditeljima
､ｯ｢ｲｩｮｳｴｶ＠ｩｮｴ･ ..." (El-Isra, 23.)2
ｾｾ［｟ＬｳＭ［ｊｾＣ ;.t.':> r>- ｾ jfr iJiiA1 Ji'

"Reci: Ｇｄｯｩｴ･ da vam kažem šta vam Gospodarvaš propisuje: da Mu
ništa ne prldruzujete...'" (EJ-En'am, 151.)3
ｾ
ｾ＠
ｾ＠Ｑｾ
ｾ＠ ,
r ｾ＠
'i) Uh
p •
1 J:Y,r;t
"l Allaha obožavajte i ništa Mu ravnim ne smatrajtel" (En-Nisu, 36.)1
' Ovaj ajet je poJaSnJenje ｺｮ｡･ｪ＠ ibadeta i tevhida1 k-10 i da su

poslanici s laci s ove dvije naredbe: A ll aha obož.lvajte1 a taguta se
klonire1 i ovo je ｺｮ｡･ｪ＠ revhida. U ｲｩｪ･ｩｭ｡＠ "Allaha obožavaj te"
imamo potvrdu tevhida1 a u ｲｩｪ･ｭ｡＠ "a tagura se klonite" negaciju
š irka.
T agu e je imen ica uzet.l od ｲｩｪ･ｩ＠ tugjan ｦｰｲ･ｫｯ｡ｩｶ｡ｮｪ･＠ granic.1)1 i on
je naziv za sve u ･ｭｵ＠ rob pred e granicu, bez obzira da li se to radilo
o ｮ･ｭｵ šco obožaVo\ (mimo Ali.tha), slijedi ili mu se pokorava.
' "Gospodar evoj zapovijeda", ej. ｮ｡ｲ･ｵｪ＠ i savjetuje, "da samo
N jega obožavate", pa ｯｧｲ｡ｮｩｩｴ･＠ svoj ibadet s,1mo prema Njemu i ni
prema kome v iše, tako vam ｮ｡ｲ･ｵｪ＠ i savjetuje vas. U ovome
imamo u potpunosti ｺｮ｡･ｪ＠ｲｩｪ･＠ "[a ilahe illallah" INema boga
osim Allaha), iz cega se vidi da je upuca ajeta na cevhid dosta jasna1
ce da je tevh id izdvajanje ibadeta samo prema Allahu ili, u njemu je
direktan rad po ｲｩｪ･ｭ｡＠ "la ilahe ill aliah".
1 ｚｮ｡･ｪ＠ ajeta je: Red: Dodire da vam kažem šta vam je Gospodar
vaš zabr,mio i ｯｰｲｵｩＺ＠ Zabranio vam je da mu bilo šta pripisujece.
[(.,da oporuka bude vjerska, kao što je ovdje1 a doš[,, je od A llaha,
t<lda ona nosi ｺｮ｡･ｪ＠ naredbe i stroge dužnosti, a uputa ajeta na
uwhid je ista kao i u prošlom ajetu.
8
KNJIGA TEVHIDA
Rekao je Ibn-Mes'ud, radijallahu anhu: "Ko želi da
gleda u oporuku Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem,
na kojoj je njegov ｰ･｡ｴＬ＠ neka ｵｩ＠ｲｩｪ･＠ Uzvišenoga:
ｾＨＩＮ［Ａ＠ｾＩ＠ｾｾｩｪｲ［ＡＣｾ rf- ｾ＠ J!l i:,iw Jit

'Reci: Ｇｄｯｩｴ･＠ da vam kažem šta vam Gospodar vaš propisuje: da Mu
ništa ne pridružujete, l da ､ｯ｢ｲｩｮｳｴｶ＠ prema roditeljima ｩｮｴ･ ... '"
Sve do ｲｩｪ･Ｚ＠
(j.;!.J1 ｩｾｾＩ＠ o;.f.J ＬﾷＭｾＺﾷ＠ｾ＠ J:l'r:' 1U ｾｬｪＩ＠

"l zaista, ovo je pravi put moj, pa se njega držite i druge puteve ne
slijedite,..." (El-En'am, 151-153.)2
Od Mu'aza b. Džebela, r.a., sc prenosi da je re kao:
"Sjedio sam sa Vjerovjes11ikom, salln.llahu alejlli ve
sellem, tla magarcu kada mi ｲ･Ｚ＠ '0, Mu'aze! Da li z11nš
šta je Allahovo pravo kod robova, a šta pravo rolwva
kod Allalln?' Rekao sam: 'Allah i Njegov Poslanik
najbolje znaju.' R ekao je: 'Allahovo pravo kod robova j e
' Ovaj ajet je dosao d,t zabrani sve vrste š irka: veliki, mal i i skrivenj
širi<. kao i napomena da nije dozvoljeno da Mu pripišemo nikoga od
meleka, vjerovjesnika, dobrih robova, kamenja, drva, džinnova, jer svi
oni ul ,tze u ｺｮ｡･ｮｪ＠ｲｩｪ･ｾｩ＠ 1
'ništa".
'Rek.to je lbn-Mes' ud, radijallahu an hu: "Ko želi da g leda u oporuku
Muhammeda, s,tllallahu ,tlejhi ve sellem, ll<l kojoj je njegov pe&tt .. ."
ovo lvtda bi se pretpostavilo da je to ｯｰｲｵｩｯ＠ i stavio ｰ･｡ｴ＠ na tu
oporuku, zatim da je otvorena nakon njegove, sallallahu a lejhi ve
sellem, smrti, ili nakon š to se preselio do Najuzvisenijeg Prijatelja,
našli bi se ovi ajeti koji sad rže deset oporuka. ｾｩ＠ｪ･ｩ＠ lbn-Mes ' uda
ｵｰｪ＠ na uzvišenost ovih ajeta koji su ｺ｡ｰｯ･ｴｩ＠ zabranom širk.11 Što
kazuje da je co ｮ｡ｪｰｲ･Ｌ＠ najbitnije i da mora bici na prvom mjescu.
9
- - - - - - - Salih b. Abdilazit Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - -
da Ga obožavaju i ništa Mu ravnim ne smatraju, a
pravo robova kod Al/alta je da 11e kažnjava onoga ko
Mu ništa ravnim ne smatm.' Upitao sam ga: '0, Allahov
ｐｯｳｬ｡Ｑｩ･Ａ＠ Zar da ue obradujem ljude?' Odgovorio je:
'Ne obavještavaj ih kako se ue bi pouzdali!"'
Hadis bilježe Buharija i Muslim u svojim sahlhima.l
MES' ELE
(pitanja, ｫｬｪｵｮ･＠ｴ｡ｫ･Ｌ＠ｺ｡ｫｬｪｵ｣ｩＬ＠ postavke):
1. Mudrost stvaranja ljudi i džina;
2. lbadet je tev h id jer je spor u njemu;
3. Ko ne ､ｯ･＠ sa tevhidom on ne obožava Allaha i u
tom ｺｮ｡･ｪｵ＠ su ｲｩｪ･ｪＺ＠
ｾＺｙＬｬ＠ \0 ｾＢｾＦＮ＠ｾ J:,'

11
a i vl niste obožavali Onoga koga sam ja obožavao. 11 (ElKafirun,
...
5.);
' Ovo pravo prema Al lahu je obavezno, jer su i Kur'an i sunner, pa i

svi poslanici, došli sa ovom naredbom i njenim pojašnjenjem, kao i da
je ona ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ vadžib (dužnost) robovima. Nakon što je spomenuo
Allahovo pravo, obavijestio nas je i o pravu robova kod Allaha, koje
je Allah Uzvišeni sam sebi stavio u dužnost {na ovome su složni svi
ｵ･ｮｪ｡｣ｩＩＬ＠ jer, On, subhanehu ve teala, zabranjuje Sebi šta želi
shodno Njegovoj mudrosti, kao što i obavezuje Sam Sebe ｩｭ･＠ｨｯ･＠
shodno Njegovoj mudrosti, k.o1o što se to vidi iz hadisi kudsijja
(hadis kojeg Poslanik. sallallahu alejhi ve sellem1 prenosi od Allaha,
a što nije Kur'an): "Zaisu 5,1m }cl Sebi zabranio nasilje."
lO
KNJIGA TEVHIDA
4. Mudrost u slanju poslanika;
5. Poslans tvo je o buhvatilo sva ki narod;
6. Vjera vjerovjesnika je jedna;
7. Veliko pravilo: Ispravno obožavanje Allaha se ne
postiže osim n evjerovanjem u tagu ta. U tom ｺｮ｡･ｮｪｵ＠
su ｲｩｪ･Ｚ＠
ＧＨ
#
.L ｾ＠ divＺｾｊ · ··h.;;
Ａｊ＠｟＠ y
·Lblv; •r"<
' •
•. ｾ • l.
"" : ..r-)f'
} • ..
•Onaj ko ne vjeruje utaguta, a vjeruje uAllaha - drži se za naj ｶｲｵ＠

vezu..." (El-Bekara, 256.);
8. Tagut je sve što se obožava mimo Allaha (ovo u
ｳｬｵ｡ｪｵ da je zadovoljno tim obožavanjem);
9. Uzvišenost tri jasna ajeta iz sure El-En ' am kod selefa,

u kojima ima deset mes' ela, a prva je zabrana širka;
lO.Jasni ajeti iz sure EI-Isra' .U njima ima osamnaest
mes'ela. Allah ih je ｺ｡ｰｯ･＠ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠
ｾｊ＠ .. . . .. , ,_ •
ｾＧｩｊｾ y-i; ＭＮｾ［ＺＱ＠ f-i ｬｩｬｾ｜ｾ J».J Ｇｩｾ＠

•Ne stavljaj uz Allaha nekog drugog boga - da ne bi osudu zaslužio i
bez podrške ostao." {El-Isra', 22.), a završio ih je ｲｩｪ･ｩｭ｡Ｚ＠
ｾｬｪｹ＠ｾＩ［ＬＮｊ＠ｊｩｾｩ＠ )-1 ｾＡ＠ｾ｜＠ｾｊＬ＠

"l ne dodaji Allahu drugog boga da ne bi u Džehennem bio ｢｡･ｮＬ＠
prekoren l od milosti Njegove udaljen." (El-Isra', 39.)
Tenam je skrenuo pažnju na ｶ･ｬｩｮｵ＠ ovih mes'ela ｲｩｪ･ｩｭ｡Ｚ＠
ll
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh -
"To je mudrost koju tl Gospodartvoj objavljuje... " (ElIsra', 39.);
ll.Ajet iz sure EnNisa', koji se naziva ajetom deset
dužnosti, ｺ｡ｰｯ･ｴ＠ je ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠
ｾ
ｾ＠ｾｊ＠
ｾ＠ '§ .r , ·
'i) ..,.,, ＧｊｾＬ＠
"A Allaha obožavajte i ništa Mu ravnim ne smatrajte! 11 (EnN isa, 36.);

12. Napo mena na oporuk u Allah ovo g Pos) aru ka,
sallal lahu alejhi ve sellem, prije smrti;
13.Spoznaja Allahovog prava kod nas;
14.Spoznaja prava robova ako izvrše Njegovo pravo;
15. Ovu mes' elu nije znala ｶ･ｩｮ｡＠ ashaba;
16. Dozvola skrivanja znanja kada se za to ukaže prilika;
17.Pohvala obavještavanja muslimana onim što ga
raduje;
18. Strah od oslonca na širinu Allahove milosti;
19. Onaj ko ne zna nešto kaže: "Allah i Njegov Poslanik
najbolje znaju.'';
20. Dozvola davan ja znanja nekim ljudima mimo drugih;
21. Njegova, sallallahu alejhi ve se !lem, skrušenost zbog
jahanja na magarcu uz prisustvo još jednog ｪ｡ｨ［＠
22. Dozvola dvojici da jašu istu životinju u isto vrijeme;
23. Fadilet (prednost, ｡ｳｴＩ＠ Mu'aza b. Džebela, r.a.;
24. ｖ･ｬｩｮ｡＠ ove mes' ele.
12
1. VRUEDNOSTTEVHIDA l ŠTA SVE BRIŠE OD
GRUEHA l
Ｎｂｩ･＠ sigurni samo oni koji vjeruju l vjerovanje svoje s nasiljem ne

miješaju; oni ･＠ biti na pravomputu." (El-En' am, 82.)2
Od Ubade b. Es-Samita, r.a., se prenosi da je rekao:
' Dakle, njegov uticaj na brisanje grij eha1 pa kol iko god rob bude
potpunijeg tevhida toliko ･＠ biti blizu ulaska u Džennet sa ono dijela
koliko bude uradio. Zbog re ｩｮｪ･｣Ｌ＠ imam, rahimehullah, je naveo i
ajet iz s ure El-En ' am.
• Nasilje u ovom ajetu .se odnosi na š iri<. kao što je doš lo u dva
Sahiha (Buharija i Muslim ) u had isu od lbn·Mes ' uda da je
Vjerovjesni k, sal! allahu alejhi ve sellem, rekao u vezi ovog ajeta kad,,
s u se ashabi zabrinu li z bog njega pa su rekl i: "0,. A llahov Posla ｮｩ･Ａ＠
Pa ko to od nas ne ｩｮ＠ nepravdu prema samom sebi!" On je
odgovorio: "Nije co što vi mislite. Nasilje je širk. Zar niste ｵＯｩ šta je
rekao dobri rqh: Z1isca je širk velil<o nasilje. "' Na osnovu ovog
hadisa1 ajet potpuno odgovara ovom poglavlju: ko bude vjerovao, a uz
to ne bude miješao svoje vjerovanje sa širkom, on ･＠ biti na sigurnom
i pravom putu. Nagrada onome koj i bude vjerovao, ej. ､ｯ･＠ sa
tevhidom1 a ne bude miješao svoje vjerovanje s nasiljem, tj. ne bude
miješao svoj revhid sa .širkom, ｢ｩ･＠ potpuna sig urnost i uputa. Pa
koliko god da rob ､ｯ･＠ s ne.Cim od nasilja koje je širi<. toliko ･＠ od
njega ｯｴｩｩ＠ sigurnosti i upute.
l3
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ -------
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
,Ko ｰｯｳｶｪ･､ｩ＠ da neme boga osim Allaha, Jedinoga,
Koji nema sudmga, i da je Muhammed Njegov rob i
poslanik, te da je Isa Allahov rob i poslanik, Njegova
ｲｩｪ･＠ koju je spustio na M erjem, i duša od Njega, kao ·i
da su Džennet i Vatra istina, Allah ･＠ ga uvesti 11.
Džennet sa onoliko dijela koliko bude uradio.'"
Hadis bilježe Buharija i Muslim. J
Oni ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ bilježe i hadis od 'Itbana, r.a., u kojem se
kaže:
"Zaista je Allah zabranio vatri onoga koji kaže ,la i1ahe.
illalla.h (nema boga osim Allaha)' ･ｬｩ＠ time Allahovo
lice." 2
Od Ebu-Se'ida el-Hudrija, r.a., se prenosi da je

Allahov Poslanik, salJ allahu alejhi ve se!Jem, rekao:
"Rekao je Musa: ,Gospodaru moj! ｐｯ､ｵｩ＠ me ｮ･ｭｵ＠
ｩｭ･＠ bih te spominjao i molio.' Pa mu je rekao: ,Reci, o
' ':Sa onoliko dijela f<o!if<o bude uradio" -lJa ma"-'·u bio i nepotpun u
svojim djelima, a ima pri sebi i grij eha i neposlušnosti, ova nagrada
mu dolazi zbog vri'jednosti cevh ida koj im se okitio.
' Ova ｲｩｪ･Ｌ＠ｲｩｪ･＠ tevhida1 kada je onaj koji ju je izgovorio želio njome
A Uahovo lice i d.o šao s njenim šartovima (uslovima ), Allah mu je
ｵｩｮｩｯ＠ｰｯ｡ｳｴ＠ i dao mu ono što mu je ｯ｢･｡＠ (:zabranio vatri da ga
ｭｵｩＩＬ＠ a to je, bez .sumnje, velika nagrada.
Ali onaj koji ､ｯ･＠ s tevhidom, a ostavi se onoga što mu je suprotno
(š irk), me.cfutim1 ｮ｡･ se pri njemu i nešto grijeha i neposlušnosti, pa
umre na come bez tevbe (pokajanja), on ･＠ biti pod Allahovom
vo[jom1 ako ｨｯ･Ｌ＠ｫ｡ｺｮｩ･＠ ga a zatim zabraniti vatri da ga ｭｵｩ＠
nakon Što odgori svoju kaznu1 a ako ｨｯ･Ｌ＠ｯｰｲｯｳｴｩ･＠ mu i zabran it i
vatri u samom ｰｯ･ｴｫｵＮ＠
14
KNJIGA TEVHIDA
Musa: ,La il alte illallah.' Rekao je: ,Gospoda m moj, svi
robovi govore ovo.' Gospodar mu je odgovorio: ,O
Musa, kada bi sedam nebesa i njihovi stanovnici, mimo
Mene i sedam zemalja bili 11a jed11oj strani vage, a ,la
ilahe illalla.h' na dmgoj, prevagnule bi ｲｩｪ･＠ , la ilahe
illallalr.'"
Bilježe ga lbn-Hibban i El-Hakim, koji je rekao za
njega da je sahih (vjerodostojan).l
Et-Tirmizi bilježi ha dis i kaže za njega da je hasen
(dobar) od Enesa, r.a., da je rekao:
Ｂｵｯ＠ sam Allaltovog Poslanika, sallallalut alejlzi ve
sellem, kako kaže: ,Rekao je Uzvišeni Allah: ,O si11e
Ademov, kada bi Mi došao s grijesima kolika je Zemlja,
pa Me sreo a nisi Mi 11ikoga ravnim smatrao, Ja bi11 ti
došao sa isto toliko oprosta.'"
' Hadis ｵｰｪ･＠ na ｩｮｪ･ｮｩ｣ｵ＠ da k.c1da bi se zamis lilo da grijesi robova

dostignu težinu sedam nebesa i težinu njenih stanovnika od robova i
meleka i težinu Zemlje, la ilahe illallah bi prevagnulo ru težinu
grijeha. Na ovo ｵｰｪ･＠ i had is o kartici Ina kojoj ･＠ biti napisa110 la
il,1he illallah l i hadis od Enesa. Svo ovo veliko dobro i ｰｯ｡ｳｴ＠ zbog
ｲｩｪ･＠ cevhida, kod koga one budu jake u srcu pa bude iskren u njima,
ｵ｢ｩｪ･ｮ＠ i bez sumnje u ono na šta ｵｰｪＬ＠ cvrsto ｶｪ･ｲｵｩ＠ i pun
ljubavi prema njihovom ｺｮ｡･ｪｵＬ＠ｩｭ･＠ se njihov uticaj i svjedost
ｰｯｪ｡ｶｵ＠ u srcu, pa u koga bude rako, onda ･＠ njegov tevhid spaliti
i uništiti grijehe koji se eventualno pojave.
15
- - -- - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - - --
MES'ELE:
l. ｾｩｲｮ｡＠ Allahove dobrote;
2. Mnoštvo nagrade za tevhid kod Allaha;
3. Briše grijehe;
4. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure ElEn' am;
5. Dobro razmisli o pet stvari koje su spomenute u
hadisu Ubade;
6. Ako spojiš ｩｺｭ･ｵ＠ njega i hadisa od ' ltbana i onoga
što je poslije njega, ｲ｡ｺｪｳｮｩ･＠ ti se ｺｮ｡･ｪ＠ｲｩｪ･＠ "la
ilahe illal/ah" i ｵｶｩ､ｪ･＠ grešku onih koji su zavarani;
7. Upozorenje na šart koji je došao u hadisu ' Itbana;
8. ｡ｫ＠ su i vjerovjesnici trebali upozoriti na vrijednost
ｲｩｪ･＠ ,. la i/ahe illallah";
9. Davanje do znanja da su one ispred i teže od svih
stvorenja, iako ih mnogi izgovaraju, ali im se dobra
djela ne ｰｯｶ･｡ｪｵ［＠
10. Dokaz da postoji sedam zemalja kao i sedam nebesa;
ll. One imaju svoje stanovnike;
12.Priznavanje Allahovih sifata (svojstava) suprotno
eš' arijama;
13. Ako shvatiš hadis kojeg prenosi Enes, r.a., ｺｮ｡･＠ da
se u hadisu kojeg prenosi 'Itban, r.a.,: "Zaista je Allah
zabran.io vatri otwga koji kaže: ,La ilalze illallah (Nema
16
KNJIGA TEVHIDA
boga osim Allaha)', ･ｬｩ＠ time A flahotlo lice", traži
ostavljanje širka, a ne samo izgovaranje tih ｲｩｪ･＠ jezikom;
14.Razmisli o spoju izmedu stvarnosti Isa' a, a.s., i
Muhanuneda, s.a.v.s., da su oba Allahovi robovi i
poslanici;
15.Spoznaja posebnosti Tsa' a, a.s., da je nazvan
Allahovom ｲｩｪ･［＠
16.Spoznaja da je on duh dat od Allaha;
17.Spoznaja vrijednosti imana (vjerovanja) u Džennet i
Vatru;
lS. Shvatanje ｲｩｪ･＠ "s onoliko dijela koliko bude uradio";
19.Saznanje da vaga (na Sudnjem danu) ima dva tasa;.
20.Spoznaja spominjanja lica.
17
2. KO UPOTPUNI TEVHID, ｕｉ＠ｅ UDŽENNET
BEZ ｏｂｒａｕｎ＠ 1
Rekao je Uzvišeni Allah:
ｾＯ［ＬＮＡｊＺＭ＠ｾｴｩＧ［ＮＡＬ＠
.Ibrahim je bio ummet (primjer ･ｳｴｩｯｳｴｩＩＬ＠ pokoran Allahu, pravi
vjernik, nije druge smatrao Allahu ravnim." (En-Nani, 120.)2
, , " -
"(o.).r r-
.l ·.< '•' \) . •• ' . ..i.J(:t..
ｴｦＭｾＢＧ＠ｾ cr.. Jy
•...i ont koji druge Gospodaru svome ravnim ne smatraju.• (El-

Mu' minu n, 59.)1
' O vo poglavlje je važnije od samog poJaSnJavanj a vrijednosti

revhida1 jer u vrijednosti tevhida mnogi ｵ･ｳｴｶｪＬ＠ ali odabranici
ovog ummeta1 oni su oni koji su upotpunili tevhid1 pa je upotpunjenje
revhid,, glavna ｴＮｬｫ｡＠ ovog poglavlj a.
• Ovaj ajet je dokaz da je Ibrahim upotpunio tevhid, a to vidimo iz
osobi"" kojim ga je Allah op isao: prva1 da je bio ummet1 tj. imam
Ｈｶｯ｡Ｉ＠ koj i se okitio svim ｭｯｧｵｩｭ＠ osobinama lj udske savršenosti i
osobinama dobra,,, to ｺｮ｡ｩ＠ da nije n ista umanjio od osobina dobra1 i
to je ｺｮ｡･ｪ＠ potpunosti tevhida; druga1 pokoran Allahu1 u ovome
vidimo obaveznosr pokornosri i svi h dijelova revhida.
U ｲｩｪ･ｭ｡＠ "pravi vjernik" imamo negaciju puta mušrik.l
!mnogobožaca) i naginj anj a ka nj emu1 a taj put obuhvata .širk1
novotariju i griješenje. Ove eri stvari (širly novotarija i griješenje bez
pokajanja i traženja oprosta) su ujedno i moral rnušrika.
Šejb1 rahimehull ah1 je shvatio ova ｺｮ｡･ｮｪ｡＠ iz ajeta1 pa su ga uputila
da je ajet došao u vezi upotpunjavanja revhida.
19
- - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - -- --
Od Husajna b. Abdurrahmana se prenosi da je rekao:
"Bio sam kod Sa' da b. Džubejra kada je rekao: ,Ko je od vas
vidio ｳｩｮｯ＠ zvijezdu padalicu?' Ja sam rekao: ,Ja', a zatim
sam dodao: ,Nisam bio u namazu, nego me nešto ujelo.' On
me upitao: ,Pa šta si uradio?' Ｌｕｩｯ＠ sam rukju', odgovorio
sam. Potom me upita: ,A šta te navelo na to?' Odgovorio
sam: ,Hadis kojeg nam je prenio ｅＭｾ｡Ｇ｢ｩｪＧＮ＠ Upitao me je: ,A
o ･ｭｵ＠ vas je obavijestio?' Rekao sam: ,Prenio nam je hadis
od Burejde b. El-Husajba da je rekao: ,Rukja se ne ｩｮ＠ osim
od uroka ili otrova.' On ｲ･Ｚ＠ ,Dobro je uradio onaj koji se
zadržao na onome što je ｵｯＬ＠ ali, nas je obavijestio Ibn-
Abbas, r.a., da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao:
,Poknzatti su mi narodi, pa sam vidio vjerovjesnika,
sallalla1m alejhi ve se/lem, i sa fljitn grupu sljedbenika,
zatim vjerovjesnika, snllallalm alejhi ve sellern, i sa
fljim jednog ili riva ｯｶｪ･ｫ｡Ｌ＠ zatim vjerovjesnika,
' U ovom aje.tu je neg,,c ija š iriUl i u ovom izrazu imamo negaciju za
sve vrste i dijelove š irka !n.uavno u arar,skoj verziji/, i kao d.t je
rekao: ne ｩｮ･＠ ni veliki, n i m,tli1 n i s kriveni ši rk, pa onaj ko ne ｩｮ＠ ši rk
on je muvehhid !jcdnobožac). T,tko s mo dobili jedno pravilo koje
g lasi: Onaj koji ne ｩｮｩ＠ nikakav vid š irl(<11 on ga nije ostavio osim
zbog svog tevh ida.
Rekli su is lamski ｵ･ｮｪ｡｣ｩＺ＠ Došao je na ｰｯ･ｴｫｵ＠ｲ･ｮｩ｣＠ sa
"Gospodaru svome" jer rububijjel {gospodarstvo/ zahtijeva
postojanje ropstva1 i to je osobina onih koji su upotpunili tevhid1 jer,
iz nepostOjanja širka proizilazi obavezno udaljavanje od širka u
svojim prohcje.vima1 zbog ｩｮｪ･｣＠ da, kada osoba ｰｯｮ･＠ slijediti
svoju strast, tada dode. sa novotarijom ili ｮ･ｰｯｳｬｵＱ＠ pa je
negacija š irka postala negacijom za sve njegove vrste, novotarije i
griješenja1 a tO je, ustvari, upotpunjavanje te.vhida prema Allahu,
subhanehu vc: te' ala.
20
KNJIGA TEVHIDA
sallallahu alejhi ve sellem, a da sa njim nema niko.
Nakon toga sam. ugledao ogromnu skupinu ljudi te
pomislih da je to moj ummet. Bi mi ｲ･ｮｯＺ＠ ,Ovo je
Musa i njegov 11arod.' Pogledao sam i ugledao ogrommt
skupimt ljudi i bi mi ｲ･･ｮｯＺ＠ ,Ovo je tvoj ttmmet i ｭ･ｵ＠
ujima sedamdeset hiljada onih koji ･＠ｵｩ＠ u Džennet bez
polaganja ｲ｡ｵｮ＠ i bez kazne.' Zatim je ustao i otišao 11
svoju ｫｵ＠ a 11arod ｰｯ･＠ raspravljati o ovoj skupi11i pa
neki rekoše: ,Možda su to oni koji Sl/ se dntžili sa
Allahovim Poslanikom, sallallah11 alejlzi ve sellem.'
Drugi rekoše: ,Možda su -to oni koji su se rodili 11 islamu
pa nisu Allalnt ništa t·avuim smatrali'... Spomenuše i
mnoga dntga mišljenja. Potom ｩｺ｡･＠ Allahov Poslanik,
sal/allahu alejl1i ve sellem, ｭ･ｵ＠ njili i obavijestiše ga o
tome a on im ｲ･Ｚ＠ ,To su 011i koji ne traže da im se ｵｩ＠
rttkja, 11iti se ｬｩｪ･＠ prženjem nekog dijela tijela, niti se
povode za gatkama vezanim za let ptica, i koji se na
Gospodara svoga oslimjaju.' Tada 11stade Ukkaše b.
Mil!satt i ｲ･Ｚ＠ ,Zamoli A Ilaha da me ｵｩｮ＠ od njilt!' On
ｲ･Ｚ＠ ,Ti si od ujift.' Zatim ustade twki drugi ｯｶｪ･ｫ＠ i ｲ･Ｚ＠
,Zamoli Allaha da me ｵｩ＠ od 11jih!' A on odgovori:
,Ukkaše te pretekao u tome. "'l
' Ono što nam je bitno za ovo poglavlje iz ovog ha disa jesu ｲｩｪ･ｩ＠
Poslanika1 sallallahu alejhi ve sellem: ''Po.'fled,w sam i ugledao
osromnu skupinu ljudi i hi mi ｲ･ｮｯＺ＠ 'Ovo je evoj ummet: i ｭ･ｵ＠
nJinla sedamdeset hiljada onih koji ･＠ｵｩ＠ u Džennet bez poldg,mja
ｲＮＱｵｮ､＠ i bez k.1zne. 'Zatim je ustdo i ot:i.šao u svoju ｫｵ a n.uod ｰｯ･＠
tdspmvi}iui o ovoj sl<upini pa neki rel<ole: /VIož dd su co oni koji su se
druzl'li sa Allahovim Poslan ikom/ s,J/ial/dhu ,1lejhi ve se/lem.' Drugi
rekoše: l\-1ožda su co oni !<oji su se rodili u islamu pa nisu Al!dlw
niŠtd rdvnim sm.trtdlt.. Spomenuše i mnoge! drt'Sd miš/jenj,l. Pocom
izude Allahov Posldm/y sal/,11/ahu alejhi ve ｳ｣ｩｬ･ｾ＠ｭ･ｵ＠ njih i
21
Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - - - - -
MES'ELE:
1. Spoznaja ljudskih stepena u tevhidu;

2. Šta ｺｮ｡ｩ＠ njegovo upotpunja vanje;
3. Allahova pohvala, subh anehu, Ibrahima jer nije bio
od m uš rika;
obavijestiše ga o come ,1 on im ｲ･Ｚ＠ 'To su oni koji ne erde da im se

ｵｩ＠ ruk.ja/ nici se lijeee prženjem nek.og dijela cijela/ nici se povode Za
!JdtkAma vez.mim za lee pcic,"l./ i koji se na Cospodilra ｳｶｾ｡＠
os/,mjaju."' lz ovih osobina se ne razumije da oni koji upotpune svoj
cevhid ne poduz imaju sebebe !uzroke), kao ·Što su co neki shvatili pa
misle da je od potpunosti d,, se nikada ne poduzima nikakav uzrok, ili
da se nikada ne treba ｬｩｪ･ｴＮ＠ To mišljenje je neispravno, jer je
Vjerovjesniku1 .sallaHa hu alej hi ve sellem1 ｵ･ｮ｡＠ rukja i ｬｩｪ･ｩｯ＠ se.
｡ｫ＠ je i nared io da se ｬｩｪ･ｩｭｯＮ＠ Jednom ashabu je naredio da se sp rž i
(to je jedan stari arapski ｮ｡ｩ＠ｬｩｪ･･ｮｪ｡Ｌ＠ tako da sc bolesnik sprži na
nekom dijelu cijela kako bi otišao ｶ･ｩ＠ bol ) i ｳｬｩｮｯＬ＠ iz ･ｧ｡ se vidi da
oni ne poduz imaju nik.1da nikakve uzroke, ili da ne podu zimaju
uz roke ozdravljenja, nego s u ove tri stva ri posebno s pomenute zbog
mnogih ｳｬｵ｡ｪ･ｶ＠ u kojima se srca vežu i ｯｫｲ･ｵ＠ ka onome ko ｩｮ＠
rukju1 ili ka samom ｬｩｪ･ｮｵ＠ prženjem, ili onome koji se bavi tim
poslom, ili ka samom gac,lnju ｧｬ･､｡ｪｵｩ＠ u s mij er pcicijeg leca, jer je u
tome manjk.wost te.vekkula /oslonca na Allaha), dok je ｬｩｪ･ｮ･＠
s,lmO po sebi propisana stvar u našem šeriam1 s tim što je nekada
vadžib (stroga dužnost), nekada je pohvaljeno, a nekada je samo
dozvoljeno. Al lahov Poslanil<,t sall allahu alejhi ve sel lem1 je rek.1 o:
"Lijecice se, o A /tahovi robov? ali se nemojte ｬｩｪ･ｴ＠ onim S'co je
h,u,1m /zilbrilnjeno/."
22
KNJIGA TEVHIDA - - -- -
4. Njegova pohvala dobrih robova (evlija) zbog njihove
ｩｳｴｯ･＠ od širka;
5. Ostavljanje rukje i prženja je od potpunosti tevhida;
6. Ono što obuhvata sve te stvari je tevekkul;
7. Dubina znanja ashaba zbog toga što su spoznali da
oni koji su to posti.gli nisu došli do tog stepena osim
radom;
8. Njihova briga za sticanjem do bra;
9. Prednost ovog ummeta u broju i osobinama;
10. Vrijednost Musaovil1 drugova;
11. Pokazivanje naroda pred njim, sallallahu alejhi ve
sellem;
12.Svaki narod ･＠ biti proživljen sa svojim
vjerovjesnikom;
13. Manjina onih koji su se odazvali vjerovjesnicima;
J4.0naj kome se niko nije odazvao ･＠､ｯｩ＠ sam;
15. Plod ovog znanja, a to je nezavaravanje mnoštvom,
kao i neskromnost u manjini;
16. Dozvola ｵ･ｮｪ｡＠ rukje od uroka i otrova;
17. Dubina znanja selefa u ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ "Dobro je uradio Oltaj
koji se zadržao na onome što je ｵｯＬ＠ ali tako i tako... " Iz
toga se vidi da prvi hadis nije u suprotnosti sa
drugim;
18. Udaljenost selefa od hvaljena ｯｶｪ･ｫ｡＠ onim što nije
pri njemu;
23
- - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu Sejh - - - - --
ＱＹＮｒｩｪ･ｩＺ＠
"Ti si od njih" su jedan od znakova
vjerovjesništva;
20. ｐｯ｡ｳｴ＠ Ukkaše;
21. Izlaganje prijedloga;
22. Ljepota njegovog morala, saliallahu alejhi ve sellem.
24
3. STRAH OD ŠIRKA 1
ｾ＠ﾷｾ＠ｾｾｾ＠ｾＩｾ＠ｾｊｾＺＡｬ＠､ｾ lllt ｾ＠

.Allah, uistinu, ｮ･＠ oprostiti da Mu se širk ｩｮＬ ...• (En-Nisa, 48.)2
Rekao je Ibrahim, alejhissalatu vesselam:
' U upotpunjavanje cevhida kod njegovi h nos ioca ulazi i srr.1h od

širka1 pa onaj koji s e boji .Sirka ｢ｪ･｡＠ od njega ｳｰｯｺｮＮｷ｡ｪｵｩ＠ njegovo
ｺｮ｡･ｮｪ･＠ i vrsre, kako ne bi pao u njega.
' "Allah, uis tinu, ｮ･ oprostiti da Mu se Ši rk ｩｮＬ＠ a oprosti ･ ono š to
je manje od toga kome On ｨｯ･ＮＢ＠ Neki ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ su rekli: "Ovo
ｵｰｪ･＠ d,, širk koji je spomenut u ovom ajetu obuhvat.\ .sve njegove
vrste: veliki1 m,1li i .skriveni, pa n i jednu vrstu ši rka Allah ｮ･＠
oprosti ti osim ako se osoba ne pokaje, a sve to z bog ｶ･ｬｩｩｮ･＠ grij eha u
njemu, jer, Allah je raj koji srv<Ua1 opskrbljuje, daje i ｩｮ＠ razna dobra
prema robovima, pa k.1ko da .se .srce okrene od Njega ka nekom
drugom? Ovo je miš lj enje Šejhul-is lama lbn-Tejm ijje, lbn -K.1jjima1
Imama Muhammeda b. Abdui-Vehhaba i ｶ･ｩｮ･＠ｵ･ｮｪ｡ｫ＠ da ' veta
(poziva u islam/.
Pa, ako se bilo koja vr.st,l š irka: rija' l radenje djel,, radi nekoga
drugog mimo A llaha), zaklinjanje ｮ･ｩｭ＠ mimo A lla hom, nošenje
hamajlija, ｯ｢ｲｵｶ｡＠ i ｫｯｮｩ｡Ｌ＠ pripisivanje blagodati nekome mimo
Allahu, ne opraštaju, onda nas ta ｩｮｪ･｣｡＠ tjera na ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ serah od
njega, bez obzira da li bio mali ili veliki. A a ko se ｶ･＠ｮ｡･ š irk u vrsti
lj udskih .srca, onda rob mor,\ tražiti spoznaju njegovih vrst,,,
svojstava i pojedinosti, kako ne bi upao u njega.
25
Salih b. Abdilaiii Alu Šejh - - - - - --
ｾｲｩｚＮＬ＠ｾ "' ｾｾﾷＺＬＧ＠

.l ｳ｡ｵｶｪ＠ l mene l moje sinove da obožavamo kipove." (fbrahim, 35.)1
U hadisu je došlo:
"Najvi§e ･ｧ｡＠ se bojim za vas je mali §irk. " Pa je upitan
o nje1n11, na §ta je rekao: "Rija'."2
Od l bnMes'uda, radijallahu anhu, se prenosi da je
rekao:
' Zatim je šejh naveo ｲｩｪ･＠ Allaha Uzvišenoga kada je Ibrahim
ｲ･ｫＮｾｯＺＢ＠ l ｳ｡ｵｶｪ＠ i mene i moje s inove da obožavamo kipove." l ovo je
stanje onih koji su potpuni i potpunog revhida, ne mogu se smiriti,
nego strahuju od ｩｲｫＮｾ＠ i njegovih puteva. Kipovi su sve što je
n.tpravljeno u nekom liku i što se obožav.1 mimo Allaha, bez obzi ra
da li to bilo u liku nekog ｯｶｪ･ｫ｡Ｌ＠ il i kao tijelo ili g lava neke
životinje ... , ili u obli ku Sunc.1 ili M jeseca. Idoli s u sve što se obožava
mimo A lla ha, bez obzira da li to bi lo u obliku ｮ･ｧ｡Ｌ＠ gdje ulaze i
kipovi, ili bez bi lo kakvog oblika, kao kaburovi.
' Zbog ･ｧ｡＠ se Vjerovjesnik, sallallahu a(ej hi vesel lem, bojao rija' a.
l ne samo da se bojao njega, nego je to najviše ･ｧ｡＠ se boj,to za s voj
ummet? P.t, upravo zbog njegovih posljedica, a co su da se on ne
oprašta i što ljudi ponekad zaborave na njega, ce je zbog toga i
strahovao, sallallahu alejhi ve sellem, za njih.
Rija ' se dijeli na dvije vrste:
r. Rija ' kod munafika1 i co je rija ' u korijenu vjere. T o jest,
precv.uaju se da su primili islam, a u stvarnosti, oni kriju u
sebi kufr (nevjerstvo), kao šco ie rek.to U zvišeni: "Pretvaraju
se pred ljudima i ne spomunji AllalM os im vrlo ma lo."
1. Rija ' kod miJsl imana mevehhida, kao d,t uljepšava svoj
namaz k.tko bi ga neko pohvalio, ili kako bi bio viden, i ovo je
m.tli š irk.
26
KN JI GA TEVHI DA
"Rekao je Allahov Posla11ik, sallallalm alejlri ve sellem:
,Ko umre, a molio je pored Allaha 11ekoga drugoga, ｵｩ＠･＠
wvatru. '"
Bilježi ga Buhar ija.'
Muslim bilježi hadis od Džabira, radijallahu anhu, da
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ko sretne Allalza. a 11ije Mu ništa pripisivao ｵｩ＠･＠ u
Dže11net, a ko Ga sretne a bnde Mu uešto pripisivao
(širk ｩｴｩｯＩ＠ｵｩ＠･＠ u Vatru. " 2
' Moliti nekoga mimo Allaha je veliki š iri<. jer je dova ibader, i ne
s,\mo ibadet1 nego i ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ ib,,d et. U vjerodoscojnom had isu je doš lo:
"Dova je ibadec. "Pa, ko umre, a bud e odvajao ovaj ibadet1 ili neki
njegov dio nekome mimo Allah,,, on je Z<l.Siuži o varru.
ｒｩｪ･ｩＺ＠Ｂｕｩ＠･＠ a vatru'; kao i os ta li n evjem ici1 ｶｪ･ｮｯ＠｢ｯｲ｡ｶ･ｩ＠ u njoj,
jer, ako se veliki ši rk dogodi nekom mus limanu1 on mu uništava djela,
kao .što je co rekao U zvišeni s vome vjerovjesniku: "l objavljeno je tebi
i onima prije tebe da ukoliko budeš š irk ｩｮｩｯＬ＠ evoje djelo ･＠ propasti i
ti ･＠ biti od gubitnika." ｒｩｪ･＠Ｂｰｯｲ･､ａＯｬ｡ｵｾ＠ kod mufessira ｻｷｭ｡＠
l<ur' eliM l i onih koji s e bave ｵｴｶｲｩｶ｡ｮｪ･ｭ＠ mes ' ela obuhvataju one
koji mo le Allaha i n ekoga drugoga pored Njega, ka o i one koji se
mole samo nekome drugome mimo Allaha, i koji se ｯｫｲ･ｵ＠ njima
ｺ｡ｰｯｳｴＬｷｬｪ｡ｪｵｩ＠ A llaha u potpunosti.
• Muslim bilježi ha dis od D žabi ra, rad ija llah u an hu, da je Alla hov
Poslanik. .sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko srecne Alla/u/ ,, nije
M a ni.št,J pripisivao" (ne bude ｩｮｯ＠ nikaka v vid širka/ nici se bude
okretao ka nekome od meleka/ vjerovjesnika/ dobrih ljudi_,
､ｮｩｮｯｶＮｾ［ ...ＯＢｵｩ＠･＠ u Diennec"(AIIah U zvišeni mu je ｯ｢･｡＠ ulazak
u Džennet Njegovom ｭｩｬｯｵ＠ i dobrotom) 'a ko Ga Ｎｾｲ･ｮＯ＠･ , 1 bude
Mu nešto pripisivao (širk Ciniot ｵｩ＠･＠ u Viltru." Ova ｲ･ｮｩ｣｡＠
obuhvata veliki, maJi i skriveni ši rk.
27
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - -- -
MES'ELE:
l. Strah od širka;
2. Rija' je od širka;
3. On je od malog širka;
4. On je najviše ･ｧ｡ se treba plašiti za dobre robove;
5. Blizina Dženneta i Vatre;
6. Spoj ｩｺｭ･ｵ＠ njihove blizine u jednom hadisu;
7. Ko Ga sretne a ruje Mu ništa pripisivao ｵｩ＠Ｇ･＠ u
Džennet, a ko Ga sretne a bude Mu nešto pripisivao
ｵｩ＠･＠ u Vatru, pa makar bio od najpobožnijih ljudi;
8. VeUka mes'ela: molba Halila (naziv za lbrahima,

alejhissalatu vesselam, a ｺｮ｡ｩＺ＠ prisni prijatelj) za sebe
i svoje sinove da budu ｳ｡ｵｶｮｩ＠ od obožavanja
kipova;
9. Uzimanje u obzir ｶ･ｩｮ･＠ kada je rekao:
Da li ･＠ ovaj ulazak u vatru biti u ｢･ｳｫｯｮＮｴ＠ ili ･＠ biti samo na

odredeno vrijeme?
Odgovor ie da ･＠ bici na osnovu ｩｲｬｶｾ＠ koji je ｵｩｮｪ･Ｎ＠ Pa ako bude
veliki širk i umre 11<1 njemu, ｵｩ＠･＠ u vatru i ostaci u njoj vjecno1
｢･ｳｫｯｮ｡Ｌ＠ bez ｩｺＨＬｾｳｫ｡＠ iz nj e. A ako bude mimo njega1 tj. ma li ili
s kriveni, tada ･＠ njegov ｰｯｩｮｩ＠ｬ｟｡｣Ｍ uz zn,mje bici od on ih koji ･＠ｵｩ＠
u vatru (ako mu A llah ne oprosti) i proboraviti u njoj koliko to Allah
želi1 a zatim ･＠ｩｺＬ｜ｩ＠ iz nje1 jer je bio od pripadnika tevhida.
28
KNJIGA TEVHIDA - - - - -
" Oni su, Gospodaru moj, mnoge ljude na stranputi'u naveli."
10. U njemu je pojašnjenje ｲｩｪ･＠ ,,ln ilnhe illa/lah", kao što

je spomenuo Buha rija;
11. ｐｯ｡ｳｴ＠ onoga ko se ｳ｡ｵｶ＠ od širka.
29
4. POZIV U ｓｖｊｅｄｏｎ DA NEMA BOGA
OSIM ALLAHA 1

ｾ wrｾＺＬ＠ｾ＠ｾＺＬ <i?' .;:, ｾ＠ｾ Js. ｾＬ＠ J! ;:,r•/:-.ｾＺｬａ＠ Jit
ｾｦＯＧｪＬ＠
.Reci: ,OVo je put moj, ja pozivam kAllahu, ｉｭ｡ｪｵｩ＠ jasne dokaze,...•
Ousuf, 108.)2
' Naveo je šejh ovo poglavlje kako bi dokazao da je od potpunosti

straha od š irka i od potpunosti revhida: da osoba poziva ka tevhidu, i
ovo je stvarnost ｳｶｪ･､ｯｮｪＬ＠ da nema boga osim A ll,,h,,, jer je
njegovo ｺｮ｡･ｮｪＺ＠ｵ｢ｪ･ｮ＠ u njega, njegovo izgovaranje i
ob,wještavanje drugih o onome što ono sadrži.
Poziv u tevhid je poziv u detalje tevhida i njegove pojed inosti, kao i
zabrana š irka i njegovih dijelova, i ovo je od n.1jbitnijih stvari, i to je
ono što je Imam o njemu podrobno izložio u ovoj knjizi.
' "Reci: "Ovo je put moj, ja pozivam k Allahu...", a ne nekome
drugome, i u ovom a jecu imamo ｳｬｪ･､＠ pouke:
1. Da'va (poziv) ka tevhidu1
1. Upozorenje na iskrenost.
Ovo zbog toga što mnogi koji iako pozivaju ka istini, u stvarnosti
pozivaju sebi.
Ｂｉｭ｡ｪｵｩ＠ jasne dokaze", ｺｮ｡ｩ＠ da je pozivao po ilmu (znanj u),
ubjedenju i s poznaj i, a nije pozivao Allahu po džehlu /neznanju).
"Ja1 i svaki onaj koji me slijedi, i neka je hvaljen Allah, ja Njemu
nikoga ne smatram ravnim", tj. ja pozivam Allah u na Jasmm
31
- - - -- - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ -------
Prenosi se od Tbn Abbasa, radijallahu anhuma, da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Muazu,
radijallahu anhu, kada ga je poslao u Jemen:
Ｂｄｯｩ＠･＠ narodu koji su od sljedbenika Knjige, pa neka
bude prvo 11 šta ･＠ ih pozivati ｳｶｪ･､ｯ･ｴｪ＠ da nema
boga osim Allaha - a u drugoj predaji: 11 ••• da priznaju
Allahov11 ｪ･､ｮｯｴ＠ (tevlzid) -pa ako te poslušaju 11 tome,
ｰｯ､ｵｩ＠ ill da ilt je Allall obavezao sa pet trama za tokom
svakog datta i ｮｯｩＬ＠ pa ako te i u tome poslušaju, ｰｯ､ｵｩ＠
ill da im je Allalt 11a1·edio da udjeljuju sadaku koja se
uzima od 11jilwvill bogataša i udjeljuje njihovim
siromasima, pa ako te i u tome ｰｯｳｬｵｾ｡ｪＬ＠ onda se ne
približavaj njihovim ttajboljim imecima, i boj se
maz lmnove (onaj kome je nepravda ｵｩｮｪ･｡Ｉ＠ dove, jer,
ｩｺｭ･ｵ nje i Allah.a nema zastora!"
Bilježe ga Buharija i Muslim. l
Oni ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ bilježe predaju od SehJ b. Sa'da,
radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao na dan Haj bera:
"Sutra ｵ＠ｵｲｩｴ＠ zastavu ｯｶｪ･ｫｵ＠ koji v oli Allaha i
Njegovog Poslanika i kojeg v ole Allah i Njegov
dokazima,,, ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ i oni koj i me s lijede od onvh koji s u se odazvali

mome pozivu, i oni pozivaju A lla hu ｩｭ｡ｪｵｩ＠ jasne dokaze.
Ovo je, ｺｮ｡ｩＬ＠ vrlina sljedbenika vjerovjesnika. Nisu se bojali samo
.Sirka i na come ostali, i nisu samo spoznali cevhid i rad ili po njemu i
na tome ostali, nego su i pozivali ka rome1 što je neizbježno.
' Dokaz za ovo poglavlje iz bad isa je u nared bi Poslanika, sallallahu
alej hi ve sellem, Muazu1 radijallahu anhu1 da bude prvo u šta bude
pozivao: priznavanje Ｈｳｶｪ･､ｯｮｪ＠ da nema boga osim Allaha, što je
druga predaja (koju bilježi Buharija u pogla vl j u o tevhidu u svome
Sahihu l "da priznaju Allahovu jedｮｯｵ＠ (cevh id)" još više pojasnila.
32
KNJIGA TEVHIDA
Poslanik. Na njegovim ntkama ･＠ Allah dati pobjedu."
Pa su ljudi proveli tu ｮｯ＠ uskomešani i ｲ｡ｺｭｩｬｪｵ＠ o
tome koji ･＠ je dobiti. Kada su osvamtli, otišli su do
Allalzovog Poslanika, sallalll111 alejl!i ve sellem, i svaki
je želio da se njemu ｵｲｩＮ＠ Tada je on rekao: "Gdje je
Alija b. Ebu-Talib?" Odgovoriše mu: " Ima problema s
ｯｩｭ｡ＮＢ＠ Poslaše po ttjega i dovedoše ga. Poslanik
pljumu u njegove ｯｩ＠ i uputi dovu za njega. On ozdravi
kao da mu ništa nije ni bilo. Dade mu zastavu i ｲ･Ｚ＠
Ｂｉｺ｡ｩ＠ smireno dok tte stigueš do njihove teritorije,
zatim ilt pozovi u islam i obavijesti ill o onome što su
obavezni izvršiti od Allahovog, teala, prava, jer, tako
mi A l/aha, da Alla1t uputi jednog ｯｶｪ･ｫ｡＠ tvojim
posredstvom bolje ti je od krda crvenih deva."t
' Dokaz: je u ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ ''z,uim ih pozovi u islam/ jer je poziv u islam,

poziv u tevhid, zbog roga š to je ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ rukn (stub) islama, samo
ｳｶｪ･､ｯ･ｮｪ＠ da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov
poslanik. Zatim je dodao i to da ih pozove u izvršenje A llahovog
prava kod njih, ej. u islamu sa srrane cevhida i izvršavanja dužnosci1
kao i udaljavanja od harama, P<l je obaveza u poziv,lnju u islam da
bude poziv u njegov g lavni stub, koji je tevhid i pojašnjavanje
ｺｮ｡･ｪ＠ šehadeta (ešhedu en la ilahe illallah, ve ešhedu enne
Muhammeden abduhu ve resuluhu), a Z<ltim pojašnjavanje harama
(zabrana) i vadžiba (dužnosti), jer je stub s vih stubova na prvom
mjesru1 pa je zbog toga i prvi vadžib.
33
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - - - - -
MES ' ELE:
1. Poziv ka Allahu je put Allahovog Poslanika,

sallaUahu alejhl ve sellem;
2. Upozorenje na iskrenost, jer mnogi ljudi ako pozivaju
ka istini, ipak pozivaju sebi;
3. Jasni do.k azi su od obaveznih stvari;
4. Od stvari koje ｵｰｪ＠ na ljepotu tevhida jeste i to da
je on priznavanje Allahovog savršenstva bez psovanja ili
ｶｲｩｪ･｡ｮ［＠
5. Od ｲｵｮｯ･＠ širka jeste i to da je u njemu ｶｲｩｪ･｡ｮ＠

Allaha;
6. Ova ｴ｡ｫ je od najvažnijih, a predstavlja udaljavanje
m llslimana od mušrika kako ne bi postao jednim od njih,
iako ne ｩｮ＠ širk;
7. Tevhid je prvi vadžib;
.
8. S njim se ｰｯｩｮｪ･＠ prvo, pa ｡ｫ i prije namaza;
9. ｚｮ｡･ｪ＠ｲｩｪ･＠ "dn priznaju Alla/tovu ｪ･､ｴｯｵＢ＠ je
ｺｮ｡･ｪ＠ｳｶｪ･､ｯｮｪ｡＠ da nema boga osim Allal1a;
10. Osoba bude ponekad od sljedbenika Knjige a da ne
zna za njega, ili zna, ali ne radi po njemu;
11. Upozorenje da se ｰｯ､ｵ｡ｶｮｪ･＠ vrši postcpeno;
12. Uvijek se ｰｯｩｮｪ･＠ s onim što je najvažnije a zatim
onim što je na manjem stepenu važnosti;
34
KNJIGA TEVHIDA
13. Gdje se udjeljuje zekat;
14. ｕ･ｮｪ｡ｫ＠ otklanja ｮ･ｪ｡ｳｯｵ＠ (šubha) od ｵ･ｮｩｫ｡［＠
15. Zabrana uzimanja najboljeg imetka u zekatu;

16. ｵｶ｡ｮｪ･ od dove mazluma;
17. Obavijest da je ništa ne ｳｰｲｪ･｡ｶ［＠
18. Od dokaza tevhida je i ono što se desilo
najodabranijem poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i
najboljim vjernicima od ｰｯｴ･ｫ｡Ｌ＠ gladi i bolesti;
19. ｒｩｪ･Ｚ＠Ｂｕｲｵｩ＠ zastavu...", jesu jedan od znakova
\ierovjesništva;
20. Njegovo, sallallahu alejhi ve sellem, pljuckanje u ｯｩ＠
je, takoder, od znakova vjerovjesništva;
21. ｐｯ｡ｳｴ＠ Alije, radija !lahu anhu;
22. Dobrota ashaba u njihovom razmišljanju te ｮｯｩ＠ 1
ｺ｡ｵ･ｴｯｵ＠ o radosti osvajanja;
23. Iman (vjerovanje) u kader, jer je dobio (zastavu) onaj

ko se nije ｮ｡ｾ･｣｡ｯＬ＠ a ｵｳｫｲ｡･ｮ je onaj koji ju je želio;
24. Moralnost u ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠Ｂｉｺ｡ｩ＠ smireno";
25. Poziv u islam prije ratovanja;
26. Propisan je onima koji su bili pozivmli u njega
protiv kojih je ｶｯ･ｮ＠ rat;
27. Pozivanje s ｭｵ､ｲｯＬ＠ koje nalazimo u ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠
"Obavijesti ih o onome što su obavezni izvršiti";
28. Spoznaja Allahovog prava u islamu;
35
- - - -- - Salih b. Abdilariz Alu Šejh - -- - --
29. Nagrada za onoga ｩｪｭ＠ posredstvom bude ｵｰ･ｮ＠
jedan ｯｶｪ･ｫ［＠
30. Zakletva pri fetvi.
36
5. ｔｕｍａｅｎｊｖｈｉｄ l ｓｖｊｅｄｏｎａ DA
NEMA BOGA OSIM ALLAHA 1
Ｇｓｶｪ･､ｯｩｴ＠ obuhva ta više stvari:

1. ｕ｢ｪ･ｮ＠ u ono što ･＠ izgovoriti i Što je prizna o, a ｵ｢ｪ･ｮ＠
se ne naziva ubj edenjem osim ako bude uz znanje i
pouzdanosti
L Izgovarati gaj
J. Obavje5tavanje i oglašavanje o nJemu, pa sa izsovara
jezikom jer mu je to vadžib, a isto tako, ne naziva se
svjedokom dok ne obavijesti nekoga o onome što je uvidio
!dospio do ｮ･ｧ｡＠ putem znanja i ｵ｢ｪ･ｮ｡ＩＮ＠
N,, osnovu ovosa, ｲｩｪ･＠ EŠHEDU ｺｮ｡ｩＺ＠ｵ｢ｩｪ･ｮ＠ sam, izgovaram,
obavještavam i oglašavam1 te mora da se sve troje nadu na jednom
mjesru.
LA ILAHE ILLALLAH:
LA: negira u potpunosti obožavanje nekoga mimo Allaha. A ako
poslije negilcije ､ｯ･＠ ILLA !osim, koristi se za izuzimanje), rada ima
dodatno ｺｮ｡･ｪＬ＠ a to je: ｯｧｲ｡ｮｩ･ｮｪ＠ i ｳｫｲ｡ｩｮｶ｡ｪ･Ｌ＠ tako da bude
ｺｮ｡･ｪＺ＠ božanstvo sa pravom, ili, jedini bog dostojan ibadeta je
Allah, i ne postoji neki drugi bos dostojan ibadeta pored Njega.
ILAH: ono što se obožavaj ova ｲ･ｮｩ｣｡＠ ne sadrži ｺｮ｡･ｪ＠ da ne
postoji nešto druso što se obožava, jer su boža11stva koja se
obožavaju pored Allaha prisutna, pa se zbog rosa We u zn,,cenju
ｲ･ｮｩ｣Ｚ＠ SA PRAVOM, rc je ｫｯｮＮＱｮｯ＠ｺｮ｡･ｪｾ＠ da nem,\ božanstva
koje zaslužuje obožavanje. T ako, da sve što je obožavano mimo
Allaha, ustvari, i jeste bilo obož.lvano, ali bez prava i na
neispravnosti, nasilju i prel.1ženju granica.. T o je ono ｺｮ｡･ｮｪ･＠ koje
razumije Arap kad.1 ｵｪ･＠ la ilahe il!allah.
37
- -- - - - - Salih b. Abdilalil Alu Šejh - -- - - - -
"{ . ｾ＠＠ｾ "''lli·J
.iU!f .-.i,'''
ｾＩ＠
ｊＭＬｾ＠ •:" i"yＧｾ＠ . <fi.
: J"':o! ﾷＮ＠ Ji; -••.i l>.
ｾｊ ."
"Oni kojima se oni mole sami traže vesllet Ｈｮ｡ｩＩ＠ kako ･＠ se što
više Gospodaru svome približiti... " (EI-Jsra, 57.)1
ｾＮ｟ＺＩｊ＠ＨＤｾＱ＠ｊＡＪｾＩ＠ｾ ••:;. ...:1! ｾｊ＠ｾｾＧＺｴＮｬ＠ｊｾ＠ｾＬ＠

"A kad Ibrahim ｲ･＠ ocu svome i narodu svome: 'Nemam ja ništa s
onima koje vi obožavate, ja obožavam samo Onoga koji me je
stvorio.' " (Ez-Zuhmf, 26.)2
' "Oni kojima se oni mole", tj. obožavaju ih. "Sami traže vesilet
Ｈｮ｡ｩＩ＠ kako ･＠ se što više Gospodaru svome približiti-" Vesilet
ｺｮ｡ｩ＠ c ili i pocreba, šco ｺｮ｡ｩ＠ da svoje pocrebe ttaže samo od Allaha,
u cem u je Allah jedins tven, pa se ne ｯｫｲ･ｵ＠ nakome mimo Njega, oni
su svoje traženje ｯｧｲ｡ｮｩｩｬ＠ samo na Allaha. U ajeru je došl,1 ｲｩｪ･＠
koja ｵｰｵｪ･＠ 11.1 gospodarstvo (Gospodaru svome), jer je odgovor na
dovu (molbu, dozi vanje) i ｮ｡ｧｲｩｶｪ･＠ od svojstava gospodarstva, te
s e l l ajetu jasno ist,lklo ｴｵｭ｡Ｎ･ｮｪ＠ tevhida1 a to z bog toga što svaku
potrebu treba da iz neseš pred A llaha: "l on i ｯ･ｫｵｪ＠ N jegovu milost,
a boje se Njegove kazne". l ovo je situacija posebnih Allahovih
robova, koji s u spojili ｩｺｭ･ｵ＠ ljubavi, s traha i nade, i ovo je ｺｮ｡･ｪ･＠
revh ida.
' Ovaj ajet je došao s a negacijom i ｰｯｴｶｲｩ｡ｮｪ･ｭ＠ u isto vrijeme, i to
je ono na šta ｵｰｵｵｪｵ＠ｲｩｪ･ｩ＠ tevhida1 pa ｲｩｪ･＠ "nema boga" podudaraju
se s ｲｩｪ･ｩｭ｡Ｚ＠ "Nemam ja ništa s onima koje vi ｯ｢｡ｶｴ･Ｇｾ＠ a ｲｩｪ･＠
"osim Allaha" podudaraju se s ｲｩｪ･ｲｭ｡Ｚ＠ "Ja obožavam samo O noga
koj i me je stvorio".
Beraer (od ricanje) podrazumijeva da se mrzi ono što se obožava
mimo A llaha i da se nevjeruje u to božanstvo, nego da mu se ｡ｫ＠
bude i neprijatelj. l osoba ｮ･＠ bit i muslimanom sve dok ne bude u
srcu posjedovalit ovu ｫｯｬｩｩｮｵ＠ imana.
38
KNJIGA TEVHIDA
Li11 .;, Ｎｾ＠Ｎ［ｾｬＢﾷｾＢ＠ " · ｾ . ｾ＠ i)ｊＮ［Ｚｾｽ

ｾＺＭ • ｾ＠
.'
.J' . .) (Of' . JJ r) r
"Oni, ｾｴｯｲ･､＠ Allaha, gospodarima smatraju ｳｶ･ｮｩｫ svoje i monahe
svoje.• (Ez-Zuhruf, 27.)1
"" .. • , .. . ｾ＠｟ｊ＠ , , .. ' .. • l , ., .. ｾ＠ｾ＠ .. ):..
ｾ＠ｾｾＭＢＺＧ＠ 1)1.1.)1 ｾ＠ｾｊＩ＠ｾｾ .:T' ｾ｜Ａｬ＠ ,:,:Jr
"Ima ljudi koji su umjesto Allaha kumire prihvatili, vole Ih kao što se
Allah voli..." (El-Bekara, 165.)2
U Sahihu se nalazi predaja da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve seiJem, rekao:
"Ko knže: 'Ln -ilnhe illallah', i bude nevjerovno 11 ono što
se obožava mimo Allaha, ｴｾｪ･ｧｯｶ＠ imetak i krv postaju
' Gospodarstvo u ajetu se odnosi na ibadet, ej. bogovima su uzeli

ｳｶ･･ｮｩｫ･＠ svoje i monahe svoje "pored Allaha", ej. uz A ll,,ha, i co
zbog toga što su im se pokoravali u dozvoljavanj u h.uama i
zabranjivanju halala /dozvoljenih stvari) i bili ubijedeni u co1 a
pokornost je od cevh ida.
' ｉｺｪ･､ｮ｡ｩｬ＠ s u tu ljubav sa ljubavlju prema All.lhu,_jer oni vole
Allaha velikom ljubavlju, ali i ta bo2:anstva vole velikom ljubavlju.
Ovo ｩｺｪ･､ｮ｡ｶ＠ u ljubavi izmedu Allaha i kumira je š i rk" i ta ih je
[jubav ｵｩｮｬ＠ od stanovnika vatre, kao što je to rekao Uzviš eni u suri
Eš-Šuara' ｯ｢｡ｶｪ･ｴｵｩ＠ o stanovnicima v.1rre: "Allaha nam, bili
smo1 doista, u ｯｩｴｪ＠ zabludi kad smo vas sa Gospodarom svjetova
ｩｺｪ･､ｮ｡ｶｬＮＢ＠
Ljubav je jedn,, vrsta ib,,deca1 pa nakon što je nisu llpr.wili samo
prema A llahu, cime s u uzeli kumire uz A lla ha. l ovo je u ｺｮ｡･ｪｵ＠
tevhida i ｺｮ｡･ｪｵ＠ｳｶｪ･､ｯ･ｮｪ｡＠ da nema boga osim A ll aha.
39
- -- - -- - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - -- - --
ｺ｡｢ｲｴｾｪ･ｮｩ＠ (od uzimanja), a njegov ｯ｢ｲ｡ｵｮ＠ je kod
A lla Iza, az ze v e dželle. "l
ｔｵｭ｡･ｮｪ･＠ ovog poglavlja se nastavlja kroz ｳｬｪ･､｡＠
poglavlja.2
U ovom poglavlju su ｮ｡ｪｶ･＠ i najbitnije mes'ele, a to

je pojašnjavanje tevhida i šehadeta i on ih je pojasnio jasnim
dokazima:
• Ajet iz sure El-Isra' . U njemu je naveo odgovor

mušricima koji ｵｰＱＮｪ＠ dovu dobrim ljudima, i u njemu je
dokaz da je to veliki š irk.
• Ajet iz sure Et-Tevba. Pojasnio je u njemu da su
sljedbenici Knjige uzeli ｳｶ･ｮｩｫ＠ svoje i monahe svoje
' U ovom hadisu je dodatni uvjer na samo izgovaranje Ｈｲｩｪ･ｩ＠

revhida), pa uz ｲｩｪ･＠ la ilahe illallah došao je i kufr {nevjerovanje) u
sve .što se obožava mimo Allaha. ｒｩｪ･＠ la ilahe illallah sadrže i
ｺｮ｡･ｪ＠ ku fra i nevinosti od onoga š to se obožava mimo Al laha.
"Njegov imetak i krv postaju z,Jbranjen? a njego11 ｯ｢ｲ｡ｵｮ＠ je kod
AIL1ha. "Onaj ko kaže la ilahe illallah i bude nevjerovao ll ono što se
obožava mimo A llaha, postaje mus limanom, a mllslimanov imetak i
krv nis u dozvoljeni osim u jednom od tri ｳｬｵ｡ｪＮ＠
Ovim ti postaje jasno da pojasnjenje revhida i ｳｶｪ･､ｯｮ｡＠ da nem.t
boga osim Allaha, z.thtijevaju od tebe ulaganje velike pažnje,
razm iš lj anja i polagahnosti kako bi ga shvatio s njegovim dokazima.
' Cijela knjiga je došla kao ｣ｵｭＬｬ･ｮｪ＠ cevhida i ｲｩｪ･＠ la ilahe illallah1
kao i pojašnjenje onoga što im je s uprotno i što je kontradiktorno
osnovama tevhida ili njegovoj potpunosti, te poj,tšnjenjc. š irka:
veliko$! malog, s krivenog ili širk.1 ll ｲｩｪ･ｭ｡Ｌ＠ pojašnjenje onoga što
proizilazi iz tevhidlll·tJillhijjec.t od prizn,wanja Allahovih imen<t i
svojs tava, kao i pojašnjenje onoga što obuhvata tc.vhidul-uluhijje od
priztlilvanja Allahovog rububijjeta {gospodarstva).
40
KNJIGA TEVHIOA
bogovima mimo Allaha. Pojasnio je, ｴ｡ｫｯ･ｲＬ＠ da im nije
bilo ｮ｡ｲ･ｯ＠ ništa do da obožavaju jednog boga, iako se iz
tefsira Ｈｴｵｭ｡･ｮｪＩ＠ ajeta vidi i u što nema sumnje da je ｲｩｪ･＠
o njihovoj pokornosti ｵ･ｮｪ｡｣ｩｭ＠ i pobožnjacima u
griješenju, a ne da su im ｵｰｩｶ｡ｬ＠ dove.
• ｒｩｪ･＠ Ibrahima, alejhissalatu vesselam, nevjer-
nicima:
"'
"'{ ｾ .u
ＮｲＭ '(Ji, ｵＱＪ : ,
ｾ＠ .., J ＮｾＬｯＩ＠ｈＬｾ＠ • ".)!' oi:''l.
'7
"Nemam ja ništa s onima koje vl obožavate, ja obožavam samo
Onoga Koji me je stvorio,..•" (hZuluuf, 2627.)
Tako je izdvojio od onih koji se obožavaju svoga Gospodara.
Uzvišeni je naveo da je ovo odricanje i ljubav u ime Allaha
ustvari tefsir ｳｶｪ･､ｯｮ｡＠ ·da nema boga osim Allaha·, pa je
rekao:
• .. i·ei•i .:.
"'ＢＧｾ＠ { -'"":.t- w ｾ＠
j ｩＺｾ＾＠ ·, . i:JS"
, ＮｾＱＺｾﾷ＠ｊｲ＠ lo..
"On ｵｩｮ＠ｲｩｪ･＠ tevhida trajnim za potomstvo svoje, da bl se dozvali."

(EzZuhruf, 28.)
• Ajet iz sure ElBekare koji je došao u vezi nevjer-

nika o kojima je Allah rekao:
•...1oni ｮ･＠ｉｺ｡ｩ＠ Iz vatre." ｻｅｉＭｂ･ｫ｡ｲ＼ｾＮ 167.)
U njemu je spomenuo da oni vole kumire kao što se voli

Allah, što je uputilo da oni vole Allaha velikom ljubavlju, ali
ih ta ljubav nije uvela u islam, pa kako je tek sa onima koji
više vole kumire od Allaha, ili, kako je tek SC\ onima koji vole
samo kumire, a ne vole Allaha?!
41
- - - -- -- Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - -- --
• "Ko kaže 'la ilalte illallah' i brute nevjerovao 11
ono što se obožava miwo Allaha, njegov imetak i krv
postaju zabranjeni (od 11zimanja), a. njegov ｯ｢ｲ｡ｭ＠ je kod
Allaha, azze ve dželle."
Ovo je od ｮ｡ｪｶ･ｩｨ＠ stvari koje pojašnjavaju "la ilahe
illallah"; jer, nije ｵｩｮｯ＠ njihov izgovor spasiocem krvi i
imetka, niti je to ｵｩｮｯ＠ njil1ovom spoznajom uz njihov
izgovor, niti njiliovim priznavanjem, niti zbog toga što ne
doziva nikoga mimo Allaha, Jedinoga Koji nema suparnika.
Svim ovim njegava krv i imetak ne postaju zabranjeni sve
dok ne pridruži tim uslovima i nevjerovanje u sve što se
obožava mimo AJlaha. Ukoliko posumnja ili zastane,
njegova krv i imetak ne postaju zabranjenima.
Pa kako li je to samo velika i uzvišena mes'ela!!
I kako li je samo p ojašnjena i razjašnjena!!
l kako li je samo jakog dokaza kojeg ne može negirati
neko ko bi se htio raspravljati!!
42
6. OD ŠIRKAJE NOŠENJE ｏｂｒｕｖａＬ KONACA l
NJIMA ｓｌｉｎｈ＠ STVARI KAKO Bl SE RUEŠILI
NEKE ｎｅｄａ ILl KAKO Bl JE ｓｐｒｕｅｉｌｊ＠
Ovdje je ｰｯ･ｴ｡ｫ＠ u pojasnjav,lnje tevhida rako što je pojasnio

njegovu suprotnost, a dobro se zna da nešto postaje jasnim na dva
ｮ｡ｩＺ＠ iz njegove stvarne ｩｮｪ･｣＠ ili ｳｰｯｺｮ｡ｶｪｵｩ＠ njegovu
suprornosr.
Imam, rahimehullahu, je ｺ｡ｰｯ･＠ｮ｡ｶｯ､･ｩ＠ suprotnosti cevhida, i ono
Što je suprorno tevhidu:
1. Bilo da mu je suprotno u Si\ moj osnovi, Što je veliki širly koji1
ako se ｮ｡･＠ kod mukcllefa {osobi\ za koju V<lŽe šeriatskc
naredbe - punoljetna i razumna), pon ištava njegov tevhid. i
biva mušrikom koji je ｵｩｮｩｯ＠ veliki ši rk koji ga izvodi iz vjerei
1 . Bilo da ｵｴｪ･＠ na manjk.wost obaveznog cevh ida, š to je mali
širk, pa a ko dod'e s ｮ･ｩｭ＠ od njega on time umanjuje tevhid,
jer potpunost tevhid a biv.1 ost.wlj anj em svih vrs ta š il'i<.a.
Šejh, rahimehullahu1 je ｺ｡ｰｯ･＠ r,l%(,\ganjem š irl<.a i razjašnj avanjem
oblika malog ši rl<.a koj i se dešava v rlo ･ｳｴｯｪ＠ｺ｡ｰｯ･＠ je od malog
širka ka velikom, ｩ､ｵ＠ putem od nižeg ka višem.
lOd širka) ｺｮ｡ｩ＠ ovo su samo neke vrste širlta, /nošenje ｯ｢ｲｵｶ｡Ｑ＠
konaca i nj ima ｳｬｩｮｨ＠ stvari) k.1o školjke, hamaj lije, željezo i ｳｬｩｮｯ＠
što se ｯ｢ｬ｡ｩ＠ ili ｫ｡ｩ＠ u ｫｵＮＱｭ｡Ｑ＠ aucim.11 ili se ｯｫ｡ｩ＠ na djecu. A to
ｯ｢ｬ｡･ｮｪ＠ ili ｫ｡･ｮｪ＠ ja sa ubjedenjem. Sve ove stvari ulaze u ovo
poglavlje a time i u širk. L<od Arapa su postojala razna ubjedenja
vezana za ｯ｢ｲｵ･ｶＬ＠ｫｯｮｩ･＠ i njima ｳｬｩｮ･＠ predmete poput hamajlija.
Vjerovali su da ･＠ imati uticaj na onoga ko ih bude nosio i bici mu od
koristi, bez obzir,\ da li se radilo o otklanjanju ｮ･､｡＠ nakon što se
dogodi ili ｳｰｲｪ･｡ｶｮｵ＠ iste prije njenog dešavanja, i ovo je najgore,
jer je vjerovao da ･＠ ove bijedne, od njih postavljene stvari, odagnac:i
43
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - -- - - - -
"A ti reci: 'Mislite li vl da ll bl oni koje, pored Allaha, dozivate mogli

otkloniti štetu, ako Allah ｨｯ･ da ml je ｵｩｮＬ＠ lli, da ll bi mogli zadržati
milost Njegovu, ako On ｨｯ･ da ml je podari?" (Ez-Zumer, 38.)1
Allahov kader /odredbu). Pa, zašto je to mali ｩｾｫ＿＠ Upravo zbog

vezivanja srca za te stvari i što misli da su one uzrok uklanjanja ili
ｳｰｲｪ･｡ｶｮ＠ｮ｡､･Ｎ＠ l pravilo u ovom poglavlju je: Nije dozvoljeno
ｰｯ｣ｶｲｩｶ｡ｴ＠ djelotvornost nekog uzroka osim ako bude vjerskim
uzrokom, ili stvarnost pok.1že da djeluje u spoljašnjosti a ne u
unutrašnjosti, kao li jek od ｬ＠ｩｪ･ｮｩｬｻＮ｜Ｑ＠ ili k.1o poduzimanje nekih uzroka
od koj ih se jasno vid i korist, kao što se griješ pored vatre, ifj
rashladuj eš vodom i ｳｬｩｮｯＬ＠ i ovo su vidlj ivi uzroci kod kojih je
djelotvomost jasn,\.
ｔ｡ｫｯ･ｲＬ＠ svaka vrsta ma log ši rk,\ može da bude i vel iki š irf<;. šco
zavisi od njenog ｰｯｩｮｩ＠ oca, pa ko bude ｵ｢ｩｪ･ｮ＠ da ｯ｢ｲｵ＠ i ｫｯｮｩ＠ nisu
uzroci, nego da su djelotvorn i sami po seb i, ｰｯｩｮ＠ bi veli ki širk" jer je
pripisao sposobnost ｵｲ･ｩｶ｡ｮｪ＠ svijeta nekome drugom mimo Allaha.
ｚｮ｡ｩＬ＠ g lavni stu b ovog poglavlja se odnosi na vezivanje i ｵ｢ｪ･･ｮｪ＠
srca.
' Reci: A zar priznajete da je onaj koji je stvorio nebesa i Zemlju
samo Allah, Jedini, a zatim se ｯｫｲ･ｴ＠ nekom drugom radi ibadecaf?
Ovo je kur' ,,nski stil u kojem pobija m uš rike ｮ｡ｶｯ､･ｩ＠ njihovo
priznavanje tevhidur-rububijjeta1 a poricanje tevhidul-uluhijjeca.
"Dozivate" obuhvata dovu u kojoj rob iznosi svoje potrebe, kao i dovu
ｩｳｴｯｧ＠ ibadeca1 jer su to dv,1 st,,nja onih koji ｩｮ･＠ Allahu ši rk" a ono
što dozivaju i mole mu se mimo Allaha je mnogobrojno. Tako se neki
od njih ｯｫｲ･ｵ＠ ka vjerovjesnicim,\1 poslanicima i dobrim ljudima, neki
44
KNJIGA TEVHIDA - -- - -
Od lmrana b. Husajna, radijallahu anhu, se prenosi
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio ｯｶｪ･ｫ｡＠
na ｩｪｯ＠ ruci se nalazio ｯ｢ｲｵ＠ (halka) od bronze pa ga upita:
"Šta je ovo?" Odgovori: "Protiv slabosti." Na što mu
ｲ･Ｚ＠ "Skiui ga jer ti 011 ｮ･＠ｰｯｶ･｡ｴｩ＠ 11išta dntgo do
samu slabost. Ako umreš, a na tebi bude taj ｯ｢ｮｴＬ＠ｮ･＠
uspjeti u ikada."
Bilježi ga Ahmed s lancem prenosilaca koji nije loš.l
melekima, neki zvjezdama, neki ､ｲｶ･ｵ＠ i kamenju, dok se neki ｯｫｲ･ｵ＠

kipovima i idolima.
"Mislite li vi da li bi oni koje, pored Allaha, dozivate mogli otkloniti
štetu, ako Allah ｨｯ･ da mi je ｵｩｮｾ＠ ili, da (j bi mogli zadržati milost
Njegovu, ako On ｨｯ･＠ da mi je podari?" U ovom ajetu Allah je pobio
ｭｯｧｵｮｳｴ＠ bilo kakvog nanošenja štete ili dobra od snane tih
božanstava, ｩｭ･＠ propada bilo kakvo vezivanje za t<1 božanstva za
koja se misli da imaju posebno mjesto kod Allaha, azze ve dželle,
zbog kojih mogu da ｩｮ･ šefa',at (zagovorništvo).
Selef (prethodnici) navode ajem u kojima se pobija veliki š irk kako bi
pobil i i mal i š irly jer ih veže jedna ｩｮｪ･｣｡Ｌ＠ a to je vezivanje za
nekog drugog mimo Allaha, azze ve dželle, pa kada propadne
vezivanje za ono što je ｶ･Ｌ＠ tada propada vezivanje za ono što je
manje od toga još prije.T｡ｫｯ･ｲＬ＠ｺｮ｡･ｪ＠ oko kojeg kruži ajer je
pobijanje bilo kakve ｭｯｧｵｮｳｴｩ＠ nanošenja štete ako to Allah ｮ･Ｌ＠
ili, pobijanje ｭｯｧｵｮｳｴｩ＠ da ako Allah pogodi nekoga nekom
ｮ･ｳｲｯｭ＠ da postoji neko ko ju je u stanju otklonuti bez Allahove
volje. l ovo ｺｮ｡･ｪＭ vezivanje za neštO što može nanijeti Štetu ili
pridonijeti neko dobro- jeste upravo ｺｮ｡･ｪ＠ zbog kojeg se je mušrik
vezao za ｯ｢ｲｵ＠ il i konac.
' Od (mrana b. H usajna, radijalla hu anhu1 se prenosi da je
Vjerovjesnily sallall ahu a lejhi ve sellem1 vidio ｯｶｪ･ｫＬ＠ na ｩｪｯ＠ ruci se
nalazio ｯ｢ｲｵ＠ (h alka) od bronze pa ga upita: "Št.l je ovo!!" U ovom
45
- - -- - - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - - -
On ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ bilježi hadis od Ukbe b. Amira koji se
prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Ko ｯｫ｡ｩ＠ hamajliju, ne upotpunio 11111 Allah, a ko ｯｫ｡ｩ＠
školjku, na dao 11111 Al/alt!"
A u drugoj predaji stoji:
"Ko o ｫ｡ｩ＠ Ila maj/iju, 011 je ｶ･＠ｰｯｩｮ＠ širk. " t
piranju je zesroko neodobrav,,nje. "Protiv slabosCt: ｾｒｩｪ･＠ je o bolesti

koja pogodi cijelo i os l.1bi ga, P<l mu je rekao, s,lllallahu alejhi ve
sellem: "Skini gal" i ovo je naredba, pa ako te onaj kojem nareduješ
slušaš i pokorava ti se, onda mu nareduješ jezikom i ne zabranjuješ
mu njegovo djelo rukom.
"Skini ga1 jer ci on ｮ･＠ｰｯｶ･Ｌｊｴｩ＠ nišc.1 drugo do samu s/abose" sve
kada bi u com ｯ｢ｲｵ＠ i bi lo neko dejstvo, onda bi to mogla biti samo
šteta po t ijelo, a li može biti i š teta po samu dušu i psihu tako što ･＠
duša i psiha oslabiti Ll suprotstavlj anju s labostima i bolestima, a to
je stanje svakog onoga ko ｩｮ＠ š i rk, uvijek je u ｮ･､｡ｭＬ＠ ma kar on
mis lio da je u come korist. Zatim je rekao: ''l ako umreš/ cl n,l tebi
hude trlj ｯ｢ｲｵＢ＠ｮ･＠ u.spjeci nil<c1da. "Ova negacija se može odnositi
na dvije srvari:
1. Odnosi se na uspjeh uopšteno, a co je ulazak u Džennet i
spas od vatre, i ovo se odnosi na one koji budu ｩｮｬｩ＠ veliki širk
rako što ･＠ bici ubijedeni da je taj obruc od bronze1 ili ｫｯｮｩ＠
koji se nosi, u stanju d,1 donosi korist sam po sebi.
ｾＮ＠ Odnosi se na potpunost uspjeha, i co ako bude smatr,lo
uzrokom ono što Allah nije ucinio uzrokom, niti šerijarskim
niti ､ｵｮｪ｡ｬｫｩｭＬ＠ i ovo je situacija onih koji budu ｩｮｬ＠ mali
širk.
' Rijee 'Okaci"odnosi se"'' samo ka ･ｮｪＬ＠ kao i vazivanje srca za ono
što je ok1cio1 i rime je on obukao datu stvar, a ujedno i vezao srce za
ono što je obuk10.
46
KNJIGA TEVH IDA
Ibn Ebi Hatim bilježi predaju od Huzejfe, radijallahu
anhu, da je on vidio ｯｶｪ･ｫ｡＠ na ｩｪｯｪ＠ ruci se nalazio ｫｯｮｩ＠
protiv groznice, pa mu ga je prekinuo i ｰｲｯｵｩｯ＠Ｑﾷｩｪ･＠
Allaha:
ｾｪｾＺＬ＠ｾＡ＠ｾｾｾ＠ｾｊＡ＠｜ＰＩｾ＠

Ｂｖ･ｩｮ｡ ovih nevjeruje uAllaha, nego druge Njemu smatra ravnim."
ijusuf, 106.)1
''/(o ｯｈＮＱｩ＠ hamajhja_t ne upotpunio mu Allah ·: Hamajlija je nešto što

se sc.wlja na prsa, kako bi se ｳ｡ｵｶ｡ｯ＠ od uroka, ili kako bi otklon io
neku ｮ･､｡ｵＬ＠ zavise i ｳｬｩｮｯＬ＠ pa je Poslanik.,sallallahu alejhi ve
sellem1 dovio prociv onoga koji nosi hamajliju da mu Allah ne
upotpuni, jer je hamajlija nazvana hamajlijom (ustvari na arapskom
jeziku se k.1že temima) zbog ubj edenja onog koji je nosi da mu ona
upotpunjuje scvari1 pa je zbog toga i molio protiv tih osoba Poslan ik.,
ｳｾｬ｡ｬ｡ｨｵ＠ alejhi ve sellem, da im All<th ne upotpuni ono što žele.
'i4 ko ｯｫｩｬｩ＠ školjku"- vrsta ško ljki koje s e s tavljaju na prsa ljudi, ili
ｭｩＬ＠ kako bi se ｳ｡ｵｶｬｩ＠ uroka i ｳｬｩｮｯｧＮ＠
"Ne ci.Jo mu Allah" - ne ostavio ga Allah na mjestu, u miru i
spokoju, jer je ｰｯｩｮ širk.
'Ovaj ｯｶｪ･ｫ＠ je ｫｯｮｩ＠ｯｫ｡ｩ＠ k.1ko bi se ｩｺｬｪ･ｯ＠ od groznice, ili kako
bi se ｳ｡ｵｶ｡ｯ＠ od njenog napada, pa ga je prekinuo, što ｵｰｪ･＠ da je
ovo djelo ｰｯｫｵ･ｮｯ＠ i da je obaveza prekinuti S·'·
Rekao je selef za ｲｩｪ･ｩＺ＠Ｂｖ･ｩｮ｡＠ ovih ne vjeruje u Allaha, nego druge
Njemu s matra ravnim"- vjeruju da je Allah gospodar, opskrbitelj,
Onaj koji daje život i smrt, ｩｭ･＠ｰｯｴｶｲｵｪ＠ cevhidur-rububijje, ali mu
ｩｮ･＠ ši rk u ibadetu1 tako da ih ｮ･＠ spasic.i cevhidur-rububijje1 nego
moraju takoder da priznaju Allahovu ｪ･､ｮｯｵ＠ i u ibadetu.
Ovo je dokaz za veliki ši rk, a sam pisac je rekao da su ashabi uzimali
kao dok.1z za mali širk ono šco je došlo u vezi velikog širk.1.
47
- - - -- - - Salih b. Abdilaziz Alu Sejh -
MES' ELE:
1. Žestina prema nošenju ｯ｢ｲｵ･ｶ｡Ｌ＠ konaca i ｳｬｩｮｯｧ［＠

2. Ako bi i ashab umro a na njemu bilo nešto od toga, ne
bi uspio. U ovome je dokaz iz ｲｩｪ･＠ ashaba da je mali
širk ｶ･ｩ＠ od velikih grijeha;
3. Nije opravdan neznanjem;
4. Te stvari ne pomažu odmah, nego ｡ｫ nanose štetu,
što vidimo iz ｲｩｪ･Ｚ＠ " ... jer ti o tt ｴ･＠ｰｯｶ･｡ｴｩ＠ ttišta
dntgo do samu slabost";
5. Neodobravanje uz žestinu onome koji uradi nešto od
toga;
6. Jasno pojašnjenje da onaj ko ｯｫ｡ｩ＠ nešto biva
prepušten njemu;
7. Jasno pojašnjenje da onaj ko ｯｫ｡ｩ＠ hamajliju biva
mušrikom;
8. Ko bude nosio ｫｯｮｩ＠ protiv groznice, ulazi u taj
propis;
9. Huzejfino ｵ･ｮｪ＠ ajeta je dokaz da ashabi uzimaju
ajete koji su došli u vezi velikog širka kao dokaz za
mali širk, kao što je to spomenuo Ibn Abbas u ajetu iz
sure ElBekara;
10. ｋ｡･ｮｪ školjki protiv uroka ulazi u prethodni propis;
ll. Dova protiv onoga ko ｯｫ｡ｩ＠ hau1ajliju da mu Allah ne
upotpuni ono što želi, a ko ｯｫ｡ｩ＠ školjku da mu Allah
ne da, tj. da ga Allah ne ostavi na miru.
48
7. ŠTAJE DOŠLO UVEZI RUKJE l HAMAJLUA 1
'Cilj ovog poglavlja je pojašnjenje propisa rukje.

Rukja predstavlja ｵ･ｮｪ＠ ili izgovaranje dova i nekih ｲｩｪ･Ｑ＠ nakon
･ｧ｡＠ se puhne s rim ｲｩｪ･ｩｭ｡Ｎ＠
Rukjase ｩｮ＠ zbog bolesti u nekom dijelu cije1a, ili bolesti u duši, i od
tih vrsta ima rukja koja je dozvoljena u islamu, a ima i rukja koja je
širk.
Z.tkonodavac (Allah, subhanehu ve teal,t) je dozvolio rukju u kojoj
nema širka1 p.t je.l"ekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
"Nema problema da se cini rukja ,1ko u njoj nema sirk.1. •
Šco se ｴｩ･＠ rukje koja je š irly co je ona u kojoj s e traži ｵｴｯｩｴ･＠ ili
pomot od nekoga drugog mimo Allaha, ili se u njoj nalazi neko ime
od šejtana, ili ako onaj kome se ｵｩ＠ rukja bude ubi jeden da rukja sama
po sebi djeluje. U ovom ｳｬｵ｡ｪ＠ mkja biva z,tbranjenom i time
posraje rukjom ｩｲｩＧＭＡｾＮ＠
Hamajlija je ｶ･＠ｰｲｯ｣ｵｭ｡･ｮＱ＠ i ona je sve što se ｯｫ｡ｩ＠ od kože,
školjke, zikrova1 traženja ｵｴｯｩ｡Ｌ＠ ili ako bude u nekom obliku, kao
glava medvjeda, gazele, ili pock.ovica konja, ili crnih krpa, ili ｉｕｾ･ｮｪ･＠
u obliku oka, ili ces pih u posebnom obli kuj sve. ovo ulazi u hamaj lije, i
ono što im je ｺ｡ｪ･､ｮｩｫｯ＠ jeste da se svakom od njih želi upotpuniti
djelo hajra1 ili se želi uklonuti neko zlo1 a taj ｮ｡ｩｮ＠ nije dozvoljen u
šerijacu.
Neki ljudi kažu: Ja ｫ｡ｩｭ＠ ove stvari, a li nisam ubijeden u ova
ｺｮ｡･ｪ＠ (želje od njihovog kacenja/1 nego ih samo ｯｫｴｩｭ＠ u
automob ilu 1'-<tO ukras, ili u ｫｵｩ＠ kako bi izgleda la ljepše i ｳｬｩｮｯＮ＠ Ovo
kaže jedan mali broj ljudi.
Na ovo ktžemo: Ako ｯｫ｡ｩ＠ hamajlije kako bi se njima ｩｺｬｪ･ｯ＠ ili
ｳ｡ｵｶＮｴｯＱ＠ onda je to mali ši rk ako bude smacr,to da su one samo uzrok,
a ako ih ｯｫ｡ｩ＠ s ci ljem ukrašavanja, onda je co haram zbog ｳｬｩｮｯｳｴｩ＠ s
onima koji ｩｮ･＠ mali širk, jer je rekao Allahov Poslanik, sall allahu
a(ejhi ve sellem: "/(o oponaša neki naro4 011 je sam od11jih. •
49
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - - --
U Sahihu je došla predaja od Ebu-Bišra ei-Ensarija,
radijallahu anhu, da je bio sa Allahovim Poslanikom,
sallallahu aJejhJ ve sellem, na nekom njegovom putu, pa je
poslao nekog izaslanJka da ne ostavi nJ na jednoj devi
ｯｫ｡･ｮｵ＠ ogrlicu o vratu, od strune ili ｯ｢ｩｮｵ＠ ogrlica, a da je
ne prekine.l
Od lbn-Mes'uda, radijalJahu anhu, se prenosi da je
rekao:
Ｂｵｯ＠ sam Allahovog Poslanika, sallallallu alejlli ve
ｳ･ｬｦｾｮＬ＠ kako kaže: 'Zaista su mkje, hamajlije i gatatrje
širk."'
Bilježe ga Aluned i Ebu Davud.2
' U ovom hadisu je naredba kid,111ja ogrlic.11 jer su arapi vjerovali da

one štite deve i krave od uroka, i ovo vjerovanje je ｭｮｯｧ｢ｨｫ＠
ｬｭｵｲｩｫｯＩＮ＠
' U ovom hadisu je potvrda u kojoj stoji da je svaka rukja širly da je
svaka hamajlija ši rk, kao i da je svako gatanje š irk.
Iz ove uopš cenosti je izdvojena jedino rukja, i to u ｲｩｪ･ｭ｡＠ Poslanika,
sallal!ahu alejhi vc sellem: "Ner11<1 problema da se ｩｮ＠ rukj.1 .tko u
njoj nema širka ｾ＠ kao i s.1mim time što je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem1 ｵｩｯ＠ rukju i što je samom njemu ｵ･ｮ｡Ｌ＠ što ｵｰｪ･＠ da nije
svaka rukja š iriv nego da postoje rukje koje su širk i to su one koje se
ｾ｡､･ na širku.
Sto se ｴｩ･＠ hamajlij,,, nije izdvojena ni jedna vrsta1 ce time bivaju sve
vrste hamajlijaširkom.
Gac.mje je pojasnio sam šejh1 rahimehullahu, kada je rekao da je co
nešto što sprave i ｩｭ･＠ｩｮ･＠ da ｯｶｪ･ｫ＠ zavoli .svoju ženu ili žena .svog
ｯｶｪ･ｫ｡＠ Ionako k.1ko to oni vjeruju) što je vrsta .sihra. l to je kod
ｯ｢ｩｮｧ＠ naroda poznato kao dotjerivanje i simpatija, a u.srvari1 co je
vrsta hamajlija jer se spravlja, gdje sahir !sihirbaz1 ｶｲ｡ｲＩ＠ｩｮ＠ rukju
koja je širk1 nakon ･ｧ｡＠ napravi da žena zavol i .svog muža ili muž
50
KNJIGA TEVHIDA
Abdullah b. 'Ukajm prenosi hadis, kojeg diže do
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem se kaže:
"Ko ｯｫｮｩ＠ nešto, biva prepušten njemu."
13ilježe ga Ahmed i Tirmizi.l
Hamajlije su nešto što se ｯｫ｡ｩ＠ na djecu kako bi se
ｳ｡ｵｶ｡ｬ｡＠ od uroka. ｍ･ｵｴｩｭＬ＠ ako bi to što se ｯｫ｡ｩ＠ bilo od
Kur'ana, u toj situaciji su neki prethodnici napravili
iznimku pa su dozvolili taj ｮ｡ｩＬ＠ a neki od njih nisu
izdvojili ni taj ｮ｡ｩ＠ nego su ga uvrstili u zabranjene vrste, a
od njih je i Ibn Mes'ud, radijallahu anhu.2
svoju ženu - naravno, on.tko kako to oni izjavljuju - što je vrsta

sihra, a sihr je vrsta širk.t prema Allahu, azze ve dželle, i kufr
]nevjerovanje).
' ｒｩｪ･＠ "nešto" u ovom koncekscu ｲ･ｮｩ｣＠ ima ｺｮ｡［Ｇ･ｪ＠
sveobuhvAcnosc,: Pa svako ona) ko ｯｫ｡ｩ＠ nešto, biva prepušten
njemu, tako da je ovo dokaz prot iv onih koj i izdvajaju bi lo k..t kvu
vrS[U ｫ｡･ｮｪ＠ iz ove uopštenosti1 jer je ov,tj dok.tz uopšten. A kada
rob bude prepušten nekom drugom mimo Allaha, azze ve dzellc, tada
se oko njega obavije ｮ･ｳｲ｡＠ sa svih strana, a rob postiže ponos,
uspjeh, spas, kao i lijepe namjere i djela k.tda bude vezan samo za
All,tha u svim svojim djelima, ｲｩｪ･ｭ｡＠ i planovima za ｢ｵ､ｵｮｯｳｴＬ＠
kao što i postiže otklanjanje ｮ･､｡｡＠ od njega, pa 11alazi svoj mir sa
All,thom, ｳｲ･ｵ＠ sa A ll.thom, veziv,tnje za Allaha, prepušta se
All.thu, oslanja na N jega, azze ve d že lie. p,, ko bude tak.w · osloni
se na Allaha a izbaci iz svog srca sva stvorenja, u tom ｳｬｵＬｴｪＱ＠ kada
bi sva nebesa i Zemlj,t odluci li da mu nanesu neku štetu, Allah bi mu
našao izlaz od njih1 jer se on oslonio i prepustio svoj ž ivot
Uzvišenom, dželle džela luhu.
'" Hamajlije su nešto što se ｯｫ｡ｩ＠ na djecu k.tko bi se ｳ｡ｵｶｬ｡＠ od
urok.t." Izrazio se ｲｩｪ･ｵ＠ '/1ešco"kako bi obuhvatio sve što se ｫ｡ｩ＠ bez
Sl
Salih b. Abdiluiz Alu Šejh - - -- - - -
Rukja je ono što se naziva ｶｲ｡ｮｪ･ｭ＠ Dokaz je
izdvojio onu u kojoj nema širka, i to je dozvolio Allahov
Poslanik, saiJallahu aJejhi ve sellem, ako nekoga pogode
uroci ili otrov.
Gatanje je nešto što spravljaju i ｩｭ･＠ｩｮ･＠ da ｯｶｪ･ｫ＠
zavoli svoju ženu, ili žena svog ｯｶｪ･ｫ｡＠ - onako kako to oni
izjavljuju.
Ahmed bilježi predaju od Ruvejfi'a da je rekao:
"Rekao mi je Allahov Poslanik, saJJallhu aJejhi ve sellem.:
'0 Ruvejfi', možda ･＠ život potrajati s tobom, pa
obavijesti ljude da o11nj ko bude vezno svoju bradu, ili
bude vezivao ogrlice od strtme, ili se bude brisao 11akon
mtžde životinjskim izmetom ili s kosti, da je
Mul1ammed ｩｳｴ＠ (neviu) od njega." J
pravljenja razlika po nekim osobinama. Kako bi se ｳ｡ｵｶｬｩ＠ uroka, ili

se s pasi li nekog zla, ili pribavili neko ｬｩｮｯ＠ dobro.
"Ali, ako bi to Što se ｯ｡ｫｩ＠ bilo od l<ur ' ana, u toj situaciji s u neki
prethodnici Mpravi li iznimku pa s u dozvolili taj ｮ｡ｩｮＮＢ＠ Došao je
dokaz u kojem stoji da su sve vrste IMmajlija z,\branjene, ali kada je
došlo da je ｯｫ｡･ｮ＠ stvar od Kur ' ana, on u tom ｳｬｵ｡ｪｵ＠ nije ｰｯｩｮ＠
š irly jer je ｯｫ｡ｩ＠ nešto od A ll ahovih, aue ve dželle, svojstava, tj.
Allahov govor, a nije uvrsdo neko stvorenje kako bi postao
mušrikom.
' U ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ "ili hude veziv,Jo O!JTiice od ｳ｣ｲｵｮ･ｾ＠ｯｧｲ｡ｮｩｶ＠
veziva11je oglic,, na samo one koje su od strune, i ovo ima svoje
posebno ｺｮ｡･ｪＬ＠ a to je da se zabrana ne ｶｲ｡＠ na samu ogrlicu
zbog roga .Sto je ogrlica, nego se odnosi na ogrlicu za koju se vjeruje
da otklanja uroke kao struna.
"Da je Muhammed ise (nevin/ od nje!J,l. "Ova ｲ･ｮｩ｣｡＠ｵｰｪ･ da je
ovo djelo od velikih grijeha, š to govori o ｶ･ｬｩｮ＠ te neposlušnosti, a
52
KNJIGA TEVH IOA
Od Seida b. Džubejra se prenosi da je rekao: "Ko
prekine hamajliju sa nekog insana ｩｭ｡･＠ nagradu roba."
Bilježi ga Veki'.l
On bilježi i predaju od Ibrahima da je rekao:
"Prezirali su hamajlije, bilo da su od Kur' ana ili ｮ･ｧ＠
drugog."2
MES ' ELE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ rukjc i hamajlija;

2. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ gatanja;
3. Sve troje je širk bez izuzimanja;
4. Rukja koja se ｵｩ＠ ispravnim ｲｩｪ･ｭ｡＠ (Kur' anom)
protiv uroka ili otrova ne ulazi u taj propis;
mal i š irk je od velikih grijeha, kao što je i sam veliki š i rk od velikih

grijeha.
'To jesr, ｩｭ｡･＠ nagradu k.lo d,, je oslobodio roba, iz ･ｧ｡＠ se vidi
vrijednost kidanja hamajlij,l jer su one širk prema Allahu. A mali šiTk
uvodi u vatru sa strane Allahovog ｯ｢･｡ｮｪＮ＠ Pa ko ｯｫＮｬｩ＠ hamajliju,
on je ｶ･＠ zaslužio tim djelom ｯ｢･｡ｮｩ＠ ulazak u v,\tru1 ,, onaj ko
rrekine hamajliju sa vrata svoga prijatelja bi va nagraden kao da je
oslobodio roba od vatre1 jer je rim presijecanjem otldonio uzrok te
kazne, pa ga je ALlah nagrad io za ro njegovo djelo nagradom onoga
ko oslobodi roba, jer nagrada je one prirode koje je i ､ｯｴｩｮ＠ djelo.
' Veki ' bilježi predaju od Ibrahima en-Nehaij,,, ｵ･ｮｩｫ｡＠ lbn-
Mes 'uda, da je rekao: "Prezirali su (ashabi1 drugovi lbnMes ' udaj
ham,lj(ije bilo da su od Kur ' ana ili ｮ･ｧ＠ drugog."
53
- - - - -- - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - -
5. Ako bi hamajlija bila od Kur' ana, u tom ｳｬｵ｡ｪ＠ su se
ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ razišli da li je to dozvoljeno ili nije;
6. ｋ｡･ｮｪ＠ strune na životinje da bi se ｳ｡ｵｶｬｩ＠ od uroka
ulazi u isti propis (haram);
7. žestoka pl'ijetnja onome koji o ｫ｡ｩ＠ strunu;
8. Vrijednost nagrade za onoga koji prckLne h amajliju sa
insana;
9. ｒｩｪ･＠ Ibrahima nisu u suprob1osti s onim što smo
naveli od razmimoilaženja, jer je on ciljao svojim
ｲｩｪ･ｭ｡＠ drugove Abdullaha b. Mes' uda.
54
8. POGLAVUE OONIMA KOJI BUDU TRAžiU
BLAGOSLOV ＨｂｅｒｉｔＩ＠ OD DRVETA, KAMENA l
ｓｕｎｏｇＱ＠
Ｇｚｮ｡ｩＬ＠ koji je prop is za onoga koj i ｰｯｩｮ＠ ovo djelo l

Odgovor je: On je mušrik.
Teberruk ｺｮＬｬｩ＠ traženje ｢･ｲｩ｣Ｚ｡Ｌ＠ ej. craženje velikog dobra, njegovog
trajanja i posjedovanja.
Tekstovi Kur ' ana i sunneta ｵｰｪ＠ da je samo AHah, azze ve
džeHe, c:aj koji daje ｢･ｲｩｴ＠ i da niko od stvorenja nije u sc:anju
ｯ｢･ｲｩｴ＠ nekog drugog. Rekao je Uzvišeni: "Neka je blagoslovljen
Onaj koji robu Svome objavljuje Kur ' an" - ej. veliko bilo dobro
Onoga koji je spustio Svome robu Kur ' an, i mnogo bilo, crajno i
postojano. Relv1o je Uzvi.šeni: "L ｵｩｮｬ＠ smo ga blagoslovljenim i
Ishaka." l rekao je: "L ｵｩｮｯ＠ me je blagoslovljenim." Pa onaj koji
bl.1gosilja Ａ｢･ｲｩ･ｴ＠ daje) je Allah, i nije dozvoljeno stvorenju da kaže:
Ｂｂ･ｲｩ｣ｴｩｭ＠ to i to, ili ｢･ｲｩ･｣ｭ＠ vaše dj elo, ili ｢･ｲｩ･ｴ｡ｮ＠ bio tvoj
dolazaly jer je ｺｮ｡･ｪ＠ｲｩｪ･ｩ＠Ｂ bere/vl Ｈ｢･ｲｩｴＩＢ＠ od A llaha, jer je dobro,
njegova brojnost, posjedovanje i crajanje1 od Onoga u ｩｪｯ＠ ruci je
naredba ili scvar.
Tekstovi l<.ur' ana i sunnec:a ｵｰｪ＠ da se stvari kojima je Allah,
azze ve džeHe, dao ｢･ｲｩｴ＠ dijele na vremenske, prostorne ili Ljudske.
Prvi dio: Vremenske i prostorne
AHah1 azze ve džeHe, je blagoslovio neka mjesta kao što je to ｳｬｵ｡ｪ＠ s
Allahovim svetim hramom /Ka' ba), ili prostorom oko Mesdžid ui-
Akse1 i ｳｬｩｮｯＮ＠ l ovo ｺｮ｡ｩ＠ da je Allah dao na ovim mjestima veliko
dobro, stalno i crajno, kako bi to bio stalni podsticaj i inspiracija
njihovim st.1novnicima1 koji su pozvani da žive u njima, da ostanu u
njima. A ne ｺｮ｡ｩ＠ da sada crebamo ｩｩ＠ tamo i potirati tu zemlj u ili
zidove tih objelvua, jer ovaj stalni ｢･ｲｩｴ＠ se ne prenosi u s uštini, tj.
55
ako pocireš zem lju, ili se u kopaš u njoj, ili se ｯ｢･ｲｩ･｣ｩ＠ njome, jer se
taj ｢･ｲｩ･ｴ＠ ne prenosi, nego je ta zemlja ｢･ｲｩｴｮ｡＠ zbog njenog
ｺｮ｡･ｪ｡Ｌ＠ tj. zbog vezivanja ljudskih s rca za nju, kao za Allahov
sveti hram1 kao i zbog mnošcva dobra fhajra) onome koj i se uputi ka
njemu, ､ｯ･＠ mu i tavafi (kruži) oko njega, te ｩｮｩ＠ razne ibadece na
tom m jestu. Pa i sam Crni kamen je ｢･ｲｩ･ｴ｡ｮ＠ kamen, ali je njegov
｢･ｲｩ･ｴ＠ z bog ibadeca, ej. ako ga osoba dod irne ･ｬ･ｩ＠ time ibadet i
pokornost Vjerovjesniku, sallallahu a lejhi ve sellem. Zbog tog djela,
ili zbog njegovog ljubljenja, ｩｭ･＠ osoba ima ｢･ｲｩｴ＠ｳｬｩｪ･ｮ｡Ｎ＠ Rekao
je Omer, radijallahu anhu1 kada je poljubio Crni kamen: "Ja, zaista,
znam da si ti kamen, koji niti ｩｮｩ＠ dobro niti zlo." T o jest, ne prenos i
lJ i na koga nikakvo dobro, n ici prenosi neko zlo.
Sto se ｴｩ･＠ vremena, misli se da neko vrijeme bude ｢･ｲｩ･ｴｮｯＬ＠ kaci što
je to mjesec ramazan ili neki vrijedni dani. Pa ko bude ｩｮｩｯ＠ ibadet u
njima i pratio dobro u njima, on tada postiže veliku nagradu koju ne
postiže u drugim danima.
D rugi dio: ｂ･ｲｩｴ＠ vezan za ljudski rod
Allah, subhanehu ve teala, je dao svoj ｢･ｲｩｴ＠ vjerovjesmc1ma i
poslani cima da im bude kao ｬｩｮｩ＠｢･ｲｩｴ［＠ t j. njihova t ijel,, je ｵｩｮｯ＠
｢･ｲｩｴｮｭ｡Ｎ＠ !<ada bi neko od njihovog naroda želio da se ｯ｢･ｲｩｴ＠
njihovim potiranjem1 uzimanjem nj ihovog znoja ili dodirom njihove
kose, co bi bi lo dozvoljeno, jer im je Allah ｵｩｮｯ＠ tijela ｢･ｲｩｭ｡Ｎ＠
Najbolji od njih je Muhammed, sallallahu a lejhi ve sell em, i njegovo
cijelo je ｴ｡ｫｯ･ｲ＠｢･ｲｩｭｯＮ＠ U sunnetu je na mnogo mij esca prene.še.no
d,, su se ash,tbi ｢･ｲｩｴｬ＠ njegovim znojem i kosom. Nj ihov
ｦｶｪ･ｲｯｪ･ｳｮｩｫＩ＠｢･ｲｩｴ＠ je ｬｩｮｩＬ＠ｩｪｩ＠ se trag, vrijednosti i dobra mogu
prenositi s njihov ih cijela na neka druga, i ovo je posebno i
jedinstveno samo za vjerovjesnike i pos lanike. A šro se ｣ｩ･＠ drugih
lju di, za njih nije došao dokaz da je Allah ｵｩｮｩｯ＠ nekoga od njih
｢･ｲｩ･ｴｮｩｭ＠ pa mak.u oni bi li i drugovi vjerovjesnika. ｡ｫ＠ ni najbolji
iz ovog ummeca fEbu-Bek,- i Omer) nisu posjedovali raj posebni
｢･Ｎｲｩ･｣Ｑ＠ kao .što je došlo u vjerodostojnim ·j neisprekidanima
(mutevatir) predajama da ni asha bi, ni tabi' ini, ni on i koji s u primil i
islam za vrijeme Pos lanika, sallallahu alejhi ve. sellem1 a li ga nisu
56
KN Jl GA TEVH l DA
sreli (muhadrem) nisu se ｢･ｲｩｴｬ＠ od Ebu-Bekra, Omera, Osmana ili

Alije kao .što su to radili s Allahovim Poslani kom, sall allahu alejhi ve
sellem [uzimanjem njegove kose i vode kojom bi se abdestio ... ) Jer je
｢･ｲｩｴ＠ ovih ashab,, ｢･ｲｩｴ＠ u djelima, a ne tjelesn i ｬｩｮ＠｢･ｲｩｴＬ＠ pa se
ne prenosi !<..10 što se prenosi od Vjerovjesnika, sallall.1hu a lejhi ve
sellem.
Stoga kažemo da se u sv.1kom muslima nu na lazi ｢･ｲｩ･ｴＱ＠ i co ne
｢･ｲｩ･ｴ＠ samog ｢ｩ｡Ｌ＠ nego ｢･ｲｩ･ｴ＠ djela, ｢･ＱＧｩ･ｴ＠ onog,\ što je pri nj emu
od islama i imana i onoga što je u njegovom srcu od serah,, i ｶ･ｬｩ｡ｮｪ｡＠
Allaha, azze ve dželle, i Njegovog poštivanja, k,1o i od ｳｬｩｪ･ｮ｡＠
Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ovo je ｢･ｲｩ･ｴ＠ ilma
{znanja), rad,, ili ispravnosti koji se ne prenosi. Pa na osnovu ovog,,,
uzimanje ｢･ｲｩｴ｡＠ od ljudi koji s u ispravni i dobri biva njihovim
ｳｬｩｪ･ｮｭ＠ u dobru, a uzimanje ｢･ｲｩｴ｡＠ od ｵ･ｮｪ｡ｫ＠ biva uzimanjem
njihovog znanja i okorištavanjem od njega i ｳｬｩｮｯＮ＠ l nije dozvoljeno
uzimanje ｢･ｲｩｴＮ｜＠ od njih tako š to ･ｭｯ＠ ih potirari1 ili uzimati njihov
znoj, jer najbolja stvorenja ovog umm eta, ashabi1 nisu to rad ili sa
najoda branijim pripadnicima ovog ummeta nakon njenog
Vjerovjesnika, salla llahu a lejhi ve sellem1 Ebu-Bekrom 1 O merom,
Os ma nom i A lij om, i ovo je nešto u š to nema s umnje.
A š ro se ｴｩ･＠ uzimanja ｢･ｲｩ･ｴ｡＠ kod muš rika treba se znaci da su oni
ｯ･ｫｩｶＬｬｩ＠ mnoštvo dobra, njegovo trajanje, nužnost i opstajanje
ｯｫｲ･ｵｩ＠ se svojim božanstvima na razne ｮ｡ｩ･＠ｴｲ｡･ｩ＠｢･ｲｩｴＬ＠ a
svaki od tih ｮ｡ｩ＠ je bio ši rk.
Pored ､ｲｶ･｡＠ i kamenja, u isti propis ulaze i razna mjesta, ｰ･ｩｮＬ＠
kaburovi1 izvori vode i ｳｬｩｮｯ＠ u šro vjeruju džahili {neznalice).
T raženje ｢･ｲｩｴ｡＠ od drveta, kamenja, kaburova i raznih mjesta jeste
veliki ši rk ako se to ｩｮ＠ s ubjedenjem da to ､ｲｶ･Ｌ＠ kamenje ili kabur,
ukoliko se budu potirali, va lj alo se po njima, ili ih se prisloni uza se,
bivaj u posrednikom kod Allaha i put ka Njemu. Jer sve se to ubraja
u uzimanje nekoga drugoga pored A lla ha kao boga, i to je veliki š irk.
U ovo s u bili ubijedeni predis lamski Arap i: vjerov.1nje. u ､ｲｶ･･＠ i
kamenj e koje su obožavali, traženje ｢･ｲｩ･ｴ｡＠ od kaburova. Vj erovali
57
- -- - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- -- -
"Šta kažete o Latu l Uzzau..•• (En-Nedžm, 19.)1
su da ako budu stajali pored njih i dodirivali ih, ili r.uasipali zemlju
po njima, da ･＠ vlasnik cog mjesta ili duh koji s luži u com mjesw biti
njihov posrednik kod Allaha, azze ve džel!e. A rekao je Allah,
subhanehu ve reala: "A onima koji pored Njega uzimaju zaštitnike:
'Mi ih obožavamo samo zato da bi nas što više Allahu približili."'
Traženje ｢･ｲｩｴ｡＠ biva ma lim ši rkom lutda, npr., uzme zemlj u sa
kabura i pospe je po sebi iz ｵ｢ｪ･ｮ｡＠ da je ta zemlja ｢･ｲｩ･ｴｮ｡Ｌ＠ pa
misli da ako ta zemlja ､ｯ･＠ do njegovog tijela da ･＠ i samo tijelo
postati ｢･ｲｩ｣ｮｯ＠ posredstvom re zem lj e. Ovo je mali širk, jer nije
odvojio ništa od ibadeta prema nekome drugome mimo Allaha, ali je
ipak bio ｵ｢ｩｪ･ｮ＠ da je nešto uzrok što Allah nije ｵｩｮｯ＠ vjerskim
ispravnim uzrokom.
' Lar je bijela stijena koja se n,tlazila u T aifu. Nije srušena sve dok
nije primilo islam pleme Sekif, kada im je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, poslao El-Mugiru b. Šu ' beta1 koji ju je
srušio i razbio. Iznad nje se nalazila ｫｵＬｴ＠ i imala je i svoje. ｵｶ｡ｲ･＠ i
poslugu.
Uzza je drvo koje se nalazi lo ｩｺｭ･ｵ＠ Mekke i Taifa. U osnovi je to
bilo drvo, zarim je ｩｺｧｲ｡･ｮｯ＠ zdanje na eri swb.t. Imalo je svoje
ｵｶ｡ｲ･＠ i ženu ｶｲ｡ｵ＠ koja je opsluživala raj širk. Kada je
Vjerovjesnik, sallalla hu alejhi ve sellem, oslobodio Mekku, posl.1o je
na to mjesto Halid b. Velida koji je posjekao sva eri drveta i ubio
ｶｲ｡ｵ＠ koja je slala džinne da odvode ljude u zabludu. Uis tinu, ljudi
s u sc vezivali za to drvo i ženu koj,, je ops!uživala taj š irk.
"l Menatu, ｴｲ･ｯｪ＠ najmanje cijenjenoj?", to jest, poniženoj, i ona je
ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ stijena. Dobila je taj naziv zbog mnoštva krvi koja se
prosi pala izn,td nje u znak nje110g ｶ･ｬｩ｡ｮｪＮ＠
58
Od Ebu-Vakida el-Lejsija se prenosi da je rekao:
"Izašli smo sa AllaluJVim Poslat1ikom, sallallalm alejhi
ve se/lem, ka Hunejmt a bili smo blizu vremena kada
smo bili nevjernici, a mušrici su imali drvo pored kojega
bi stajali (ibadetili) i vješali svoje omžje. Zvali su ga
'vlasnik orde11a'. Prošli smo pored drveta i rekli: '0
Allahov Ｎｐｯｳｬ｡Ｎｮｩ･Ｌ＠ｵｩｮ＠ i ti nama vlastt·i ka ordena kao
što i oui imaju.' Pa je rekao Allahov Poslanik,
sallallalm alejhi ve sellem: 'Allaltu ekberl Zaista je to
jeduo pravilo. Rekli ste, tako mi Ouoga 11 ｩｪｯ＠ ruci je
moja duša, kao što su rekli si11ovi Israilovi Musau:
'Napravi i ti nama boga kao što i oni imaju bogove!'
'Vi ste, uistinu. narod koji nema pameti!', ｲ･＠ on.
(El-Earaf, 138.) Ｇｓｬｩｪ･､ｴ＠ｯ｢ｩ｡ｪ･＠ on ill koji su bili prije
vas."'
Bilježi ga Tirmizi i rekao je za njega da je sahih.1
Veza izmedu ovih .ljeta i poglavlja jeste da su Lac i Men,lt stijene, a

Uzza drvo1 i ono što s u mušrici radili pored ova t ri bož,lnstva je isto
što rade mušrici u vremenu nakon Poslanik.11 sallallahu alejh i ve
sellem1 pored k.1menja, ､ｲｶ･｡＠ i ｰ･ｩｮ｡Ｌ＠ a najgore od toga jeste kada
uzmu kaburove za bogove kojima se ｯｫｲ･ｵ＠ i ｩｮ･＠ ibadece pored njih.
'Ovaj had is je vjerodostojan i ｺｮ｡ｪＮ＠
Musrici su imali drvo u koje su vjerovali i njihovo vjerovanje u to
drvo obuhvata eri scv,ui:
1. ｖ･ｬｩ｡＠ su co drvoi
l. Stajali su pored njega s ciljem njegovog ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ i traženja
bliskostii
J. ｋ｡ｩｬｩ＠ su na njega svoje oružje ･ｬｩ＠ cime da sc. ｢･ｲｩｴ＠
prenese sa drveta na oružje, kako bi bilo što dugotrajn ije i
ka ko bi njegova korist bi la .što ｶ･｡＠ za onoga koji ga nosi.
Ovaj postupak je veliki .širk zbog sve tri ove stvari.
59
Oni koji su tek bili primili islam tražili su od Poslanika, sallallahu

alejhi ve sellem, da i on njima ｵｩｮ＠ isto sto su imali i musrici, jer su
mislili da ovo ne ulazi u ši rk i da ｲｩｪ･＠ tevhida ne pobijaju ovo djelo,
pa je na osnovu ovoga rekao jedan dio uleme: "Ponekad neki ug ledn i
ljudi ne znaju neke mes ' ele vezane za širly jer i ovim ashabima, koji
su primili islam nakon ｯｳｬ｢｡ｮｪ＠ Mekke, nije bilo sve jasno po
pitanju cevhida ibadeca1 iako su bili najzn.1niji ljudi po picanju
Mapskog jezika".
'' P,1 je rek.10 Allahov Poslanik" sal/allahu a/ejhi ve sef/em: 'Allahu
ekher! Zaisra je co jedno pravilo. Rekli see/ ul<o mi Onos,, u ｩｪｯ＠
rucije moja duša/ kao $co su rekli sinovi l ｳｲＮｾ ilovi Musau: Napravi i
ci nama boga kao što i oni imaj u bogove!"' Posl,lnik" sallallahu a lejhi
ve sellem, ih je uporedio s Musaovim na'Todom i bio je obazriv na
njihove ｲｩｪ･＠ • kada su rekli: Ｂｕｩｮ i d nama vlasnicu ｯｲ､･ｮＬｾ＠ jer je
Musaov narod rekao: "Napravi i ti nama boga kao što i oni imaju
bogove!", .:tli nisu uradi li ono .što su tražil i. A k.1da im je
Vjerovjesnik" sallallahu alejhi ve sellem1 zabranio, odmah su se i
ostavili toga. Da su co kojim ｳｬｵ｡ｪ･ｭ＠ uradili, ｰｯｩｮｬ＠ bi veliki sirly
ali pošro su samo rekli i tražili, a nisu co uradili, ｰｯｩｮｬ＠ su mali širk"
jer je u njemu vezivanje za nekoga drugoga mimo Allaha, azze ve
dželle. Srog.1 im Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ni
n.uedio da obnove svoj islam.
Ono što se j.1sno "idi jeste da veliki širk kojeg su ｩｮｬ＠ mušrici nije
bio samo zbog njihovog traženja ｢･ｲｩｴ｡＠ od cog drveta, nego je bio
zbog njihovog ｶ･ｬｩ｡ｮｪＬ＠ stanja i traženja ｢･ｲｩｴ｡＠ njihovim
ｫ｡･ｮｪｭＮ＠ A ｶ･＠ smo pojasnili da je traženje ｢･ｲｩｴ｡＠ od ､ｲｶ･｡Ｌ＠
kamenja i ｳｬｩｮｨ＠ stvari (ukoliko u com djelu bude ubjedenje d.a re
Stvari pribli žuju Allahu i da prenose potrebe do A llaha1 ili d.1 ･＠
njihove potrebe biti prije ispunjene i njihova djela bolja ako se
ｯ｢･ｲｩ｣＠ na ovom mjestu/ veliki širly i ovo su radili u predislamsko
doba.
Ako malo bolje razm isliš o onome š co rade obožavaoci kaburova i on i
koji se povede za praznovjerjem u zadnje vrijeme, kao i u naše
vrijeme, ｶｩ､ｪ･＠ da rade isre stvari koje su radili i mušrici pored
60
KNJIG A TE VHI DA
MES'ELE:
l ｔｵｭ｡･ｮｪ ajeta iz sure En-Nedžm;

2. Spoznaja šta su tražili (ashabl);
3. Ipak nisu uradili šta su tražili;
lar.11 Uzzaa i Vlasnice ordena, jer vjeruju u kabur, pa ｡ｫ＠ i u željezo

koje je oko !..abura, ili raznovrsna mjesta obozavanja u zemljama u
kojim,\ se širi ili jasno vidi ši rk. T u ･＠ vidjeti da ljudi vjeruju, da
ukoliko por.uu zid oko k.tbma ili šeljeznu rešetku oko njega, kao da su
pocrali i samog ukopanog ｯｶｪ･ｫ｡＠ i da se njegova duša s poji la s njima
jer su ga ｶ･ｬｩ｡Ｎ＠ Ovo je veliki širk, jer je u njemu ve:r:ivanje srca u
prib,wljanju koristi ili ｵｶＮｴｮｪ＠ od zla, za nekog,, drugoga mimo
Allaha, azze ve dželle1 i šro time ｩｮ･＠ to djelo s ciljem približavanja
Allahu, isro kao što su radili i oni prije njih z.a koje je Allah rekao:
"Mi ih obožavamo samo zato da bi nas što više Allahu približili."
Što se ｴｩ･＠ druge situacije, na koju sam ci skrenuo pažnj u n,1 samom
ｰｯ･｣ｫｵＱ＠ to jest k.1da se potiranje uzima kao sebeb (razlog), kao što
co rade neke neznali ce kada dodu u Harem te Ｑ＾ｯｮｵ＠ potirati vanjs ka
vrata ili neke zidove i s tubove s ubjedenjem da tu postoji neka duša
ili da je u blizini neko ukopan ili da postoje neke dobre duše koje se
brinu o tom stubu (kao što kažu) pa ih potiru kako bi došli do Allaha-
robi bio veliki š irk.
Medutim, ako bi potirao to mjesto iz ubjedenja da je ono ｢･ｲｩｮｯＱ＠ i
da je to sebeb kojim ･＠ se ｩｺｬｩｪ･ｩｴｩＬ＠ to bi bio mali širk.
Dakle, ako bi potirao nešto ｳｭ｡ｲｪｵｩ＠ ga sebebom, to bi bio m.1li
širly a ako bi vezao srce za taj predmet, ili od njega tražio ｢･ｲｩ･ｴＬ＠
ｶ･ｬｩ｡ｯ＠ i bio vezan za njega i bio ubjedenja da postoji neka duša na
tom mjestu, ili d,, ･＠ se preko njega pribli žiti Al lahu, onda je co veliki
širk.
6l
- -- - - - - Salih b. Abdilaziz Al u ｾ･ｪ＠ h - - - - - -
4. Željeli su se time približiti Allahu jer su mislili da On to
voli;
5. Ako oni nisu znali ove stvari, pa, normalno je da drugi
ne znaju još prije;.
6. Oni posjeduju od dobrih dijela i ｯ｢･｡ｮｪ＠ da ･＠ im biti
oprošteni grijesi, a to ne posjeduje niko drugi;
7. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, im nije našao
opravdanje, nego je uzvratio na njihov govor ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠
"Allahu ekber! Zaista je to jedno pravilo, ｳｬｩｪ･､ｴ＠
ｯ｢ｩ｡ｪ･＠ onih koji su bili prije vas." Pa je potvrdio stvar s
ove tri stvari;
8. Velika stvar, i to je ono što je želio. Obavijestio ih je da
je njihovo traženje isto kao i traženje sinova Israilovih
kada su rekli Musau:
"Napravi l tl nama boga... " (EIE'amf, 138.);

9. Negiranje ovoga je od ｺｮ｡･ｪ｡＠ｲｩｪ･＠ "la ilahe illallab'',
uz svu njegovu ｴ｡ｮｩｵ＠ i skrivenost za ove ashabe;
10. Zakleo se, sali a llahu alejhi ve se!lem, na odgovor, a on se
ne klete osim za stvaJ· u kojoj je korist;
ll. Spoznaja da se širk dijeli na veliki i mali, jer nisu postali
otpadnicima od vjere svojim traženjem;
12. Njihove ｲｩｪ･＠ " ... a bili smo blizu vremena kada smo
bili 11evjemici", ｵｰｪ＠ da drugi koji su bili s njima nisu
bili neznalice po ovom pitanju;
13. Tekbir prilikom ｵ･ｮｪ｡＠ je dokaz protiv onih koji ga
preziru u tim prilikama;
62
KNJIGA TEYHIDA
ＱＴＮｓｰｲ･｡ｶｮｪ＠ neželjenih situacija prije njihovog
dešavanja;
15.Zabrana oponašanja džahila;
16.Srdžba pri ｰｯ､ｵ｡ｶｮｪ［＠
17.Uopšteno pravilo u ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ "Zaista je to jedno

pravilo";
18.0vo je znak od znakova vjerovjesništva, jer se desilo ono
o ･ｭｵ＠ je obavijestio;
19.Sve ono za što je Allah ukorio Židove i ｫｲ｡ｮ･＠ u
Kur' anu odnosi se i na nas;
20.Njima je poznato da se ibadeti grade na naredbama, iz
･ｧ｡＠ proizilazi upozorenje na pitanja u kaburu. Što se ｴｩ･＠
pitanja: "Ko je tvoj gospodar?" - stvar je jasna. Što se ｴｩ･＠
pitanja: "Ko je f'Voj vjerovjesnik?" - vidi se iz njegovog
obavještavanja o gajbu (skrivenom, tajnom). A što se ｴｩ･＠
pitanja: "Koja je tvoja vjera?" - vidi se iz ｲｩｪ･Ｚ＠ "Napravi i ti
namaboga... ";
21.Slijedenjc ｯ｢ｩ｡ｪ＠ sljedbenika Knjige (Židova i ｫｲ｡ｮＩ＠ je
ｰｯｫｵ･ｮ［＠
22.0naj ko ｰｲ･＠ sa neistine na koju se bio navikao, nije

siguran da u njegovom srcu nije ostalo nešto od te navike,
što vidimo iz ｲｩｪ･Ｚ＠
"... bili smo blizll vremena kada smo bili nevjemici."
63
9. ŠTA JE DOŠLO UVEZI KLANJA NEKOM
DRUGOM MIMO ALLAHU 1
'/Šta je došlo t r vezi klanja nekom drugom mimo A llahu ) od prijetnje,

i da je co š irk prema Allahu.
Klanje je prolijevanje krvi, i pri klanju imamo dvije važne ｴ｡ｫ･Ｌ＠ koje
su osnova ovog poglavlja:
1. Klanje uz izgovaranje ｮ･ｩｪｧ＠ imena i
l. Klanje s ci lj em približavanja onome zbog koga kolje, što ･＠
ｲ･ｩ＠ da ovdje imamo izgovaranje imena i nijjet /n amj eru).
Izgovaranjem imen,, mi se stvarno pocpomažemo njegovim nosiocem,
pa k.1da kažemo: U ime Allaha, želimo ｲ･ｩ＠ da tražimo ｰｯｭ＠ od
Allaha, rako da imamo ｺｮ｡･ｪＺ＠ Koljem ｴｲ｡･ｩ＠｢･ｲｩｴ＠ i
ｰｯ｣ｭ｡ｵｩ＠ se svakim Allahovim, azze ve dželle, imenom.
A što se ｴｩ･＠ namjere, ona dolazi sa strane obožavanja i htijenja, pa
imamo ･ｴｩｲｩ＠ s ituacije:
1. Da bude imenovanje i namjera samo radi Alla ha, azze ve
dželle, i ovo je cevh id a ujedno i ibader. P ri kla nj u imamo dvije
obavezne stvari:
• da zakolje samo radi Allaha i s ciljem približavanja
{ako bi rim klanjem želio da se približi) kao kurban za
bajram, ili kurban n a hadždžu1 ili a kika /povodom
rodenj,, djeteca)1.. .
• da spomene A llahovo ime dok kolje, pa ako ne
spomene Allahovo ime namjerno, njegova zaklana
životinja postaje zabranjena.
Ali ako ne bi namjeravao da se tim klanjem pribli ži Allahu, nici
nekome drugome, nego želi samo da ugosti gosre1 ili kako bi je pojeo,
co je onda dozvoljeno, jer je spomenuo A ll ahovo ime, a n ije z,,klao
nekome pored NJega pa ne ulazi u prijecnju i zabranu.
65
Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - - - -
2. Da zakolje ｳｰｯｭｩｮｪｵｩ＠ AUahovo ime, a li se com zaklanom
životinjom želi pribli žiti nekom drugom. Kao kada bi ｯｶｪ･ｫ＠
zaklao životinju i rekao: "U ime Allaha", a želi tim djelom da
se približi ne.kom velikanu od vjerovjesnika ili dobrih ljudi1
ili... , taj je ｯｶｪ･ｫＱ＠ iako je zaklao ｳｰｯｭｩｮｪｵｩ＠ A Uaha, ｰｯｩｮ＠
širk jer je prolio krv zbog nekog ukopanog stvorenja a ne radi
Allaha. U ovo t.1koder ulazi i ono što se dešava kod nekih
bedu ina ili i samih gradana kada žele ､ｯ･ｫ｡ｴｩ＠ nekoga, izlaze
pred njega s devama ili nekom drugom stokom, te ih kolju
pred nj ima, tako da krv ｴ･ pri njihovom dolasku. l ovo klanje
bi bilo za nekog drugog mimo A llaha, azze ve dželle, pa
makar s pomenuo i Allahovo ime pri klanju. U lema je izdala
fetvu da je co haram, jer je u com postupku prolijevanje krvi
zbog nekog drugog mimo Allaha i cime postaje zabranjen im
jedenje cog mesa. A pogotovo nije dozvoljeno ｶ･ｬｩ｡ｮｪ･＠ ovih
ljud i na taj ｮ｡ｩＬ＠ jer se prolijevanjem krvi ｶ･ｬｩ｡＠ samo Allah,
Jedini, ta1 On je jedini koji zaslužuje da M u se ｩｮ＠ ibadet i da
bude ｶ･ｬｩ｡ n na ovakav ｮ｡ｩｮ＠ i On je T aj Koji je cL1o da krv
ｴ･ venanL:1..
J. D.a spomene ｮ･ｩｪ･＠ ime mimo Allahovog i da se klanjem
životinje želi približiti nekom drugom mimo Allahu, azze ve
dželle1 pa kaže npr.: "U ime Is usa", zatim pok;ene ruku da
zakolje, ･ｬｩ＠ da se pribli ži cim djelom Isusu, • ovo je širi.
Ovim djelom je spojio dvije vrste širl\,1: š i rk u traženju ｰｯｭｩ＠
i širk u ibadecu. Isti je propis i za one koji bi zakla li u ime
Bedevija, ili H usejna, ili u ime prvakinje Zejnebe, ili u ime
Ajderusa, ili u ime Marginanija, i drugih ljudi prema kojim·a
su se okrenuli ljudi s ciljem ibadeta, pa kolju ｳｰｯｭｩｮｪｵｩ＠
njihova imena i ciljaju ea stvorenja.· T o jest kada kolje on ima
namjeru da se prol ijeva n jem krvi približi tom stvorenj u. l ovaj
širk dolazi s dvije strane:
• sa strane traženja ｰｯｭｩ＠ i
• sa strane ibadeta1 ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ i prolijevanja krvi ;adi
nekoga drugoga m.imo Allaha, azze ve dželle.
66
KNJIGA TEVH I DA
..eli :!.1..·rＭｾ＠ｾＪ
"t
ｾ＠ｾ＠ -, __ｾ＠ｾ
_ilOi, :...,-,.il Ｍ
J ｾ
- GJ.' <' r
- J -r.- J ｾ＠
ｾﾷＬｨＮ : .rT
"Reci: 'Molitva moja, i obredi moji, i život moj, l smrt moja doista su
ｰｯｳｶ･ｮｩ＠ Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema ｳ｡ｵ･ｳｮｬｫ｡ ...' " (El-
En-am, 162·163.)1
4· Da z,,kolje ｳｰｯｭｩｮｪｵ＠ｮ･ｩｪ＠

ime mimo Allahovoga, a da se
time želi približiti. Ova situacija je veoma, veoma rijetka. L
ovo kao kada bi hcio da zakolje radi nekoga koga on velica,
kao n,, primjer da z,,kolje u ime Bedevija, a zatim ｯ､ｬｵｩ＠ da se
com zaklanom životinjom želi približiti Allahu. U stvamosci
ovo se ｶｲ｡＠ na š i rk u traženju ｰｯｭｩＬ＠ kao i na ši rk u ibadecu.
Ono što je potrebno da se zna jeste, da ako bi se zaklal o radi nekoga
drugoga, onda bi co bio š irk u ibadetu, a ako bi spomenuo ｮ･ｩｪ＠ ime
mimo Allahovog, onda bi to bi o sirk u traženj u ｰｯｭｩＬ＠ pa je z bog
toga rekao Uzvišeni: "Ne jedite ono pri ｩｪ･ｭ＠ klanj u nije spomenuto
Allahovo ime1 to je, uistinu, gri)eh l A šejcani navode ｴｩ･ｮｩｫ･＠ svoje
d,t se s vama raspravljaju, pa ako biste im se pokorili, i vi biste,
sigurno mnogobošci postali."- tj. ako biste im se pokorili u ši rku i vi
biste bili mušrici k.1o što su i oni.
' Ovaj ajet ｵｰｪ･＠ da su klanje i molitva od ibadeca1 jer je ｵｩｮｯ＠
obred samo radi Allaha, a Allahu pripadaju djela scvorenjaj pa je
zbog toga u ｲｩｪ･ｭ｡＠ "i obredi moji", uputstvo da su i obredi ibadeci i
da ih je dostoj,ln samo Allah_
ｒｩｪ･ｩＺ＠ "Allahu, Gospodaru s vjetova" - dakle, On je raj koji co
zaslužuje, "Koji nema ｳ｡ｵ･ｳｮｩｫ｡ＢＬ＠ iz ･ｧ｡＠ se vidi da nema
ｳ｡ｵ･ｮｩｫＮＱ＠ u mol itvam,11 obredi ma, pa se ne s mijemo okreta ci nikome
u molitvam,l i obredima osim k.1 Allahu1 azze ve džell e. On jecaj koji
zaslužuje da bude obožavan1 Njemu pripada najuzvišenije carstvo.
67
- - - -- - - Sali h b. Abdilaziz Alu Šejh - - -- - - -
"Zato se Gospodaru svome moli l kurban kolji." (El-Kevser, 2.)1
Od Alije, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao:

"Rekao mi je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selle111, ･ｴｩｲ＠ｲ･ｮｩ｣Ｚ＠ 'Allalt prokleo onoga ko kolje
nekome mimo Alla/m. Alla/t prokleo onoga ko proklinje
svoje roditelje. Alla/t prokleo onoga ko pruži ｵｴｯｩ･＠
novotaru. Allah prokleo onoga ko promijeni granice
ｺ･ｾｮｬｪＮＧＢ＠
Bilježi ga Muslim.2
Od Tarika b. ｾｩｨ｡｢＠ se prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
' Ono što je Afl,,h naredio ul,ui u i bad et, jer je ibadet sveobuhvatni
naziv za sve Što Allah voli i ｩｭ･＠ je zadovoljan od javnih i tajnih
ｲｩｪ･＠ i dijela. Moli tvu je Allah naredio, pa je ona zbog toga Njemu
draga, ,, neredio je i klanje, pa je i ono dr,,go Allahu i zadovolj an je
nj ime i na osnovu toga biv,, i bad etom prema Allahu, azze ve dželle.
' O no što nam je potrebno u ovom poglavlju iz ovog ha disa s u ｲｩｪ･ｩ＠
A ll,lhovog Poslanika, s.,ll allah u a lejhi ve sellem: "Ailc1h prokleo
onoga k.o k.o/je nekome mimo Alkllw"- ･ｬｩ＠ mu se time približiti i
ｶ･ｬｩ｡ｴ＠ ga.
Prokletstvo ｺｮ｡ｩＺ＠ tjeranje i udaljavanje od Allahove, azze ve dželle1
milosti.
Pa, ako je Allah taj koji nekoga proklinje, onda ro ｺｮ｡ｩ＠ da je otjerao i
udaljio ru osobu iz svoje posebne milosti, a što se ｴｩ･＠ opšte milosti,
ona obuhvata i muslimane i nevjernike, kao i sva druga stvorenja.
Poznata je ｩｮｪ･｣｡＠ da s pominjanje nekog grijeha sa prokletstvom
ｵｰｪ･＠ da je to od velikih grijeha, i ovo je potpuno vidljivo u klanju,
jer je klanje nekom drugom mimo Allaha š irk prema Allahu, azze ve
dželle, i njegov ｰｯｩｮ｣＠ zas lužuje prokletstvo, tjeranje i udaljavanje
od Allahove milosti.
68
KNJIGA TEVHIDA
Ｂｯｶｪ･ｫ je ušao u Džennet zbog mušice, a drugi je ｯｶｪ･ｫ＠
ušao u Vatru zbog mušice." Rekli su: "A kako to,
Allaltov ｐｯｳｬ｡ｮｩ･＿Ｂ＠ Odgov orio je: "Prošla su dva
ｯｶｪ･ｫ｡＠ pored naroda koji je imao kipa i niko nije
mogao tuda ｰｲｯｩ＠ sve dok ne prinese neku žrtvu tom
kipu. Rekli su jednom od njilt: 'Prittesi ž rtvu!' Rekao je:
'Nemam ništa što bih prinio ka.o žrtvu.' Oni mu rekoše:
'Prinesi žrtvu pa makar mušicu.' Pa je prinio mušicu
kao žrtvu, a ovi ga pustiše, i Oil time ｵ･＠ u vatm. Pa su
rekli drugome: 'Prinesi žrtvu!' A on odgovori: "Ja Ile
prinosim nikakvu žrtvu nikome osim Allahu, azze ve
dželle.' 011i mu odsjekoše glavu i tako ｵ･＠ u Džennet."
Bilježi ga Ahmed. l
' Hadis ｵｰｪ･＠ da je klanje radi kipa bilo sebebom ul.lska u vatru, i
ono Što se vidi jeste da je ov.1j što je co uradio bio musliman, pa je
ｵｾ｡ｯ＠ u vatru zbog svog djela, što ･＠ｲ･ｩ＠ da je klanje radi nekoga
mimo Allaha, azze ve dželle, veliki ši rk1 jer ｲｩｪ･＠ "ušao je u vatru"
ｺｮＬｬｾ･＠ da je time zaslužio ulazak u nju sa onima koji ･＠ｶｪ･ｮｯ＠
boraviti u njoj.
Takoder, hadis ｵｰｪ･＠ na još jednu ｩｮｪ･｣ｵＬ＠ a to je, da prinošenje
mušice, koja nema nikakve vrijednosti, ｵｰｪ･＠ da je prinošenje
onoga što je vrjednije, ｩｪ｡＠ je korist ｶ･｡＠ i Što je skuplje kod njihovih
posjednika, ｵｰｵｪ･ da je to još ｶ･ｩ＠ sebeb da se ｵ･＠ u va eru.
Rijeei: ''Prinesi ircvuH- tj. z,lkolji s ciljem približavanja, !obrati
pažnju da ih oni nisu natjerali da to urade)
ｒｩｪ･Ｚ＠ "Niko nije mog.1o cucl1 ｰｲｯｩＢＭ tj. nisu dozvoljavali nikome da
ｰｲｯ･＠ tim putem sve dok ne prinese žrtvu. l ovo nije prinošenje na
silu, jer je mogao ｲ･ｩＺ＠Ｂｖｲ｡ｴｩｵ＠ se odakle sam i došao." A ako bi se
reklo: "Natjerali su ih ｰｲｩｪ･ｴ＠ im ｳｭｲｵＢＬ＠ u tom ｳｬｵ｡ｪ＠ se može ｲ･ｩ＠
da je ovaj hadis došao kao ｰｲｩ｡＠ o onima koji su bili prije nas, a
otklanjanje prisile ili dozvola izgovaranja ｲｩｪ･＠ nevjerstva ili radenje
69
- - -- - -- Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - - -
MES' ELE:
1. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta:
"Reci: 'Molitva moja, i obredi moji... "
2. ｔｵｭ｡･ｮｪ･＠ ajeta:
"Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji";

3. ｐｯ･ｴ｡ｫ＠ hadisa proklinjanjem onoga koji kolje
nekome drugome numo Allahu;
4. Proklinjanje onoga koji proklinje svoje roditelje, a tu
spada i da proklinješ roditelje nekog ｯｶｪ･ｫ｡Ｌ＠ pa
onda on prokune tvoje;
5. Proklinjanje onoga koji pruži ｵｴｯｩ･＠ novotaru, a
ntisli se na onoga ko ｵｩｮ＠ nešto kada se mora na
njemu izvršiti Allahova kazna, pa traži nekoga ko ･＠
ga zaštititi od toga;
6. Proklinj<mje onoga koji mijenja granice zemJje, ｾﾷ＠
ｭ･ｩｺｭ･ｵ＠ sebe i svoga komšije, i to tako što ･＠ ih
pomaknuti naprijed ili nazad;
nekog djela koje je nevjerstvo uz ｶｲｳｴｩｮｵ＠ srca na imanu, co je
posebno samo za naš um met.
70
KNJIGA TEVHIDA
7. Razlika ｩｺｭ･ｵ＠ proklinjanja ｯ､ｲ･ｮ＠ osobe i
proklinjanja grješnika uopšteno;
8. Ovo je velika ｰｲｩ｡Ｌ＠ｰｲｩ｡＠ o mušici;
9. Ušao je u Vatru zbog te mušice, iako mu to nije bila
namjera da ｵｩｮ＠ (prinese žrtvu), nego je to uradio
kako bi se spasio;
10. Spoznaja mjesta širka u ｶｪ･ｭｩｫ＠ srcima, kako je
samo bio strpljiv ovaj što su ga ubili, i nije iJ1
podržao u njihovom traženju, iako oni od njega nisu
tražili osim samo spoljašnje djelo;
ll. Onaj što je ušao u Vatru bio je musliman, jer da je
bio nevjernik ne bi rekao: "Ušao je u vatru zbog
mušice";
12.0vaj hadis ｵｰｵｪ･＠ na jedan drugi vjerodostojan
hadis u kojem se kaže: "Džennet je bliži svakom
od vas od reme11a vaše ｯ｢ｵ･Ｌ＠ a i vatra ｴ｡ｫｯ･ｲＢ［＠
13.Spoznaja da je djelo srca glavni cilj, ｡ｫ＠ i kod

mušri ka.
71
10. NE KOUE SE RADI ALlAHA NA MJESTU NA
KOJEM SE KOUE NEKOM DRUGOM MIMO ALlAHA 1

ｾｲ＠ｾｾＬＮ＠
"Tl unjoj (džamiji) nemoj nikad molitVu obavltil ... • (Tevba, 108.) 2
1
"na mjestu" · ovim se zele ｲ･ｩ＠ dvije stvari: da se. ne kolje radi Allaha
u blizini mjesta na kojem se kolje radi nekog drugog mimo Allaha, i
da se ne kolje na samom mjestu na kojem se kolje radi nekog drugog
mimo Allaha1 jer u oba ｳｬｵ｡ｪ＠ sudjelujemo s,\ onima koji kolju
nekom drugom mimo Aflahu1 azze ve dželle.
Izgled ove m es ' ele:
Mjesto na kojem Sll kolje nekom drugom mimo A ll ahu1 kao na
primjer pored kabura1 ili nekog nj ihovog svetog mjesta ili bogomolje1
il i kod s lj edbenika praznovjerja uopšte1 koji kolju radi vlasnika
kabura i sl.1 nije dozvoljeno muslimanu da zakolje na tom mjestu1 pa
makar njegova žrtva bila samo rad.i Allaha1 azze ve dželle.1 jer je
svojim klanjem bio ｳｬｩ｡ｮ＠ mušricima koji su ｶ･ｬｩ｡＠､ｯｴｩｮ｡＠ mjesta
gdje su ｩｮｬ＠ razne ibadete prema nekom drugom mimo Allaha1 azze
ve dželle. Klanje radi Allaha1 iskreno radi Njega1 a ne radi nekog
drugog, na mjestu na kojem se približava nekom drugom mimo
Njega1 nije dozvoljeno ni u kom ｳｬｵ｡ｪＱ＠ jer je to od puteva širka i
zbog toga što bi to moglo da zavede neke osobe pa da ｰｯｮｵ＠ｶ･ｬｩ｡ｯ＠
､ｯｴｩｮ＠ mjesto. A propis klanja na tim mjestima jeste da je m haram
i put ka .š irku.
1
Ovo je zabrana klanjanja u mesdžidu (mesdž idud-d irar- mesdžid
štete/ kojeg su sagrad ili munafici. "Džamija ｩｪ＠ su temelji1 ｶ･＠ od
73
Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - -- -- -
Od Sabit b. Ed-Dahhaka, radijallahu anhu, se prenosi
da je rekao:
"Zavjetovao se ｯｶｪ･ｫ＠ da ･＠ zaklati devu na nekom
mjestom, pa je upitao Vjerovjesnika, salla llafw a1eJ1Li ve
sellem, o tome a on mu ｲ･Ｚ＠ 'Je li 11a tom mjestu bio neki
od idola džahilijjeta koji se obožavao?' Odgovorili su:
'Ne. ' Rekao je: 'A jesu li na tom mjestrt slavili neki svoj
pra:wik?' Odgovorili su: 'Ne.' Pa je rekao Allahov
Poslanik, sa llallahu alejhi ve sellem: 'Izvrši svoj zavjet,
jer, zaista, 11e izvršava se zavjet 11 kojem bi bilo
griješenje prema Allahu, niti o1taj kojeg posjeduje neko
od sinova Ademovih.'"
prvog dana, postavljeni na strahu od Allaha..."(ajet). Mesdžidud-

dirar je ｳ｡ｧｲ･ｮ＠ kako bi uhodili muslimane i suprotstavljali se
Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Pa kada je
co ｶ･＠ bio cilj gradnje tog me.sdžida, rad,, je s udj elovanje u namazu s
njima u njemu postalo zabranjenim, jer bi klanjenjem u njemu samo
potvrd ili nji hova nedjela, ili bi se ＬＱｫ＠ doprin ijelo ｰｯｶ･｡ｮｪｵ＠ nj ihovih
pristalica, kao .što bi se i narod zavarao zbog klanjanja Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem1 u njemu. Pa je Uzvišeni Allah zabranio
Svome Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, kao i ostalim
mu ' minima da klanjaju namaz u Mesdžidud-diraru1 iako se. zna da je
Poslanikov1 s,tllallahu alejhi ve sellem, nam.1z1 k.to i namaz ostalih
mu ' miM, iskren i samo radi Allaha, azze ve dželle. Na tom mjestu
im je zabranjen bez obzira .što tim namazom ne namjeravaju
nanošenje štete, niti razdvajanje, niti uhodenje muslimana, ali im je
zabranjen zbog njihovog ｵ･｡＠ i oponašanja munafika1 ｩｭ･＠ bi se
mnogi zavarali pa bi ｰｯ･ｬｩ＠ dolaziti na to mjesto.
Ovo je primjer i onih koji kolju radi Allaha na mjestima gdje se kolje
radi nekog drugog mimo A llaha, pa ｡ｫ＠ ako bi onaj koji ko lje bio i
iskren u svojim djelima, ali bi svojim djelom ipak pozivao na
ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ i cijenjenje cog mjesta.
74
KNJIGA TEVHIDA
Bilježi ga Ebu Davud a lanac prenosilaca je na uslovima
Buharije i Muslima.I
'(Od Sabit,l b. ed-Dahhaka, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao:

"Zavjecovao se ｯｶｪ･ｫ＠ da ･＠ zaklati devu n.t nekom mjescom" p.1 je
tlpicao Vjerovjesnik,'!! sa!!allalw .t!ejhi ve se/fern/ o come/ a on mu
ｲ･Ｚ＠ ''Je li na com mjescu bio neki od idola džahi/ijjeca koji se
oboiavao!" Odgovorili su: "Ne. 'l T aražio je od njega da ga
obavijesti Ll ｴ｡ｮｩｮ･Ｌ＠ jer ono što ga je upitao tražilo je da se dobro
informiše o njemu. Ovo piranje ｵｰｪ･＠ na pretpostavku da, ukoliko
bi se našlo ovo o ･ｭｵ＠ je pitao - da se je nalazio neki njihov idol -u
rom ｳｬｵ｡ｪ＠ ne bi bilo dozvoljeno klanje na com mjestu. l ovo je ono
što se. htjelo ｲ･ｩ＠ ovim hadisom u ovom poglavlju.
(';4 jesu fi n.t tom mjc.scu slavili neki svoj praznik.!" Odgovorili su:
"Ne. 'l Praznik obuhvata mjesto i vrijeme koje se ponavlja, ili kojem
se stalno dolazi, i praznik nekada bude mjesto na koje se dolazi s
vremena na vrijeme, a bude nekada i vrijeme, jer se i ono stalno
ponavlja, pa njegovo, sall.allahu alejhi ve sellem, pitanje o prazniku
obuhvata i vremenske i prostorne praznike. ｍｵｲｩｫ＠ praznici, kao
Što je pozn,lto, bilo da se radi o prostoru ili vremenu, ｶｲ｡ｪｵ＠ se na
njihova vjerovanja, a ona su ｭｮｯｧ｢｡ｫＱ＠ tako da imamo ｳｬｪ･､ｩ＠
rezultat: Oni na tim mjestima ｩｮ･＠ razne ｭｮｯｧ｢｡ｫ･＠ ibadece, a
od tih ibadeta je, a ujedno co je i ｮ｡ｪｶ･･＠ š to rade, pribli žavanje
nekom drugom mimo Allahu, azze ve džell e, prinošenjem ž •·tava i
prolijevanjem krvi, što sve ｵｰｵｪ･＠ da je sudjelovanje s mušricima na
mjestima gdje se oni približavaju nekom drugom mimo Allahu, t.lko
što ･＠ se ｬｩｴ＠ na njih u djelima u vanjštini, nije dozvoljeno, jer bi
osoba tim djelom opon.lšala mušrike u spoljašnjosti, iako je osoba
iskren,\ u svome kl,lnju kurbana samo radi All,lha, ili u svome
Mmazu prema Allahu, azze ve dželle. ( "lzvrsi svoj z,tvjey je!/ z.tisoy
ne izvrš,w.J se zavjec u kojem bi bilo griješcnje prenM A/lalw'!- rekli
su ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ da ｲｩｪ･＠ 'Jer" na ovom mjestu ima ｺｮ｡･ｪ＠ d,l povod
dozvole izvršenja zavjeta jesce co šco su odgovori ovog ｯｶｪ･ｫ｡＠
uputili d,l u com djelu nema griješenja prema Allahu, a njegovo,
75
- - -- -- Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - --
MES' ELE:
1. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta: ｾＱ＠ｾｾｾ •n u njoj (džamljij nemoj
nikad molitvu obaviti!... • (EtTevba, 108.);
2. Griješenje ponekad ｵｴｩＭ･＠ na Zemlju, a i pokornost
ｴ｡ｫｯ･ｲ［＠
3. ｖｲ｡ｮｪ･＠ nejasnog pitanja na jasno kako bi nestala

ｮ･ｪ｡ｳｯ［＠
4. Raspitivanje muftije ako mu to bude potrebno;
5. Odredi vanje nekog mjesta za zavjet nije zabranjeno
ako ne bude nikakve vjerske smetnje;
6. Zabrana izvršavanja zavjeta na mjestu na kojem se
nalazio neki od idola mušrika, pa ｡ｫ＠ i nakon
njegovog uklanjanja;
7. Zabrana izvršavanja zavjeta na mjestu na kojem je
bio neki njihov praznik, pa ｡ｫ＠ i nakon njegovog
ukidanja;
8. Nije dozvoljeno izvršiti zavjet na tom mjestu jer je
to zavjet koji je haram;
9. ｵｶ｡ｮｪ･＠ od oponašanja mušrika u njihovim
praznicima, pa ｡ｫ＠ i ako osoba ne bi imala tu
namjeru;
lO. Nema zavjeta u griješenju;
ll.Sinu Ademovom nije dozvoljeno da se zavjetuje
ｮ･ｩｭ＠ što ne posjeduje.
sallallahu alejhi ve sellem1 raspicivanje ｵｰｪ･＠ da je lJanje radi
Allaha na mjestu gdje je bio neki idol, ili ｭｵｲｩｫ＠ praznily griješenje
prema Allahu, azze ve dželle.
76
11. OD ŠIRKAJE DA SE ｏｖｊｅｋ ZAVJETUJE
NEKOM DRUGOM MIMO ALLAHU, AZ1.E VEDŽELLE
•ont su zavjet Ispunjavali... " (Ed· Dahr, 7.)
ｾ＠ﾷｾｾｩ＠ llll ｾ＠ fJ J f)S ｊｉｾ J l'!ii•l 1:0),.

"Za sve što potrošite l što zavjetujete- Allah, slgumo, za to znat • Ｈﾷ＠
Bekara, 270.)1
U Sahihu je došla predaja od Aiše, radijallahu anha,
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ko se zavjetuje da. ･＠ obožavati A lla/ta, mka Ga
obožava, a ko se zavjehtje da ･＠ griješiti prema Allahu,
neka ue griješi. " 2
' Allah, subhanehu ve reala, je pohvalio one koji izvršavaju svoje

zavjete, a to Njegovo pohvaljivanje ｵｰｪ･＠ da je to ibadet koj i Mu
je drag, kao i da je propisan u vjeri, i sve što bude cako1 ulazi u
ibadete. T ako da ｩｮｪ･＠ cog djela prema nekom drugom mimo
Allahu, azze ve dželle, biva velikim širkom. Ovo je ｺｮ｡･ｪ＠ oba
aJeta.
' U ovom hadisu imamo naredbu izvršenja zavjeca1 a njegovo
narecHvanje ｵｰｵｪ･＠ da je co poželj an ibadec, jer je vadž ib od vrsca
ibadeca1 i ono što je pue ka ibadetu biva ibadetom ｴ｡ｫｯ･ｲＬ＠ jer je put
ka izvršenju zavjeta sam za vjet, jer da nij e bilo z.wjeca ne bi ga n i
77
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - -- - -
MES'ELE:
l. Obaveza izvršavanja zavjeta;
2. Kada se vidi da je zavjet Allahu ibadet, onda je za\jet
nekom drugom širk;
3. Nije dozvoljeno izvršiti za,jet u kojcll1 je grijeh.
izvršio, pa je njegovo izvTŠenie posralo obaveznim jer je sama osob.1

stavil,, sebi u dužnost ovaj ibadet.
l 'J4 ko se uvjetuje tla ･ gnješici prema ａｬＡ｡ｨｾＬｴ＠ neka ne griješi. ') -
jer je obaveziv.1nje samog sebe grije.šenjem prema Allahu, azze ve
dželle, suprocsc.wljanje Allahovoj zabrani griješenja i mora da se
iskupi zbog cog zavjeta istim iskupom lkeffarec) kao što je i kod
i s kupa od zakletve, a to poglavlje se nalazi u knjig,1ma fikha.
Zavjet Al lahu je. veliki ibadec1 a i zavjet nekom drugom mimo Allahu
je. ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ ibadet1 pa ako se neko zavjetuje nekom drugom mimo
Allahu, on g.l tim e obožava, a ko se zavjetuje Allahu, on cime
obožava Allaha.
78
12. OD ŠIRKAJETRAŽENJE ｕｔｏｉａ＠
OSTI ' AZA) KOD NEKOGA DRUGOG MIMO ALLAHA 1
' Ovo je od velikog širk.-11 k.lo ŠLO se i vidi iz samog naslova ovog
poglavlja.
Traženje ｵｴｯｩｴ｡＠ je vrsta dove1 jer u njemu imamo traženje onoga
koji je na nižem stepenu od onoga koji je na višem, a kada bude tako,
onda to djelo dobiva naziv dove, i com dovom želi mo da se žaštitimo.
Kada smo vidjeli da je to dova, ond.t vidimo da je co i ibadec1 a ibadet
se ne ｩｮ＠ nikome osim Allahu, azze ve dželle, i w je nešto na ･ｭｵ＠
su se svi muslimani s ložili, i na što ｵｰｪ＠ šerijar.ski tekstovi. Kao
što nalazimo u ｲｩｪ･ｩｭ｡＠ Uzvišenoga: "Džamije su Allaha radi, i ne
molite se, pored Allaha, nikome!" ili u ｲｩ｟･ｭ｡Ｚ＠ "Allah je naredio da
ne obožavate nikoga osim Njega."...Sc.t više, svaki dokaz koji
ｵｰｵｪ･＠ da je A llah jed ini kojem se ｵｰｵｵｪｵ＠ dove, ili da se samo
Njemu ｩｮｩ＠ ibadet1 sve je to dokaz :za posebnost ovog pitanja.
Pravo Ｚｺｮ｡･ｮｪ･＠ traženja ｵｴｯｩＮ｡Ｑ＠ koje ni je ispravno tražiti osim
samo od AH,tha1 jeste ono koje povezuje s poljaš nje djelo u traženjv
zaštite la to je d,, osoba bude ｳ｡ｵｶＮｴｮ｡＠ i spašena od nekog zla) i
un utrašnje djelo, koje predstavlja usmjerenje srca, sm iraj, njegovu
nuždu i potrebu za onim od kojeg traži ｭｯｩｴ･Ｑ＠ kao i njegovo držanje
za njega i prepuštanje stvari svoga uspjeha ｮｪ･ｴｾｵＮ＠ To je ono traženje
ｵｴｯｩ｡＠ za koje su se svi muslimani s ložili da nije dozvolj eno
ｵｰｩｶ｡ｴ＠ nikome osim A llahu, az:ze ve džcl le.
Ako bi neko rekao: "Dozvoljeno je tražiti ｵｴｯｩ･＠ od stvorenja
onoliko koliko je ono u stanju pružiti zaštitu", tada kažemo da je
potvrda za to došla u ispravnim dokazima. A pod tim djelom se misli
da se traži ｵｴｯｩ･＠ｲｩｪ･ｭ｡Ｌ＠ a da srce i d,tlje ostane mimo i okrenuto
ka Allahu, i da ima lijepo mišljenje o Njemu, a da je ovai rob od
kojeg je zatraženo ｵｴｯｩ･＠ samo jedan uzrok. T raženje ｵｴｯｩ｡＠ u
79
- - - - - - - Salih b. Abdiluit Alu ｾ･ｪｨ＠ - -- - - - -
ｾｕＺＮ［＠ io.A J11) :r,.i' ;; ｊｾ .r. ｾｊ ft ..,..,v, ;; ｪｾＩ＠ｾｉｓＭｾＱＺ［＠

" , ｾＢＧ＠ , #" •
"l bilo je ljudi koji su ｰｯｭ od džinnova tražili, pa su lm tako obijest

ｰｯｶ･｡ｬｩＮ＠ • (EI-Džinn, 6.)1
Od Havle ｫ･ｲｩ＠ Hakimove, radijallahu anha, se
prenosi da je rekla:
Ｂｵｬ｡＠
sam Allalzovog Poslatzika, sallallalm alejhi ve
sellem, kako kaže: 'Ko ､ｯ･＠ u neko mjesto pa kaže:
Ｇｕｴｪ･ｭ＠ se Allahovim potpunim ｲｩｪ･ｭ｡＠ od zla onoga
što je stvorio', ｮ･＠ mu tzišta nauditi sve dok ne tzapusti
to mjesto.'"
Bilježi ga Muslim. l
ovom ｳｬｵ｡ｪ＠ biva samo u vanjštini, a što se ｴｩ･＠ srca, iz njega nije
došlo crazenje ｵｴｯｩｴ｡Ｎ＠ Pa ako se ｮ｡･＠ ovakva situacija, onda to
postaje dozvoljenim. Ovim bivaju pobijene izjave onih koji izjavljuju
da traženje ｵｴｯｩ｡＠ od mrtvaca, džinna1 l3ožijih ｴｩ･ｮｩｫ｡Ｌ＠ kao i od
stvorenje uopšte biva u onome što su u stanju ｵｩｮｴＬ＠ a da im je
Allah dao tu ｭｯＮ＠
' ("obijest") - ｺｮ｡ｩ＠ da su ih zascrašivali i poigravali se njihovim
srcima, što je proizvela da su ih ugnjec,wali tjelesno i duševno, i co je
bi la kazna zbog njihovog traženja ｵｴｯｩ｡＠ od nekog drugog mimo
Allaha. A kazna ne dolazi osim zbog grijeha, pa je a jec ukazao na
pokudenost ovih, a ｰｯｫｵ･ｮｩ＠ su zbog usmjeravanja cog ibadeta prema
nekom drugom mimo Allahu, azze ve dželle1 a Allah je naredio da se
samo od Njega craži ｵ｣ｯｩ･Ｑ＠ ne od nekog stvorenja.
Postoji drugo mišljenje za ｴｵｭ｡･ｮｪ＠ ovog ajeca1 koje je prenešeno od
l<,uade i nekih prethodnika, a to je da se misli da su time zaslu živati
grijeh, što se i vidi da traženje ｵｴｯｩ｡＠ od nekog drugog mimo
Allaha ｰｯｶ･｡＠ s.lmo grijeh.
80
KNJI GA TEV HIO A
MES' ELE:
1. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure El-Džinn;

2. Traženje ｵｴｯｩ｡＠ kod nekog drugog mimo Allaha je
širk;
3. Dokaz za to je i hadis, jer ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ njime dokazuju da
Allahove ｲｩｪ･＠ nisu stvorene, jer kažu: "Traženje ｵｴｯｩ｡＠
kod nekog drugog mimo Allaha je širk;"
4. Vrijednost ove dove iako je kratka;
5. Ako ｮ･ｩｭ＠ postižemo neko ovosvjetsko dobro,
ｵｶ｡ｪｩ＠ se od nekog zla ili ｰｲｩ｢｡ｶｬｪｵ＠ neku korist, to ne
ｺｮ｡ｩ＠ da to nije širk.
' Allahov Poslanik, s,lllallahu alejhi ve sellem, je u ovom hadisu

pojasnio vrijednost traženja ｵ｣ｯｩＮ｡＠ u Allahovim ｲｩｪ･ｭ｡Ｌ＠ u kojem
se ｵｴｩ･＠ od zlih stvorenja, a ｵｴｯｩ･＠ je u Allahovim ｲｩｪ･ｭＱＺ＠ "od zla
onoga šco je stvorio'; ej. od zla stvorenja koja je All,lh stvorio. Ovim
se želi ｲ･ｩ＠ d,l cr,lžimo ｵ｣ｯｩｴ･＠ kod A llaha od zi,, on ih stvorenja u
kojima se na laz i zlo, jer postoje i dobra stvorenj a u koj ima nema zla,
kao što su to Džennet, meleki, poslanici, vjerovjesnici ...
81
13. OD ŠIRKAJE lTRAŽENJE ｐｏｍｉ＠ ILl ｕｐｉｖａｎｊｅ＠
DOVE NEKOM DRUGOM MIMO ALLAHU 1
'Dakle, ova djela su veliki širk, a traženje ｰｯｭｩ＠ ulazi u pojam dove,
jer je dov,, traženje ｮ･ｧ｡Ｎ＠
ｐｯｭ＠ cr.1ži onaj koga zadesi teška s ituacija i nevo lja od kojih se
pribojava velike ｮ･､｡＠ ili propasti, i on želi d,, mu neko pomogne na
onome šco ga je zadesi lo i da ga riješi t ih neprijatnosti.
Traženje ｰｯｭｩ＠ biva velikim širkom ako bi zatražio ｰｯｭ＠ od
stvOrenja u onome što niko nije u stanju ｰｯｭｩ＠ osim Allah. A ako bi
se tražila ｰｯｭ＠ od stvorenja u onome šco je ono u ｭｯｧｵｮｳｴｩ＠
ｵｩｮ d, onda je co dozvoljeno, kao što je rekao Uzvišeni Allah u ｰｲｩ＠
o Musau: "Pa ga zovnu u ｰｯｭ onaj iz njegova naroda protiv onoga
iz neprijateljskog naroda."
{ili ｵｰｩｶＬｭｪ･＠ dove nekom drugom mimo Allahu l - dova je ibadet i
dijeli se"" dvije vrste:
1. Dov,, mes ' cl e, cime mislimo na ono š co se traži i moli od
A ll,,h,,, ka da podignemo ruke ka A ll ah u, azze ve dželle, i
doziv,1mo ga; i to je ono što ｶ･ｩｮ｡＠ musiimana naziva d ovom.
l. Dova ibadeta1 kao što je Allah rekao: "Džamije su Allaha radi,
i ne moli te se, pored Allaha, nikome!" - ej. ne obožavajte
pored Allaha nikoga, i ne tražite svoje potrebe ni od koga
pored Allaha; i kao je što je rek.1o Vjerovjesnik. sallallahu
a(ejhi ve sellem: "Dova je ib,1dec".
Izmedu ove dvije vrste postoji razlika, pa dova ibadeca se nalazi, na
primjer, u nam,lZu ili u zekatu1 i svaki dio ibadet,l se naziva dovom1
ali je to dova ibadeta. Ako co dobro shv,ltimo, onda nam ovo
pojednosc.avljanje i podjela pomažu u shvat.1nju dokaza koje n,wodi
ulem,l1 jer se ｶ･＠ desilo d,, sljedbenici praznovjerja i ｰｯｺｩｶ｡ｩ＠ ka š irku
ｴｵｭ｡･＠ ajet koji je došao u ｺｮ｡･ｪｵ＠ dove mes'ele kao dovu; a u
stvarnosti i ne postoji 11eka razlika ｩｺｭ･ｵ＠ dove mes ' ele i dove
83
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - -- - -
" l, pored Allaha, ne moli se onome ko ti ne može nl koristiti ni

nauditi, jer ako bi to uradio, bio bi, uistinu, nasilnik (nevjernik). Ako ti
Allah dade kakvu nevolju, niko je osim Njega ne može otkloniti...•
Ounus, 106-107.)'
ib,1det.11 jer je rezultat isti, tako što iz jednog proiz ilaz i drugo, ili što
jedno prvo zahtijeva postoj.1nje drugog, jer je dova mes ' e fe jedna
vrsta ibadeca, a iz dove ibadeca proizilazi da se traži samo od
Allaha...
'l" l ne moli se"/ - zabran,l koja je usmjerena na glagol "moliti se" što
obuhvat,, sve vrste dove: dovu mes ' el e i dovu ibadet<l. l ovo je ono
što je šejh htio ｲ･ｩ＠ ovim .ljetom u ovom poglavlju. Ovaj ajet ｵｰｪ･＠
na zabranu ｵｰｩｶ｡ｮｪ｡＠ dove m es ' ele ili dove ibadet•l prema nekome
mimo A ll ahu, a da bi zabran.:t bi la još ｪ｡｡Ｌ＠ ovaj ajet je ｵｰｵ･ｮ＠
direktno A llahovom Pos l<111iku1 sallall ahtl alej hi ve sellem, koji je
ｶｯ｡＠ svih bogobojaznih, koji samo jednog Boga obož,waju.
/"pored Allaha") - obuhvata ako bi neko molio nekoga zajedno sa
Allahom, ili samo nekoga bez mol jenja Allaha.
Iko ti ne može ni koristiti ni nauditi) - obuhvac.1 one koji imaju
razum, kao: meleke, poslanike i vjerovjesnike, kao i one koji nemaju
razum, kao: kipove, ､ｲｶ･＠ i kamenje.
Rek.1o je Uzvišen i Allah Svome vjerovjesniku: "jer ako bi to uradio" -
ako bi ｵｰｩｶ｡ｯ＠ dovu nekome pored A llalk11 a poznato je da ti raj ne
može ｰｯｭｩＬ＠ niti kakvu štetu nanijeti, "bio bi, uistinu" - zbog
ｵｰｩｶ｡ｮｪ＠ te dove, "nasilnik" -n.l.s ilje u ovom ajecu sc odnosi na širk,
pa ako je ovo sa Vjerovjesnikom, sa Ila!lahu .l.lejhi ve sell em, kojem je
Allah upotpunio revhid /da, ukoliko bi se našao pri njemu ši rk da bi
time postao nasiln ik, rj. mušrik - daleko on od tog.1 bio, s a llal!ahu
84
KNJIGA TEVHIDA
Rekao je Uzvišeni:
ｾ J:Y.,IJ ｾｊｉ＠ｾｬ＠ｾ l)';llt
"Vl od Allaha opsklbu tražite i Njega obožavajte..." (El-'Ankcbu t, 17.)1

Ｇｦ｡ｫｯ･ｲ＠ je rekao:
J -s:
ｾ＠ ..ｾ
•
ｬ＠ f;.. J! ｾ＠ :. -:-'' ;\) .;. ｾｬ＠

-# - "
ｾｊ＠ "= ｾｾｾ J:<>l Ｚ［ｪｾ＠

"Ko je u ｶ･ｯｪ＠ zabludi od onih koji, umjesto Allaha, obožavaju one
koji lm se do Sudnjeg dana ｮ･＠ odazvati... • (Et-Ahkaf. s.) 1
.1lejhi ve sellem) iz roga proizi lazi da, onaj ko je na m.1njem stepenu

od njega i ko n ije ｺ｡ｴｩ･ｮ＠ od up.1danja u grijehe, bude još ｶ･ｧ＠
seraha i bojažljivosti od širka.
Zatim je Allah, azze ve dželle, naveo opste pravilo kojim se
prekidaju sve ži le š irk.1 sa srcem1 kada je rekao: "Ako t i A llah dade
kakvu nevolju, niko je os im N jega ne može otklonit i." - ako A llah
pogodi nekoga nekom nevoljom, pa ko je to može otkloniti? Ne može
niko osim kome je On odredio da ･＠ se riješiti te nevolje. Ovo prekida
svako okretanje ka nekome pored A llaha, azze ve dželle, a li, i pored
toga, Zakonodavac je dozvolio da se traži od živoga koji je prisutan
ono sto je u ｭｯｧｵｮｳｴｩ＠ uraditi od prib,wljanja neke koristi ili
otklanjanja nekog zla, jer ga je Allah ｵｩｮｩｯ＠ uzrokom rako da može
otkloniti nešto A llahovom voljom, a u stvarnosti, onaj koj i otklanja
neko zlo jeste sam Allah, subh,mehu ve teala. Nevolja koja je
spomenut,, u ajetu obuhvata sve vrste nevolja, vjerske i ､ｵｮｪ｡ｬｫ･Ｌ＠
cjelesne1 dl!.Ševne1 sa strane djece...
' Rekli su ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ koji se bave ｺｮ｡･ｪｭ＠ｲｩｪ･Ｚ＠ Ova konstrukcija
reeenice ｵｰｪ･＠ na posebnost, tj. tražite opskrbu samo od Allaha i
ne tražite je ni od koga drugoga. A ops krba obuhva ta ono što se može
i z.1branir:i i d.lti, pa l.J co ulazi zdravlj e, vitah1osc1 imet.clk... Zati m je
rekao: "i Njega obožavajte" - kako bi spojio sve vrste. traženja, što
obuhvata dovu me.s·ele i dovu ibad eta.
85
Salih b. Abdilaz.iz Alu Šejh - -- -- - -
Trekao je:
ｾ［ )..J1 ｾ･Ｚ (i) ｯｾＩ＠Ｑｾ＠ｾｬｾｊ lt

• Onaj koji se nevoljniku, kad mu se obrati, odaziva, i koji zlo
otklanj a... " (En-Neml, 62.)2
Taberani bilježi predaju sa svojim lancem prenosilaca

da je za vrijeme Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
bio neki munafik koji je nanosio štetu vjernicima, pa su neki
od njih rekli:
"Ustauite sa nama do Allalzovog Poslmzika, sallallahu
alejlzi ve sellem, kako bismo od 11jega zatražili ｰｯｭ od
ovog munafika", pa je rekao Vjerovjes11ik, sallallahu
' Ovaj ajet je došao kao dokaz protiv onih koji dozivaj u mrtve. A
dokaz da s u doziv,l li mrtve a ne kipove, kamenje ili ､ｲｶ･Ｌ＠ jeste u
ｲｩｪ･ｩｭＮＱＺ＠ "do S udnjeg dana" - i ovo važi za mrtve, jer ･＠ mrtvaci biti
proživlj en i na S udnjem danu i ｢ｩ･＠ u ｭｯｧｵｮｯｳｴｩ＠ da ｵｪｵＬ＠ a ｲｩｪ･ "one"
ｵｰｵｪ･＠ na one koji mogu ｵｴｩＮ＠ l to su oni koj i s u bili ljudskog roda1
koji su govorili i kojima se govori lo, koji su znali i od kojih se nešto
saznavalo.
' U ovom ajecu je pojašnjenje da je odaziv nevoljniku na njegovu
molbu (dovu mes ' ele) od Allaha, •lZZe ve dželle. "l koji zlo otklanja"-
otklanjanje zla ponekad biva nakon traženja ｰｯｭｩＬ＠ a ponekad i bez
nJega.
"Zar pored Allaha postoji drugi bog l" Ovim pitanjem se želi negirati
postojanje drugog boga, i On ih kon zbog njihovog uzimanja drugog
boga, i zbog ･ｧ｡＠･＠ im to7 Zar da mole nekoga pored Allaha i da mu
se ｯｫｲ･ｵＬ＠ a ne Allahu, kako bi otklonio neko zlo od njih, u onim
stvarima koje nije u stanju ｵｩｮｴ＠ niko os im Allah, "Kako nikako vi
pouku ne primate!"
86
KNJIGA TEVHIOA
alejhi ve sellem: "Ne traži se ｰｯｭ＠ od mene, nego se
ｰｯｭ＠ traži sarno od Al/alta." t
MES'ELE:
l. Spominjanje dove nakon spommJanja traženja

ｰｯｭｩ＠ je sa strane ｮ｡ｶｯ･ｪ＠ opšteg nakog posebnog;
2. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ｲｩｪ･Ｚ＠
ｾｊＺＮＬＭｾｬ＠ｾｊ［＠ t_ :U ｾｊ＠

"1, pored Allaha, ne moli se onome ko ti ne moze nl koristiti ni
nauditi.n (/unus, 106.);
3. Ovo bi bio veliki širk;
'jTaberani bilježi predaju sa svojim lancem prenosilaca da je za

vrijeme Vjerovjesnika, sallallahu a lejhi ve sellem, bio neki munafik
koji je nanosio štetu vjern icima, pa s u neki od njih rekli:)- onaj koji je
to rekao bio je E.bu-Bekr es-Siddil(., kao što je co došlo u nekim
predajama. ("Ustanice sa n.w1r1 do Allahovog Posf,wika/ salfa/lahu
alejhi 11e sellenJ., kako bismo od njega zamdi/i ｰｯｭ＠ od ovog
munafika')- i ovo traženje ashaba od Vjerovjesnika, s.tllallahu alejhi
ve sellem, je dozvoljeno, jer su tražili od Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve sellem, ono što je u ｭｯｧｵｮｳｴｩ＠ｵｩｮｴ＠ z,\ vrijeme svoga
života, jer je mogao naTedici nekome pa da ubije tog munafika, ili da
ga pritvore1 kazne i ｳｬｩｮｯＱ＠ zbog njegovog uznemiravanja vjernika. Pa
ih je Vjerovjesnik, salialla hu alejh i ve seHem1 ｰｯ､ｵｩｯ＠ moral u u tome,
(P,, je rekao Vjerovjesnily s,lf/,,1/a/w alejhi ve se/lem: "Ne craži se
ｰｯｭ od mene/ nego se ｰｯｭ craži s,tmo odAllaha. 'l jer, kao da se
kod njih našla neka vrsca okretanja ka Allahovom Poslaniku,
s.lllallahu alejhi ve seHem, u onome što je on u sc.tnju ｵｩｮｴＬ＠ pa ih je
ｰｯ､ｵｩ＠ da je prva obaveza da mole Allaha, azze ve dželle. Ono što
je došlo u ovom hadisu nosi isto ｺｮ｡･ｮｪ･＠ kao i prethodni ajeti.
87
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - -- - - --
4. Kada bi najispravniji ｯｶｪ･ｫ＠ uradio ovo djelo,
postao bi od nasilnika - mušrika;
5. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta koji slijedi nakon prvog;
6. To djelo ne pomaže na dunjaluku pored toga što je
još i kufr (nevjerstvo);
7. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ｴｲ･ｧ＠ ajeta;
8. Ne ｰｲｩｬ＠ tražiti opskrbu ni od koga pored Allaha,
kao što se ni Dže1met ne traži ni od koga osim od Njega;
9. ｔｵｭ｡･ｮｪ･ｴｶｲｯｧ＠ ajeta;
10. Neme osobe koja je u ｶ･ｯｪ＠ zabludi od onoga ko se
moli nekom drugom pored Allaha;
11. Oni koje oni dozivaju su ravnodušni po pitanju tih
dova, jer ih ne ｵｪｵ［＠
12. To ｵｰｩｶ｡ｮｪ･＠ dove prouz1·okuje mržnju i
neprijateljstvo ｩｺｭ･ｵ＠ onoga koga dozivaju i samjh
､ｯｺｩｶ｡［＠
13. To dozivanje se naziva ibadetom prema onome

koga dozivaju;
14. Onaj koga dozivaju ･＠ se ｯ､ｲ･ｩ＠ njihovog ibadeta;
15. Ovo djelo je uzrok da njegov ｰｯｩＮｮｬ｡｣＠ bude u
ｮ｡ｪｶ･ｯ＠ zabludi;
16. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ petog ajeta;
17. ｵ､ｮ｡＠ stvar, a to je priznavanje idolopoklonika da
se nevoljniku odaziva samo Allah, i zbog te ｩｮｪ･｣＠ oni
Njega mole kada ih pogode velike ｮ･､｡［＠
18. Vjerovjesnikovo, sal! allahu alejhi ve seDem,
ｵｶ｡ｮｪ･＠ tevhlda i lijep odnos prema Allahu, azze ve dželle.
88
14. POGLAVUE OALLAHOVIM ｒｕｅｉｍａＺ＠
.i.(. ' : ｾｩ＠ｾ .! 1.:'

'l;
: ｾＮ＠ﾷ
r"' ..... .r:-;-< "
* ｾ )1;:.:. ｾｊ＠" . \::::.
.
ji;.;- ｾ＠
r....r'• {l.
." ｾｾ
"Zar da Njemu smatraju ravnim one koji ne mogu

ništa da stvore, i sami su stvoreni, i kojlim ne mogu
ｰｯｭｩ ..." (El-E'araf,191-192.)1
' Ovo je najljepše poglavlje koje se moglo navesti n<tkon svih

prethodnih poglavlja. Ono je najjasnije i ｮ｡ｪｰｯｵｩｪ･＠ jer je dokaz
obaveznosci priznavanja Allahove ｪ･､ｮｯ＠ i Njegovog prava da bude
oboz,wanj ono je u samoj ljudskoj lJrirodi na kojoj su stvoreni gdje
sami oni priznaju Allahovo gospodarstvo u stvaranjuj pa dokaz
Allahovog prav,\ da se samo Njemu ｩｮ＠ ibadct jeste dokaz iz ljudske
prirode1 stvarnosti i razuma.
U ovom poglavlju je pojašnjenje da je Onaj l<oji stvara, opskrbljuje i
istinski posjeduje, samo Allah, a da niko drugi pored Njega, azze ve
Melle1 nema nikakvog ｵ･｡＠ u .stva ra nju, zapovijedi1 i da ništa ｬｩｮｯ＠
istinski ne posjeduje, pa ｡ｫ＠ ni stvorenje koje je na ｮ｡ｪｶ･ｭ＠
ｭｯｧｵ･ｭ stepenu koji se može dobici- Vjerovjesn ik, sal! allahu alejhi
ve sellem1 jer mu je objavljen govor A lla ha u kojem kaže: "O d tebe
ništa ne zavisi" - rj. ti ništa ne posjeduješ od ove stvari. Pa kad je
tako sa Vjerovjesnikom, saliallah u a lejhi ve sellem, pa ko je raj onda
što nešto posjeduje? l
To je samo Allah, azze ve dželle. Pa ako On Sam negira bilo kakvo
posjedovanj e Svom Vjerovjesniku, sallallahu a lejhi ve sellem1 onda
onaj ko je na manjem stepenu od njega još prije nema nikakve ｭｯｩ＠
niti šta posjeduje.
89
Oni koji su se okrenu li onima u kabu rovima1 ili dobrim ljudima i

ａｬ＼ｾｨｯｶｩｭ＠､･ｮｩ｣ｩｭ｡Ｑ＠ ili vjerovjesnicima1 u svojoj unutrašnjosti
izjavljuju da ovi posjeduj u razne ｭｯｧｵｮｯｳｴｩＮ＠ Bilo da se to radi o
posjedovanju ｭｯｩ＠ opskrbljivanja ili ｭｯｧｵｮｳｴｩ＠ približavanja i
traženja zagovorništva bez A lk1hove dozvole i Njegove volje. A u
s tvarnosti, oni s u samo stvoren i robovi1 ništa nisu u sr.mju stvoriti1 a
sami su stvoreni1 i n isu u stanj u ｰｯｭｩ＠ nekome ko ih moli za ｰｯｭＱ＠
i ne posjeduju od vlasti n išta.
Kur ' an je pun dokaza koji ｰｯｴｶｲｵｪ＠ da je samo Allah dostojan da
Mu se ｩｮｩ＠ ibadet, a ne neko drugi. Jedan od tih jasnih dok.ua je i
samo priznavanje mušrika Allahovog rububijjeta. lz coga proiz ilazi
kao da im se ｯ｢ｲ｡＠ i kaže: ''To vaše priznavanje1 dokaz vam je da je
ibadeca dostojan samo Onaj Kome ste priznali rububijjet."
Od kur \1nskih dokaza je i kazivanje o Njegovoj ｰｯｭｩ＠ pos lan icima
i Ｎｴｩ･ｮ｣ｭ｡＠ protiv nj ihovih neprijatelja.
Od tih dok.uoa jeste i ｰｯｴｶｲｩ｡ｮｪ･＠ s labosti stvoren ja, kao i da su
dobila život bez njihove volje (Allah, azze ve dželle, je taj koji im je
dao život), kao i da ･＠ napustiti ovaj život bez svoje volje ｴ｡ｫｯｴ･ｲＮ＠ Iz
toga se sve v idi da s u ta stvorenja ｰｯ､ｲ･ｮ｡Ｌ＠ i onaj koj i se ｯｫｲ･＠ tim
stvorenjima, zna u potpunosti da onaj koji ga je ｵｩｮｩｯ＠ slabašnim,
ｰｯ､ｲ･ｮｩｭＬ＠ pon ižen im i u onom obuku u kojem jeste, da to nisu
ｵｩｮｩｬ｡＠ ta božanstva, nego je sve to ｵｩｮｯ＠ samo Allah, azze ve
dželle, i da samo On daje ž ivot i ｵｳｭｲｵｪ･Ｎ＠ Ovo priznavanje je opšce1
svi ga znaju iz svoje prirodne ｵｲｯ･Ｑｴｳ｣ｩＮ＠
Od dokaza je i shvatanje da A ll ah posjeduje lijepa imena i uzvišena,
potpuna i plemen ita svojstva; pa1 Njem u, subhanehu ve teala1
pripada savršenstvo u svim pogledima, kojeg ne ｰｯｧ｡ｪｵ＠ nik.1kve
manjkavost i, ni u imen ima, ni u svojstvima i atributima.
90
KNjiGA TEVHIDA
Rekao je Uzvišerri ｴ｡ｫｯ･ｲＺ＠
•Aone koje, pored Allaha, obožavate ne posjeduju ništa (pa nl kožicu

od datule)." (Fa tir, 13.)1
U sallihu je došla predaja od Enesa da je rekao:
"Ranjen je Vjerovjesnik, sallallalw alejhi ve sei/em, na
da11 Ulmda i slomljen 11111 je ｳｪ･ｫｵｴｩＬ＠ pa je rekao: 'Kako
da uspije narod koji rani svoga vjerovjesnika?' Pa je
Allah ｯ｢ｪ｡ｶｩＺｾ［ＺＮ＠［ｾＱ＠ｾｄ i :r-1 t 'Od tebe ništa ne zavisi...'"
(AU-Imran, 128.)
U njemu je takoder predaja da je Ibn-Omer,
radijallahu anhuma, ｵｯ＠ Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, kako kaže nakon što podigne glavu sa
zadnjrg rukua na sabaJ1-namazu:
"Allahu moj, prokleti tog i tog." I to bi rekao nakou što
bi izgovorio: "Semiallalm limen ha.mideh, rabbena ve
Tekel-h amd", pa je A lla.h obja.vio: "Od tebe ništa ne zavisi... "
'Ovo je ono što se htjelo ｲ･ｩ＠ svim ovim, ,, to je da ne posjeduju n i

ｯ｢ｩｮ＠ｯｭｴ｡＠
košpice od datul e, ili ranku nit koja bude n,, njenom
vrhu, pa da ne posjeduju nešto ｶ･＠ od toga, još prije ne posjeduju.
!"One koje") ima opšte ｺｮ｡･ｪＬ＠ tj. odnosi se na sve koje budu
dozivali: vjerovjesnike, poslanike, dobre ili loše mr1:11ace1 džinne ... Pa
,,ko ne posjeduju ni ｯ｢ｩｮｵ＠ nit sa datulinc koŠJ>ice, zašto onda da im
se molimo?
Obaveza nam je da se okrenemo u dovama prema onome ko
posjeduje tesi:Vari fAIIahu1 azze ve dželle).
91
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - ------
A u drugoj predaji stoji da je dovio protiv Safvana b.
Ummeje, Suhejla b. Amra i El-Harisa b. Hišama, pa je
objavljeno: ＮＺ｟［ｴｾＧ＠ Oi :,.;i "Od tebe ništa ne zavisi... • t
U Sahihu je došla i predaja od Ebu-Hurejre,
radijallahu anhu, da je rekao:
"Kada je objavljeno: ' l opominji rodbinu svoju najbližu', ustao
je Allahov Posla11ik, sallallalw alejlri ve sellem, i rekao:
'O Kurejšije, (ili nešto ｳｬｩＱｯ＠ tome) otkupite sami sebe!
Ne mogu vas zaštititi od Allaha. O Abbase b. Abdul-
Muttalibe, ne mogtt te zaštititi od Allaha! O Safijja,
tetko Allaltovog Poslanika, sallallalw alejhi ve sellem,
ne mogtt te zaštititi od Allaha! O Fatima, ｫ･ｲｩ＠
Muhammedova, traži od mene što ｬｲｯ･＠ od imetka, ja te
od Allaha ne mogtt zaštititi/'"2
' U ovim hadis ima je jaso111 dokaz da Vjerovjesnik, sallallahu a(ejhi

vesellem1 nije posjedovao nišCA od Allahovog carstva.
Pa, kada je ｶ･＠ tako1 on je onda pren io i pojasn io šta m u je
objavljeno, a onaj ko je M m,mjem stepenu od njega, sallaUahu a iej hi
ve sellem1 još prije ne posjeduje n išLa od Allahovog carsrva1 kao šw
je to ｳｬｵ｡ｪ＠ sa melekima, ostalim vjerovjesn icima i ispravnim
s ij edbenicim,l Ai lahovih vjerovjesn ika.
Kada znamo sve ove stvari, cad,1 propadaju sva okretanja nekome
pored Allaha, azze ve dzelle, i samim tim postaje nam dužnost da
usmjerimo sve vrste svoga ibadeca od dova, traženja ｰｯｭｩ＠ i
ｵｲｯｩ｣｡Ｌ＠ klanja, zavjeta i drugih ibadeta, samo prema Allahu, azze
ve dželle, i nikome više.
• Iz ovoga jasno vidimo da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
nije u ｭｯｧｵｮｳｴｩ＠ prib,witi nikakvu korist najbližim svojim rodacima1
osim ono šro mu je All,1h d,1o od poslanstva, izvršavanja
povjerenoga, a co da ih on može zaštititi od Allaha, kao da otkloni od
njih pacnju1 ｭｵ･ｮｪ＠ i k.1znu, to mu Allah nije dao, kao ni bilo kojem
92
KNJ l GA TEVH l DA
MES' ELE:
1. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ dva ajeta;

2. ｐｲｩ｡＠ sa Uhuda;
3. Predvodnik svih poslanika ｵｰｪ･＠ ku nut-dovu a
iza njega najodabraniji sljedbenici izgovaraju amin;
4. Oni protiv kojih je dovio su bili nevjernici;
5. Radili su ono što je radila ｶ･ｩｮ｡＠ nevjernika: od
ranjavanja svoga vjerovjesnika, nastojanja da ga ubiju,
a od njihovih nedjela je i masa kriranje poginulih, iako
su im bili ｡ｭｩ､［＠
6. Tada mu je Allah objavio:
"Od tebe ništa ne zavisi..." AU-'lmran, 128.);

7. Ajet:
"(ＮＡｾ＠ .r:
.'.lli; • Ｇｦｾ＠
ｾ［＠
• •
ｾ＠
·l;;Ｍ ·{
ｊｾ＠
: •·i" ;:_,. J'!!"Jy
(l..
•...da ll ･＠ On pokajanje njihovo primiti lli ･＠ Ih na muke staviti..."

(Ali-'lmran, 128.)
Ipak je primio njihovo pokajanje i oni su postali od

vjernika;
drugom stvorenju u cijelom Njegovom carstvu, nego je On

jedinstven u Svom carstvu i ｭｯｩＬ＠ kao i u Svojoj potpunosti, ljepoti i
uzvišenosti.
93
- - - - - -- Salih b. Abdilaziz Alu Sejh - - - -- - -
8. ｕ･ｮｪ kunut-dove u teškim situacijama;
9. Imenovanje onih protiv kojih se ｵｩ＠ dova njihovim
imenima i imenima njihovih ｯ･ｶ｡［＠
10. Proklinjanje ｯ､ｲ･ｮｩｨ＠ osoba u kunut-dovi;
11. ｐｲｩ｡＠ o Poslaniku, salla!Jahu alejhi ve sellem, kada
mu je objavljeno:
ｾｽｕｴ＠ Oｾ［ｾｬＩｦ＠
"l opominji rodbinu SVOjU najbližu. " ＨｅｾＭｵＧ｡ｲＬ＠ 214.);
12. Njegov trud u ovom poslu, tako da su ga zbog
toga nazivali ludim, a to se dešava i mnogim
muslimanima kada rade isto djelo;
13. Njegov govor daljima i bližima: "Ne mogu te
zaštititi od Allal1a," što je l'ekao ｡ｫ＠ i svojoj ｫ･ｲ｣ｩＺ＠ "0
Fati1na, ｫ･ｲｩ＠ Muhammedova, ja te od Allaha 11e mogu
zaštititi!"
Pa ako on jasno izjavljuje - a on je najodabraniji
poslanik - da ne može ｰｯｭｩ＠ ništa najodabranijoj
ženi na svijetu, i ako ｯｶｪ･ｫ＠ bude vjerovao da on,
sallallahu alejhi ve sellem, nije govorio njšta osim
istinu a zatim bude pogledao u ono što se danas
dešava sa posebnim ljudskim srcima, ｲ｡ｺｵｭｪ･＠ šta je
tevhid i koliko je vjera postala ｯｴｵ･ｮ｡Ｎ＠
94
15. POGLAVUE O ｒｕｅｉｍａ UZVIŠENOG ALLAHA:
ｾｬｾｬ ').) j;.il l}li ｾ Jli Ｑｾ＠ l}li ｾＩｩＮＺｽ e:_:; 11! ?t
"l kad iz srca njihovih nestane straha, oni ･＠ upitati:'šta je to rekao
Gospodar vaš? ' 'Istinu ', ｯ､ｧｶｲｩ･ＬＧ On je uzvišen l velik.'" (Sebe',
23.)1
' Dakle, kada se otkloni strah iz srca meleka, - a njihovo znanje o

Allahu je ogromno, i od cog znanja jeste da znaju da je On
ｳｶ･ｭｯｧｵＬ＠ s lavan, Onaj koji posjeduje carstvo, pa zbog svega toga
njihov strah od A llaha biva ｶ･ｩｭＬ＠ jer nis u u stan ju bici samostalni,
bez Al lahovog nadzora, ni koliko treba da se okom trepne.
Osobine u kojinu se nalazi ovaj dokaz su svojstva Allahove, azze ve
dželle, slave, jer se osobine dijele na razne vrste shodno pol.1zišcu sa
kojeg ih dijelimo. Pa od tih podjela imamo podjelu osobina na:
osobine s lave i uzvišenosti, i osobine lj epote.
Osobine koje izazivaju u srcu s erah, boj.1žljivost i strahopoštovanje
od Gospodara, azze ve dželle1 jesu osobine uzvišenosti i s lave, i onaj
ko se nj ima opisuje u stvarnosti jeste Allah, azze ve dželle, jer je
samo on potpun u svojim osobinama.
Pa kad je ｶ･＠ rako, onda samo On i zaslužuje da bude obožavan. A
što se ｴｩ･＠ ljudi koji s u stvoreni, oni s u m.1njkavi u svojim osobinama.
Znaju da njihov život nije potpun, nego a ko bi nešto naletjelo što bi
im oduzelo taj život, postali bi mrtvi, ili ako bi neš to naletjelo posta li
bi bolesni. Oni su ｳｬ｡｢ｩＬ＠ siromasi i u stalnoj potrebi, jer ne
posjeduju osobine potpunosti i savršenstva. Ovo je dokaz njihove
manjkavosti i slabosti, kao i dokaz njihovog ropstva i ｰｯ｣ｩｮｪ･ｳＮ＠
Iz toga proizilazi obaveznost okretanja robova u svojim ib,,detima ka
Onome koji posjeduje svojstva savršen.stva1 atribute uzvišenosti i
ljepote, a to je samo Allah. l ovo je ono što se hrjelo ｲ･ｩ＠ ovim
poglavljem, Što je i vid ljivo, ｺ｡ｨｶｬｪｵｩ＠ Uzvišenom Allahu.
95
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu Sejh - - - -- - -
U Sahihu je došla predaja od Ebu-Hurejre, radijallahu

anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu aJejhi ve sellem, rekao:
"Kada Alla/t odredi nekll stvar na nebesima, ·meleki
udare svojim krilima iz pokomosti prema Njegovim
ｲｩｪ･ｭ｡Ｌ＠ koji kao da je lanac na stijeni koj i ilt ispuni
time. T kad iz stea njihovih nestane straha, oni ･＠
upitati: 'Šta je to rekao Gospodar vaš?' 'Istinu',
ｯ､ｧｶｲｩ･Ｌ＠ 'On. je uzvišen i velik.' Pa to ｵｪ･＠ neki što
prisluškuje, a o11i budu ovako, jedan na drugom. Opisao
ga je Sufja11 svojom ntkom tako što ju je nakosio i
razdvojio prste. On ｵｪ･＠ｲｩｪ･＠ koju prenese onom ispod
sebe, zatim ovaj šalje onom koji je ispod njega, sve dok
je ne prenesu do si11irbazovog jezika ili gatara. Možda
ga sustigne zvijezda prije nego li koga obavijesti, a
možda je prenese prije nego li ga pogodi, pa uz tu ｲｩｪ･＠
slaže još stotinu laži, pa neko kaže: 'A zar nam nije
rekao u tom i tom danu tako i tako', pa mu povjeruju
zbog te ｲｩｪ･＠ koja se ｵｬ｡Ｎ＠ n.a nebesima."
Od Nevvasa b. Sem'ana, radijallahu anhu, se prenoSi

daje rekao:
"Rekao je Allahov Poslauik, sallallalm alejlti ve sellem:
'Kada Uzvišeni A flah htjedne da spusti neku objavu, On
to izgovori, što ｵｩｮ＠ da se nebesa zatresu (ili je rekao jako
ｺ｡､ｲｵＩ＠ iz straha od Allaha, azze ve dželle, pa kada to
ｵｪ＠ stanovnici nebesa, padnuunesvjest i padnu Alla/m
na sedždu. Prvi koji podigne glavu bude Džibril. Tada
mu Allah kaže od objave šta želi. Zatim ｰｲｯ･＠ Džibril
pored meleka. Pored b-ilo kog neba da ｰｲｯ･Ｌ＠ upitaju ga
meleki na tom nebu: 'Šta je rekao ttaš Gospodar, o
Džibrilu?l' A on odgovori: 'Rekao je istinu, On je
96
KNJIGA TEVHIDA
uzvišen i velik.' Pa onda ka.ž u svi što je rekao i Džibril,
11 Džibril prenese objavu tamo gdje mu je Allah, azze ve
dželle, na·redio."
MES'ELE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta;
2. U njemu se nalazi dokaz kojim se pobija širk,
pogotovo koji se ｩｮ＠ prema dobrim ljudima, a to je ajet za
koji se reklo da prekida korijene š irka u srcu;
3. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ｲｩｪ･ｩＺ＠ "'Istinu' - ｯ､ｧｶｲｩ･Ｌ＠ On je
Uzvišen i Velik";
4. Razlog njihovog pitanja o tome;
5. Džibril ih obavještava nakon toga ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠
"Rekao je tako i tako...";
6. ｎ｡ｶｯ･ｮｪ＠ da je prvi koji podigne glavu Džibril;
7. On se ｯ｢ｲ｡＠ svim stanovnicima nebesa, jer ga oni
pitaju;
8. Padanje u nesvijest obuhvata sve stanovnike
nebesa;
9. Potres nebesa zbog Allahovog govora;
10. Džibril prenese objavu do onog mjesta gdje mu je
naredio Allah;
11. ｎ｡ｶｯ･ｮｪ šejtanskih prisluškivanja;
12. Opis penjanja jed nog na drugog;
97
- - - -- - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - -- - - -
13. ｇ｡ｮｪ･＠ zvijezdama;
14.Ponekad ga pogodi zvijezda prije nego li prenese
ono što je ｵｯＬ＠ a ponekad obavijesti svog ljudskog zaštitnika
prije nego ga pogodi;
15. ｖｲ｡ govori nekada istinu;
16.Pored te istine on slaže još stotinu laži;
17. Nije mu povjerovano osim zbog te ｲｩｪ･ｩ＠ koja se
ｵｬ｡＠ na nebesima;
18. D uše prihvataju neistinu i vežu se za jedno, a ne
uzimaju pouku iz stotine;
19.Primaju tu ｲｩｪ･＠ jedan od drugoga, pamte je i
dokazuju njome;
20. Priznavanje svojstava u suprotnosti sa Eš'arijama
koji ne priznaju svojstva;
21.Izjašnjavanje da je razlog tog postresa i padanja u
nesvijest, strah od Allaha, azze vc dželle;
22. Oni padaju Allahu na sedždu.
98
16. ŠEFA' AT (ZAGOVORNIŠlVO) 1
' Dolazak ovog poglavlja nakon ova dva prethodna je u potpunoj

podudamosri1 jer oni koji dozivaj u Vjerovjesnika, sallallahu a lejhi ve
sellem1 i traže ｰｯｭ＠ od njega, ili se mole nekom drugom od evlija
Ａｴｩ･ｮｫ｡Ｉ＠ ili vjerovjesnika, ako im doneseš dokaze kao što smo
naveli da samo A llahu pripada rububijjere1 oni rada kažu: "Mi smo
ｵ｢ｩｪ･ｴ｣ｮｩ＠ u co1 ali s u ovi bliski A llahu i na veli kim stepenima, imaj u
ugled kod G ospodara, azze ve dželle1 i oni ｩｮ･＠ šefa ' ar kod A ll aha,
p.1 ko se okrene njima oni ga zadovolje svojim zagovomišrvom1 jer
im.1ju veliki ugled kod Njega, i oni su od onih koje je Allah uzdigao,
ea se zbog toga prima njihovo zagovomištvo.
Scjh je dobro s lwacio stanje mušrika i njihove dokaze pa je rekao:
'Nije im preost.llo ništa do šefa ' at kada im dokazuješ, pa, eto1 ovo je
ｦ＿ｃｓｾ｡ｶｬｪ･＠ o šefa ' aru."
Sefa'ar je dova.
Pa ako bi neko rekao: ''Tra žim zagovornišLvo preko Allahovog
Posl.1nika"1 ovo ima isto ｺｮ｡･ｮｪ･＠ kao da je rekao: "Tražim od
Poslanika, sallallahu a lej hi ve sellem, da moli A llah za mene", iz ･ｧ｡＠
se vidi da je ro dov.v kao i traženje dove takoder, pa zbog toga, svaki
dokaz kojeg smo naveli, svaki dokaz u Kur ' anu ili sunnecu1 koj i
pobija bilo l!.akvu ｭｯｧｵｮｳｴ＠ dozivanja nekog drugog pored A llaha,
azze ve dželle1 može bi ti u isto vrijeme i dokaz protiv traženja
šefa ' ata od mrtvaca ili odsutnih sa ovog s vijera. Tako da je traženje
$ef,,·ata od nekog drugog pored Allaha vel iki š irk ako bi osoba od
koje se traži bila mrrva1 a .1ko bi osoba bila živa1 onda bi to bilo
dozvoljeno, jer se nalaze u ｫｵｩ＠ vjerskih obaveza i u stanju su
odazvati se.
Allah je dozvolio traženje šefa' ata od Poslanika, salfa!lahu a lejhi ve
sellem1 dok je bio živ. Tako da su neki ashabi dolazili i tražili od
njeg.1 da ｩｮ＠ šef.l · ,,t za njih, ej. da uput i Allahu dovu za njih.
99
Salih b. Abdilazi1 Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - - --
ｾｴＭＭﾷＭ 'J:, ｾｊ｟Ｌ［＠ｾ［｟ＬＮｪ＠ i--f:> J! ｩ｟Ｌｾ＠､［ＺＬ｟ｾ＠ＺｲＭｾＱ＠ｾＩｾＡ＠

"l opominji Kur' anom one koji strahuju što ･＠ pred Gospodarom
.svojim .sakupljeni bltl, kad osim Njega ni zaštitnika ni zagovornika
ｮ･･＠ imati. n (EI-En'am, 51.)
ｾｾＭｾ＠ｾｉａＡＺＮｊＬ＠ｾｪ＠

"Reci: " Samo Allahu pripada potpuno zagovomištvo. n (Eu-Zumer,
44.)'
ｔ｡ｫｯ･ｲＬ＠ ne prima se svaki šefa 'at. Imamo one koji se primaju i one
koji se odbijaj u: primaj u se uz ｯ､ｲ･ｮ＠ šartove (uslove), a od bijaju,
rakoder1 zbog nekih nedostataka.
Lz ovoga se vidi da su u Kur ' anu i sunnetu spomenute dvije vrste
šef., ' ata: onaj koji se prima i onaj koji se odbija.
Šefa ' ar koji se ne prima je onaj kojeg je Allah, azze ve dželle, negirao
i koji se nalazi kod mušrika. Z a tu vrstu je šej h1 rahimehuliahu teala1
i naveo prvi dokaz u ovom poglavlju kada je neveo ｲｩｪ･ｩ＠ Allaha: "L
opominji Kur'anom one koji strahuju .što ･＠ pred Gospodarom
svojim sakupljeni biti1 kad osim Njega ni zaštitnika ni zagovornika
ｮ･＠ imati." Ovim ajecom se negira svaki šefa'ace osim od pripadnika
revhida- mu ' mina. i njihov šefa'at se prima uz ｯ､ｲ･ｮ＠ .šartove, a
co su: A llahova dozvola onome koji ｩｮ＠ šefa'·ar da ga ｵｩｮＬ＠ te
Njegovo zadovoljstvo s nji m i s oni m za koga se zagov.u,,.
' U stvarnosti, pravi zagovornik je samo Allah, azze ve dželle, pa je
zbog toga odmah naveo i drugi ajet: "Reci: 'Samo Allahu pripada
potpuno zagovomištvo."' Zagovomištvo je u potpunosti Allahovo
vlasništvo a vjernici i drugi ljudi, ustvari, nemaju pored Njega
drugog zašccim ika i zagovornika, nego co zagovom i.šcvo mora biti od
A llaha, t j. uz Nj egovu dozvolu i zadovoljstvo. Tako da šefa'at ima
neku korist, a li uz ｯ､ｲ･ｮ＠ uslove. Pa je u tom kontekstu naveo ｪｯｾ＠
dv,1 ajeta kako bi to pojasnio.
100
KNJIGA TEVHIDA
• ll .. • ..
ｾ＠ｾｴ＠ 'l'! ｾ＠ＡＧ＠ＨＤｾ｜＠ｾ＠ .;,
"Ko se može pred Njim zauzimati za nekoga bez dopuštanja

Njegova?!" {EI-Bekara, 255.)
ｾＺＬ［＠ﾷｾ＠
•A koliko na nebesima ima meleka ｩｪ･＠ posredovanje nikome ｮ･＠
biti od koristi, sve dok Allah to ne dozvoli onome kome On ｨｯ･＠ ls
kim je zadovoljan." (En-Nedžm, 26.)1
' U prvom ajecu je došla pocvrd.1 za dozvolu, caka da n iko n ije u

scanju posredovati osim pod uslovom da mu to A llah dozvoli, bez
obzira da li to bio mele!<,. vjerovjesnik iii neko blizak Allahu, nego je
A.ilah, azze ve dželle1 Onaj koji posjeduje šefa' ac i On je eaj koji ga
dozvoljava nekome, i n ikone može ｺ｡ｰｯ･ｴｩ＠ prvi s njim dok mu co On
ne dozvoli.
Drugi jeajet ｳｬｩ｡ｮ＠ prvom: "Sve dok Allah to ne dozvoli onome kome
On ｨｯ･ＢＭ od onih koji posreduju, "i s kim je zadovoljan" - obuhvata
posrednika i onoga za koga se zal,lŽe.
Proizvod ovih šartova je - a ujedno i ono što se 2el i ｲ･ｩ＠ ovim
I>Ogl.wljem - da sc niko ne treba vezati za ov,1 s tvorenja od kojih se
rr.-tži šefa ' ac, nici se c:reba misliti da i1n<1ju neko mjesto kod Allaha
kojim mogu da posreduju, kao što co vjeruju mušrici da ･＠ im njihova
božanstva biti posrednici bez ik.1kve sumnje, i da Allah ｮ･＠ odbiti
njihovo zagovorn ištvo.
U ovim ajetima je pobijanje ｭｵＮｲｩｫｩｨ＠ izjava da postoj i neko ko
posjeduješefa ' ac bez A llahove dozvole i bez Njegovog zadovoljstva
s onom osobom za koju se posreduje. Pa kada je ｶ･＠ tako, i da onaj
koji posreduje za nekoga posreduje samo zbog ｰｯ｡ｳｴｩ＠ koju mu je
101
- - -- -- - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - -- - -- -
ｾｖＧ［ｦｩＬ＠
• Reci: 'Zovite one koje, pored Allaha, bogovima smatrate. Oni ništa
nemaju, nl koliko trun jedan, nl na nebesima nl na Zemlji... • (Sebe',
22.)1
Allah ukaz,,o i uz Njegovu dozvolu, pa kako onda da se vežemo za

neko stvorenje?
Obaveza nam je vezati se za Onoga koji posjeduje šefa ' at u
stvarnosti. Vjerovjesnikov1 s.lllalf,lhu alejhi ve sellem1 šefa ' ac na
Sudnjem danu ･＠ se dogoditi u što nema sumnje, ali od koga da
traž imo njegovo posredov,mje? Tražimo S•' samo od Allaha i
kažemo: "Allahu moj! ｕｩｮ＠ Svoga vjerovjesnika našim
posrednikom", je r je Allah taj koji daje i nildahnjuje Vjerovjesn ika,
sallallahu alejh i ve sell em, da posreduje za neku osobu koja je cražila
od Allaha da mu ｯｭｧｬｩｩ＠ posredovanje Vjerovjesn ika, s.1llallahu
alejh i ve sellem, z,, njeg.1.
Zbog ovoga je šej h1 rahimehullahu teala, naveo ajet iz s ure Sebe'
odmah nakon ova dva •lieta.
'S ovim ajetom1 i onim poslije njega, uk.'tZano je na ･ｴｩｲｩ＠ s ituacije:
t. Da dozivaju one koje pored Allaha bogovima smatraju i neka
vide da li išta im,lju 11<1 nebesima ili na Zem lji? Allah kaže o
njima: "Oni ništa nemaju, ni koliko trun jedan, ni na nebesima ni
na Zemlji" ｩｭ･＠ je. negirao njihovo ne.ovisno posjedovanje.
L Rekao je: "Oni u njima nemaju nikakva udjela" ｩｭ･＠ je
negirao njihovo ｳ｡ｵ･ｮｩｴｶｯ＠ sa Allahom u vlasti, planir.1nju1 ili
posjedovanju ｮ･ＮｧＱ＠ na nebesim.1 ili na Zemlji.
J. Zacim je rekao: "On nema od njih nikakve ｰｯｭｩＮ • Ovim
dijelom a jeca Allah, Uzvišeni i Ne.ovisni od bilo koga, se ogradio
od ｭｯｧｵｮｳｴｩ＠ da ea božanstva od kipova ili mrtvaca budu
102
KNJIGA TEVHIOA
Rekao je Ebui-Abbas: "Negirao je Allah sve ono za šta
se mušrici vežu mimo Njega. Tako je negirao da neko nešto
posjeduje, ili ima neki udio u ｮ･ｭｵＬ＠ ili da je neko
ｰｯｭ｡ｧ＠ Allahu. Nije preostalo ništa drugo do šefa'at, pa je
pojasnio da šefa'at nema nikakvog uticaja osim kome to
Gospodar dozvoli, kao što je rekao:
ｾＭ｟Ｌ＠ｾ
. ,
o! i);r·; ｜ｬｪｾ＠
.. ,
'l ｮ･＠ se zagovarati osim za onoga s kim On bude zadovoljan.' (EI-

Enbija' 28.)
l ovaj šefa'at na kojeg misle mušrici ･＠ biti zanijekan
na Sudnjem danu, kao što ga je opovrgnuo j Kur'an.
njegovi saveznici i ｰｯｭ｡ｧｩ＠ ili da su postavljeni da ｵｲ･ｪ＠ život

Njegovih robova.
Na kraju je pobio posljednje ｵ｢ｪ･ｮＬ＠
4· a to je da ea božanstva
posjeduju šefa ' at1 pa je relv1o U zvišeni: "l kod Njega ne vrijedi
zagovorništvo osim kome to On dozvoli." Ovim je negirao
zagovomišcvo1 ali ga je ipak potvrdio uz jedan šart1 a to je
Njegova dozvola. Pa kada je ｶ･＠ tako, ko je caj kome ･＠ On
dozvoliti zagovornistvo? l s kim ･＠ bici zadovoljan da mu dozvoli
zagovaranje? l ko je raj s kim ･＠ biti zadovoljan da se zagovara
neko za njega l
N.1 ova eri pitanja nalazimo odgovor u ｲｩｪ･ｩｭ｡＠ Šej hul-islama1
rahimehullahu teala: "Rekao je Ebu i-Abbas: "NegirtlO je Allah sve
ono z.1 sea se mušrici ve.žu mimo Njega... l ovaj šefa ' ac na kojeg
misle mušrici ce biti zanijek.1n na Sudnjem danu, kao što ga je
opovrgnuo i Kur'an." ｂｩ･＠ｯ､｢｡･ｮ＠ na Sudnjem danu bez ikakvog
š.trca1 jer su mušrici ｵ｢ｩｪ･ｮ i da ovaj šefa 'at biva bez dozvole i
Allahovog z.1dovoljstvaj ali je stvarnost da ･＠ šefa'ac biti na
Sudnjem danu uz šartt kao što su co potvrdili Kur' an i sunnet.
103
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ -------
Vjerovjesnik, sallallahu alejhl ve sellem, je obavijestio
da ･＠､ｯｩ＠ te pasti na sedždu pred svoga Gospodara 1
uputiti mu zahvalu. ｎ･＠ｰｯ･ｴｩ＠ odmah sa šefa'atom, pa ･＠
mu biti ｲ･ｮｯＺ＠
'Podigni svoju glavu i reci, poslušan ･＠ biti; zatraži i
､ｯ｢ｩ･＠ šta želiš; zagovaraj se za nekoga, tvoje ･＠
zagovorništvo primljeno biti. '1 Tada ga je upitao Ebu-
Hurejre: 'Ko ･＠ od ljudi biti obradovan tvojim
šefa'atom?' Odgovorio 11111 je: 'Ko kaže 'la ilahe illallah'
iskreno iz svog srca. '2
To je šefa' at za iskrene uz Allahovu dozvolu, a ｮ･＠
biti onima koji budu ｵｩｮｬ＠ ši rk prema Allahu.
' Ovo je dok,tz z,, dozvolu, ej. ｢ｩ･＠ dozvoljeno Poslaniku1 sai!a!fahu
alejhi ve sellem, a i nekim drugim ljudima, i oni ｮ･＠ｺ｡ｰｯ･ｴｩ＠ odmah
sa šefa' atom, nego ･＠ t raž iti da im se dozvoli šefa'ac, pa ･＠ im biti
dozvoljen, jer S'\ oni ne posjeduju, a njegov stvarni posjednik je
Allah, azze ve dželle1 i niko drugi.
' S kim se bude zadovoljno i za koga se bude zagovarale nakon
A ll ahove dozvole, caj posjeduje iskrenost i tevhid1 što ･＠ｲ･ｩ＠ da
mušrici ｮ･＠ zas lu žiti c.tj šefa' at. Zbog toga je rekao: "To je šefa'at
za iskrene uz A llahovu dozvolu1 a ｮ･＠ bici on ima koji budu ｵｩｮｬ＠
š irk premtl Allahu." - Obzirom da je tako, onda onaj koji se bude
okretao ka mrcvacima1 poslanicima, vjerovjesnicima, dobrim ili lošim
ljudima, ｴｲ｡･ｩ＠ od njih šefa ' at1 biva mušrikom, jer je uputio dovu
nekom drugom pored Allaha, a oni ne posjeduju šefa ' at, nego se
samo zagovaraju nakon dozvole i zadovoljstva, a zadovoljstvo biva
samo prema nosiocima revhida1 a nosioci tevhida ne traže šefa· at ni
od kakvih mrcvac,t. Svako onaj ko bude traZ:io šefa' ac od mrtvaca"
sam je sebi zabranio Poslanikov1 sallallahu .tlejhi ve sellem, šefa' ar,
jer je ucinio širk prema Allahu, azze ve dželle.
104
KNJIGA TEVHIDA
Njegova stvarnostl je da je Allah ｵｩｮｯ＠､ｯ｢ｲｩｮｳｴｶ＠
prema onima koji su iskreni pa im oprosti zbog dove
' !Njegova stvamost) - dakle, stvarnost njegovog postizanja i ｮ｡ｩ＠

na koji se postiže šefa' at. O dgovo r dolazi odmah u nastavku ｲｩｪ･ｩ＠
Šejhul-islama Ibn-T ejmijje: "Allah je ｵｩｮｩｯ＠､ｯ｢ｲｯｩｮｳｴｶ＠ prema
nosiocima iskrenosti pa im oprostio zbog dove nekoga kome On
dozvoli da se zagovara k.1ko bi ga ｰｯ｡ｳｴｩｯ＠ time i kako bi pos t ig ao
pohvaljeno mjesto." Na ovom mjestu je Allah oprostio zbog
zagovomištva1 .1 ne u samom ｰｯ･ｴｫｵＬ＠ kako bi pokazao vrijednost
onoga koji je uputio šefa ' at1 i kako bi ga Allah ｰｯ｡ｳｴｩｯ＠ i smilova o
muse.
Ovo je Stvarnost šefa'ata, ej. da Allah sam ucini ､ｯ｢ｲｩｮｳｴｶ＠ prema
nekome, pa primi šefa 'at uz Njegovu dozvo lu, ｵｩｮｩ＠､ｯ｢ｲｯｩｮｳｴｶ＠
prema šefa'ad žiji, ｰｯ｡ｳｴｩ＠ ga rime što ･＠ se zagovarati, i ｵｩｮ＠
dobroeinstvo i smiluje se onome za koga se zagovarale. Tako da sam
šefa' ac ｵｰｵｪ･＠ na to da je onaj ko ga zas luži imao s rce i Al lahovu
uzvišenost i Njegovu jedinstvenost u vlasri, i samo Njemu pripada
potpuni šefa'at, i samo Njemu pripada stvar naredbe. Pa kada je ｶ･＠
tal<o, onda je obaveza vezivati srca samo za Njega, azze ve dželle, u
traženju šefa'ara.
INa osnovu ovoga, šefa ' at kojeg je negirao Kur-an je onaj u kojem
se bude nalazio š irk) - k.1o š to je to došlo u ｲｩｪ･ｭ｡＠ Uzvišenoga:
"Kad osim Njega ni zaštitnika ni zagovornika ｮ･＠ imati." Ovo je
šefa' ,u koji je negiran1 i to je šefa ' tlt u kojem se nalazio ši rk. A i sam
šefa· ,u mušrika je negira n, jer Allah nije zadovoljan njima. l kada
nam ovim bude jasno da je onaj koji zaslužuje šefa ' at s.1mo onaj
kome se Allah smiluje svojim blagodatima i olakša mu Njegovo
ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ i vezivanje srca samo za Njeg,1 i ni za koga više, tada ･＠
nam biti jasno da svako onaj ko ｰｯｩｮ＠ veliki š irk ｮ･＠ zaslužiti
šefa·ac, jer je šefa · at dobrota od Allaha nosiocima iskrenosti.
Rekao je Šejhul-islam lbn-Tejmijje nakon toga: "Pa je zbog roga
potvrdio šefa · at koji ･＠ bi ti uz Njegovu dozvo lu na nekim mjestima."
- Ovo je ｰｯｴｶｲ･ｮｩＬ＠ primljeni šefa·ac, i ｢ｩ･＠ primljen samo pod
105
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾｪｨ＠ - - - - - --
nekoga kome On dozvoli da se zagovara, kako bi ga
ｰｯ｡ｳｴｩ＠ time, i kako bi postigao pohvaljeno mjesto.
Na osnovu ovoga, šefa'at kojeg je negirao Kur' an je
onaj u kojem se bude nalazio širk, pa je zbog toga potvrdio
šefa'at koji ･＠ biti uz Njegovu dozvolu na nekim mjestima,
a Vjerovjesnik, sallaJlahu alejhi ve sellem, je pojastliO da ga
ｮ･＠ｰｯｳｴｩ＠ niko osim pripadnici tevhida i iskrenosti."1
Završen je njegov govor.
uslovom dozvole, a dozvola biva Allahovim ｯ､ｲ･ｮｪ･ｭＮ＠ Pa ako

Allah ne odredi da ･＠ neko ｰｯｳｴｩ＠ šefa'ac, ｮ･＠ ga ni ｰｯｳｴｩＬ＠ niti ･＠
se njegov jezik pomjeriti zbog šefa'ata. Isto tako, potrebno je da
šefa ' at ne bude ｰｯｲ｡･ｮ＠ š irkom i da onaj za koga se ｩｮ＠ šefa'at ne
bud e od mušrika.
Od ovoga se izdvaja Ebu-Ta lib za kojega ･＠ se zagovarao
Vjerovjesnik, s,11lallahu alejhi ve sellem1 kako bi mu se smanj ila
kazna. l rim šefa'atom se ｮ･＠ｰｯｳ｣ｩ＠ izlazak iz vatre1 on ･＠ biti
samo u svrs i umanji vanja patnje. l ovo je posebno samo za
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sel lem1 jer mu je to objavio Allah,
azze ve džell e, i dozvolio mu je co djelo.
' Ovim poglavljem se objelod,milo da je šefa' at za kojeg su se vezala
srca praznovjemih1 kao i onih koji ga traže od nekoga drugoga pored
A llaha, neispr,w,,n i da su njihove izjave: "Oni s u naši zagovornici
kod Allaha", propale i neispr.wne1 jer je šefa'at koji koristi samo onaj
koji je vezan za nosioce iskrenosti. A kada s u ovi tražili šefa ' at od
nekoga drugoga pored Allaha, samim cime su i molili nekoga pored
Njega za šefa' at, i to je proizvela da su sami sebi zabranili šefa' ac1
jer je njihovo djelo u suprotnosti sa ｩｳｫｲ･ｮｯｵＬ＠ a šefa'at je odreden
samo iskrenima.
Ukratko o ovom poglavlju: Vezivanje praznovjemih za šefa ' at ･＠
biti samo dokaz protiv njih, a ne u njihovu korist, jer kada su se
vezali za šefa' at1 tada su ga bili i lišeni, a sve to zbog vezivanja za
nekoga za koga n ije Allah dozvolio vezivanje u vjeri, jer su
106
KNJIGA TE VHIDA - - - --
MES' ELE:
2. Opis ｮ･ｰｲｩｨｶ｡ｯｧ＠ šefa' ata;
3. Opis ｰｲｩｨｶ｡･ｮｯｧ šefa' ata;
4. Spominjanje velikog šefa'ata, koji ･＠ biti na
pohvaljenom mjestu;
5. Opis onoga što ･＠ｩｮｩｴｩ＠ Allahov Poslanik, sallallahu
alejlu ve sellem, a od toga je da ｮ･＠ odmah ｰｯ･ｴｩ＠ sa
šefa' atom, nego ･＠ pasti na sedždu, pa kada mu se
dozvoU ｺ｡ｰｯ･＠ sa šefa'atom;
6. Ko ･＠ biti najsretniji s tim šefa'atom?;
7. ｎ･＠ ga ｰｯｳｴｩ＠ onaj ko bude ｩｮｯ＠ AJ lahu širk;
8. Pojašnjenje njegove stvarnosti.
upotrijebili mnogobožacke .šefa' ace, okrenuli se nekom drugom pored

Allaha, ce vezali srca za nekoga pored Njega, azze ve dželle.
107
17.POGLAVUE O ｒｕｅｉｍａ UZVIŠENOG ALLAHA:
"Ti, doista, ne možeš uputiti na pravi put onoga

koga ti želiš da uputiš... " (EI·Kasas, 56.)1
' Negacija upute u ovom ajetu se odnosi na onu negaciju koja se

naziva uputom ｰｯｭｩ＠ od Boga i ｮ｡､ｨｵ＠ (ili ｳｲ｡ｮｯｭ＠ uputom), a
ｺｮＮＱｩＺ＠ da Allah stavi u srce roba posebnu ｰｯｭ＠ za primanje upute1
koju ne stavlja u srce svake osobe, pa je ｰｯｭ＠ Božija posebnost
onome koga A ll ah želi ｰｲｩｯｭｩ＠ kako bi prihvatio i išao ka uputi.
Stavljanje ove ｰｯｭｩ＠ u srca robova nije djelo Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem1 jer su srca u Allahovoj ruci, ｰｲ･ｶ＠ ih
kako zeli, pa ｡ｫ＠ ni one koje je volio Vjerovjesnik, sallallahu al ej hi ve
sellem1 nije bio u stanju uputiti na ovaj ｮ｡ｩＮ＠
Ali1 postoji i drugi vid upuce koj i se veže za ljudsku prirodu, a to je
uputa ｮ｡ｶｯ･ｪ＠ i ukazivanja. Ova uputa je bila prisuma kod
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i bila je od njegovih
posebnosti. Ona je prisuma i kod svakog ｰｯｺｩｶ｡＠ ka Allahu, kao i
kod svakog vjerovjesnika i poslan ika. Rekao je Uzvišeni: 'Ti samo
opominješ, i svaki narod ima svoga ｵｰｩｶ｡ＮＢ＠ l rekao je na drugom
mjestu: "l ti1 doista, ｵｰｪ･ na pravi pu t, Allahov put." - U ｰｵｪ･Ｎ＠
tako što ･＠ ih navoditi i ukaziv,lti im na pr,wi put na najbolji ｭｯｧｵｩ＠
naein i najboljim ｭｯｧｵｩ＠ uk.1Zivanjem, a uz sve to potpomognut
nadnaravn im djeli ma - mu'džizama i jasnim dokazima koji ･＠
ｵｰｩｶ｡ｴ＠ na istinitiost te upute, i istini tost ｵｰｩｶ｡Ｎ＠
Pa ako je negirana ｳｲ｡ｮ＠ uputa od Muhammeda, sallallahu alejhi ve
.stllem1 i pored njegovog velikog mjesta i funkcije kod svoga
Gospodar-v onda u tom slu&lju propada i vezivanje srca u traženjima
109
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- - - -
U Sahihu je došla predaja od fbnul-Musejjeba, koju

prenosi od svoga oca da je rekao:
"Kada se približila smrt Ebu-Talibu, došao m11 je
Allahov Poslanik, salltillahu alejlli ve sellem, a kod
njega stt se ｶ･＠ nalazili Abdullah b. Ebu-Umejje ·i Ebu-
Džehl. Rekao mu je Allahov Poslattik, sallalla.lw alejhi
ve sellem: 'Amidža moj, reci 'la ilalte illallah', ＱＭｩｪ･＠
kojima ｵ＠ se zalagati za tebe kod Allaha. Pa su mu rekla
ona dvojica: 'A zar ･＠ ltapustiti vjeru Abdul-
Muttalibovu?" Pa mu je ponovio Vjerovjesnik,
sallallalm alejhi ve sellem a ponovila su i ona dvojica.
Zadnje što je izgovorio bilo je: 'On je na vjeri Abdul-
Muttalibovoj', a odbio je ｲ･ｩ＠ 'la ilahe illallalz'. Rekao je
Vjerovjesnik, sal/allahu alejlti ve sellem: Ｇｍｯｬｩｵ＠ da ti
bude oprošteno ukoliko mi to ne bude zabranjeno. '1 Pa
je Allah, azze ve dželle, objavio:
velikih stvari, upu ce, oprosta, zadovoljstva, otklanjanja z la, kao i

pribavljanja dobara, z,, nekog,, drugoga pored A ll aha, azze ve dželle.
' Ovom ｲ･ｮｩ｣ｯｭ＠ kao da se je Allahov Poslanik, sal!a ll ahu .tlejhi ve
sell em, zakleo i rekao: "Tako mi Allaha/ ｭｯｬｩｵ＠ Zil tebe/" pa je molio
z,, svoga amidžu1 ali da li je njegovom amidži vrijedilo nešto sto je za
njega molio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sell em l Nikakve koristi
nije imao od [Qga1 jer je umro kao mušrik, a traženje oprosta i
šefa'ara ne poma:l:u mušricima. Pa ni sam Vjerovjesnik, s,ll!alfahu
alejhi ve sel!em, nije bio u stanju ｰｯｭｩ＠ mušriku rako što bi mu bili
oprošteni grijesi, niti je u stanju ｰｯｭｩ＠ nekome ko se okrene ka
njemu ｩｮ･ｩ＠ š irk tako š to bi otklonio neko z lo koje g.:t je pogodilo, ili
mu pribavio neko dobro, pa je z bog toga rekao: Ｂｍｯｬｩｵ＠ efa ti bude
oprošteno osim da mi to bucfe zabranjeno." Pa je All,,b, azze ve
dželle1 objavio: "Vjerovjesniku i vjernicima nije dopušteno da mole
ll o
KNJIGA TEVHIDA
'• ｾｩｬ＠ ·,JP-'-"'

"ＧＨｾ ' ...r-- ' ··- .. ·, ·,p---, .<)!.JJＮｾＬＭｊｾ ' ｾ＠ ,;:. -y
_!ll ...., J'. l..
,. " ,. , " ｾ＠
'Vjerovjesnlku l vjernicima nije dopušteno da mole oprosta za

mnogobošce..." (Et-Tevba, 113.)
A u povodu Ebu-Taliba objavio je:
ｾ＼･Ｎ［ '-':Iii w. ｾＺＬ＠ r- :;;.r;; Ｍｾｾ w!,

'Tl, doista, ne možeš uputiti na pravi put onoga koga ti želiš da
uputiš, • Allah ukazuje na pravi put onome kome On ｨｯ･ ...'" (El·
Kasas, 56.)
MES'ELE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ｲｩｪ･Ｚ＠ｾ＠ .•･［ＮＢｾ＠ Wl ｾＩ :· ::-..1::,. ＭｾＦｬ＠Ｌ＠
"Ti, doista, ne možeš uputiti na pravi put onoga koga tl želiš da

uputiš...• (El-Kasas, 56.);
oprosta za mnogobošce, makar im bili i rod najbliži, kad im je jasno

da ･＠ oni stanovnici u džehennemu biti." lz ovog,, se jasno vidi da je
Allah, ,uze ve dželle1 zabran io Vjerovjesniku1 s.tllaliahu alejhi ve
sellem1 da traži oprost za mušrike.
Pa kada bi se sve i prerpost.avilo da je on1 sal1.11fahu ,,lejhi ve sellem1
u stanju tražiti oprost za nekoga dok je u zagrobnom životu, pa, ｮ･＠
tražiti oprost z,, mušrika koji mu se okrene ｴｲ｡･ｩ＠ od njega sefa'at iii
ｰｯｭＬ＠ ili mu prinese žrtvu, ili mu se zavjeruje, ili ga ｰｯｮ･＠
obožavati, ili se osloni na njega1 ili njemu prepusti svoje potrebe
umjesto da ih prepusti Al lahu, azze ve dželfe. Z atim je rekao: "A u
povodu Ebu-Ta li ba objavio je: "Ti, doista, ne možeš uputiti na pTavi
put onoga koga ci želiš da uputiš,· AUah ukaz uj e na pravi put onome
kome On ｨｯ･ＮＢ＠
ll l
- - -- - - - Salih b. Abd ilaziz Alu Šejh - - - - - --
"Vjerovjesniku l vjernicima nije dozvoljeno... • (Et·Trvba, 113.);

3. Velika mes'ela, a to je ｴｵｭ｡･ｮｪ＠ｲｩｪ･Ｚ＠ "Reci la
ilalte illallalt," što je u suprotnosti sa onima što
izjavljuju da posjeduju znanje;
4. EbuDžehl je znao šta je htio Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, ｲｩｪ･ｭ｡＠ la ilahe illallah, pa unakazio
Allah onoga od koga je EbuDžehl ｵ･ｮｩｪ＠ u
poznavanju temelja vjere;
5. Njegov, sallallahu alejhi ve sellem, trud i upornost u
prihvata nju islama od strane njegovog amidže;
6. Dokaz protiv onih koji izjavljuju da su Abdul-
Muttalib i njegovi prethodnici bili na islamu;
7. ｩｮｪ･｣｡＠ da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
tražio oprosta za amidžu, ali mu nije oprošteno, nego
je, ｡ｫＬ＠ i zabranjeno Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve
sellem, da to ｩｮ［＠
8. ｾｴ･ｮｯｳ＠ druženja sa lošim društvom;
9. ｾｴ･ｮｯｳ＠ uzvisivanja prethodnika i velikana;
10. ｎ･ｪ｡ｳｮｯ＠ koja se javlja kod onih koji negiraju tu
ｩｮｪ･｣ｵ＠ zbog korištenja EbuDžehla tom metodom;
ll. Pokazatelj da se djela vrjednuju po njihovom
svršetku, jer da je rekao te ｲｩｪ･Ｌ＠ koristile bi mu;
12. Razmišljanje o ｶ･ｬｩｮ＠ ove ｮ･ｪ｡ｳｯ＠ u srcima
zalutali h, jer je u ｰｲｩ＠ došlo da se oni nisu
raspravljali sa njim osim tim ｲｩｪ･ｭ｡＠ uz njegovu,
sallallahu alejhi ve seLlem, ustrajnost i ponavaljanje,
pa su zbog ｶ･ｬｩｮ＠ i ｪ｡ｳｮｯ･＠ te ｲ･ｮｩ｣＠ kod njih i
ostali samo na njoj.
112
18. UZROK NEVJEROVANJA UUDSKOG RODA l
NJIHOVOG OSTAVUANJA VJERE JE PRETJERIVANJE
UPOGLEDU DOBRIH UUDI 1
' Ovim poglavljem, kao i onima što dolaze poslije njega, šejh je
pojasnio da je uzrok velikog š irka precjerivanje u odredenim osobama,
kojeg su Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
zabranili, u ovom, a i u prijašnjim ummecima- narodima. L u ovome
imamo spominjanje uzroka nakon stubova i ubjedenja.
Precjerivanje ima ｺｮ｡･ｪ＠ prelažanja granica u ｮ･ｭｵＬ＠ a u ovom
slueaju je nevjerov.mje ljudskog roda, kao i ostavljanje vjere koju im
je naredio Allah, subhanchu ve tea la, upravo prelaženje granica koje
je Allah odredio prema dobrim ljudima, a u dobre ljude ulaze:
vjerovjesnici, poslanici, Božiji ｴｩ･ｮｩ｣ｩＬ＠ kao i svi koji se ogrnu
dobrotom i ｩｳｫｲ･ｮｯｵ＠ prema Al.lahu1 pa na taj ｮ｡ｩｮ＠ bivaju od onih
koji žure ka ｩｮｪ･ｮｪｵ＠ što ｶ･ｧ＠ broja dobrih djela, ili se ｯｧｲ｡ｮｩ｡ｶ｡ｪｵ＠
samo na onome što im je Gospodar naredi o, a sve ce grupe se nalaze
kod Allaha.
Sto se ｴｩ･＠ dobrih ljudi, Allah je dozvolio da ih volimo, poštujemo i
slijedimo u dobroti i djelima, pa ako budu od vjerovjesnika i
poslanika, onda uzimamo njihove zakone, radimo po njihovim
naredbama i slijedimo njihov put, i ukratko, ono što je Allah dozvolio
prema njima je: poštovanje, ljubav, privrženost, odbran,\ od onih koji
ih napadaju, kao i njihovo pomaganje, i ｳｬｩｮｯＮ＠
Od pretjerivanja prema njima jeste i ｳｬｵ｡ｪ＠ kada im se pripisuju i
božanska svojstva, tako da su neki ｾ･ｫｬｩ＠ za Poslanika, sallallahu
alejh i ve sellem1 da zna tajnu Levh i Mahfuza Ｈｰｬｯ｡＠ pomno ｵｶ｡ｮｪ｡＠
- i nalazi se kod A llaha} i kalema (pera}, kao i to da je zbog njega
stvoren dunjaluk i a hi ret, k-lo što je co rekao EI-Busi ri u jednoj svojoj
113
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ ------
ｾｾ＠
,_ <.F_
l i_,lli ｾ＠ -ＮＢｾＱ -
jAl ｬＡｾ＠
"O sljedbenici Knjige! Ne pretjerujte u svojoj vjeri." (En-Nisa, 171.) l
kasidi1 u kojoj kaže da Poslanily sallallahu alejhi ve sellem1 nije dobiCJ

ajer koji bi ｢ｩｾ＠ ravan njegovom mjestu.
Rekao je Eš-Serrah: "Ca k n i l<ur ' an nij e bio ravan njegovom mjestu'
· da nas A llah ｳ｡ｵｶ＠ ovakvi h pretjerivanja - "i nije r;wno njegovom
mjestu koje zaslužuje osim ako bi se spomenulo njegovo ime nad
mrtvacem koji je ｶ･＠ istruhao i ｩｪ･＠ su se kosti i trulež stopili sa
zemljom, pa se te kosti sakup ile i vratio mu se ž ivot zbog s pomena
Vjerovjesnikovog" sallallahu alejhi ve sellem1 imena."Sve je ovo od
pretjerivanja koje nalazimo kod onih koji obožavaju nekoga drugog
pored A llaha, azze ve džell e, i koji se ｯｫｲ･ｵ＠ vjerovjesnicima i
poslanicima pored Allaha, s ubhanehu ve reala, te im pripisuju
božans"-'' svojs tva koja im, u osnovi, nisu dozvoljena, jer je to ve!iki
širk prema U zvišenom Allahu i ｰｯｩｳｴｶｪ･｡ｮ＠ stvorenja s.1
Stvoriteljem. Sve je to kufr - Allah nas ｳ｡ｵｶ｡ｯＭ c.1ko da imamo ono
Što nam je dozvoli eno i ono što je prerjerivanje- guluv.
Suprotno ovim dvjema situacijama jeste ｧｲｵ｢ｯ｡Ｑ＠ koja se ogleda u
pogledu dobri h ljudi tako što se ne is kazuje privrženost nj ima, niti
njihovo poštovanje, kao i nedavanje nji hovog prava i ostavljanje
ljubavi prema njima. Svaka manjkavost prema njim,, se ｲ｡ｵｮ＠
ｧｲｵ｢ｯｭＱ＠ a s vako dodavanje prema njima se ｲ｡ｵｮ＠ precjeriv,,njem.
'Allah je zabranio s ljedbenicima Knjige prerjerivanje u vjeri, i svako
onaj ko malo razmisli o s t.1nju s ljedbenika Knjige (Židovi i ｫｲ｡ｮｩＡＬ＠
na osnovu onoga što je Allah kazao o njima ｰｲ･ｮｯｳｩ＠ nam vijesri o
njima, ｶｩ､ｪ･＠ da s u on i pretjerali u svome odnosu prema dobrim
ljudima. ｋｲ｡ｮｩ＠ s u pretjerali prem,\ lsau1 alejh i selam, njegovoj
majci i bliskim prijateljima- apostolima, tako da su im pripisali nek.t
svojsra božansrv,, i zagovomišcva1 re da imaju udjela u vlasti, ili da
114
KN JIG A TE VHI DA
U Sahihu je došla predaja od Ibn-Abbasa, radijallah u
anhu, da je rekao u vezi Allahovih ｲｩｪ･Ｚ＠
ｾｉＺＬＮｓＩ＠＼［｟ｾＺＮｾｊｾＺＬＮ＠ U) ＱｾＩ＠ｾＩＺｕ＠ J:, ｾｔｾＩＺｕ＠ J t ｪｊＺＬｾ＠

' l govore: 'Nikako božanstva svoja ne ostavljajte, l nikako ni Vedda,
nl Suvaa, a nl Jegusa, ni Jeuka, ni Nesra ne napuštajte!' • (Nuh, 23.)
"Ovo su imena dobrih ljudi iz Nuhovog naroda. Kada
su umrli, šejtan je objavio njihovom nal'Odu da postave
na mjesta na kojima su oni nekada sjedili kipove i da
im daju njihova imena, pa su uradili što im je objavio.
Ti kipovi nis u obožavani tada, ali kada su i ovi ljttdi
pomrli, zaboravilo se znanje o njima i tada su ｰｯ･ｩ＠ｬ
obožavati tc kipove."!
Rekao je Tbnul-Kajjim: "Nije rekao samo jedan od
selefa da kada su umrli, ljudi su ｰｯ･ｈ＠ stajati pored
odreduje kako ･＠ se šta dogoditi1 il i da su ll stanj u u klonuti nešto iz

Božijeg carscva.
· Širk kojeg je ｩｮｯ＠ Nuhov narod bio je zbog pretjerivanja prema
dobrim ljudima i njihovim dušama . Došao im je .šejtan sa strane duše
cog dobrog ｯｶｪ･ｫ｡Ｌ＠ i pos cigao je jak utisak tom dušom. U sadio im je
mišljenje da ko se veže z.a lU dušu, ona ･＠ se zagovarati za njega.
Nakon rog ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ dol,lZi etapa u kojoj ih navodi da ｰｯｮｵ＠
obožavati sl ike, kipove i idole, kao što je to rekao i lbn-Abbas na
ovom 1njestu k.1da je poj.1šnjavao korijen upadanj a ll š irk: "Pa kada
su umrli, šejtan je objavio njihovom narodu da postave na mjest.\ na
kojima su oni nek.1da sjedili kipove i da im daju njihova imellt\1 pa su
uradil i š to im je objavio. Ti kipovi nisu oboZ.avani tada, ｶ･＠ kada su i
ovi ijudi pom rti1 zaboravi lo se zna nje o njim a i tada s u ｰｯ･ｬ＠ｩ＠
obožavar:i re kipove."
115
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - -- - --
njihovih kaburova, zatim su naslikali njihove slike, a kada
je prošlo mnogo vremena od toga, ｰｯ･ｬｩ＠ su ih obožavati."!
Od Omera se prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ne pretjerujte u mome hvaljeuju kao što Sll pretjerali
ｫｲ｡ｴｩ＠ prema Isau sittu Merjeminom, jer ja sam samo
rob, pa recite Allahov mb i posla11ik."
Bilježe ga Buharija i Muslim.2
ｔ｡ｫｯ･ｲ＠ je rekao:
"Rekao je Allalwv Poslanik, sallallahu alejhi ve sei/em:
Ｇｵｶ｡ｪｴ･＠ se pretjerivanja, jer je pretjerivanje uništilo o11e
koji su bili prije vas.' " 1
' Ono !to je bitno iz ovog govor,, jeste da su se ljudi okrenuli ka

njihovim s li kamil. Z nali su da ako uzmu nji hove s li ke da ih ｮ･ｾ＠
obožavati, ali su te slike dobrih i velikih ljudi bi le uzrokom,
sredstvom i putem ka njihovom obožavanju u ｢ｵ､ｮｯｳｴｩ＠ kada S(
zaboravi njihova osnova. Možda je i šejtan nekada dolazio do tih
slika i ｯｰｩｮｪ｡ｶｯ＠ｯｩ＠ onoga koji bi ih posm,ltrao ili bi se njima
ｯ｢ｲ｡Ｌ＠ pa bi ovaj pomislio da one govore, ili da sc usta na slici
ｰｯｭｩｵ＠ i da ga cuje i ｳｬｩｮｯ＠ tim radnjama. Sve to ｩｮ＠ c:Lt se srca vežu
za te duše, te .se ovi zavaraju nj ima. Ovo se desilo i sa onima koj isu
stajali pored kaburova tc obožavali nj ihove stanovnike pored Allaha,
azze ve dželle1 i to je bio uzrok š irka prema Allahu, azze ve dželle.
' U ovom hadisu Poslanik1 sallallahu alejhi ve sellem1 se koristio
analogijom (kijas) 1 tako što je usporedio radnju s radnjom, a 11ijt
poredenje i(j zabr.ma pohvaljivanja, pa je zabranio time pretjerano
pohvaljivanje i uzdizanje prema samom sebi, sallallahu alejhi \'l
sellem, jer su ｫｲ｡ｮｩ＠ precjerali u hvaljenju s ina Merjeminoga1 što ih
je dovelo do ku fra i š irka prema Allahu, kao i izjavljivanja da je. on
Allahov, azze ve dželle, sin, pa je zbog toga zvršio hadis ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠
"jer" j,! s,tm samo rob1 pa recice: Allahov rob i poslanik."
l l6
KNJIGA TEYH IOA
Muslim bilježi predaju od Ibn-Mes'uda da je Allahov
"Propali s11 oni koji su uzeli vjeru žestoko (koji Sll
pretjerali). "2
MES' ELE:
1. Shvatanjem ovoga kao i ｳｬｪ･､｡＠ dva poglavlja,

\•idi se ｯｴｵｭｳ＠ islama kod ljudi, te ｵ､ｯ＠ od Allahove
ｭｯｩ＠ u okretanju ljudskih srca;
2. Spoznaja da je zbog neispravnog shvatanja prema
dobrim ljudima došlo do pojave širka na Zemlji;
U ovom hadisu imamo zabranu svih vrsta pre.cjerivanja, jer je ono

uzrok svakog zla1 a umjerenost je uzrok svakog dobra i uspjeha.
'Misli se na one koji su pretjerali u svojim djelima ili govorima, koji
traže znanje o ｮ･ｭｵ＠ i koji se obavežu ｮ･ｩｭ＠ što Allah nije
dozvolio, a sve to ulazi u prerjerivanje.
Ovim poglavljem je šejh pojasnio da je uzrok nevjerovanja ljudskog
roda, kao i njihovog osc.wljanja vjere, upravo prerjerivanje prema
dobrim ljudima. Prešao je N uhov narod gran icu prema dobrim
ljudim,,, P•' s u kruž ili i scaj.1li oko njihovih k.tburova1 nakon ･ｧ｡＠ su
ih ｵｩｮｬ＠ božanstvimai dok su ｫｲ｡ｮｩ＠ pretjerali prema svome
poslaniku lsau, alejhi selam, kao i prem.l njegovim apostolima, a
nakon njih prema svojim ｳｶ･ｮｩ｣ｭ｡Ｌ＠ te su ih ｵｩｮｬ＠ božanstvima
pored Allaha, azze ve dželle. A u našem ummetu ｳｬｩｮｯ＠ se desilo i sa
Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, caka što su mu neki
pripisali neka božanska svojstva, iako je co sam Poslanik, sall.tllahu
alejhi ve sellem, zabranio.
117
- - - -- - - Salih b. Abdilatit Alu Šejh - -- - - --
3. Spoznaja prve stvari koja je izmijenila vjeru
vjerovjesnika, kao i spoznaja uzroka te pojave uz znanje da
ih je Allah poslao;
4. Spoznaja uzroka prihvhatanja novotarija iako ih
vjerozakoni i ｩｳｴ＠ razum odbijaju;
5. Uzrok svemu tome je miješanje neistine s istinom.
Nekada to bude iz ljubavi prema dobrim ljudima a nekada
sc desi zbog toga što neki ljudi od vjere i znanja urade neko
dobro djelo i kada ､ｯｵ＠ generacije poslije njih, misle da su
tim djelom htjeli sasvim nešto drugo;
6. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz s·ure Nuh;
7. Spoznaja da je ｵｲｯ･ｮ＠ ljudskom rodu
umanjivanju istine u srcu, a ｵｶ･｡＠ vanju neistine;
8. U ovom poglavlju je dokaz kojeg su prethodnici
navodili da je novotarija uzrok kuh-a;
9. Sejtanovo znanje ･ｭｵ＠ vodi neka novotarija, pa
makar bila namjera njenog ｰｯｩｮ｣｡＠ lijepa;
lO.Spoznaja opšteg pravila koje glasi: Svako
pretjerivanje je zabranjeno, kao i spoznaja ･ｭｵ ono vodi;
ll.Štetnost kruženja oko kabura iako bi se hqelo

uraditi neko dobro djelo;
12.Spoznaja zabrane kiparstva 1 mudrost u
uklanjanju kipova;
13. Spoznaja velikog ｺｮ｡ｪ＠ ove ｰｲｩ･＠ i prijeke
potrebe za njom uz znanje koliko smo nemarni prema njoj;
14. Ovo je ｮ｡ｪｵ､ｩ･Ｌ＠ tj. stvarnost da novotari ｩｴ｡ｪｵ＠
ovu ｰｲｩｵ＠ u knjigama tefsira i hadisa i znaju šta ｺｮ｡･＠ te
ｲｩｪ･Ｌ＠ ali ih je Allah ostavio u zabludi: misle da je djelo
l 18
KNJIGA TEVHIDA - - - --
Nuhovog naroda najbolji ibadet, a u ｢ｩｪ･ｮ＠ su da je ono što
su zabranili Allah i Njegov Poslanik kufr koji dozvoljava
njihovu krv i imetak.
lS.Jasan iskaz da oni nisu hljeli ništa drugo do
njihovo zagovorništvo;
16. Mislili s u da su i ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ koji s u ih nasJjkali i
napravili njihove kipove h ljeli isto;
17. Potpuna ｪ｡ｳｮｯ＠ u ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ "Ne pretjerujte u
mome hvaljenju kao što su pretjerali ｫｲ｡ｵｩ＠ prema Isan
simt Merjeminom ... ",pa neka je selam i sala vat na onoga
koji je prenio poslanicu na najpotpuniji ｮ｡ｩ［＠
18. Njegov savjet ｵｰ･ｮ＠ nema iz govora o onima koji
preijeruju;
19. Kazivanje da kipovi nisu obožavani sve dok nije
nestalo znanja Iz toga se vidi vrijednost njegovog postojanja
kao i štetnost kada ga izgubimo;
20. Uzrok nestanka znanja je snu"t ｵ･ｮｪ｡ｫＮ＠
119
19. STROGA ZABRANA OBOžAVANJA ALLAHA PORED
KABURA NEKOG DOBROG ｏｖｊｅｋａＬ AKAKO JETEK
ONDA AKO Bl GA OBOžAVAO? 1
U Sahihu je došla predaja od Aiše, radijallahu anha,

da je Umn"lu-Selema spomenula Allahovom Poslaniku,
saUallahu alejhi ve seUem, cr1.'VU koju je vidjela u Abesiniji i
slike koje su se nalazile u njoj, pa je rekao:
' Ovo poglavlje zajedno s poglavljem koje dolazi nakon njega

pojašnjava marljivost Vjerovjesnik.11 sallallahu a[ejhi ve sellem,
prema svome ummetu. A od potpunosti njegove brige prema um meru
jeste da nas je upozorio na svaki pur i sredstvo koje vodi ka š irku.
Od ovih situacija je da se ､ｯ･＠ na mjesto gdje je ukopan neki dobri
ｯｶｪ･ｫ＠ｩｪ｡＠ je dobrota bila pozn,lta kako bi obožavao Allaha na tom
mjestu ･ｬｩ＠ da postigne ｢･ｲｩｴ＠ tog mj esta. O vo se dešava mnogim
osobama jer su ｵ｢ｩｪ･ｮ＠ da je prosror oko kabura dobrog ｯｶｪ･ｫ｡＠
｢･ｲｩｴ｡ｮ＠ i da ibadet koji se obavi na tom mjestu nije kao ibader koji
se obavi na nekom drugom mjestu.
ｒｩｪ･ｩＺ＠ "Pa kako je rek onda ako bi ga obožavao?" - rj. ,,ko bi
obožavao kabur1 ili njegovog v lasnika, jer je ibadet onih koji
obožavaju kaburove usmjerena ponekad ka samom kaburu1 a ponekad
je usmjerena prema njegovom vlasniku, a nekada je usmjerena prema
prostoru koji se nalazi oko ka buraj tako da su zdanj.t i zavjese koje
okružuju kaburove evlija postali svetištima, jer su te željezne zavjese
i zdanja uzeri kao božanstva. Pa ako bi ih neko potTao, tražio bi u
tom djelu ｢･ｲｩｴＬ＠ - uzeli su ih kao sredstvo približavanja Allahu,
azze ve dželle; oko njih stoje, kruže, obožavaj u, od njih ｯ･ｫｵｪｵ＠
ispunjenje svojih želja, boje ih se...
121
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ -------
"To je narod u kojem ako bi umro neki dobri ｯｶｪ･ｫ＠ ili
dobri rob, podigli bi 11t1 njegovom kabum mesdžid i
naslikali bi u njemu slike To su tzajgora stvorenja kod
AllaIza."
Ovi su spojili ｩｺｭ･ｵ＠ dvije smutnje: kaburske i
slikarske.I
Buha rija i Muslim ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ bilježe predaju od nje da je
rekla:
"Kada je Allahov Poslanik, sallallalm alejhi ve ｳ･ｬｾｮＬ＠
bio ml smrtnoj postelji, prebaci va o bi svoj ｯｧＬＭｴ｡＠ preko
lica. Kada bi se prekrio njime sklonio bi ga, te bi rekao 11
tom sta.nju: 'Neka je Allahovo prokletstvo na Židove i
ｫｲ｡ｮ･Ａ＠ Uzeli su kaburove svojih vjerovjesnika kao
mesdžide.' Upozoravao je ua ono što su oni ｩｮｬＬ＠ a da
nije bilo toga, 11jegav kabur bi bio isture11, ali se bojalo
da ga zte bi uzeli kao mesdžid. " l
' Mesdž idom se naziva svako mjesto koje se uzme radi obožavanja
Allaha, azze ve džclle. Iz hadis.1 vidimo da s u re crkve ｩｺｧｲ｡･ｮ･＠ na
kt1burovima dobrih ljudi, kao i da su postavili njegovu sliku na
.samom kaburu ili iznad njega na zidu kako bi podsticali ljude da
oboža vaju Allaha rako sto bi ｶ･ｬｩ｡＠ docicnog dobrog ｯｶｪ･ｫ｡＠ kao i
njegov kt1bur. Rekao je, sallall ahu a lejhi ve sel lem, Ummu Selemi:
"To su najgoril sr:vorenja Aod Af/ah.1 H - dakle, oni koji su ｶ･ｬｩ｡＠
dobre ljude i gradili zdanja na nj ihovim kaburovima. U hadis u ne
navodi da su se okretali k.1 dobrim ljudima u ibadecu1 nego su samo
ｶ･ｬｩ｡ｬｩ＠ nj ihove kaburove i postavljali njihove s like.
Obje ove smutnje vode ka velikom š irku, re iz had isa jasno vidimo
upozoravanje ummeta k.1ko ne bi gradi li ni kakav mesdž id iznad bilo
kojeg mrtvaca.
' Ovo je jecl.1n od ｮ｡ｪ･ＮＵｩｨ＠ had isa po pitanju s redstava koja vode ka
velikom širku i gradnje mesd:l:ida n.t kaburovima, kao i uzimanja
122
KNJIGA TEVHIOA
k.1burova vjerovjesnika i dobrih ljudi mesdžidima. To se sve vidi iz

re.Skog sc,lnja u kojem se nalazio Poslanik_, sa!lallahu a lejhi ve sellem,
od tuge i žestine, kao i spuštanja smrtne agonije na njega1 i pored
svega toga n ije zapostavio ummet n i u tom trenucku1 nego se o njemu
brinuo na ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ｭｯｧｵｩ＠ｮ｡ｩＱ＠ P•' nas je upozorio na jedno od
sredst,wa koje vodi ka velikom širku pri ･ｭｵ＠ je uputio prokletstvo
na Zidove i ｫｲ｡ｮ･Ｌ＠ jer su oni uzeli kaburove svojih vjerovjesnika
kao mesdžide. Vjerovjesnik_, sallallahu alejhi ve sellem1 se bojao u
tom stanju da ne bi i njegov kabur doživio istu sudbinu kao što je bio
ｳｬｵ｡ｪ＠ sa k.1burovima vjerovje.sn ik.l koji su bili prije njega. Njegovo,
salla([,,hu alejh i ve sellem1 proklinjanje onih koji su uzeli k.tbUTove
kao mesdž ide je upozoravanje ashaba kako ne bi uradi li isto djelo, ce
ｵｰｵｪ･ da je to djelo od velikih grijeha.
Uzimanje kaburova mesdžidom biva na tri ｮ｡ｩＺ＠
prvi1 da obavi sedždu na samom kaburu1 i ovo je najodvratnija
situacija;
drugi, da klanja prema kaburu tako što bi bio ispred kabura i klanjao
bi prema njemu, ce na raj ｮ｡ｩ＠ uzima kabur kao mjesto poniznosti i
skrušenosti1 a mesdžidom se podrazumijeva mjesto poniznosti i
skrušeno.sti, pa je zbog toga Vjerovjesnik, sallallahu a lejhi ve sellem1
l z,lbr,mio klanjanje prema l1<1buru1 jer je namaz p-rema njemu jedan
od puteva njegovog ｶ･ｬｩ｡ｮｪＬ＠ i ova situacija odgovara naslovu ovog
poglav[j,,;
ｴｲ･ｩＬ＠ da postave kabur unutar mesdžida" pa kada je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem1 preselio na ahtrer1 prošlo je neko vrijeme
pa su oko njegovog kabura napravili mesdžid,. te su uzeli to mjesto za
ibadec i namaz na njemu.
ｒｩｪ･Ｚ＠ ':4 da nije bilo CO.'Jiy njegov kabur bi bio iscuren"- bio bi
vidljiv i bio bi ｭ･ｵ＠ ostalim kaburovima u Bekiji i ｳｬｩｮｯＱ＠ i to je prvi
razlog; a drugi je ono što je ｵｯ＠ Ebu-Bekr, radijall ahu anhu1 od
Vjerovjesnika, sal!allahu a lejhi ve sellem, da je rekao: ''Zaisu se
vjerovjesnici ukopa vaju na onom mje.sttJ gdje im hudu duše uzece."
123
- - - - -- - Salih b. Abdilaziz Alu Sejh - - - - - --
Muslim bilježi predaju od Džunduba b. Abdullaha da
je rekao:
Ｂｵｯ＠ sam Vjerovjesnika, saUalla.lm alejhi ve sellem,
prije uego ･＠ umrijeti na pet (dana) kako kaže: 'Ja sam
pred Allahom ｩｳｴ＠ od toga da uzmem 11ekog od vas za
/talila (prisuog prijatelja), jer me Allah uzeo za prisnog
prijatelja isto onako kao §to je uzeo i Ibrahima za
prisuog prijatelja. Kada bih uzimao 11ekoga iz svog
ummeta za prisuog prijatelja, uzeo bih Ebu-Bekra.
Uistiuu, oni koji su bili prije vas, uzimali su kaburove
"Ali se bojalo da ga n e bi uzel i kao mes džid.'' -Vjerovjesni"'

sallallahu alejhi ve sellem, se bojao, ili sami ashabi, da mu ne bi uzeli
kabur k.1o mesdz id1 i ovo je jedan od uzroka, kao što smo naveli.
Naravno, ,1Shabi su1 radijallahu anhum1 prihvatili njegovo
upozorenje te su uradi li onako kako je ｯｰｲｵｩＱ＠ sallallahu alejhi ve
sell em.
Od pokazatelja ove ｩｮｪ･｣＠ jeste i to da su uzeli od ｡ｳｮ･＠ revde
ｬ｢｡Ｎ＠ od džennetskih ｢｡ｩ＠ koja se nalazi odmah pored njegovog
kaburaJ oko eri metra kako bi sa.zidali još dva zida, a nakon njih
željeznu ogradu. Ovo je Mjbolje š to su mog li uraditi ｩｺｶｲ｡ｪｵ＠
njegovu, sallall,thu alejhi ve sellem1 naredbu, tj. dozvolili su uzimanje
jednog dijela Revde u svrhu zidanja zaštitn ih zidova, a sve to kako bi
Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem1 k.1bur bio ｺ｡ｴｩ･ｮ＠ od
uzimanj a mesdžidom.
Iz ovog djela se1 bez sumnje, vidi velika mudrost i s hvatanje ashaba,
radijall.1h u anhum. Onaj ko ne razmisli dobro i ko nije obdaren
zdravim razumom, ponekad mis li da je kabur unutar mesdž ida1 a u
stvarnosti nije tako, zbog ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ zidova koji ga zaklanjaju od
mesdžida. A Što se ｴｩ･＠ｩｳｴｯｮ･＠ strane, ona n ije dio mesdžida1 a li1 u
svakom ｳｬｵ｡ｪＬ＠ Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, kabur nije
uzet mesdžidom.
124
svojih vjerovjesnika mesdžidima, pa, ne uzimajte vi
ka bu rove mesdžidima, jer vam to ja zabratzjujem. "'l
Zabranio je to djelo pred sami kraj svog života.
Prokleo je, što se vidi iz samog konteksta, onoga ko bi ga
ｰｯｩｮＮ＠ U to sc ubraja i namaz, pa makar i ne bio ｳ｡ｧｲ･ｮ＠
mesdžid na tom mjestu. To je ｺｮ｡･ｪ .njenih ｲｩｪ･Ｚ＠ " ... ali se
bojalo da ga ne bi uzeli kno mesdžid."2
Ashabi.ma nije ｰｲｩｬｩｬｯ＠ da sagrade oko njegovog
kabura mesdžid. Svako mjesto na kojem se želi obaviti
namaz uzima se kao mesdžid, pa, svako mjesto na kojem se
klanja namaz naziva se mesdžidom, kao što je rekao,
sallallahu alejhi ve sellem:
'Ovo se desilo i u ovom ummeru1 a ono je ujedno i od puteva ka

širku, a svaki put vodi k.t ｮ･ｭｵ＠ poslije njega. ｐｲｩｨｶ｡･ｮｯ＠ je u
vjerskim pravi lima, na kojima su se slozi! i ｵ･ｮｪ｡｣ｩＬ＠ d,, je
ｳｰｲｪ･｡ｶｮ＠ uzroka koji vode ka š irku i grijesima vadžib, ce zbog
ｾｯｧ｡＠ nije ispravan nama.z koji se obavi u mesdžidu koji je ｳＬｴｧｲ｡･ｮ＠ na
kaburu, jer se kos i s Vjerovjesn ikovom, salla ll ahu alejh i ve sellem,
zabr,tnom.
•p.a_, ne uzinMjce vi kc1hurove mesdžidima ｾｴ｡ｫｯ＠ što bi gradi li ne.šro
imad njih ili klanjali oko njih.
'Dakle, nije dozvoljeno obavljao namaz kod kabura bez obzira da li
ga obavljao zbog želje da postigne ｢･ｲｩｴ＠ cog mjesta, ili da klanja
neku nafilu mimo dženaze. Sve ove radnje nisu dozvoljene, bez
obzira da li se na k.1buru nalazi neko zdanje kao mesd žid, ili se ne
nalazi ništa.
Zbog ovoga je Bu harija zabilježio u svome Sahihu predaju koja se
prenosi od Omera, radij,tl lahu a nhu1 da je vidio Enes,, k,.tko klanja
pored k.tbura1 pa mu je rekao: "l<abur1 kaburl", tj. ｵｶ｡ｪ＠ se kabura1
ｵｶ｡ｪ＠ se kabura1 što sve. ｵｰｵｪ･＠ da nije dozvo ljeno obavljati namaz
pored kabura, jer je to od ｮ｡ｪｶ･ｩｨ＠ uzroka i putev,, ka š irku.
125
- - -- - -- Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪ h - - - - - - -
Ｂｕｩｮｪ･｡＠ mi je zemlja mesdž idom i ｩｳｴｯｭＮＢ＠
Ahmed bilježi predaju s dobrim lancem prenosilaca

od Ibn- Mesuda koju diže do Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, u kojoj se kaže:
"Zaista, od najgorih ljudi su oni koje žive zatekne Smak
svijeta, kao i oni koji uzimaju kaburove m esdžidima. "
Ovaj hadis bilježi i Ebu-Hatim u svome sahihu.1
MES' ELE:
1. Ono što je spomenuo Poslanik, sallallal1u alejhi ve

sellem, o onome koji izgradi mesdžid kod kabura nekog
' E.bu-Hatim1 tj. lbn-Hibban.

ｒｩｪ･Ｚ＠ "Kao i oni koji uzim,1ju f<ahurove ｭ･ｳ､ｩ｡ｾ＠ obuhvataju sve
one koj i s u uzeli ka bur mesdžidom1 bez obzira da li ga uzeo Z•l
mesdžid tako što ･＠ klanjati na njemu, ili prema njemu, ili kod njega1
tako da namjera osobe da klanja kod kabura ｩｮ＠ je od najgorih ljudi
koj e je opisao Vjerovjesnik, sallall ahu alejhi ve sellem1 na raj ｮＬｴｩｮＮ＠
Dobro razmisli o ovome ｯ｢ｲ｡ｪｵｩ＠ pažnju na ono što se raširilo u
muslimanskim zemljama od gradnje na kaburovima1 podizanja
kupola nad njima, gradnj esvetišt<l i njihovog ｶ･ｬｩ｡ｮｪＬ＠ okretanja
ljudi prema njima, s pominjanja dugih ｰｲｩ｡＠ o ､ｯｳｴｩｧｮｵｭ｡＠､ｯｴｩｮｩｨ＠
evlija, o tome kako su se. odazivali molitvama, pomagali ugroZe.nome
i ｳｬｩｮｯＬ＠ pa ･＠ u s vemu rome vidjeti preveliku usam ljenost islama u
ovom vremenu i prije njega, pa kako je tek kada kažu za sva ova
djela: "Ona su dozvoljena! To je cevhid!!" Pa kako je tek kada okrive
onoga ko im zabranjuje ea djela da ne posjeduje znanje i ispravno
shvatanje!!! A on ih poz iva ka Allahu, a zze ve dželle, a oni ga
pozivaju ka vatri. Allaha molimo za spas i dobro zdravlje.
126
KNJIGA TEV HIDA - - - - -
dobrog ｯｶｪ･ｫ｡＠ kako bi se Allah obožavao, pa makar mu
namjera bila i ispravna;
2. Zabrana slikanja i kiparstva te stroga prijetnja u tom
pogledu;
3. Uzimanje pouke iz njegove, sallallahu alejhi ve
sellem, prevelike brige za ovim djelom, kako im ga je
prvo pojasnio, zatim rekao na pet( dana) prije smrti šta je
ｶ･＠ rekao, a kada je bio na izdisaju nije se zadovoljio
samo time;
4. Zabranio je ｩｮｪ･＠ tog djela pored njegovog ka bura i
prije postojanja kabura;
5. Ovo djelo je od prakse Židova i ｫｲ｡ｮ＠ i oni su to
ｩｮｬ＠ prema svojim vjerovjesnicima;
6. On ih je prokleo zbog toga;
7. Time je želio da nas upozori kako ne bi postupili isto
tako i sa njegovim kaburom;
8. To je razlog što njegov kabur nije na vidljivom
mjestu;
9. Šta ｺｮ｡ｩ＠ uzimanje .k abura mesdžidom;
10. Uporedio je onoga koji ｵｩｮ＠ kabur mjestom za ibadet
sa onim nad kojim se desi Smak svijeta, pa je spomenuo
uzrok širka, prije nego se desi, zajedno s njegovim
završetkom;
ll. Ono što je spomenuo u svome ｯ｢ｲ｡ｮｪｵ＠ na pet(dana)
prije svoje smrti je odgovor dvjema skupinama koje su
ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ novotari, a neki ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ su ih ｡ｫ＠ i izveli iz
sedamdeset i dvije skupine, a to su ra.fidije (šije) i
džehmije. Zbog ra.fidija se i desio širk i obožavanje
127
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - - - -
kaburova i oni su prvi koji su izgradili na njima
mesdžide;
12. Kako je samo teško iskušan smrtnim bolovima,
sallaUahu alejhi ve seUem;
13. ｩｭ･ je ｰｯ｡･ｮ＠ uzimanjem za prisnog prijatelja;
14. Dokaz da je uzimanje za prisnog prijatelja ｶ･＠ od
ｯ｢ｩｮ･＠ ljubavi;
lS. Jasan dokaz da je Es-Siddik najbolji ashab;
16. Nagovještavanje njegovog hilafeta.
128
20. PRETJERIVANJE UPOGLEDU KABUROVA DOBRIH UUDI
ｉｎ＠ IH IDOLIMA KOJI SE OBOžAVAJU PORED AlLAHAt
MaUk bilježi u Muvetti da je Allahov Poslanik,

sallallahu alejhi ve se!lem, rekao:
"Allahu moj! Ne ｵｩｮｩ＠
moj k abm· idolom koji ･＠ se
obožavati; ｰｯｶ･｡ｬ＠ se A llahova srdžba prema narodu
koji je uzeo kaburove svojih vjerovjesnika
mesdžidima. "2
'U islamu su svi kaburovi jednaki po izgledu i nema razlike izmedu

kabura i ｫＮｾ｢ｵｲ｡＠ Nije došao nikakav dokaz u šeriatu kojim bi se
crebao razlikovati kabur dobrog ｯｶｪ･ｫ｡＠ od kabura nekog drugog,
nego svi izgledaju isto, ili su ｩｳｰｵ･ｮ i ili su ･ｴｶｲ｡ｳ｣ｩＮ＠
Na osnovu navedenoga, prelaženje granica u odnodu prem,l
kaburovima dobrih ljud i je prelaženje koje nije nared io Zakonodavac,
vet je ｡ｫ＠ i zabr,,nio to djelo, a to biva na više ｮ｡ｩｮ｡Ｚ＠ ako bi nešto
napisali na njima, ili a ko bi bili uzeti mesdžidima, ili ako bi se ka bur
uzeo kao sredstvo pribli žavanja A llahu, azze ve dželle, i ｳｬｩｮｯ＠ što se
ｩｮ＠ od vrsta velikog širka prema Allahu, tebareke ve ceala.
'Ovim je Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em, tražio ｵｴｯｩ･ od
Allaha i ｵｰｩｶ｡ｯ＠ mu dovu ｴｲ｡･ｩ＠ od Njega da ne dozvoli dešavanje
ovos djela. T o ｺｮ｡ｩ＠ da je ｭｯｧｵ･ da ka bur bude idol koji se obožava,
i to je vrhunac, a put koji vodi ka come je pojašnjen u ｔｩｪ･ｭ｡Ｚ＠
Ｂｐｯｶ･｡ＯＬＡ＠ se Allahova srdžba prefTJA narodu koji je uzeo kahurove
svojih vjerovjesnika mesdžidima. "U ovom djelu je pretjerivanje, tj.
precjerivanje u traženju puteva i ｮ｡ｩ＠ｫＮｾ＠ dobrim djelima.
Vjerovjesnik, salfa ll ahu alejh i ve s ellem1 je u ovom hadisu spomenuo
raj put i ujedno upozorio na njega kako bi ga se klon uli, zatim
ｰｯｶ･Ｌｬｮｪａｬ｡ｨｯｶ･＠ srdžbe na ｰｯｩｮｩｯ｣｡＠､ｯｴｩｮｯｧ＠ djela i kraj kojem
129
- - - - - -- Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ -
lbnDžerir bilježi predaju sa svojim lancem

prenosilaca od Sufjana b. Mensura a on od Mudžahida da je
rekao u vezi ajeta:
"Šta kažete o L.atu l Uzzau?" ,(EnNedžm, 19.)

ｳｬｪ･､Ｚ＠ "On im je mijesio brašno, pa je umro, pa su
ｰｯ･ｩ＠ｬ kružiti i stajati oko njegovog ka bura." lsto je rekao i
EbulDžcvzai u onome što pTen osi od IbnAbbasa: "Mijesio
bi brašno hadž:ijama."l
Prenosi sc da je IbnAbbas, radijallahu anhu, rekao:
"Prokleo je Allahov Posla11ik, sn/ln/lahu alejhi ve
sellem, oue ž eue koje ｰｯｳｪ･ｵ＠ kaburove kao i one koji
postavljnj111tn ujima mesdžide i svjetiljke."
Bilježe ga Ehlussunen (Ebu Davud, Tirmizi, Nesai,
Ibn Madždže)2
ga vodi r.aj pue: d,, ka bur postane idolom koji se obožava pored

All,tha, azzc vc d žellc, tako da je ovaj hadis dokaz da i kabur može
bici idolom.
'Ono sto je bitno iz predaje jesu rijeei Mudž,thidove: "... pa je umro,
pa su ｰｯ･ｬｩ＠ kruž iti i stajati oko njegovog kabura", jer je to bio ｯｶｪ･ｫ＠
koji im je koristio ｭｩｪ･ｳ＠ im cijcsro, rako da je t<l dobrota dovela do
njihovog pretjerivanja prema njegovom kaburu. Njihovo stajanje oko
njega je bilo iz ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ i ubjedenja da se cime postiže ｢･ｲｩｴＬ＠
nagrada i neka korist, kao i da se otklanja neko zlo, što sve govori da
je ｶ･ｬｩ｡ｮｪ･＠ kaburova jako sreds tvo ka uzim,mju k.1bura i d olom.
Ｇ＠ｖ･ smo ｾｯｶｲｩ＠ l i o ubrani podizanja mesdžida na l<..1burovima a što
se ｣ｩ･＠ zabrane postavljanja s vjeti ljki, roje zbog toga što su one pue
ka ｶ･ｬｩｍｪｵ＠､ｯｴｩｮｯｧ＠ kabura, a uz co1 to je i vrsta pretjerivanja prema
njima.
130
KNJIGA TEVHIDA
MES ' ELE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ idola;
2. ｔｵｭ｡･ｮｪ lbadeta;
3. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije tražio
ｵｴｯｩａ･＠ kod Allaha od ｮ･ｧ｡ osim ako se bojao da bi
se to djelo moglo nekada dogoditi;
4. Uz njega je povezao i uzimanje ｶｪ･ｲｯｳｮｩｫｨ＠
kaburova mesdžidima;
5. Spominjanje žestoke Allahove srdžbe;
6. ｎ｡ｪｶ･＠ mes'ela u ovom poglavlju: spoznaja ｮ｡ｩ＠
na koji su obožavali La ta, ｮ｡ｪｶ･ｧ＠ idola;
7. Spoznaja da je to ka bur dobrog ｯｶｪ･ｫ｡［＠
8. Lat je ime vlasnika kabura; spominjanje ｺｮ｡･ｮｪ｡＠ tog
imena;
9. Njegovo, sallallahu alejhi ve sellem, proklinjanje žena
koje ｰｯｳｪ･ｵ＠ kaburove;
U prijašnjim vremenima post,wljali bi kandi lje na njih, dok su to

danas z,lmijenili velikim svjetiljkama koje pokazuju d,1 se to mjesto
cilja i ide ka njemu. Zatim stavljaju na njih svjetlosne svodove i
reflektore koji razasipaju svjetlost, što sve navodi ljude na ｶ･ｬｩＬｬｮｪ･＠
rogk.1bura1 pa su on i koji to rade i prokleti od All.1hovoil Poslanika,
Mllallahu a lejhi ve sell em, i zbog svega roga, nije dozvolj eno njihovo
postavljanje iznad kaburova.
131
10. Njegovo, sallallahu alejhi ve sellem, proklinjanje onih
koji budu osvjetljavaJi kaburove.
132
21. POSLANIKOVO, SALLALLAHU AUHl VE ELLEM, ｕｖａｎｊｅ＠
TEVHIDA l ZAlVARANJE SVAKOG PUTA KOJI VODI KA ŠIRKU
ｾ JJJ ｾｌ［＠ｾ［ -;;i:. l> ｾ ).f' ｾｦＺ［ j;.:, iJ'ﾷｾ＠ｩｬｾ＠
ｾｪ＠
"Došaovam je Poslanik,jedan od vas, teško mu je što ･ｴ＠ na muke
udariti, jedva ･ｫ｡＠ da Pravim putem ｰｯ･ｴＬ＠ a prema vjernicima je
blag l milostiV. n (Et-Tevbn, 128.)1
Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je
rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallalw alejhi ve sellem:
'Ne ｩＱｴ･＠ svoje ｫｵ･＠ kaburov ima i ue ｵｩｮｩｴ･＠ moj kaltur
mjestom okuplja.llja. Donosite salavate na m e11e, jer,
ttistiuu, vaši salava ti dolaze do me11e gdje god vi bili."'
Ｇｚｮ｡ｩ＠
da ne želi da budete u nevoljama i ｰｯｴ･ｫ｡ｭＮ＠ "Jedva ･ｫ｡＠
da pravim putem ｰｯ･ｴ･ＮＢＭ O d njegove1 s.1llallahu a lej hi ve sellem,
brige za nama i od toga što mu teško pada da nas zadese ｮ･､ＬＱ･Ｑ＠
jeste i euvanje tevhida1 kojeg je ｳ｡ｵｶｯ＠ i zatvorio svaki put koji bi
nas mogao odvesti u širk. ''A prema vjernicima je blag i milostivA
ako oni glave okrenu, ci reci: "Meni je dovoljan Allah, nema boga
osim Njegaj sa mo se uzdam u Njega, On je Gospodar A rša
ｖ･ｬｩ｡ｮｳｴｶ･ｮｯｧ｡ｬＢ＠
133
- -- - -- Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - -- - -
Bilježi ga Ebu-Davud s dobrim lancem prenosilaca, a
prenosioci hadisa s u sikati (povjerljivi). l
Prenosi se da je Alija b. Husejn, radija Ilahu anhuma,
vidio ｯｶｪ･ｫ｡＠ kako dolazi do otvora koji je bio u blizini
Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, kabura, u koji
bi ušao i ｵｰｩｶ｡ｯ＠ dove, pa mu je to zabranio i rekao: "A
zar da ti ne prenesem had:is kojeg sam ｵｯ＠ od svoga oca, a
on od moga djeda, a on od Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, da je rekao:
"Ne uz imajte moj kabur mjestom okupljanja niti svoje
ｫｵ･＠ kaburov ima. Donosite salavate nn mene, jer,
uistinu, vaši selami dolaze do mene gdje god vi bili."
Hadis je zabilježen u Muhtari.2
' Praznik bude vezan za mjesto, kao što je to ｳｬｵ｡ｪ＠ ovdje, a nekada
bude vez,ln za vrij eme.
ｒｩｪ･ｩｭ｡Ｚ＠ ".Alici ｵｩｮｴ･＠ moj l<abur mjestom ｯｬｷｰＯｪＬｷｪ｣ｾ＠ｰｲＮＱｺｮｩｫｯｭＯｾ＠
želi sc. ｲ･ｩ＠Ｚ＠ N e uzimaj te ga miesrom na koje ･ｴ＠ dol aziti samo u
ｯ､ｲ･･ｮｩｭ＠ vremenima i danima, jer ovo može d,l dovede do ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠
Vjerovjesnika, s,1lla llahu alejhi ve sellem1 pored A llaha, azze ve
dželle, jer je uzimanje kaburova praznikom od puteva k-1 ši rku1 pa je
zbog toga i rekao: "Donosite sal.1 v.ue IM mene/ ief/ uiscinu/ vasi
s.1i1Vaci do/.1ze do mene gdjegod vi bih:"
' l ovaj hadis nosi isto ｺｮＮｴ･ｪ＠ u kojem je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem1 ｳ｡ｵｶｯ＠ cevhid i njegovo mjesco, te je zatvorio svaki
pue koji bi mogao dovesti do širk-1. p,, ako je takva situacija s
njegovim kaburom, k..1ko je tek onda s ｮ･ｩｪｭ＠ drugim k..1burom . lpaly
des ilo se u ovom ummecu da mnoge grupe nisu prihvatile njegovu,
sallallahu a lejh i vc. s ellem1 zaštitu cevhida, nego su uzel i k..1bmove
mesdž idim a i praznicima, sea više, izgradili .su na njima svetišta koj,,
s u ukras ili s vjetiljka ma, kolj u p-red njima kurbane i daju zavjete1
cav,1fe ( kruže) oko nj ih, te su postali k-10 1(.1' ba, a mjesto oko njih je
134
KNJIGA TEVHIOA
MES' ELE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ･＠ ajeta iz sure Et-Tewba;

2. Njegovo, sallallahu alejhi ve sellem, udaljavanje
svoga ummeta claleko, daleko od ovih granica;
3. Spom injanje njegove brige, blagosti i milosti
prema nama;
4. Zabranio je da ｰｯｳｪ･ｵｭ＠ njegov kabur na neki
poseban ｮ｡ｩ＠ i u posebno vrijeme, iako je posjeta
njegovog kabura od najboljih djela;
5. Zabranio je pretjerane posjete kaburovima;
6. Podsticao je na klanjanje nafila u ｫｵｩ［＠
7. Oni znaju da se ne klanja na grobljima;
8. Pojašnjenje toga je u ｲｩｪ･ｩｭ｡＠ da ｯｶｪ･ｫｯｶｩ＠ salavati
i selami dolaze do Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, i ako bi osoba bila daleko, pa nema
potrebe da to zapostavi onaj ko bude želio
bliskost;
uCinjeno svetim više nego što smacr,1ju svetim Allahova ｢･ｲｩｮ｡＠

mje.sca. Da bi bi lo još gore, ｮ｡ｩ＠･＠ kod obožavaoc.1 kaburova
poniznost, skrušenost, pokajanje, scrah i nadu k.1da dodu do
Vjerovjesnikovog, sall allahu alejhi ve s ellem, kabura ili kabura nekog
dobrog ｯｶｪ･ｫＮＱ＠ ili evlije, što ｮ･＠ｮ｡ｩ＠ u nj ihovim srcim,1 k.1da se
osame sa A ll ahom, azze ve dželle, a ovo je pravo .suprocsc,wlj anj e
Allahu1 azze ve džell e, i Njegovom pos laniku M uha mmedu1
sallallahu ,\lejhi ve se!lem.
135
- -- - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- -
9. Poslanik, sallallahu alejhl ve sellem, prima selarne
i sala v ate u zagrobnom životu.
136
22. NEKI PRIPADNICI OVOG UMMETA OBOŽAVAJU
IDOLE l
' Prisjeeio .se šejh1 rah imehullah u • nakon što je pojasn io obavezu
poznavanja tevhida i zn,mja o njemu, strah od š irka, neke dijelove
cevhid,,, kao i neke vrste malog i velikog ši rka • da bi se mogao ｮ｡ｩ＠
neko ko bi mu rekao: "Sve je ovo istina, ali je ovaj um met ｳ｡ｵｶｮ＠ od
upada u veliki širk,. shodno ｲｩｪ･ｭ｡＠ Vjerovjesnika, sallallahu alejhi
ve sellem: 'Šejtan je izgubio nadu da ･＠ ga obožavati oni koji
obavljaju namaz na Arabijskom poluotoku, ali ne i u njihovom
zavadanju."' Odgovor na ovaj govor je ｳｬｪ･､ｩＺ＠ｎ｡ｶｯ･ｮｪ＠ ovog
hadisa nije ispravno na ovom mjestu, jer šejtan se zaista rai:alostio1
ali mu Allah nije od uzeo nadu od njegovog obožavanja na
Arabijskom poluotoku u potpunosti. Zatim, u ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ "Izgubio je
nadu da ･＠ ga obožav,lti oni koji obavljaju namaz", ukazano je na
jednu ｩｮｪ･ｩ｣ｵＬ＠ ,, to je da oni koj i obavljaju namaz n.ueduju na
dobro, a ｯ､ｶｲ｡ｪｵ＠ od zLa, a ｮ｡ｪｶ･＠ zlo kojeg ･＠ｫｬ｡ｮｪ＠ prezirati i
ｯ､ｶｲ｡ｴｩ＠ od njega jeste š irk prema Allahu, azze ve džellei a šejtan je
izgubio nadu da ･＠ ga obožavati onaj ko bude obavljao namaz u
potpunosti i onako k.1ko neba, pa stoga kažemo da sc u ovom had isu
ne nalazi dokaz da niko od ovog ummeta ｮ･＠ obožavati šejtana.
Zbog ovoga je i došlo do njegovog obožavanja brzo n,1kon
Vjerovjesnikove1 sallallahu alejhi ve sellem, smrti. Neke arapske
skupine su se odmetnule od vjere, što je bilo od šejtanovog
obožavanja, jer je njegov ibader u pokornosti prema njemu, kao .što je
rekao Uzvišeni: "O sinovi Ademovi, zar vam nisam naredio: 'Ne
obožavajte šejtana, on vam je neprijatelj otvoreni.'" Ovo obožavanje
je, k.1o što je došlo u njegovom refsiru: pokornost njemu u naredbi i
zabrani, pokornost u šir ku, pokornost u napuštanju imana i stvari
koje proizilaze iz njega.
137
Salih b. Abdilatit Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - - --
ｾＺＭ］Ｇ jJ.i1J ＢＺＭ［ｩｾ＠ ilJ..;J; ｾｬ［ｽＨ｟ a f i}i ､ＭｾＱ＠ J!j i-J'l9

"Zar ne vidiš one kojima je dat jedan dio Knjige kako u kumire (džlbt)
i tagutevjeruju..." (En-Nisa, 51.)'
Rekao je ｴ｡ｫｯ･ｲＺ＠
Idol je sve ono ･ｭｵ＠ se okrenu ljudi ｯ｢｡ｶｪｵｩ＠ ga pored Allaha,

ｴｲ｡･ｩ＠ｰｯｭｩ＠ od nj eg;y ili ｩｭ｡ｪｵｩ＠ｵ｢ｪ･ｮｪ･＠ da on donosi neku
korist ili n.tnosi šeeru bez A llahove dozvole, ili ｢ｯｪ･ｩ＠ ga se u tajnosti
kao što se treba bojati Allahaj bez obzira d,, li ro bio neki kip u
ljudskom ili ｮ･ｩｪｭ＠ drugo obliku, ili to ne bio nikakav kip1 kao zid,
kabur1 mrtvac...
' Džihc je sveobuhvarn i naziv za sve u ･ｭｵ＠ se nalazi sup rotnost
Allahovoj, azze ve dželle, naredbi, ili naredbi Njegovog Poslanika1
sallallahu alejhi ve sellem1 u vjerskom ubjedenju1 a nek.tda to bude
s ihr, nekada ｶｲ｡｡ｲＬ＠ a nekada bude nesto prezrena š ro je štetno po
njegovog nosioca.
Ta!JUC je ｲｩｪ･＠ uzeta od ｲｩｪ･＠ cugj,w1 a ｺｮ｡ｩ＠ da rob ｰｲ･＠ granicu
prema ｮ･ｭｵ što obozava1 slijedi ili mu se pokorava.
O naj kojeg trebamo slijediti u vjeri jeste onaj koji ｮ｡ｲ･ｵｪ･＠ ono šro je
naredio vjerozakon, zabranj uje ono što je zabranjeno u vj eri, tako da
pod tagurom podrazumijevamo sve one koji se obožavaju, slijede ili
im se pokorava lu giješenju).
Veza ajeta s poglavljem je.sre d.1 se ovo djelo desilo kod Zidova i
ｫｲ｡ｮ｡＠ koji s u dobili jedan dio knj ige, a Vj erovjesnik, sallallal10
alejhi ve sellem1 je obavijestio da ･＠ se u ovom ummetu desiti ono što
se desilo u prijašnjim ummerima1 k.to što ･＠､ｯｩ＠ u hadisu od Ebu·
Sei da. T,tko da imamo i u ovom um metu one koji vjeruje u sihr1 a neki
od njih vjeruju u obožavanje 11ekoga pored Allaha i na taj ｮ｡ｩｮ＠
bivaju sljedbenicima ｯ｢ｩＬｴｪ｡＠ onih koji su bili prije njih.
138
KNjiGA TEVHIDA
J • • • •
ｾＨ［ＮＬ _f-\.b.ll ｾＺＬ＠ＯＭＡｾ［ＺＮＱＬ＠Ｍｾ＠
"Reci: Ｇｈｯ･ｴ＠ li da vam kažem koji su gori od takvih i koje ･＠ Allah

još teze kazniti? Oni koje je Allah prokleo i na koje se rasrdio i u
majmune i svinje pretvorio, oni koji su šejtana obožavali...'" (El-
Maida, 60.)1
Rekao je Uzvišeni:
.. , ..... ;; ,.. , ,#
ｾｊＩＧＭＮＬｾＨｩ＠ Ji' ｬｾＺｲＭｾＱ＠ Jli9
"A onda oni do ｩｪｨ＠ se ｲｩｪ･＠ najviše držalo rekoše: Ｇｎ｡ｰｲｶｩ･ｭｯ＠
Iznad njih bogomolju (mesdžld)! '" (El-Kcl'lf, 21.)2
Prenosi se od Ebu-Seida, radijallahu anhu, da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhl ve sellem, rekao:
Ｂｓｬｩｪ･､ｴ＠ｯ｢ｩ｡ｪ･＠
onih koji Sl/ bili prije vas u
potp1111osti, pa kada bi oni ušli u gušter·ovu jazbimt i vi
biste ušli u nju." Rekli su: "O Allahov ｐｯｳｬ｡ｮｩ･Ｌ＠ misliš
' Ajet govori o onima koje je Allah prokleo jer su obožavali ragura.
To obožavanje je opšte i u njega ulazi obožav.mje idola od kaburova,
njihovih stanovn ika, približavanja A llahu preko njih, i sve se ovo
desilo u Muhammedovom1 sallalla hu a lejh i ve seilem, ummecu1 te je
došlo do obožavanja idola, svetišra1 ､ｲｶ･｡Ｌ＠ k.tmenja i ｳｬｩｮｯｧ｡Ｎ＠
'D.tkle1 ovo su izgovorili oni koji su imali vlast u datom momentu, re
su ｶ･ｬｩ｡ｪｵ＠ dobre ljude koji su bili u roj ｰ･ｩｮ＠ rekli: Ｂｎ｡ｰｲｶｩ･ｭｯ＠
iznad njih bogomolju!"
Obzirom da se to dogodilo ll ton'L narodu, ､･ｳｩ･＠ se i ll ovom našem
ummccu1 jer nema ni jedna vrs ta širk.1 da se desila ll prijašnjim
ummetima1 a da se ｮ･＠ desiti i u našem ummetu.
139
li možda: tta Židove i ｫｲ｡ｮ･＿Ｂ＠ Pa je odgovorio: "A ko
bi drugi bio?"
Bilježe ga Buharija i Muslim.l
Muslim bilježi predaju od Sevbana, radijallahu anhu,
"Smotao mi je Allah Zemlju, pa sam vidio njene istok e i
zapade, a uis tim1 ･＠ v last moga ummeta dospjeti do
svega što je smotano preda mnom od nje. Dobio sam
dvije riznice: crvenu i bijelu. Molio sam svoga
Gospodara da ne uništi moj cijeli ummet sušom, niti da
nad njima z agospodari neprijatelj koji nije od njili
sami/1 i koji bi oskmav io njihov integritet. Zaista mi je
rekao moj Gospodar: "O Muhammede, kada ja nešto
od1·edim, onda tome nema povratka. Ja sam ti dao da
ｴ･ｵ＠ uništiti tvoj 111111net ｧｬ｡ｵ＠ u pot punosti, niti ｬ＠
dozvoliti da nad njima zagospodari neprijatelj koji nije
od njili i koji bi oskmavio njihov integritet, pa makar se
protiv ttjih složili svi koji se nalaze na dzmjaluku kako
' ｏ｢ｩＬｬｪ･＠
ili pu teve onih koj i s u bi li prije nas. - U arapskom jeziku
ｲ･ｮｩ｣｡＠ izgovorena na ｮ｡ｩｮ＠ na koj i je izgovorio Allahov Pos lanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nosi ｺｮ｡･ｪ＠ zakletve, pa zašto se onda
zakleo1 sa[ [alla hu a lej hi ve sellem? ｕｩｮｯ＠ je to kako bi potvrdio ovo
krupno djelo na naj bolji ｭｯｧｵｩ＠ｮ｡ｩｮＬ＠ i da bi nas obavijestio da ･＠
ovaj ummet slijediti put i ｯ｢ｩ｡ｪ･＠ onih koji su bili prije njih, a ｲ･ｮｯ＠
je da ･＠Ｎｳｬｩｪ･･ｮｪ＠ biti u potpunosti: Ｇｾ＠ .. pa k.1da bi oni ušli u
s ušterovu jazbinu i vi biste ušli u nju.// R.el</i su: '/0 A llahov
Poslamce; mislišli možd.t na Židove i krs&me/11 Pa je odgovorio: Ｇｾ＠
ko bi drugi bio/11 G lavni stub ovog poglavlj,, se. bazi ra na ovom
ha dis u kojim se želi ｲ･ｩ＠ da svaki kufr i š iri<. koji s e desio u nekom
prijašnjem ummetu ､･ｳｩ se i u ovom.
l40
KNJIGA TEVHIOA -
lli neki pobili jedan dio, dok bi dntgi porobili neke od
njih."
Ovaj hadis bilježi i El-Berkani u svome Sahihu i
dodaje:
"Ali se bojim za svoj ummet od ｶｯ｡＠ koji vode u
zabludu. A kada se ｭ･ｵ＠ njima ｩｺｶｵ･＠ sablja, ｮ･＠ se
ｰｯ､ｩ＠ do Sudnjega dana. ｎ･＠ se dogoditi Sudnji dan
sve dok se ne sastane pleme od mog 111mneta sa
11tušricima i dok skupina od mog ummeta ne bude
obožavala idole. ｂｩ･＠ 11 mome ummetu trideset lažova.
Svi ･＠ oni izjavljivati da su vjerovjesnici, a ja sam ｰ･｡ｴ＠
(kraj) svi/t vjerovjesnika i nema vjerovjesnika nakon
mene. ｎ･＠ prestati postojati skupina na istini iz moga
111/Nneta, potpomognuta. ｎ･＠ im naškoditi onaj ko se
izdvoji od njili, niti ko se ne složi sa njima, sve dok ne
､ｯ･＠ naredba Allalwva, tebareke ve tea la. "l
Ｇｖｯ･＠ koje vode u zabludu su on i koje s u sam i ljudi izabrali, ili sa

vjerske ili sa strane vlasti1 i oni drže povodce ljudi te vode (jude b
zabludi putem novotarija i dijela š irk<t1 koje uljepšavaju tol iko dok u
njihovim ｯｩｭ｡＠ ne postanu Mo hakk- istina.
":.. a k.1da se medu nji!Tlil ｩｺｶｵ･＠ sablja ｮ･＠ se ｰｯ､ｩ＠ do Sudnjega
dan;v i ｮ･＠ se dosodid Sudnji dan sve dok se ne sascane pleme od
mog ummeu sa mušridma'' - na taj ｮ｡ｩ＠ što ･＠ napuscici
muslimanske zemlje i ｯｴｩ＠ u ｭｵｲｩｫ･＠ iz zadovoljstva s njima i
njihovom vjerom, ili uzimanjem njihovih osobina, pa ･ｩｮ ci širk kao
što to rade mušrici, ｩｭ･＠･ se odmetnuti od vjere.
". .. i dok skupin.t od mos ummec.J ne bude obož,Jv,l!a idole"- ｢ｩ･＠ to
velike skupine, i ovaj d io had isa se jasno poklapa s naslovom ovog
poglavlja.
Ｇｂｩ･＠ u mome ummecu trideset fažov.1. Svi ･＠ oni izj,Jv/jivaci da su
vjerovjesnic& cl ｊｾｬ＠ s.1m ｰ･｡｣＠ /kraj/ svih vjerovjesnika i nema
141
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - -- - - --
MES 'ELE:
1. ｔｵｭ｡･ｮｪ ajeta iz sure EnNisa';

2. ｔｵｭ｡･ｮｪ･＠ ajeta iz sure ElMaida;
3. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sw·e ElKeM;
4. Jedna od najbitnijih mes' ela: Šta ｺｮ｡ｩ＠ vjerovati u
džibta i taguta na ovom mJestu? Je li to ｵ｢ｪ･ｮ＠
srca, ili je to podudarru1je s onima koji vjeruju u njih
uz mržnju prema njima i spoznaju neispravnosti
njihovog puta;
5. Oni govore:"Nevjemici koji su svjesni svoga kufra su na
ispravnijem putu od vjemika";
6. Ovo se i hljelo samim naslovom ovog poglavlja: Ova
pojava se mora dogoditi u ovom ummehl, u mnogim
skupinama, kao što je potvrda ove tVI·dnje došla u
hadisu EbuScida;
vjerovjesniiM nakon mene. ｎ･＠ prestad postojclti skupin,l na istini

iz moga um meta pocpomognuca/ ｮ･＠ im naškoditi onaj ko se izdvoji
od njih/ niti ko se ne složi sa njima/ sve dok ne ､ｯ･＠ Allahova
naredba/ cehMeke ve tea/a. /l - Ova skupina je potpomognut.\ jer ju je
A tlah1 azze ve dželle1 pomogao protiv onih koji se bore protiv njih
dokazima i ｴｵｭ｡･ｮｪｩｭ｡Ｎ＠ T a ｰｯｭ＠ nije u sili i snazi1 rako da su oni1
iako bi bili ｰｯ｢ｩｪ･ｮ＠ u nekim bitkama, ili ako bi neko osvojio njihovu
zemlju, ip.tk gornji, vidljivi, potpomognuti onim sto im je Allah, azze
ve dželle1 dao od dokaza, tekstova, ispravnosti i istine, što nije ｳｬｵ｡ｪ＠
sa drug ima oni su Stalno na istini, a svi mimo njih s u 11a
neispraVllOm putu.
142
7. Njegova, salJaUahu alejhl ve sellem, jasna IZJava o
ovoj pojavi- obožavanju idola - u ovom ummetu;
8. ｎ｡ｪｵ､ｮｩ＠ stvar, a to je pojava Muhtara koji se
proglasio vjerovjesnikom iako je izgovarao šehadet.
Tvrdio da je pripadnik ovog ummeta, da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhl ve selJem, istina, da je
Kur'an istina, a u Kw:' anu je potvrda da je
Muhammed, sallallahu alejhl ve seUem, ｰ･｡ｴ＠ svih
vjerovjesnika, i pored svega toga mnogi su mu
povjerovali i pored ovih jasnih nepodudarnosti.
Pojavio se na samom kraju vremena u kojem su
živjeli ashabi i slijedile su ga velike skupine;
9. Obveseljivanje da istina ｮ･＠ prestati postojati u
potpunosti, kao što je to bio ｳｬｵ｡ｪ＠ u prijašnjim
ummetima, nego ･＠ ipak ostati na njoj jedna grupa;
10. Veliki ajet koji govori da i pored njihove
malobrojnosti ｮ･＠ im naškoditi onaj ko se izdvoji od
njih niti ko se ne složi s njima;
11.Taj uslov ･＠ biti do Sudnjeg dana;
12. U had isu su spomenuti veliki znakovi, od kojih su:
obavještcnje da mu je, sallallahu alejhi ve sellem,
Allah savio istoke i zapade. Obavijestio je o ｺｮ｡･ｪｵ＠
toga, pa se desilo onako kako je i rekao, u suprotnosti
s jugom i sjeverom. Zatim obavještenje da je dobio
dvije riznice. Obavještenje da su mu dvije dove
uslišane, a ｴｲ･｡＠ nije. Obavještcnje o ｩｺｶｬ｡･ｮｪｵ＠ sablje
koja se ｮ･･＠ spustiti nakon što se jednom podigne u
ummctu. Obavještenje o ｭ･ｵｳｯ｢ｮ＠ ubijanju i
porobljavanju. Njegov strah za ununct od ｶｯ｡＠ koje
vode u zabludu. Sve se ovo ｶ･＠ dogodilo kao što je i
143
- - - - - - - Salih b. Abdilazit Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - -- -
obavijestio, iako je svaka ova vijest bila daleko od
ljudskih mozgova u to doba;
13. ｏｧｲ｡ｮｩ･ｪ＠ straha za svoj ummet samo na ｶｯ･＠ koji
vode u zabludu;
14. Upozorenje na ｺｮ｡･ｪ obožavanja idola.
144
23. POGLAVUE OSIHRU 1
ｦＮｪｾ＠ｾｾﾷ＠ｾ .r ｾ＠ ••:P• ｾｩｾｊＬ＠

•...lako su znali da ona] koji tu vještinu otkupi ｮ･＠ nikakve ｳｲ･＠ na
onom svijetu imati. " (EI-Bekara, 102.)2
'Sihr je jedna vrsta velikog- š irka prema Allahu, azze ve dželle, i kosi
se s temeljem tevhida1 .1 njegova stvarnost je: potpomaganje
šejtanima u nekom uticaju. Sihirbaz nije u stanju sprovesti svoj sihr
u djelo sve dok se ne približi šejtan u a kada mu se pribli ži onda ga
opslužuju šejcani od džina ea ko što djeluju na tijelo ｯｰｩｮｪ･ｧ｡Ｑ＠ tako
da nije ｭｯｧｵ･＠ biti sihirba.z u pravom smislu sve dok se ne približi
šeic.tnu1 pa stoga i kažemo da je sihr .Sirk prema Allahu, azze ve
dželle. Rekao je Uzvišeni: " l od zla onih koji pušu u uzlove." • misli
se na ｳｩｨｩｲ｢｡ｩ｣ｾＺ＠ koje pušu u uzlove uz izgovaranje raznih
ｮ･ｶｪｲｩｩｫｨ＠ dova, ｲｩｪ･ｩ＠ i traženja ｵｴｯｩ｡＠ kod džina1 kako bi izvrši li
ono što se htjelo tim uzlovima u kojima se nalazi neki dio cijela
opeinjenoga, ili nešto što je njegovo vlasništvo, kako bi sve to uticalo
na njega.
ＧｚｍｩＱ＠ sihirbaz je otkupio si hr u zamjenu za tevhid, pa je cijena sam
tcvhid, a roba je silu. Ｂｎ･＠ nikakve ｳｲ･ na onom svijetu imati."-
ｮ･＠ imat.i nikakav udio u Džennetu1 i to je stanje svakog mušrika,
ｮ･＠ imati nikakve ｳｲ･＠ n<l ahi retu.
145
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - -- - -- -
".•.vjeruju u džibta l taguta." (Bn-Nisa, 51..)
Rekao je Omer: "Džibt je sihr, a tagut je šejtan."l
Rekao je Džabir: "Taguti su ｶｲ｡･ｩ＠ kojima su dolazili
šejtani. U svakom naselju nalazio se po jedart."2
Prenosi se od Ebu-Hurejre, radija!Jahu anhu, da je
Allahov Poslanik, sa!Jallahu alejhi ve se!Jem, rekao:
"Klonite se sedam Ｑｰｲｯ｡ｵｪｩｨ grijelm." Rekli su: "0
Allafwv ｐｯｳｬ｡ｮｩ･Ｌ＠ a koji su to?" Rekao je: "Širk prema
Allal111, sihr, 11bisto duše koju je Allah za.b1·atzio osim s
pravom, jedenje kmnate, jedenje ｳｩｲｯ･ｴｶｧ＠ imetka,
bježanje s bojnog polja i potvaranje ･ｳｴｩｨ＠ i bezazlenih
vjem·ica.''3
Prenosi se da je Džundub rekao: "Propis za sihirbaza
je da se udari sabljom." Hadis bilježi Tirmizi i kaže:
' Ovaj ajet je doš,\o kao prijekor sljedbenicima Knjige nakon sto su
povjerovali u sihr, što je prisutno kod Židova u velikom broju, pa ako
ih je. Allah ukorio, prokleo i rasrdio se na njih zbog toga, onda namro
kazuje da je to djelo od zabranjenih stvari, pa &lk i od velikih grijeha
a jasno je da je sihr, kao i svi njegovi dijelovi, š i rk prema Allahu, azze
ve. dželle.
Džibt je pojam koj i obuhva e.\ mnoge stvari, k,\o š to smo i spomenuli,
a od najvidljivijih i najjasnijih djela kod Židova jeste sihr u kojeg
vjeruju ldžibt)1 kao i u taguta -šejtana, a on je naziv za sve ･ｭｵ＠
posvete svoj u pokornost, a ｾｴｯ＠ je daleko od istine i ispravnosti.
' Pojašnjenje. ovoga ･､ｯｩ＠ naknadno.
Ｇ＠ｕｰｲｯ｡ｵｪｩ＠ grijesi koji uništavaju njihovog ｰｯｩｮ｣ａ＠ i bacaju ga
u prop.lst i štetu na oba svijeta, i oni su od velikih grijeha.
Spominjanje sihra odmah nakon š irka prema Allahu jeste
spominjanje posebnog nakon opšteg, jer je si hr samo jedan dio širka
prema Allahu, azze ve dželle.
146
KNJIGA TEVHIDA
"Ispravno je da je ovaj had is mevkuf (pripisuje se ashabu a
ne Poslaniku, sallallahu alejhl ve sellem)."'l
U Buharijinom Sahihu se nalazi predaja od Bedžaleta
b. Abede u kojoj kaže: "Napisao je Omer b. El-Hattab,
radijallahu anhu, da se ubije svaki sihirbaz i sihirbaskinja" i
kaže: "Pa smo ubili tri sihirbaza."2
Vjerodostojna je predaja od Hafse, radijallahu anha, u
kojoj stoji da je naredila da se ubije njena služavka koja ju je
opsihrila, pa je ubijena.
ｔ｡ｫｯ･ｲＬ＠ vjerodostojna je predaja i od Džunduba.
Rekao je Ahmed: "Ovo se prenosi od tri
Vjerovjesnikova, saUaUahu alejhl ve ｳ･ｬｮｾ＠ ashaba."3
' Prenosi se da je ｲ･ｮｯＺ＠ "da se udari"1 .što je najispravnije1 i nije

napravljena razlik,, izmedu sihirbaza i si hi rbaza1 što n.1m govori da
se svaki sihirbaz1 bez obzira kakve on vrste bio, ubija, a ubija se zbog
otpadništva od vjere, jer je stvarnost sihra da u njemu mora bici š irk
prema Allahu, a:zze ve dželle, pa ko ｵｩｮ＠ š irk on se ｶ･＠ odmetnuo od
vjere, ｩｭ･＠ njegov imetak i krv bivaju dozvoljen ima.
'Ova predaja je jasna u naredbi ub ijanja .sihirbaza i sih irba.šice bez
ikakvog ｰｯｪ･､ｮｳｾＺ＼ｷｬＮＱ＠
1
Ob,wezno je ubici sihirbaza, pa s u zbog toga i ashabi1 radijallahu
ilnhum, izdavali fetve po kojima se 11aredivalo ubijanje s ihirbaza ne
ｰｲ｡ｶ･ｩ＠ medu njima nik-1kvu razliku. Ovo je vadžib u kojem se ne
pravi razlika u vrstama1 Lako da je obavez.1 na sve muslimane da se
cuvaju bilo koje vrste s ihra te da se ｭ･ｵｳｯ｢ｮｯ＠ potpomažu - kako bi
bili ｩｳｴ＠ od cog grijeha i kako bi ga javno prezirali- u ob.wješcavanju
o svakom onom kod koga se 11<1lazi nešto od stvari vezanih za
｡ｲｯｬｩｪ･Ｌ＠ jer sih irbazi1 kao što s u rekli ｵ･ｮｪ｡｣ｩＬ＠ n isu ušli ni u jedno
mjl!Sco, a da nisu u njemu raširili nered1 nasilje, neprijateljstvo i
prelaženje svih gran ica.
147
- - - -- - - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - -- -
MES ' ELE:
1. ｔｵｭ｡･ｮｪ ajeta iz sure ElBekare;

2. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure EnNisa ';
3. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ džibta i taguta, kao i razlike ｩｺｭ･ｵ＠ njih;
4. T a gu t nekada bude od džinnova, a nekada od ljudi;
5. Spoznaja sedam ｵｮｩｴ｡ｶｪｵｩ h grijeha koji su posebno
zabranjeni;
6. Za sihirbaza kažemo da je kafir;
7. Ubija se bez traženja njegove tevbe pokajanja;
8. Ovo se dešavalo ｭ･ｵ＠ muslimanima za vrijeme
Omera, pa kako je onda tek nakon njega!
148
24. POJAŠNJENJE NEKIH VRSTA SIHRA 1
'Sihr je opšta imenica u je<(iku o koju ulazi i ovo posebno ｺＱ＼｜･ｮｪ＠ u

kojem se nala.<(i potpomaganje šejtanima, približavanje njima uz
obož.lvanje k,,ko bi služi li sihirbaza.
Pod ovu imenicu ulaze i nek.l druga ｺｮ｡･ｪ＠ za koja je Zakonodavac
rekao da su s ihr, al i nisu kao onaj pravi si lu kojeg smo spomenuli na
ｰｯ･ｴｫｵＬ＠ niti u stvarnosti, niti u propisu, a ima svoje stepene i
razl.ikovanje ovih vrsta je veoma bi cno1 P•' je zbog toga imam i n,weo
ovo poglavlje kako bismo razlikovali ove vrste.
'liafec je, kao sto je i rekao Avf, plašenje pt ica tako da se pokrenu
ptice kako bi se vidjelo na koju ･＠ stranu odlecjeci1 i sama osoba ih
ｰｯｫｲ･Ｌ＠ zacim razumijeva iz cog plasenja da li je djelo kojem želi
priscupici pohvalno ili pokudeno, ili pokušava spoznati plašenjem
ptica kakva ･＠ bici ｢ｵ､ｮｯｳｴＮ＠ l ovo je vrsta džibta1 što je opet sil1r1
ali zašto? ｖ･＠ smo naveli da je ｺｮ｡･ｪ＠ džibca nešto prezrena,
ｯ､｢｡･ｮＬ＠ što odvodi pojedine,, od istine, i ovo je jedno od ｴｵｭ｡･ｮｪ＠
'ijafeta1 a ' ijafet dolazi sa strane nekog uticaja, pa je utjecalo na
ｮ｡ｩ＠ prilaženja ili odstupanja od nekog djela, tc je zbog toga jedna
vrsta sihra.
Tljera je uopštenija od 'ijafer.a1 jer je ' ijafec1 na osnovu Avfovih
ｲｩｪ･Ｌ＠ što je ujedno i jedno od njenih ｴｵｭ｡･ｮｪ＠ - vazan samo za
pdce1 dok je cijera sveobuhvatni naziv za sve ono što se smatra da
donosi ｳｲ･ｵ＠ ili ｮ･ｳｲｵＮ＠ O njoj ･ｭｯ＠ govoriti u jednom od narednih
poglavlja.
Što se ｴｩ･＠ r:.1rlv1 on dolazi od postavljanja puteva po zemlji, ej.
crtanja brojnih linija. Zatim ､ｯ･＠ｶｲ｡＠ koji se s luži t im linijama, te
pocare svaku od njih i co dvije po dvije na brzinu, nakon ･ｧ｡＠ gleda
sea je oscalo i kaZe: "Ovo što je ostalo ｵｰｪ･＠ na co i to", i ovo je od
vrsta gatanja a gatanje je od vrsta sihra.
149
- - - - - - - Salih b. Abdilatit Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - - --
Rekao je Ahmed: "Obavijestio nas je Muhammed b.
Džafer koji je rekao: 'Obavijestio nas je Avf od Hajjan b. ei-
Aiaa koji je rekao: 'Obavijestio nas je Katan b. Ka bisa, a on
prenosi od svoga oca da je ｵｯ＠ Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve seUcm, kako kaže:
'Zaista s11 'ijafet (plašenjem ptica gatati iz njihovog
leta), tark Ｈｶｲ｡ｮｪ･＠ bacanjem piljaka) i tijera
Ｈｰｯｶ･ｮｪ＠ za zlim slutnjama) od džibta."'
Rekao je Avf: "' !jafet je plašenje ptica, tark je linija
koja se nacrta na zemlji, a za džibt je rekao Hasan da je to
zvono šejtanovo." l Lanac prenosilaca ove predaje je dobar.
ｔ｡ｫｯ･ｲ＠
ovu predaju bilježe s lancem prenosilaca i
Ebu Davud, Nesai i fbn-Hibban u svome Sahihu.
Prenosi se da je Ibn-Abbas, ractijallahu anim, rekao:
"Rekao je Allahov Poslattik, sallallalm alefhi ve se/lem:
"Ko Ｑｦｊｩｬ＠ jedtm vrstu od zvijezda, Off je ｶ･＠ｮ｡ｵｩｯ＠
jedmt vrstu sihra, doda šta doda."
Bilježi ga Ebu-Davud s vjerodostojnim lancem
prenosilaca.z
Ncsai bilježi predaju od Ebu-Hurejre, radijallahu
anhu, u kojoj stoji: "Ko zaveže ｶｯｲＬ＠ zatim puhne u njega,
' Sve je ovo od vrsta sihra, jer šejtan zove njemu svojim glasom i
jaukanjem.
• U ovom hadisu imamo pojašnjenje da je ｵ･ｮｪ＠ zvijezda ｵ･ｮｪ＠
sihra, a ､ｯｩ＠･＠ posebno poglavlje o vstama ｵ･ｮｪ｡＠ zvijezda i Zil š ta ih
je Allah, a.zze ve dželle, stvorio.
ISO
KNJIGA TEVHIDA
on je ｶ･＠ｰｯｩｮ＠ silu-, a ko ｰｯｩｮ＠ silu- on je ｰｯｩｮ＠ i ši rk, a
ko se veže za n ešto, biva njemu prepušten ."l
Od Ibn-Mes' uda, radijallahu anhu, se prenosi da je
Allahov Poslanik, sail allahu alejhi ve sellem, rekao:
"A zar da vas ne obavijestim o ｶｲ｡ｮｪｵ＿＠ To je uemimet
-prenošenje ｴｵｩＯ＠ｲｩｪ･Ｌ＠ govorka uje ｩｺｭ･ｵ＠ ljudi."
' Puhanje u ovom had isu se odnosi na ono u kojem se naJ.ui traženje
ｵｴｯｩ｡＠ kod šejcana kao i traženje njegove ｰｯｭｩ＠ kao i govor kojem
prisustvuj u džinni pri likom njegovog izgovora, te opslužuju ovaj
ｺ｡ｲｮｩ＠ｶｯｲＬ＠ tako da nije sv,lko puhanje u ｶｯｲ＠ koj i se sveže od djela
sihra.
Ovo biva si hrom jer džinn opslužuje ｶｯｲ＠ u koji je puhnuo sihirbaz, a
korist od ｶｯｲ｡＠ kod sihirbaza je u come da se sihr ne može uklonuti
sve dok je ｶｯｲ＠ svez.1n1 tako da se djelo kojeg želi sihirbaz dešava na
dva ｮ｡ｩｮ｡Ｚ＠ vezivanjem ｶｯｲ｡＠ i puhanjem u njega.
Od bitnih s tvari koje treba znati iz ovog poglavlj a jeste da ovi
ｶｯｲｩ＠ budu nekada vidljivi i jasni, a nek,,d,, budu veoma mali.
ｒｩｪ･ＺＢ ...a ko ｰｯｩｮ＠ sihr on je ｰｯｩｮ＠ i ši rk", imaju opšte ｺｮ｡･ｪＮ＠
" ...a ko se veže za nešto, biva njemu prepušten." - pa ko se veže za
Allaha, Allah ･＠ mu bici dovoljan, a ako se rob veže za nekoga pored
All,,ha1 on rada biv.1 prepušten onome za koga se i vezilo. A svi
mimo A IL,ha, azze vc džell e, s u si romašni u odnosu na Njega i
Allah, subhaneh u, je vlasn ik blagodati i dobrote."O ljudi, vi ste
siromasi, vi trebate Allaha, a Allah je nezavisan i hvale dostojan."
> ｖｲＮｬ｡ｮｪ･＠ u jeziku se odnosi na mnoge stvari, od njih je sihr, a
ｳｬｩｮｯｴ＠ｩｺｮＱ･ｵ＠ nemimeta i sihra se ogleda u ｳｬｪ･､ｭＺ＠
Sihr ｵｴｩ･＠ na razdvajanje onih koji se vole, ili na sastavljanje onih
koji su razdvojeni, i to je uticaj na samo srce, .skriveni.
Ovo je djelo i onoga koji prenosi tude ｲｩｪ･Ｌ＠ razdvaja zavalj ene
ｲｩｪ･ｭ｡＠ kojima neke navodi na jedno, a druge na nešto drugo.
IS l
- -- -- - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ -------
Oba njih bilježe predaju od Ibn-Omera, radijallahu
anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhl ve sellem,
rekao:
"Zaista u ｲｪ･ｩｴｯｳ＠ ima nešto što je sihr. "1
MES' ELE:
1. ' ljafet, tark i lijera su od džibta;

2. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ · ijafeta, tarka i tije re;
3. ｕ･ｮｪ･＠ o zvijezdama je jedna vrsta sihra;
4. Vezivanje ｶｯｲ｡＠ uz puhanje u njih je od toga;
5. Nemimet je ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ od toga;
6. Od toga je i jedan dio književnosti.
' U ｲｪ･ｩｴｯｳ＠ ima neki dio koj i je s ihr. Ono što se misli ovdje pod
pojmom ｲｪ･ｩｴｯｳ＠ jesce ono što neko iskazuje o svojoj duši
književnim, jasnim rijeeima koje obuzim,,ju sl'ca onih koji ih slušaju
pa ih ｯｰｩｮ･Ｌ＠ rako da nekada prik<tŽe istinu neistinom, a neistinu
istinom. Ono što je ispravno od ｲｩｪ･ｩ＠ｵ･ｮｪ｡ｫ＠ jeste da je u ovome
kudenje retorike - ｲｪ･ｩｴｯｳＬ＠ a ne njeno hvaljenje, pa je zbog toga
šejh, rahimehullah, i naveo ov,,j hadis u ovom poglavlju koje je
obuhvatilo neke vrste zabranjenih djela.
152
25. POGLAVUE Oｖｒａｅｉｍ ll NJIMA ｓｌｉｎｍ＠ 1
'Misli se na ｰｲ･､ｳｫ｡ｺｩｶＱ＠ zvjezdoznance...

ｖｲ｡ｮｪ･＠ je djelo koje je u suprornosri s korij enom tevbid,l a ｶｲ｡ｲ＠ je
muš·rik prema A ll ahu, azze ve dželle1 jer je upotrijeb io dž inn e1 kojima
se približav,1 ｯ｢｡ｶｪｵｩ＠ ih, kako bi ga oni opsluživ,1li i obavještavali
o sk1"ivenim stvarima a co nije ｭｯｧｵ･＠ saznati osim da se približi
džinnu na ra.z ne ｮ｡ｩ･＠ obožavanja. Osnova ｶｲ｡＠ u džahi!ijjetu -
predislamskom dobu ili dobu neznanja, jeste da su to ljudi za koje se
govorilo da su co posjednici posebne zaštite i dobr,11 ce da posjeduju
znanje o skrivenim stvarima koje ･＠ se dogoditi ljudima ili na Zemlji,
pa su zbog ove ｩｮｪ･｣＠ Arapi ｶ･ｬｩ｡＠ｶｲ｡･＠ a u isro vrijeme i
ｯｳｪ･｡ｬｩ＠ strah prema njima.
Džinni dolaze do skrivenih stvari zbog kojih bivaju smatrani
iskren ima rako .što krišom prisl uš kuju naredbe ｵｰ･ｮ melekima.
To J)risluškivanje je prošlo kroz tri situac ije:
1. Prije Muh11mmedovog1 sallallahu alej bi ve sellem,
pos lanstva, i bi lo je u velikom broju.
ｾＮ＠ Nakon Vjerovjesniko11og" sallallahu alejhi ve scllem1
posl.1nstva nije se dogodilo prisluškivanje od Strane džinna1 a
i ako se dogodilo, bilo je u vrlo malom broju i bilo je u ｮ･ｭｵ＠
drugom mimo Allahove, azze ve dželle1 objave1 Knjige koju je
spustio Svome Poslaniku, a sve co kako ne bi došlo do
ｮ･ｪ｡ｳｯ＠ u osnovama objave i vjerovjesništva.
J. Nakon njegove, sa!lallahu alejhi ve sellem1 smrti povrati lo se
prisluš kivanje ｣｡ｫｯ･ｲＱ＠ a li ne u veli kom broju koji je bio prije
pos lanstva, jer su nebesa popunjena žestokom stražom i
zvijezdama.
l<ada ovo znamo onda treba znaci da se za ｶｲ｡Ｎｵ＠ govori ponek.1d da
je on ｰｲ･､ｳｫ｡ｺｩｶ｡Ｑ＠ a oba imena su sinonimi za jednu ce istu osobu pa
153
Muslim bilježi u svome Sahihu od nekih

Vjero vjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, supruga, da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ko ､ｯ･＠ kod ｰｲ･､ｳｫ｡ｺｩｶ｡｡＠
pa ga b-ude nešto pitao i
povjentje tnll, ｴＱ･＠ mu biti primlje11 namaz ･ｴｲ､･ｳｴ＠
d tma. " "l
Prenosi se od Ebu-Hurejre, radijallahu anl1u, da je
"Ko ､ｯ･＠ kod ｶｲ｡＠ i povjemje mu u ono što kaže, taj
je zanijekao 0110 što je spušteno Multammedu. "
ｂｩｬｪ･ｾ＠ ga Ebu Davud.
se nekada prvi izraz kaže za drugoSt k.1o Što je ｳｬｵ｡ｪ＠ s onima koji
ｵ･＠ o pijesku i zvijezdama.
' T ｵｮＱＮｩ＠ had isa su skrenuli p.1žnju na ovaj hadis i pojasn ili da se
ｲｩｪ･ｩ＠ l/povjeruje mul/ne nalaze u Muslimovom sahihLI1 nego se ovaj
dio nalazi u Musnedu imama Ahmeda, r a je šej h, rahimehullab1
spomenuo ovaj dio i pripisao ga Muslimu na ｮ｡ｩ＠ na koji ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠
pripisuju neki hadis Buhariji ili Muslimu ako bi njegova osnova bila
u njima i ro zbog istog lanca prenosilaca i ｳｬｩｮｯＬ＠ ,, prethodno smo
spomenuli da pod pojam ｰｲ･､ｳｫ｡ｺｩｶＬ＠ ulazi ｶｲ｡＠ i njemu ｳｬｩｮＮ＠
ｒｩｪ･ｩｭ｡Ｚ＠Ｇｾ＠ .. ｮ･＠ mu biti primljen namaz ･ｴｲ､ｳ＠ d,lna ｾ＠ se želi
ｲ･ｩ＠ d,, je osoba izvrši la ono što joj je bi lo ｮ｡ｲ･ｯ＠ od namaza i da
nije obavezna da ih naklanjava1 ali ｮ･＠ imati nikakve nagrade za
njih, jer je prijestup i grijeh koje je ｰｯｩｮｬ｡＠ prilikom posjete
ｰｲ･､ｳｫ｡ｺｩｶｵ＠ re ga upitala o ｮ･ｭｵＬ＠ na istom stepenu, samo s
druge strane, kao i nagrad,, za nam,lz u ･ｴｲ､ｳ＠ dana. Pa je ovaj
grij eh pon ištio 11agradu svi h t ih namaza što sve ｵｰｵｪ･＠ na ｶ･ｬｩｮｵ＠
grijeha onoga koji ､ｯ･＠ kod ｰｲ･､ｳｫ｡ｺｩｶ｡＠ kako bi ga nešto upitao, pa
makar mu i ne povjerovao, nego samo onako iz znatiželje.
154
KNJIGA TEVHID A
Ulcrako, ovaj hadis bilježe ･ｴｶｯｲｩ｣｡Ｌ＠ kao i El-Hakim
koji kaže: "Hadis je sahih na osnovu uslova Buharije i
Muslima."
Od Ebu-Hurejre, radijallahu anlm, se ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ prenosi
da je Vjerovjesnik, sa ll allahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ko ､ｯ･＠ kod ｰｲ･､ｳｫ｡ｺＮｩｶ＠ ili ｶｲ｡＠ pa mu povjeruje
11 ono što kaže, taj je zanijekao ono što je spušteuo
Muhammedu, sallallalm alejl1i ve sellem. 11
Ebu-Ja' la prenosi isti hadis s dobrim lancem

prenosilaca od Ibn-Mes' uda, a hadi's je mevkuf. 1
Prenosi se od Tmrana b. Husajna predaja koja ima
stepen merfua (hadis koji se pripisuje Poslanlku, sallallahu
alejhi ve sellem):
"Nije od nas onaj ko se bavi nekim gatkama (tijerom) il-i
se gata zbog njega, ili ko se bavi ｶｲ｡ｮｪ･ｭ＠ ili se ｶｲ｡＠
zbog njega, ili se bavi siltrom ili neko biva opsihren zbog
11jega. Ko ode ｶｲ｡ｵ＠ pa mu povjentje u ono što kaže,
taj je z.atzijekao 0 110 što je spušteno Muha.mmedu,
sallallalut alejhi ve sellem. 11
Bilježi ga El-Bezzar s dobrim lancem prenosilaca.2
'Ono što je spušteno Muhammedu, sallallahu alejhi vesellem1 jeste

Kur'an, jer je došlo u Kur ' anu i u onome što je pojasnio
Vjerovjesnik, sallallah u alejh i ve sellem1 u svome s unnetu da ｶｲＬＱ｡Ｑ＠
sihirbaz i ｰｲ･､ｳｫ｡ｺｩｶ｡＠ｮ･＠ uspjeti n ikada i d,1 lažu i ne govore
istinu. Kufr koji je spomenut u ovom hadisu jeste mali kufr /koji ne.
izvodi iz vjere), po najispravnijem mišljenju, zbog ｺｮ｡･ｪ＠ na koje
ｵｰｪ･＠ had is i ｪ｡ｳｮｯ･＠ pojašnjenja u svemu come.
' "Nije. od nas ｵｰｵｵｪ･＠ da je ovo djelo haram, a neki ｵ･ｮｪＮＱ｣ｩ＠ kažu:
1 11
"Ove ｲｩｪ･＠ｵｰｪ＠ da je ovo djelo od velikih grijeha. 11
155
Taberanl bilježi u El-Evsatu s dobrim lancem
prenosilaca hadis od Ibn-Abbasa bez ｲｩｪ･＠ "n ko ､ｯ･ ... " (do
kraja hadisa).
Rekao je El-Begavi: Ｂｐｲ･､ｳｫ｡ｺｩｶ＠ je onaj koji trdl
da poznaje stvari na osnovu pretpostavki iz kojih uzima
dokaz za ukradenu stvar ili nalazi mjesto onoga koji se
izgubio i tome ｳｬｩｮｯＮ＠ Neki su rekli da je to ｶｲ｡Ｎｬ＠
ｖｲ｡＠ je onaj koji obavještava o skrivenim stvarima iz
｢ｵ､ｮｯｳｴｩＬ＠ a neki su rekli da je to onaj koji obavještava
o onome što se nalazi u samoj duši. "
Rekao je Ebu l-Abbas b. Tejmijje: Ｂｐｲ･､ｳｫ｡ｺｩｶ＠ je
naziv za ｶｲ｡Ｌ＠ onoga koji ｵｩ＠ o zvijezdama, pijesku i
njima ｳｬｩｮ･＠ koji govore o poznavanju stvari na ovaj
ｮ｡ｩＮＢＲ
Ｏｾ＠
.. onaj ko se h,1Vi nekim $<1tkama - t:ijerom - ili se gac,1 zbog ｮｪ･ｧ｡Ｇｾ＠
ｲｩｪ･＠ o ovome ce ､ｯｩ＠ u posebnom poglavlju.
Ｑ
ｾ＠ . • ili ko se b,JVi ｶｲ｡Ｌｷｪ･ｭＯｪ＠ ko za sebe bude tvrdio da poznaje
skriveno i da je sam ｶｲ｡ｲＬ＠ " ... ili se ｶｲ｡＠ zbog nje.ga111 tj. ko bude
zadovoljan da se ｶｲ｡＠ radi njega, pa dode kod ｶｲ｡＠ i upic.1 ga o
ｮ･ｭｵＮ＠
Ｑ
ｾ
ili se bavi sihrom ili neko biva opsihren zbog njega. Ko ode
•.
ｶｲＮｴｬｵ pa mu povjeruje u ono što ｾＱ･Ｏ＠ cajje proncvjerovao u ono šco

je spušteno Muhammedu1 sal!.t!lalw alejhi ve se/lem. 11
Sve je ovo zbog toga S.to je vjerovanje ｶｲ｡ｵ＠ ujedno i njegovo
potpomaganje na velikom š irku prema A llahu, azze ve dželle1 a Što
se ｴｩ･＠ｶｲ｡Ｌ＠ｶ･＠ smo spomenuli njegov propis, a tO je da je on
Ｍｰｯｩｮｬ｡｣＠ velikog š irka prema Allah u, azze ve dželle.
Ｇｚｮ｡ｩ＠ da se te dvije imenice odnose na jedno.
'O onome koji ｵｩ＠ o zvijezdama ｢ｩ･＠ｲｩｪ･＠ kasnije.
Što se ｴｩ･＠ onog,\ koji ｵｩ＠ o pijesku, to je onaj koji se bavi tarkom1 ili
co je onaj koji crta linije na pijesku ili se koristi ｫ｡ｭ･ｮｩ＠ po
156
KNJIGA TEYHIDA
Rekao je Ibn-Abbas za one koji pišu besposlice (eba
dtad) i gledaju u zvijezde: Ｂｎ･･＠ se kod Allaha vidjeti za
one koji to rade nikakva ｳｲ･｡Ｎ＠ "l
MES' ELE:
l. Ne može se sastati vjerovanje u ｶｲ｡＠ s vjerovanjem u

Kw-' an;
2. Spominjanje onoga zbog kojeg se bude ｶｲ｡Ａ o;
3. Spominjanje onoga zbog kojeg se bude gatalo -
tijerom;
4. Spominjanje onoga zbog kojeg neko bude opsihren;
pijesku a sve ro k.1ko bi obavijestio o skrivenome, a ､ｯｩ＠･＠ naknadno

i o njemu pojašnjenje.
Sto se ｴｩ･＠ on ih koji su ｳｬｩｮｩ＠ ovim.1 spomenutima, od njih su i oni
koji gledaju u dlan ili find ž an.
'Ovo je iz razloga što je pisanje besposl ica, bo i gledanje l l zvijezde
radi nekog uticaja vrsra ｶｲ｡ｮｪＮ＠
Osralo je još da k.1žem d.1 su vrs te ｶｲ｡ｮｪ＠ brojne, a spaja ih to š co
ｶｲ｡＠ koristi vidljivo sredstvo kod njega kako bi uvjerio onoga ko ga
nešto pica da je do njeg.:t došlo znanje pmem vidljivih, znanstvenih
ｮ｡ｩＬ＠ｩｭ･＠ｶｲ｡＠ obmanjuje one koji mu ､ｯｵＬ＠ a u s tvamosti1 sve
ce radnje ne pribavljaju ｶｲ｡ｵ＠ nibkvo znanje, jer mu je zn,lnje došlo
preko džinna1 a ono što on radi pred ljudima je sredstvo obmane
masa i njihovo ｶｯ･ｮｪ･＠ u z,lbludu zbog toga .Što misle da je rezul t.l t
cog znanja upravo posebno znanje, kao i mišljenje da ovi posjeduju
znanje i v ještinu u ovim stvarima, ili d,1 je neki evlija.
157
- - - - - -- Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - - - - -
5. Spominjanje onoga ko ｮ｡ｵｩ＠ besposlicu - e ba džad;
6. Sp ominjanje razlike ｩｺｭｾ･ｵ＠ｶｲ｡｡ｲ＠ i ｣ｰｲ､ｳｫ｡ｺｩｶ｡｡Ｎ＠
158
26. ŠTA JE DOŠLO ONUŠRI - UKLANJANJU SIHRA t
Prenosi se od Džabira da je Allahov Poslanik,

sallaUahu alejhi ve se!lem, upitan o nušri pa je rekao:
"011n je od šejtanovog djela. "2
' Dakle1 od pojašnjavanja da li je svaka nušra - ukJ,,njanje s ihra -

pokude11.1? lli ima vrsta koj.1 je ｰｯｫｵ･ｮＬ＠ i vrsta koja je dozvolje11<1!
N ušra je povezana sa sihrom. Ova ｲｩｪ･＠ u arapskom jeziku je uzeta
od ｲｩｪ･＠ "nešr"1 što ｺｮ｡ｩ＠ da bolesnik usrane potpuno zdr.w1 a ona je
naziv za lijek opsihrene osobe.
Nusra se dijeli na dvije vrste:
dozvoljena i
zabranjena.
Dozvoljena nušra je on,, koja bude toz ｵ･ｮｪ＠ Kur'ana ili ｵ･ｮｪ＠
poznatih dova" ili uz uzimanj e lijekova kod doktora, i sve to ako bi
sihr bio u nekom dijelu tijela.
Zabranjena nušra je ona pri kojoj se prvi sihr uklanja drugim s i hrom .
Zabranjena je je zbog roga što drugi sihirbaz koji otklanja prvi sihr
mora tražiti ｰｯｭ＠ ili se mora okrenuti ka nekim svojim džinnima
kako bi otklonili džinne koji su napravili prvi sihr i samim rim i
njegov uticaj. T ako da imamo sa strane pravljenja i ｰｯ･ｲｫＮＱ＠ sihra da
se nije desio osim zbog širk.1 prema Allahu, a sa strane otklanjanja i
ｬｩｪ･ｮ｡＠ da se ni ro nije des ilo os im z bog š irka prema Allahu, azze ve
dželle1 p.l je zbog ovoga rekao H a.sen: "Silu ne otklanja niko do sam
sihirbaz. 11 ｚｮ｡ｩＱ＠ ne ocklanja ga nekim putem mimo vjerskim,
poznatim, niko do sam sihirbaz.
• Ono što je bilo poznato kod Arapa jeste da je poj,, m nušre dolazio
samo sa strane sihirbaza.
159
Bilježi ga Ahmed s dobrim lancem prenosilaca, kao i
Ebu-Davud koji kaže: "Upitan je Ahmed o njoj pa je rekao:
"lbn-Mes' ud prezire sve ovo. "1
Buharija bilježi predaju od Katade da je rekao:
"Rekao sam lbn-Musejjebu: 'Ako je ｯｶｪ･ｫ＠ bolestan ili ne može
ｰｲｩ＠ svojoj ženi, dn li se može to otkloniti od 11jega, ili ｩｺｬｪ･ｴ＿Ｇ＠
Rekao je: 'Nema nikakve smeh1je, oni su time htjeli samo
ozdravljenje, a ono što je korisno nije zabmnjeno. '" Završen
citat.2
Prenosi se da je Hasan rekao: "Sihr ne otkltmja niko do
sam sihirbaz. "
Rekao je lbn-Kajjim: "Nušra je otklanjanje sihra od
opsihrenoga, a dijeli se na dvije vrste:
- Otklanjanje istim sihrom, i to je ono što je od
šejtanovog djela i na njega se odnose Hasanove ｲｩｪ･ｩＮ＠ U
ovoj vrsti se približava ｬｩｪ･ｮｫ＠ i oboljeli šejtanu onim što on
voli, nakon ･ｧ｡＠ otklanja svoje djelo sa opsihrenoga;
'Misli se na nušru koja biva na ｮ｡ｩ＠ nošenja hamajlija u kojima se

nalazi nešto od Kur'ana. A Što se tice nušre koja biva puhanjem i
rukjom bez ikt1kvog vezivanja1 onda nije ｭｯｧｵ･＠ da imam Ahmed
k.lo ni lbn-Mes · ud preziru tako nešto, jer je Vjerovjesnik" sallaltahu
alejhi ve sellem1 koris rio taj ｮ｡ｩ＠ i dozvolio ga.
'Ovim je lbn-Musejjeb mislio na nušru koja biva ｵ･ｮｪｭ＠ odredenih
ajeta, dova, Kur'ana uopšte, dozvoljenih lijekova i ｳｬｩｮｯＮ＠ A sto se
｣ｩ･＠ nušre koja biva putem sihra1 pa lbn-Musejjeb je daleko od toga
da k.lže d,, je dozvoljena.
Ako vidimo da sihr - bez obzira da li se radi lo o ｯｰｩｮｪ｡ｶｵ＠ ili
ｬｩｪ･ｮｵ＠ - ne biva osim putem velikog š i-rk.l prema Allahu, azze ve
dželle, onda treba da znamo da nije dozvoljeno otklanjati sihr sihrom
pa ｡ｫ＠ ni u velikoj nuždi, nego se otklanja šeriacskom rukjom.
160
KNJIGA TEVHIDA --
- Nušra ｵ･ｮｪｭ 1·ukje, traženjem ｵｴｯｩｴ｡＠ kod Allaha,
lijekovima i dozvoljenim dovama. Ova vrsta je dozvoljena.
MES' ElE:
1. Zabrana nušre;
2. Razlika izmedu zabranjene i dozvoljene nušre što
otklanja mnoge ｮ･ｪ｡ｳｯＮ＠
161
27. ŠTA JE DOŠLO OTETAJJURU 1
ｾＩｾｲＺ＠ｾＺＮ［Ｍｴ＠ｾＱ＠ AIJ, ｾ［Ｎ＾ｬｫ＠ \.Oi! ':If'

"Njihova nevolja je od Allaha bila, samo što ｶ･ｩｮ｡＠ njih nije znala l •
(EI·I!'araf, 131.}
ｔ｡ｫｯ･ｲ je rekao:
.,Uzrok vaše ｮ･ｳｲ je s varnai' rekoše oni. • (Ja..Sin, 19.) 2
'To jest, š ta je došlo od tekstova koji ｰｯｴｶｲｵｪｵ＠ da je co d jelo š irk

prema A llahu, az ze ve dželle. T o djelo je ｰｲｯ｣ｩｶｲｩ＠ｪ･ｮｯ＠ potpunom
obaveznom cevhidu ako bi se poveo Z.\ njim, jer je co mali .širk.
Tecajjur je u stvarnosti povodenje za ｮ･ｩｭ＠ za Šta s e m isli da donos i
ｳｲ･ｵ＠ ili ｮ･ｳｲ･ｵ＠ i biva gled.mjem u pokret prica da li ･＠､ｯｩ＠ s lijeve
ili desne strane, ili da li ･＠､ｯｩ＠ ravno ususret, ili ､ｯ･＠ｩ＠ s ｬ･｡Ｎ＠ Biva i
gledanjem u nešto drugo mimo ptica, g ledanjem u ono .što mu s e
dešava i iz ･ｧ｡＠ izvodi pretpostavke za uspjeh dj ela koje zeli ｵｩｮｩｴ＠
ili z,\ njegovu propast.
'Glavni uzrok onoga što im je dolazilo od dobra i z la je bio sa strane
Božijeg ｯ､ｲ･･ｮｪ｡Ｌ＠ tako da je sve od Allaha, azze ve dželle.
Terajjur je osobin,, mušrik.l1 protivnika svih Božij i11 poslanika, pa je
zbog toga i ｰｯｫｵ･ｮＬ＠ dok s ljedbenici pos lan ika I)Ovezu ju stvari s
Božijom odredbom - kaderom, ili on im š to im je Allah, an:e ve
dželle, dao od nagrade za njihova djela ili kazne za prijestupe, kao
što je rekao Uzvišeni : " Njihova nevolja je od Allaha bila." lli kao
163
Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - -- - - - -
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sefiem, rekao:
"Nema zaraze, ttiti tijere, niti ltarne (ptica za koju su
arapi mislili da izlazi iz duše ubijenoga i govori:
'Napojite me, napojite me", kako bi se uzela osveta za
njega), niti žutice. "
Biljež.e ga Buharija i Muslim, a Muslim još dodaje:
"niti zvijezde koja nagovještava kišu, niti zloduha. •1
Oni bilježe predaju i od Enesa da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallalm alejhi ve sellem:
"Nema. zaraze, niti tijere, a ｳｶｩ｡ mi se dobarpt·edznak."
Rekli su: "A šta je to dobar p1·edznak?" Rekao je:
"Lijepa ｲｩｪ･Ｎ＠ "2
.što je rekao na drugom mjestu: "Uzrok vaše ｮ･ｳｲ＠ je s vama!" ·

rekoše oni. "Zar zato što ste opomenuti?" ｚｮ｡ｩＬ＠ scvarni uzrok
dešavanja vaših grijeha, ili vašeg ｩｮｪ･｡＠ dobrih dije[,, je od ｮ･ｧ｡＠
što je u samim vama: od ｩｮｪ･｡＠ loših dijela, neprijateljstva prema
poslanicima i njihovog utjerivanja u laž, i ukratko, tijera ili tecajjur je
djelo svojstveno mušricima i neprijateljima Boži jih poslanik.1.
' Zaraza ne djeluje sama od sebe i svoje prirode, nego se prenosi
Allahovom, azze ve clželle, dozvolom, dok su ljudi u džahilijjeru
smatrali da se zaraza prenosi sama od sebe, pa je Allah, azze ve
dželle, pobio to pogrešno vjerovanje.
Isti ｳｬｵ｡ｪ＠ je i sa tijerom, dakle, ona nema nikakvo dejstvo, nego je
ona nešto što ｯｶｪ･ｫ＠ samo umisli u svome srcu, a u stvarnosti, ona
nema nikakav uticaj na Allahovu odredbu.
' N i z.traza n i cijera nemaju nikakvu ｭｯ same po sebi, nego se sve
dešava po Allahovoj volji i dozvoli.
Dopadao mu se dobar predznak jer je u njemu lijepo mišljenje prema
Allahu, dok je gledanje u loš predznak od lošeg mišljenja prema
164
KNjiGA TE VHIDA - - - - -
Ebu-Davud bilježi predaju s vjerodostojnim lancem
prenosilaca od ' Ukbe b. Amira da je rekao:
"Spomenuta je tijera kod Allahovog Poslanika,
sal/allahu alejhi ve sellem, pa je rekao: 'Najbolje od nje
je dobar predznak, i ona 11e sprjelava muslimana (od
njegovih namjera). A ako neko od vas vidi nešto što ne
voli neka kaže: "Allahu moj! Dobra djela ne donosi niko
do sam Ti, 11iti neko otklanja loša djela osim Tebe, i
nema ｭｯｩ 11iti snage osim s Tobom. •1
On ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ bilježi predaju od Ibn-Mes'uda koja ima
stepen m ed ua:
"Tijem je širk, tijem je širk. Nema orl uas niko a da
ｮ･ ... ｍ･ｵｴｩｭＬ＠ sve to Al/all otklanja osloncem na
Njega - tevekkulom. •
Allahu, azze ve dzelle, pa je zbog ovoga dobar predznak pohvaljen i

poželjan, a loš prezren i pokucJ'en.
'Tijera je kao što smo naveli naziv koji obuhvata mnoge pojmove,
djela i ｲｩｪ･＠ koja se dešavaju ispred TOba, a od njih je i djelovanje
ｲｩｪ･ｩｭ｡Ｌ＠ a lijepa ｲｩｪ･＠ je sama po sebi poželjna, jer se ｯｰｴｩｭｳｫ＠
razmišljanjem prsa šire, smiruju, otklanja se tjeskoba koju donosi
šejc,\n i proizvodi u ljudskom srcu, pa kada osoba otvori svome s rcu
vrata optimizma, cada zatvori na svome srcu vr.ua šejtanovom
djelovanju prema duši.
Ｑ
ｾ .• i ona ne ｳｰｲｪ･｡ｶＮｴ＠ｭｵｳｬｩ｡ｮＧｾ＠ u ovome imamo obavještenje o
stanju muslimana, ali u isto vrijeme sadrži i zabranu oslone,\ na
takve stvari.
Nakon toga je spomenuo dovu od velikog ｺｮＬｬ｡ｪ＠ kojom se otklanja
od srca ono šro mu dolazi od raznih ｰ･ｳｩｭｩｳｴｩｫｩｨ＠ｯｳｪ･｡ｮｪ｡＠ i vrsta
rijere.
165
- - - -- -- Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ -
Bilježi ga EbuDavud i Tirmizi koji kaže za hadis da
je sahih vjerodostojan, a za kraj hadisa je rekao d a je od
ｲｩｪ･＠ IbnMes' uda.l
Ahmed bilježi iz hadisa od lbnAmra:
"Koga tijera ｳｰｲｩｪ･ｩ＠ od njegove potrebe on je ｶ･＠
ｰｯｩｮ＠ š i rk." Rekli su: "A šta je otkup za to?" Rekao je:
"Da ka žeš: 'Alla/m moj! Nema dobra osim Tvoga, i
nema lošeg predznaka osim Tvoga, i nema boga pored
Tebe."'
Takoder bilježi iz hadisa od ElFadla b. elAbbasa:
"Tijem je ono što te ponuka ela nastaviš ili da se
vratiš."2
'
1
'Nem.1 od nas niko <l da ｮ･ ... Ｑｾ＠ ej. a da ｮ･＠ doživjeci nešto od
roga.
1
"/VIeducim1 sve co AIL1h ocklmja osloncem na /Vjega cevekkufom."
jer dobro djelo koje postiže tevekkulom i rad osobe po onome što mu
nalaže ispravan cevekku l1 otklanja od nje šejt.\llove sp letke koje
nabacuje retajjurom.''
' Ahmed bilježi iz hadisa od IbnAmra: 11<oga ojera ｳｰｲｩｪ･＠ od
njegove pocrebe on je ｶ･ｰｯｩｮ＠ širi<. 11 0vo djelo ｩｮ＠ cijeru širkom.
Zatim je doš lo piranje o iskupu za taj grijeh nilkon ･ｧ｡＠ je rekao:
Ｇ｡＠ kažeš: 'Allahu moj/ /Verna dobra osim Tvoga1 i nema lošeg
predznaka oslin T VO!Jd ' 11 - ｺｮ｡ｩ＠ da se ｮ･＠ dogoditi n išlA drugo do
T voja odredba koju si Ti od redio, ili, ｮ･＠ se dogoditi nir:i ･＠ bici
ｯ､ｲ･ｮ＠ niš ta drugo do ono š to si Ti odredio Svome robu, a z nanje o
skrivenome nalazi se samo kod Allaha, azze ve džel le.
166
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ -
MES'ELE:
l. Skretanje pažnje na ｲｩｪ･＠ Uzvišenoga:

4.iJ, ｾ［Ｎ＾ｴｩ＠ｾＬｪＡ＠ ':If "Njihova nevolja je od Allaha bila",
uz ｲｩｪ･ｩＺ＠ ;.s:;. ［ＮｳＭｾｵ＠
l l ..
l_,li!"Uzrok vaše ｮ･ｳｲ
l ..
je s vamalw;
2. Negiranje zaraze;
3. Negiranje tijere;
4. Negiranje hame;
5. Negiranje žutice;
6. ｏｰｴｩｭｳｫｯ＠ razmišljanje nije od toga, nego je ｡ｫ＠ i
poželjno;
7. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ｯｰｴｩｭｳｫｧ＠ razmišljanja;
8. Ako se u srcu desi nešto od toga uz njegov prezir,
onda to ne nanosi nikakvo zlo, .nego ga Allah otklanja
tevekkulom;
9. Spominjanje ｲｩｪ･＠ koje izgovara onaj ko ｮ｡･＠
nešto od toga;
10. Jasna izjava da je tijera širk;
11. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ｰｯｫｵ｣ｮ･＠ tijere.
167
28. ŠTA JE DOŠLO OASTROLOGUI? 1
'
' Staje došlo o njenom prop isu kao i njenim vrstama, a dijeli, se na tri
vrste:
r. Astrologija1 po kojoj se vjeruje da zvijezde imaju uticaj same
od sebe i da s u zbiv.1nj a koja se dešavaju na Zemlji produkt
njihovog htijenja, r,lko da se u ovome nalazi pri']) is ivanje
božanstva zvijezdama, što je po saglasnosti svih islamskih
ucenjaka veliki ku fr i isti ši rk kojeg je ｩｮｯ＠ i lbrahimov narod.
l. Druga vrsta se naziva zn;tnjem o djelotvornosti ili uricaju1 a
znaoi da se dokazuje pokretima zvijezda, njihovih

približavanjem ili udaljavanjem, izlaskom il i zalaskom1 ono
što ･＠ se dogoditi na Zemlji. O naj koji se bavi ovim poslom
naziva se munedždžim - onaj koji gata iz zvijezda, tako d,,
ova vrsta ulazi u ｶｲ｡ｮｪ･Ｎ＠ Ovim munedždžimima dolaze
šejtan i koji im objavljuju šta ｨｯ･＠ i obavještavaju o onome što
･＠ se dogoditi, pa je i ova vrsta haram- zabranjena i ulazi u
velike grijehe/ a uz sve co1 ona je i ku fr prema A llah u, azze ve
dželle.
J. Za ｴｲ･ｵ＠ vrstu se ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ upotrebljava izraz astrologija a još
se naziva i znanjem o pokrer.1nju1 a predstavlja poznavanje
zvijezda i njihovih pokret,\ kako bi se znalo na kojoj strani se
nalazi Kibla, ｯ､ｲ･ｩｶ｡ｬ｡＠ vremen a, z nalo koj e vrijeme odgovara
za sjetvu, Ovu vrstu su dozvolili neki ｵ･ｮｪ｡｣ｩＬ＠ a uzrok
njihove dozvole je m šro pokrete zvijezd,,, njihova
približavanja i udalj avanj a, izlaske i zalaske uzimaju · samo
k,\o vremenske periode, a ne kao uzroke. Pa ako bi se uzelo na
tilj ｮ｡ｩ＠ da su co samo vremenski pe1"iod i1 ond,, nema
nikakvih problema da se o tome govori ili ｵｩＬ＠ jer je sve to
dozvoljeno.
169
- - - - - -- Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - -- - - -
Rekao je Buharija u svome Sahihu: "Rekao je Katade:
'Allah je stvorio ove zvijezde iz tri razloga: kako bi bile
nebeski ukras, za gadanje šejtana j kao znakove preko kojih
se neko ｵｰｪ･Ｎ＠ Ko za njih kaže nešto drugo on je
pogriješio, izgubio je svoj udio i obavezao se orum o ･ｭｵ＠
on nema nikakvog znanja." Završen citat.l
Katade je prezirao ｵ･ｮｪ＠ o ｍｪ･ｳｶｩｭ＠ položajima,
dok ga fbn-Ujejne nije uopšte dozvolio. Ove dvije predaje
prenosi Harb. S druge strane, ｵ･ｮｪ＠ o položajima Mjeseca
su dozvolili Ahmed i lshak.2
Prenosi se da je Ebu-Musa rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
'Trojica ｮ･＠ｵｩ＠ 11 Džem1et: notorni ｡ｬｫｯｨｩｲＬ＠ ouaj
koji kida rodbinske veze i onaj koji vjeruje u sihr te ga
ｰｯｴｶｲｵｪ･ＮＧＢ＠
' RekJ.o je Buharija u svome Sahihu: "Rekao je I<acade: 'Allah je

stvorio ove zvijezde iz tri razloga: kako bi bile nebeski ukras'", kao
što je rekao Uzvišeni: "A nebo najbliže sjajnim zvijezdama smo
ukrasili i nad njima Mi bdijemo." Zatim je rekao: "Za gadanje
šejtana"- a ajeti na ovu temu s u brojni -"i kao znakove preko kojih
se neko ｵｰｪ･Ｂ＠ - i ovo je isrina, jer su zvijezde stvorenja od
Allahovih stvorenja, i ne možemo razumjeti njihovu c,1jnu osim
onako kako nas je AHa h, azze ve džeHe, obavijestio.
' Ujedno, mišljenje koje su zastupali Ahmed i lshak je ispravno
mišljenje, jer je AUah, azze ve dželle1 ｵｩｮｯ＠ dobro prema svojim
robovima na t.1j ｮ｡ｩＬ＠ pa je rekao Uzvišeni: "On je Sunce izvorom
svjetlosti ｵｩｮｯＬ＠ a Mjesec sjajnim i položaje mu odredio da biste
znali broj godina i ｲ｡ｵｮｪ･ＮＢ＠ Vanjština ajeta ｵｰｪ･＠ da je dobro
upravo u ｵ･ｮｪ＠ o mjesecu, ce je ovaj ajet dokaz za dozvoljenosc
ｵ･ｮｪ｡＠ o njemu.
170
KNJlG A TE VH lDA
Bilježe ga Ahmed i lbn-Hibban u svome Sahihu.1
MES' ELE:
1. Mudrost u stvaranju zvijezda;

2. Odgovor onima koji izjavljuju suprotno;
3. Spominjanje razmimoilaženja u dozvoljenosti
ｵ･ｮｪ｡＠ｍｪ･ｳｶｩｨ položaja;
4. Prijetnja onima koji govore za sihr da je istina,
pa ｡ｫ＠ i ako bi bio ｵ｢ｩｪ･ｮ＠ u njegovu neispravnost.
' Vet. smo pojasnili d,, je asrrologija vrsta sihra1 kao šro je rekao
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: 11/(o ｮ｡ｵｩ＠ jednu vrsw od
zvijezda1 on je ｮ｡ｵｩｯ＠ｶ･＠ jednu vrstu silm1... //Od vrsta koje ulaze u
astrologiju u našem vremenu - a o ･ｭｵ＠ su ljudi u velikom nemaru i
neznanju - jeste pojava horoskopa u velikom broju po ｡ｳｯｰｩｭＮ＠
Ov,, vrst<< ul,,zi u drugu vrscu asrrologije koju smo prethodno naveli
- djelorvomosr1 i u .što nema sumnje jeste da je ovo vrsta gatanja
koje smo obavezni negirati na svakom mjestu i ne unositi re stvari u
svoje ｫｵ･Ｌ＠ｩｴ｡＠ ih i pregleda ci, jer to nije dozvoljeno, a ako bismo to
ｵｩｮｩｬ＠ｩ＠ to bi bilo isto kao da smo otišli direkmo kod ｶｲ｡ｲ＠ bez
preziranja. }er ako bi gledao svoj znak i ｩｴ｡ｯ＠ o njemu, to bi bi lo isto
kao kada bi došao kod ｶｲ｡＠ i pitao S•' o sebi, što je opet
z,,branjeno1 p,l ako bi povjerov,10 u ono što ｩｲ｡Ｌ＠ onda bi tada
pronevjerovao u ono .što je objavljeno Muhammedu, sali a lla hu a lejhi
vesellem.
U stvamosci1 oni koji objavljuju horoskope su pravi ｶｲ｡ｩＬ＠ .šco te
sve ｵｰｵｪ･＠ na usamljenost tevhida medu svojim nosiocima, i
usamljenost ove knjige - Knjige o tevhidu - ｡ｫ＠ i kod onih koji su
ostali na ｩｳｴｯｭ＠ razumu ｮ｡ｳｬｪ･ｵＬ＠ kao i kod nosioca ove da ' ve
!poziva u islam).
171
29. TRAžENJE KIŠE OD ZVUEZDA1
Rekao je Uzvišeru Allah:
ｾＺＬ［ｾ (.$:.1 ｾｪＡｾ )z.J:,t

"l umjesto zahvalnostl što vam je hrana darovana vi u njega ne
vjerujete.• (El-Vakia, 82.)2
Ebu-Malik el-Eš'ari, radijallahu anhu, prenosi da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
Ｂ･ｴｩｲ＠ stvari od džahilijjeta ･＠ ostati u mome mnmet11
što ｵ･＠ ostaviti:J ponos ｰｬ･ｭｩｫｭ＠ porijeklom, 1
' Misli se na pripisivanje kiše zvijezdama. Nekada neki govore za

neke zvijezde da donose kišu, što je u ｰｲｯｴｵｪ･ｮｳｩ＠ s potp unim
revhidom1 jer potpuni tevhid obavezuje roba da pripisuje sve
blagodati samo Allahu, Jedinome, i da ništa od njih ne pripisuje
nekome drugome, pa ｡ｫ＠ i ako bi taj neko drugi bio sebebom -
uzrokom, i u ovome imamo dva ｳｬｵ｡ｪ＠ prelaženja granica:
1. Prvo je da one nis u uopšte sebeb u dolasku kiše.
2. Drugo je da se ｵｩｮ･＠ sebebima" a sam ih Allah, azze ve dželle1
nije ｵｩｮｯ＠ takvima, te da im se pripiše blagodat, dobrota i
napajanje kisom.
'Rekli su ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ cefsira da je ｺｮ｡･ｪ＠ ovog ,,jeca: "l umjesto
zahvalnosti što vam je hrana darovana vi u njega ne vjeruj ete",
tako što blagodat koja vam dolazi od Allaha vi pripisujete nekome
drugome.
1
U ovom dijelu had is,, je dok.u da su ova djela pokudena1 te da su od
dijelova džahilijjeta1 a u Buharijinom sahihu je hadis kojeg prenosi
IbnAbbas da je Vjerovjesnik, salla ll ahu a lejhi ve sell.em1 rekao: //Tri
173
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- - - -
kalja11je porijekla/ traženje kiše od zvijezda3 i kukanje
usljed nevolje." Zatim je rekao: "Ako se oua koja kuka
ne pokaje prije svoje smrti usta ･＠ na Sudnjem danu a na
njoj ･＠ biti Ira ljina od katrana i ｺ｡ｨｲｬｩ＠ pancir."
Oni bilježe i predaju od Zejd b. Halida, radijallahu
anhu, u kojoj kaže:
"Klanjao nam je Allahov Pos lanik, sallallalm alejhi ve
sellem, sabah- namaz tla Httdejbiji poslije kiše koja je
bila protekle ｮｯｩＬ＠ pa kada je obavio namaz okrenuo se
ljudima i rekao: "Znate li šta je rekao vaš Gospodar?"
Rekli su: 'A llalr i Njegov Poslanik najbolje z naju. •s ｒ･Ｚ＠
'Rekao je: 'Od mojih robova je osvanuo neko ko vjentje
11 Mene i ko tze vferztje. Što se ｴｩ･＠ onoga koji je rekao:
ｯｶｪ･ｫ｡＠ su n,>jmria All.1hu... i on,>j koji želi uvesti u islam neki

dž,Jhi!ijje.cski ｯ｢ｩ｡ＯＢ＠
' Iz oholosti i uzdizanja nad drugima.
'Tako što ･＠ omalovažavati i kaljati porijeklo neke osobe, ili tako što
ｮ･＠ vjerovati - naravno, bez ikakvog vjerskog dokaza i bez ikakve
potrebe - nekome da pri pada onome za koga ovaj tvrdi da je od njega
nego ･ ga u laž utj erivari.
1 Misli se na pr"ipisivanje kiše zvijezdama a obuhvata i ono što je ｪｯｾ＠
gore od coga, a co je da u azi direkrno od zvijezde da ga napoji kišom.

4
Kukanje ili naricanje je od velikih grijeh,,, a predstavlja podizanje
glasa pri nekoj nevolji, kao i kid,lnje džepova i ｳｬｩｮｯＮ＠ Sve je m u
suprornosci s obaveznim saburom - strpljenjem, i to je od
džah il ijjecskih ｯ｢ｩ｡ｪＮ＠
s Spominjanje Vjerovjesnikovos;, sallallahu alejhi ve sellem1
ｯｧｲ｡ｮｩ｡ｶ＠ se samo na period njegovog ovozemaljskog plemenitog
života, tj.1 ova ｲ･･ｮｩ｣｡＠ se ne govori nakon njegove smrti. Nakon
njegove, sallallahu alejhi ve sellem, smrti kaze se ako osoba nešto ne
zna: "Allah najbo lje zna."
174
KNJIGA TEVHIDA
'Opskrbljeni smo kišom iz Allahove dobrote i milosti',
011 vjeruje u meue, a ne vjeruje 11 zvijezdu. tJ A onaj koji
je rekao: 'Opskrbljeni smo kišom zbog te i te zvijezde',
011 ne vjeruje 11 mene, a vjemje u zvijezdu. " 2
Oni ｴ｡ｫｯ･ｲ＠
bilježe predaju od Ibn-Abbasa u
ｺｮ｡･ｪｵ＠ da su neki od njih rekli: "Obistinila se ta i ta
zvijezda", pa je Allah objavio ove ajete:
•t kunem se ｡ｳｯｭ kad se zvijezde gube" -
sve do ｲｩｪ･Ｚ＠
"Vl u njega ne vjerujete?"J
' Ovo iz razloga jer je pr1p1sao blagodat .s.lmo Allahu, što opet
ｵｰｪ･＠ na njegov iman -vjerovanje.
'Ako bi osoba mis li l.l ovim ｲｩｪ･ｭ｡＠ da je zvijezd,J uzrok padanja
kiše, onda bi to bio mali kufr1 koji ne izvodi iz vjere, a ,,ko bi mislila
da je zvijezda ea koja je spustila kiš u kao odgovor .svojim
obožavaocima1 ili iz svoje milosti prema ljudima, onda bi to bio veliki
ku fr, koj i izvodi .svoga ｰｯｩｮ｣｡＠ iz vjere.
1
l ovi ajeti .su potpuno jasni u svojoj poruci.
175
- -- - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - -- - -
MES'ELE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure El-Vakia;

2. Spominjanje ･ｴｩｲｩ＠ stvari svojstvene džahilijjetu;
3. Spominjanje kufra u nekima od njih;
4. Postoji kufr koji ne izvodi iz vjere;
5. Njegove, azze ve dželle, ｲｩｪ･Ｚ＠ "Od mojilt robova
je osva11u0 neko ko vjeruje u Mene ·i ko ne vjeruje", su
došle kao uzrok spuštanja blagodati;
6. Razmišljanje o imanu na ovom mjestu;
7. Razmišljanje o kufru na ovom mjestu;
8. Razmišljanje o ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ "Obistinila se ta i ta
zvijezda";
9. ｕ･ｮｪ｡ｫｯｶ＠ predstavljanje nekog pitanja ｵ･ｮｩｫｵ＠
na upitni ｮ｡ｩ＠ shodno ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ "Znate li šta je rekao
vaš Gospodar?";
10. Prijetnja onima koje ｮ｡ｲｩｵ＠ i kukaju.
176
30. POGLAVUE O ｒｉｊｅｍａ ALLAHA UZIŠENOGA: .,
ｾ＠ｾｾ［ＮＡ＠ｩｾＱＺｕｦ＠ｾ＠ｾｊｾ＠ｾｾ y ｾｕｊｉ＠ｾｊＧ＠

"Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire prihvatili, vole Ih
kao što se Allah voli..." (EI-Bckara, 165.) z
Rekao je Uzvišeni:
ｾ［ＮＺＬ＠ｾＭ［Ｎ＠
. ｾＡ
' . ｾ '
ｾ ;..; ［ＬＺＭｾ＠ｾｾｵＭ
. . .
0';-!Ji.i Ｉｾｪ＠
"Reci: ' Ako su vam ｯ･ｶｩ＠ vaši, i sinovi vaši, i ｢ｲ｡ vaša, i žene vaše, i
rod vaš, i imanja vaša koja ste stekli, i ｴｲｧｯｶ｡ｫ＠ roba za koju
' Imam je ovim poglavljem ｰｯ･ｯ＠ navodit i ib.;dete s rca i ｮ｡ｩｮ＠ na koj i
se rade samo radi A ll ah.,, ,lZze ve dželle.
Oni su od obaveznih dijelova tevhida i njegove potpunosti. ｚ｡ｰｯ･＠
ih je poglavljem o ljubavi i da Allah, azze ve džeiie, mora biti drazi
robu od svega pa ｡ｫ＠ i od samog sebe.Ova ljubav se odnosi na ljubav
iz ibadeta u kojoj je prisutno vezivanje za voljenoga tako što ･＠ se
izvrsavati njegove naredbe uz želju i ｬｩｮｯ＠ htijenje, ･ｮｪｵ＠ za
voljen im, kao i udaljavanje od onoga što on zabrani opet uz želj u i
ｬｩｮｯ＠ htijenje.
Ovo je ljubav iz ib,ldeca koju ako bi usmjerili prema nekome mimo
Allah.lj azze ve dZeile, to bi bio veliki ši rk. Ona je seu b vjere, temelj
ispravnosti srca, i usmjerenje ove ljubavi samo ka A llahu je vadzib.
• Uzimaju one za koje misle da su A llahu jednaki, suparnic i i ｳｬ＠ｩｮｩ＠ i
koje. ｰｯｩｳｲｯｶｪ･ｵｪ＠ u lju b,wi sa A llahom, azze ve d želie.
177
- -- -- - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- -- -
strahujete da ｮ･＠ｰｲｯ･＠ Imati, i ｫｵ･＠ vaše u kojima se prijatno
ｯｳｪ･｡ｴ＠ miliji od Allaha l Njegova Poslanika... •• (Et-Tevba, 24.)1
Od Enesa se prenosi da je Allahov Poslanik,
Ｂｎ･＠ vjerovati niko od vas sve dok mu ja ne budem
draž i od djeteta njegovoga, i roditelja njegovoga, i svi/z
ljudi."
Bilježe ga Buharija i Muslim. l
Oni bilježe od njega i drugu predaju u kojoj kaže:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallalw alejhi ve sellem:
'Kod koga se Ｇｺ｡ｵ＠ tri stvari osjetite slast imana: da mu
Allah i Njegov Posla11ik budu draži od bilo ･ｧ｡＠ mimo
' Ovaj ajer nosi u sebi prijetnju, što ｵｰｪ･＠ da je davanje prednosti
drugima u ljuba vi nad Allahom veliki grijeh, haram1 jer je A Ua h u
njemu spomenuo žestoku prijetnju, pa je obavezno - da bi tevhid bio
potpun - da rob više voli Allaha i Njegova Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellcm, v iše od bilo kojeg voljenoga. Ljubav prema
Vjcrovjesniku1 sallallah u a lejhi vc sellem1 je ljubav rad i Allaha, a nije
Ljubav sa Allahom, jer nam je Allah, azze vc dželle1 nMedio ljubav
prema Vjerovjesniku1 sallallahu alejhi vc sellem.
Ｇ＠ｒｩｪ･ｩ＠Ｚ＠Ｏｗ･＠ｶｪ･ｲｯ｡ｴｩＯｾ＠ｵｰｪ＠ da osoba ｮ･･＠ imati potpun iman.
Ｏｾ＠ ...sve dok mu j,t ne budem draži od djeceCiJ njegovoga/ i rodice/jJ
njegovoga/ i svih ljudi//- sve dok ljubav prema Poslaniku1 salla!!ahu
a lejhi ve scllem1 ne bud e ispred.svih drugih stvorenja, i sve dok kod
same osobe ne bude draž i i na ｶ･ｭ＠ stepenu od nj enog djeteta,
rodice! ja i svih (judi, a ovo se sve vidi kroz djelo, rako da onaj koji voli
Allaha1 azze ve džel!e1 ljubavlju ibadeta1 želje i straha, ｰｯｫｲ･＠ se
ｴｲ｡･ｩ＠ Njegovo zadovoljstvo i ｵ､｡ｬｪＬｷ｡ｪｵｩ＠ se od svega u ･ｭｵ＠ se
nalazi bi lo šta što bi bilo uzrokom Gospodarovc1 azze ve dželle1
(jurnje1 a isti rezultat biva ako volimo Vjerovjesnika, sallallahu a!ejhi
vc sell em1 onako ka ko nam je ｮ｡ｲ･･ｬ｝ｯＮ＠
178
KNJ lG A TE VH l DA
njili, da voli osobu samo 11 ime Allnllll, da prezire
povratak 11 k11fr 1tako11 što ga je Alla/t izbavio iz ujega
kao što prezire da bude ｢｡･Ｑ＠ 11 vatru."'
U drugoj predaji stoji: Ｂｎ･＠ niko ｵ｡ｩ＠ slast ima11a

sve dok..."- pa do kraja hadisa.1
Prenos i se da je Ibn-Abbas rekao: "Ko zavoli u ime
Allaha, i zamrzi u ime Allaha, i bude prijateljevao u ime
Allaha, i neprijateljevao u ime Allah a, pa zaista se Alla hova
posebna zaštita postiže upravo time.2 Rob ｮ･＠ osjetiti okus
imana, pa ｡ｫ＠ i ako bi njegov namaz i post bili
mnogobrojni, sve dok ne bude posjedovao sve to. ｖ･ｩｮ｡＠
ljudskih bratimljenja je postala radi dunjaluka, a od toga
ｮ･＠ nikakve koristi imati." Bilježi ga lbn-Džerir. Ibn-Abbas
je za ｲｩｪ･＠ Uzvišenoga:
-e:ＮｩＺＬ｣ｾ＠ . . l"f J,.

, :.:. ;bi;-,1.
"l kad ･ veze kojesu ih vezale prekinute blti"(EI-Bekare, 166) rekao:

"To je ljubav."3
· Pod ovom ｳｬ｡ｵ＠ podrazumijeva se slast koja biva kao posljedica

potpunog imana, jer iman posjeduje slast koja se dešava u duši.
'Osoba postaje od Boži j ih ｴｩ･ｮｫ｡＠ ako bude izvršavala ova djela -
evlija, ｩｭ･ ga Allah Ｚｾ｡ voli i potpomogne.
'lbnAbb,ls je za ｲｩｪ･ｩ＠ U:zvišenoga: " i kad ･＠ veze koje su ih vezale
prekinute biti", rekao: "To je ljubav" jer su muš rici ｩｮｩｬｩ＠ širk preko
svojih božanse.ow.11 voljeli ih i m isl ili da ･＠ se On.l <:alagati za njih n a
Sudnjem danu zbog ljubavi koju su im pokla n jali.
179
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - -- - -
MES' ElE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure El-Bekare;

2. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure Et-Tevba;
3. Obaveza voljenja Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, više od samog sebe, porodice i imetka;
4. Negacija imana u hadisu ne ｵｰｪ･＠ da je
osoba izašla iz okvira islama;
5. Iman ima svoju slast, koju osoba nekada osjeti,
a nekada ne osjeti;
6. Spominjanje ･ｴｩｲ＠ｳｲ｡ djela, koja ako se ne
ｮ｡＠
ｮ｡ｵ＠ ne može se ｰｯｳｴｩ＠ posebna Allahova zaštita, niti
može neko osjetiti slast imana bez njihovog
posjedovanja;
7. Ashabovo razumijevanje stvarnosti, a to je da je
ｶ･ｩｮ｡＠ ljudskih bratimljenja iz ovosvjetskih razloga;
8. ｔｵｭ｡･ｮｪ･ ajeta:
'ＮＺＺＮｾ＠ . . ' :- ［Ｎ｢ｩｲ＠
\'t; Jrｾ＠
"l kad ･ veze koje su Ih vezale prekinute biti. e; (EI-Bckare, 166)
9. Ima mušrika koji vole Allaha velikom
ljubavlju;
10. žestoka prijetnja onima kojima bude osam
stvari spomenutih u ajetu draže od njihove vjere;
ll. Ko bude volio nekog idola istom ljubavalju kao
što se treba voljeti Allah, on je ｰｯｩｮｯ＠ veliki širk
180
31. POGLAVUE Oｒｕｅｉｍａ ALLAHA UZVIŠENOG:
"' l -1 J l .... f. , , , ,. 4
ＧｴｾＩ u! ｾＩｇＭ＠ ;...>)G:J ')U ｾＺＬＱ＠ :..;y.t u•h:'·11 ｾ 41!f

"To vas je samo šejtan plašio pristalicama svojim, l ne
bojte Ih se, abojte se Mene, ako ste vjernici!"
(AU lmran, 175.) l
' Ovo poglavlje je došlo kao pojasnjenje jednog od ibadeca, a to je

strah od A ll aha, kao i da je to jedan od obaveznih ibadeca srca.
Svako njegovo upotpunjenje je ujedno i upotpunjenje tevhida, a svaki
nedostatak u njemu je nedos tatak potpunog tevhida.
ｏｳｪ･｡ｮ＠ s traha prema nekome drugom mimo All,1ba1 azze ve
džeHe, se dijeli na serah koji je širi<" s erah koji je samo haram, i s trah
koji je dozvoljen.
Strah koji je š irk u ovosvjetskim djelima je onaj serah kada se osoba
boji da ･＠ ga neko koga ｶ･ｬｩ｡ｪｵ＠ od stvorenja pogod iti nekim zlom ｩｪ＠
uzroci nisu vidljivi, pa da se boji u tajnosti i k.1d je skriven, bez obzira
da li to bio neki vjerovjesnik, ili evli ja, ili neko od džinna.
Strah koji je š i rk i vezan je za ahirec jeste d,l se osoba priboj a va da
mu ､ｯｴｩｮ｡＠ osoba koja se ｶ･ｬｩ｡＠ｮ･＠ biti od koristi na Sudnjem da nu,
pa d,1 bi poscig.1o korist od njega na ahirew1 i da bi se za njega
zalagao, ili ga privukao sebi na ahirecu, a udaljio od patnje, on ｯｳｪ･｡＠
strah prema njemu.
Stran koj i je samo haram - ne izvod i iz is lam,,- je.ste onaj kada se
osoba boji od nekog stvorenja u izvršav,lnj u nekog vadžiba 1 ili
udaljavanju od nekog harama1 a što je sve Allah naredio ili zabranio.
Prirodni strah je dozvoljen, kao kada nas je serah od neprijatelja,
zvijeri, vatre i ｳｬｩｮｯＬ＠ jer je sve to nonna lna pojava.
Najispravnije tumacenje ovog ajeta je da šejtan plaši pripadnike
tevhida njihovim neprijateljima1 11.. . i ne bojte ih se"- ovo je zabrana,
a zabrana ｵｰｪ･＠ da je ､ｯｴｩｮ＠ djelo haram, tj. ｯｳｪ･｡ｮ＠ straha od
181
- -- - - -- Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - - -
Rekao je Uzvišeni:
ｾａ｢ｩＡ＠
"Allahove džamije odliavaju oni koji uAllaha i u onaj svijet vjeruju, i
koji molitvu obavljaju, i zekat daju, l koji se nikoga osim Allaha ne
boje..." (EtTevba, 18.)'
Rekao je Uzvišeni:
ｾＮｊＬ＠
,
y1ia? _,.IfJ, i;.;
, # ,.
Ju:. .JJ, ,j ｾｾＩ＠ｾ＠Ｎｊｾ＠
. . . . . . . . . . ,
GT J)! ,;. ｟ＬＮｾｦｬ＠ ..
ｾＺＬ＠
,
"Ima ljudi koji govore: 'Vjerujemo u Allaha 1 a kad neki Allaha radi

budu na muke stavljen, on drži da je ljudsko ｭｵ･ｮｪ＠ Isto što i
Allahova kazna. " (EIAnkebut, 10.)2
1
Od EbuSeida, ｲ｡､ｾｬｨｵ＠ anhu, se prenosi predaja

koja je na stepenu merfua u kojoj se kaže:
"Zaista je od slabosti ｵ｢ｩｪ･ｮｯｳｴｬ＠ da zadovoljiš ljude
ｩｺ｡ｶｪｵ＠ Allahovu srdžbu, i da im zahvaljuješ t a
nekog stvorenja je zabranjeno (ako je rijec o jednoj od prve dvije vrste
seraha}. Sve ovo ｵｰｪ･＠ da je u ovom .ljetu došla zabrana jedne vrste
11
š irk.l. •• • a bojte se Mene, ako ste vjernici!" na ovom mjestu je
naredio da s e bojimo samo Nj ega, Što il<ls opet ｵｰｵｪ･＠ na ｩｮｪ･ｮｩ｣ｵ＠
da je strah takoder jedna vrsta ibadeca.
'Ajet ｵｰｪ･＠ svojom vanjštinom da se strah mora ｯｳｪ･｡ｴｩ＠ samo od
Allaha, i da je Allah pohvalio one koji g.1 posjeduju na raj ｮ｡ｩＬ＠ jer
se"" taj ｮ｡ｩ＠ boje samo Allaha, Jedinoga, i nikoga više.
'Tako što ･＠ se bojati tog ｭｵ･ｮｪ｡Ｌ＠ pa ･＠ se ostaviti ono što mu je
A llah naredio, ili ｵ･＠ｩｮｩｴｩ＠ nešto što mu je A llah zabranio ｢ｯｪ･ｩ＠ se
ljudskog prigovora.
182
KNJIGA TEVHIOA - - - - -
opskrbu koja je od Allaha, i da ih kudiš zbog ｮ･ｧ｡＠ što
ti Allall nije dao. Zaista Alla/zovu opskrbu ne do11osi
žud11ja onoga koji za tzjom žudi, niti je ｳｰｲｪ･｡ｶ＠
negodovanje o11oga koji je ne želi. "2
Od Aiše, radijallahu anha, se prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve seDem, rekao:
"Ko bude tražio Allalzovo zadovoljstvo tako §to ･＠ ljudi
biti na njega srditi, Allah ･＠ biti zadovoljan s 11jim i
ｵｩｮ･＠ da i ljudi budu zadovolj11i s ujim, a ko bude
tražio zadovoljstvo ljudi tako što ･＠ Allah biti srdit 11a
ujega, Allah ･＠ se rasrditi 11a njega i ｵｩｮ･＠ da i ljudi
budu 11a njega srditi."
Bilježi ga Ibn-Hibban u svome Sahihu.3
' Ovo je od uzroka slabosti iman-v a ｩｭｾｮ＠ slabi griješenjem1 jer se

iman ｰｯｶ･｡＠ｰｯｫｭＮｵＱ＠ a Utn."lnjuje griješenjem.
• Hadis uputuje da je traženje ljudskog zadovoljstva ｧｲｩｪ･＠ prema
Allahu zabranjeno djelo, haram i grijeh.
1 Ovo je nagrada onoga koji bude ｯｳｪ･｡＠ strah iz ibadeta samo
prema Allahu, a s pomenuta je i kazna onog,, ｩｪｩ＠ iman ne bude
potpun sa strane straha, jer je ｰｯｩｮｩｯ＠ grijeh ｢ｯｪ･ｩ＠ .se ljudi i ｩｮ･ｩ＠ taj
suah povodom za ｩｮｪ･ｭ＠ drugog haram,, ili ostavljanjem nekog
vadžiba.
183
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - -- - -- -
MES' ELE:
1. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure Ali ' Imran;

2. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz s ure Et-Tevba;
3. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure El-Ankebut;
4. ｕ｢ｪ･ｮ slabi i ｪ｡［＠
5. Znak njegove slabosti, a od toga je i ovo troje;
6. Iskreno ｯｳｪ｣｡ｊｬｪ･＠ straha samo od Allaha je od farzova
-obaveznih djela;
7. Spominjanje nagrade za onoga ko ga bude ｯｳｪ･｡［＠
8. Spominjanje kazne za onoga ko ga bude ostavio.
184
32. POGLAVUE O ｒｕｅｉｍａ ALLAHA UZVIŠENOGA:
ｾＺ［Ａ＠ｾ "! iftj.! ｾ＠ｾｪ＠

"l u Allaha se pouzdajte, ako ste vjerni eli" (El-Maida, 23.) 1
'Ovo poglavlje pojašnjava da je tevekkul -oslonac na All,,ha jedan

od šartova /uslova) ispravnosti islama, a stvamosr cevekkula u
šeriatu obuhvat.\ velike ibadete srca, a odnosi se na prepuštanje
stvari Allahu, azze ve dželle1 uz poduzimanje uzroka.
Mutevekkil - onaj koji se oslanja na nekoga, u šeriatu je onaj koji
poduzima uzroke a zatim prepušta stvar Allahu, azze ve dželle, u
pribavljanju koristi preko uzroka, i dešavanju neke stvari kao
posljedica ､ｯｴｩｮｧ＠ uzroka, kao i u ｳｲ･ｩ＠ i potpomaganju od Allaha,
jer nema ｭｯｩ＠ niri snage osim sa Allahom, azze ve dželle, rako da je
tevekku l ｩｳｴ＠ ibadec src,,.
Oslonac na nekoga drugoga m imo Allaha, azze ve džclle, ima dvije
situacije:
1. Da bude na stepenu velikog š irk.\1 a to biva k.lda se osoba
osloni na neko stvorenje u onome što nije u stanju ｵｩｮｩｴ＠ niko
osim Allah,,, azze ve dželle1 kao što je opraštanje grijeha,
opskrba djetetom, službom. Ove stvari se dešavaju u velikom
broju kod obožavaoca kaburova i evlija1 i sve je to veliki širk
prema Allahu, subhanehu ve reala, koji se kosi s temeljem
tevhida.
1. Da se osloni na neko stvorenje u onome što mu je Allah dao
ｭｯ＠ i sposobnost, i ovo je ma li i skriveni širk1 kao kada bi
rekao: "Oslanjam se 1ta A llaha i na tebe." Isto tako nije
dozvoljeno ｲ･ｩ＠ ni: "Oslanjam se na A llaha ,1 zatim na cebe111
jer ni jednom stvorenj u ne pripada ni jedan dio tevekku la1 a
pravi cevekkul kojeg smo spomenuli ne pripisuje se nikome do
185
ｾＩｩＺＭ l;) Uli f; ｾｬＪＩＺｊＧｾ＠

"Pravi vjernici su samo oni ｩｪ｡＠ se srca strahom ispune kad se Allah
spomene..." (EI-Enfal. 2.)l
Rekao je Uzvišeni:
ｾｾ＠ . ·d, ·. :.t;'fl .•• .r,, ｾｬｾＬﾷＡｩ＠ d ..
ＢＧＨｾＮｲ＠ｾ＠ • .;r"' . ｾ＠ 'e 'o/
•o ｖｪ･ｲｯｶｳｮｬＬ＠ Allah tl je dovoljan l vjernicima koji te slijede." (El:
Enfal, 64.)2
Allahu, azze ve dželle, jer je tevekkul prepuštanje stvari

onome u ｩｪｯ＠ ruci se one n,1laze1 dok stvorenje ne posjeduje
ništa, osim š to je ono samo uzrok., kao da mu Allah dozvoli da
bude zagovornik z.:t nekoga, i ovo ne ｺｮ｡ｩ＠ da se on oslonio na
nJega.
U ajetu je došla nared ba za pos tojanjem tevekkula, a iz njegove
obaveze vid imo da je on ibadec, dok sama konstrukcija ｲ･ｮｩｇ＠
[naravno, na a raps kom jeziku/ ｵｰｵｪ･＠ da se tevekku l smije ｵｳｭｪｾｲｩｴ＠
samo ka Al lahu, azze ve dželle1 i da je to ibadet koji je doscoj,ln samo
da bude prem.a Al lahu.
Ovo je prvi dokaz iz ajcc.11 dok je drug i u samom njegovom kraju
kada je rekao U zvišeni: " ...ako ste vjernici!" i time ｵｩｮｩｯ＠ ispravnost
imana ovis nim od usmjerenja cevekkula samo prema A llahu1 azze ve
dželJe.
' Sama vanjština ovog ajeta ｕｊ＾ｵｪ･＠ da s u se oni samo na Allaha
oslonuli pa ih je opisao ovim osobinama, što opet ｵｰｵｪ･＠ da tevek.kul
zauzima ｮ｡ｪｶ･＠ mjesec kod mu ' mina, posjednika imana.
' Dovoljan ･＠ ti bici Allah, kao i svima onima koji te budu slijedili od
vjernika, a ko se bude oslonio na Allaha, niko mu više ne treba, pa je
zbog coga naveo ｳｬｪ･､ｩ＠ ajec: "Onome koji se u Allaha uzd.a, On mu
je doscall
186
KN JI GA TEV HIDA
ｾ :# ｾｬ＠ .ft JS":R ,;.) :. ' "-.! J ｾｾ 4iy;.j ,

"Onome koji se u Allaha uzda, On muje dosta.• (Et-Tn lak, 3.)
Od Ibn-Abbasa se prenosi da je rekao:
ｾＩＱｾＩ illi ｬＨｾＧ＠［Ｎｾ＠
"'Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodari' izgovorio i ft
je Ibrahim, alejhisselam, kada je ｢｡･ｮ＠ 11 vatnt, i
izgovorio ill je Muhammed, sallallalw alejlli ve sellem,
kada su mu rekli:
ｾＺＬｩＱ＠ｾｊ ill1 ＱＺｾ＠ ;. i)lij ｩ｡Ｚｾ＠ｾＱＩ［ＮａＺｐＭｾ＠ ;Jj iF. :J :,.d1 ｾ＠

'Neprijatelji se okupljaju zbog vas, treba da ih se ｰｲｩｵｶ｡ｴ･ｬＧＭ pa im
je to ｵｶｲｳｴｩｬｯ＠ vjerovanje.• (Alu Imran, 173.) Bilježe ga Bu harija i
Nesai.
Tevekkul na A llaha, azze ve dželle1 se vra&11 kao što smo s pomenu li,
na razumijevanje tevhidur-rububijjeta i ｶ･ｬｩｩｮｩ＠ vjerovanja u njega1
jer se kod nekih mušrika zna ponekad ｮ｡ｩ＠ cevekkul na Allaha u
velikoj mjeri.
Zbog ovoga k.1 žemo da se formiranje cevekkula u srcu ｶｲ｡＠ na
pomno razmišljanje o posljedicama rububijjeca1 pa koliko god rob
bude više razmišlj.10 o Allahovom carsevu, nebesima i Zemlji... toliko
･＠ njegovo znanje bici potpunije i savršenije u spoznaji da samo
Allah posjeduje svo co carstvo i da samo On raspolaže njime kako
ｨｯ･Ｌ＠ kao i da je Njegovo pomaganje roba nešto potpuno lahko u
odnosu na ono što A llah, azze ve dželle, ｩｮｩ＠ u Svome carstvu. Zbog
cog razmi šljanj,\ mu ' min ｶ･ｬｩ｡＠ Allaha1 azze ve dželfe1 pa se cime
ｰｯｶ･｡＠ i nj egov cevekkul na Njega.
187
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ -
MES ' ELE:
1. Tevekkul je od farzova;
2. On je, ｴ｡ｫｯ･ｲＬ＠ i od uslova imana;
3. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure ElEnfaJ;
4. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta koji se nalazi na njenom kraju;
S. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure EtTalak;
6. ｖ･ｬｩｮ｡＠ ovih ｲｩｪ･Ｌ＠ kao l da su to ｲｩｪ･＠
Ibral'lima, alejhlsselam, i Muhammeda,
sa!Jallahu alejhi ve sellem, u teškim
situacijama.
188
ｾｊｾＢ［Ｌ＠ f;ii1 ｾＡ＠ｾ＠ }:. ｾｾｾ＠ }:. ｩｾｬｲ＠

"Zar oni mogu biti sigurni od Allahovespletke?Allahove
spletke se ne boji samo narod kome propast predstoji."
{El-Ea raf, 99.)1
., J • J •
ｾｶ _,Jt;.J, Ｇｪｾ＠ｾＩ＠ｾｾ＠ .:,: h:'! Ｎ［ＺＬｾ＠
"Nadu u milost Gospodara svoga mogu gubiti samo oni koji su

zabludjeli." (El-Hidžr, 56.) t
'Poglavlje je ｰｯｳｶ･ｮ＠ｺｮ｡･ｪｵ＠ oba ajet.1 z bog n jihove povezanosti,

jer je u prvom ajecu došlo da je od osobina mušrika sigurnost od
Allahove k.une1 pa se nisu ni bojali, a sigurnost od Allahove spletke
je proizvod nepostojanja straha i ostavljanja straha koji je ibadet, a
strah iz i bad eta od Allaha je ibadet srca.
Stvarnost Allahove, azze ve dželle, spletke i ｺｮ｡･ｪ＠ ove osobine je
da On1 subhanehu, olakšava robu njegova djela, sve dok ne pomisli
da je dostigao do v rhunca s1gumosti, tako da sve to ide poscepeno,
kao Što je rekao Vjerovjesnik,. saJiallahu alejhi ve sellem: "!(add
vidite t:l1 Al!dh ddje nekom robu koji je postojdn nd svome ｧｮｩＢ･ＮｓｪｴｾＬ＠
ZtMjre da je co samo postepeno dobivanje ｰｲｩｺｮＬｭｊｾＮ＠ 11
Allah, azze ve
dželle, pravi spletke onima koji sp leckare prema Njegovim
Ｎ｣ｩ･ｮｭ｡Ｌ＠ vjerovjesnicima i vjeri Njegovoj, i ona je n,, ovom
mjestu svojstvo potpunosti, jer cada pokazuje ponos, ｭｯ＠ i silu...
189
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - - --
Od Ibn-Abbasa, radijallaJ1u anhu, se prenosi da je
Allahov Poslanik, salla llahu alejhi ve sellem, upitan o
velikim grijesima, pa je rekao:
"Širk prema A llahu, ｯ｡ｪｶ･Ｑｪ･＠ za A llahovom
olakšicom i sigurnost od A llahove spletke."2
Prenosi se da je lbn-Mes'ud rekao: Ｂｎ｡ｪｶ･ｩ＠ veliki
grijesi su: širk prema Allahu, sigurnost od Allallove spletke,
gubljenje nade u Allahovu milost i ｯ｡ｪ vanje za Allallovom
olakšicom." Bilježi ga Abdur -Rezzak.3
' Ajer kazuje da je od osobina zabludjelih gubljenje nade u Allahovu

milost, azze ve dželle, šro ･＠ oper ｲ･ｩＬ＠ gledano sa suprotne strane, da
je osobina bogobojaznih i ｵｰｵ･ｮｩｨ＠ negubljenj e na de u A ll,1hovu
milos e.
Spoj ｩｺｭ･ｵ＠ straha i nade je vadžib po šeriaru, kako bi ibadet bio
•spravan.
Ali, koje od nj ih dvoje treba da za uzima ｶ･＠ mjesro u srcu?
Kod osobe koj,1 je zdra va i griješi t reba da pre-ovladava strah u s rcu,
dok kod osobe koja je bolesna i koja se boji uništenja i smrti treba da
preovladava nada u Allahovu milost. Ove dvije osobine se
ｩｺｪ･､ｮ｡ｶｵ＠ kod onih koji ispunjav,1ju obaveze i žure u ｲ｡･ｮｪｵ＠
dobrih dijela: "Oni su se trudi li da što više dobra ｵｩｮ･＠ i molili su
Nam se u nadi i u s trahu, i bili s u prema N ama ponizni."
' ｏ｡ｪｶｮ･＠ za Allahovom olakšicom ｶｲ｡＠ se na ostavlj,mje na de
koja je ibadec, a sigurnost od Allahove spletke ｶｲ｡＠ se na
ost.wljanje straha koji je iz ibadeca, njihovo spajanje je jedan od
vadžiba, a njihov nestan ak ili manjkavost je ujedno i manjkavost
tevhida kod osobe u ｩｪ･ｭ＠ srcu se to des i.
1
Gubljenje nade u Allahovu mi lost je opšte, i milost na ovom
mjestu obuhv,lta pribavljanje blagodati kao i otklanjanje ｮ･ｳｲ｡Ｌ＠ a
Allahova, azze ve dželle, olakšica s e u ｶ･ｩｮ＠ｳｬｵ｡ｪ･ｶ＠ odnosi na
rješavanje i završetak nekih ｮ･､｡Ｎ＠
190
KNJIGA TEVHIOA - - -
MES' ELE:
1. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure EJ-E' araf;

2. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure El-Hidžr;
3. Žestoka prijetnja onome ko bude siguran od
Al lahove spletke;
4. Žestoka prijetnja onima koji ｯ｡ｪｶｵＮ＠
191
34. OD VJEROVANJA UALLAHA JE l SABUR -
STRPUIVOST NA ALLAHOVIM ODREDBAMA 1
"A On ･ srce onoga koji uAllaha vjeruje uputiti.• (Et-Tegabun, 11.)2

Rekao je Alkame: "To je ｯｶｪ･ｫ＠ kojeg pogodi ｮ･､｡ i
zna da je ona od Allaha, te bude time zadovoljan i povinuje
se."3
' Od vrlina imana i njegovih dijelova je sabur na Allahovim

odredbama, i on je na velikom stepenu i od najuzvišenijih ibadeta1 jer
svaki vadžib zahtijeva sabur, k..1o što i zabranjene stvari zahtijevaju
s.1bur1 a takoder i ovosvjetsk..< ｯ､ｲ･ｮｪ｡＠ 1 tako da je sabur dobio tri
svo je vrste.
Stvarnost sabura je ｵｶ｡ｮｪ･＠ jezika od žalbi, zatim ｵｶ｡ｮｪ･＠ srca od
srdžbe, kao i ｵｶ｡ｮｪ･＠ organa od pokazivanja srdžbe koja bi se
pok,1zala kidan jem džepova, udaranjem obraza i ｳｬｩｮｯＮ＠
' l<o bude All.1ha ｶ･ｬｩ｡ｯ＠ i Nj egove na redbe izvršavao a N jegovih
zabrana se klonio, On ･＠ njegovo srce uputiti ka ibadedma1 saburu i
udaljiti ga od srdžbe.
1 Alkamine ｲｩｪ･＠ su u vezi prethodnog ajeta1 a ｯｶｪ･ｫ＠ kojeg je
spomenuo je zadovoljan Allahovom odredbom i Njemu se povinuje i
pokorava jer zna da je sve co od Njega. Ovo A lk..1mino ｴｵｭ｡･ｮｪ＠ je
po samoj svojoj vanjštini ｴ｡ｮｯ＠ i ispravno, jer su i ｮ･､｡＠ od kadera-
ｯ､ｲ･ｮｩｾ＠ a kader se opet ｶｲ｡＠ na Allahovu, azze ve dželle,
mudrost.
193
Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - -- -- - -
U Muslimovom Sahihu je predaja od Ebu-Hurejre,
radijallahu anim, u kojoj se kaže da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhj ve sellem, rekao:
"Dvije stvari se nalaze kod ljudi i obje su kufr: kaljanje
porijekla i naricanje z a um,.Z.im. "l
Buharija i Muslim bilježe predaju od Ibn-Mes'uda,
koja ima stepen merfua:
"Nije od uas onaj ko udara po obrazima, kida džepove i
doziva na ｮ｡ｩ＠ na koji su to radili u džaltilijjeht. " 2
Allahov,, mudrost podrazumijeva da postavi stva ri na njihovo

mjesto koje ･＠ imati lijep završetak, tako d,, znaš da ･＠ na kraju
s vake ｮ･､｡＠ koja pogodi nekog roba biti dobro po njega, pa ili ･＠ se
s trpiti na toj ｮ･､｡ｩ＠ i biti ｮ｡ｧｲ･＠ za svoj sabu1't ili ･＠ se r,uljutiti i
zaraditi samo grijeh.
' "Dvije snhtri se nalaze kod ｬｪｵ､ｾ＠ a obje su ｬｷｻｲｾ＠ ove dvije osobine
su od dijelova kufra koje se nalaze kod ljudi i koje ･＠ ostari pri njima:
"lw!janje porijelda i tMriCilnje za umrlim. 11 N .1ricanje se odnosi na
žalbu i kuk.1nje1 šro je sve u suprotnosti sa saburom, a u obaveznom
saburu je ｵｶ｡ｮｪ･＠ organa od ud.uanja obraza, kidanja džepova i
ｳｬｩｮｯｧ｡Ｌ＠ kao i ｵｶ｡ｮｪ･＠ jezi lu od žalbi i kuk.1nja.
To .š co su ove osobine od ku fra ne ｺｮ｡ｩ＠ da onaj kod koga se one naau
biva kafirom koj i izlazi iz vjere u potpunosti, nego ｵｰｪ＠ da osoba
kod koje se one n,1du posjeduje samo neke osobine nevjernika i neke
dijelove kufra.
Ｇ＠ｒｩｪ･Ｚ＠ //Nije od nas11 ｵｰｵｵｪ＠ da je ､ｯｴｩｮ＠ djelo od vel ikil1 grijeha,
P•' z bog toga kažemo d,1 je os tavlj;mje sabura a pokazivanje ljutnj e
jedan od velikih grijeha, a grijesi umanjuju iman, jer se iman
ｰｯｶ･｡Ｌ＠ｰｯｫｭＮｓｵＬ＠ a opada grije.šenjem1 i m,mjkavosc im,lna zna
umanjiti i potpunost tevhida1 a ustvari, ostavljanje sabura je u
s uprotnosti sa obaveznom ｰｯｴｵｮｵ＠ tevhida.
194
KNJIGA TEVHIIDA
Od Enesa, radijallahu anhu, se prenosi da je Allal10v
"Kada Alla/t ｬｴｯ･＠ dobro nekom Svom robu, On mu
ubrza kawu jo§ na dtmjaluku, a kada ｨｯ･＠ zlo nekotll
Svom robu Ou. ga. ostavi na njegovom grije lm kako bi ga
kazuio za lijega 1m Sudnjem danu. "l
Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejlli ve sellem:
"Zaista je Ｑ･ｬｩｩｮ｡＠ nagrade zbog ｶ･ｬｩｮ･＠ iskušenja.
Zaista Allah, tea la, kada .z avoli neki 1wrod, 011 ih stavi
na kušnju, pa ko bude zadovoljan i ､ｯ｢ｩ･＠ zadovoljstvo,
a ko se rasrdi, ､ｯ｢ｩ･＠ srdžbu."
Tirmizi je rekao za ovaj hadis da je hasen - dobar.
' U ovom hadisu je pojašnjenje Allahove, azze ve dželle, mudrosti

koja, ako bi je se prisjetila osoba koja je ｰｯｧ･ｮＬ＠ nekom ｮ･､｡ｯｭＬ＠
ｰｯｶ･｡ｶ＠ kod nje sabur i ona se rada okiti ovim velikim ibaderom
srca koji podrazumijeva ostavljanje srdžbe lvlO i zadovoljs tvo
Allahovim1 azze ve ､Ｚｾ･ｬＱ＠ djelom i odredbom. Zbog togil su neki
ispravni prethodnici okrivljavali sami sebe kilda bi vidj eli da ih n išta
ne snalazi od ｮ･､｡Ｌ＠ ili a ko ne bi bili bolesni i ｳｬｩｮｯＮ＠
195
- -- - -- Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- - -
MES' ELE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure Et-Tegabun;

2. Ovo je od vjerovanja u Allaha;
3. Kaljanje porijekla;
4. Žestoka prijetnja onima koji budu udarali po
obrazima, kidali džepove i dozivali na ｮ｡ｩ＠ na koji su
dozivali u džahilijjetu;
5. Znak kada Allah želi nekom robu dobro;
6. Znak kada Allah želi nekom robu zlo;
7. Znak kada Allah zavoli nekog roba;
8. Zabrana srdžbe;
9. Nagrada koja biva zbog zadovoljstva nekim
iskušenjem.
196
35. ŠTAJE DOŠLO ORUA' U? 1
Rekao je Uzvišeni Alla h:
....;:, ﾷｾｽＺＧＮｉｓ＠Ｎ［ＬｪｾﾷＩ＠Ｎ［ｾ＠ｾＡ＠ (..'f ＺＩｾＬｪＭ［Ｎ ?. t.114!! Ji,
ｾﾷｬＩ［Ｌｾ :Jr- J:, ｢Ｎｊ｟ｾｾ j••:ii

*Reci: 'Ja sam ｯｶｪ･ｫ＠ kao l vl, meni se objavljuje da je vaš Bog -
jedan Bog. Ko žudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka
ｩｮ＠ dobra djela l neka, ｯ｢｡ｶｪｵｩ＠ svoga Gospodara, ne smatra
Njemu ravnim nikoga.• (El-Ke hf, no.) 2
' ｒｩｪ･＠ je o prijecnji onome kod koga se nade ovo djelo, kao i stvarnost
d.t je ono jedna vrsta širka prcm,t Allahu, azze ve dželle.
Njegovo prvobitno ｺｮ｡･ｪ･＠ dolazi od ｶｩ･ｮｪ｡＠ proscim okom, i to
lvtda bi neko ｩｮｯ＠ neki ibadet k.tko bi ga vidjeli ljudi i pohvali li za to
djelo.
Rija' ima dv,t stepena:
J. Rija ' koji se nalazi kod munafika- licemjera, i biva !.."Iko što
pokazuje da je od muslimana, a u stvarnosti je ｮ･ｶｪｲｩｾ＠ a
sve to kako bi ga drugi vidjeli. Ovo dj elo je u suprotnosti sa
samim osnovama tevhid,, i ku fr prema A lla hu, azze ve dželle,
kufr koji izvodi svoga ｰｯｩｮ｣｡＠ iz islama.
1. Da neki musliman radi neko djelo kako bi ga drugi vidjeli, i
ovaj stepen se još naziva skrivenim širkom1 koj i je u
s uprotnosti s potp.unim tevhidom.
' Rekao je U zvišeni Allah: "Reci: 'Ja sam ｯｶｪ･ｫ＠ kao i vi1 meni se
objavljuje da je vaš Bog - jedan Bog. Ko žudi da od Gospodara
svoga bud.e lijepo primljen, neka ｩｮ＠ dobra djela i neka, ｯ｢｡ｶｪｵｩ＠
191
Od Ebu-Hurejre, r.a., se prenosi predaja koja una

stepen merfua:
" Rekao je Uzvišeni Allah: "Od svih orta.ka, ja sam
najneovisn.iji od širka- suparništva. Ko ｵｩｮ＠ neko djelo
u kojem mi pripiše suparnika, Ja ｵ＠ ostaviti i njega i
njegov širk."
Bilježi ga Muslim.l
Od Ebu-Seida se prenosi predaja koja tma stepen
merfua:
Gospodara svoga, ne smatra Njemu ravnim nikoga'". Ll ovom ajecu

je zabrana ｩｮｪ･ｮｪ｡＠ š irka, i ova zabrana je opšta, rako da obuhvata
sve vidove š irka od koj ih je i rija ' . Zbog roga s u ispravni prethodnici
dokazivali ovim aj etom mes ' e le vezane za rija' 1 kao što ga je i sam.
imam, rah imehullah1 naveo na ovom mjesru1 a ｲｩｪ･＠ "nikoga11
obuhvata sva stvorenja bez obzira da li se to radilo o gledanju ili
s lušanju1 i ｳｬｩｮｯＮ＠
' H adis ｵｰｵｪ･＠ da se djelo ｵｩｮｪ･ｯ＠ iz rija ' a ｶｲ｡＠ njegovom
ｰｯｩｮｩｯ｣ｵＬ＠ pa ako bi rija' bio prisutan u nekom ibadetu od samog
njegovog ｰｯ･ｴｫ｡Ｌ＠ onda bi cijelo djelo bi lo pokvareno, a njegov
ｰｯｩｮｩｯ｣＠ bi bio griješan z bog rija' a i bio bi nosiocem .skrivenog, tj.
ma fog ｩｲｦｾ｡Ｎ＠
Ako bi dje(o bi lo u samom ｰｯ･ｴｫｵ＠ samo rad i Allaha, ali ga osoba
pomiješa sa rija ' om, tj. ako izvrši neki vadžib, ali doda na njega, kao
k,1da bi produžio boravak na ruku' u ili zi kren ju kako bi ga vi cijeli
ljud i, u tom ｳｬｵ｡ｪ＠ bi ovaj dodatak bio upropašten i on bi bio griješan
zbog njega,- to je vezano za tjelesne ibadete.
Što se ｴｩ･＠ ibadera koji su vezani za imetak, oni se razli kuju od
tjelesnih. '1(o ｵｩｮ＠ neko djefo/1- ko ga ｺ｡ｰｯｮ･Ｌ＠ i obuhv,lta svako
djelo, pa, Allah je najneovisn iji od š irka i On ｮ･＠ primiti ni.šta osim
što bude samo radi N jega, azze ve dželle.
198
KNJIGA TEVHIDA
"A zar da vas ne obavijestim o onome se zn vas ･ｧ｡＠
plašim više od Mesilla Dedždžala (lažnog Mesi11a)?"
Rekli su: "Svakako, o Allahov ｐｯｳｬ｡ｴｩ･ＡＢ＠ Rekao je:
"Skriveni širk. ｯｶｪ･ｫ＠ ustane, pa klauja i uljepša svoj
uamaz zbog toga što je vidio dn gn neko gleda."
Bilježi ga Ahmed. l
' '',<! Zitr da vas ne obav1jescim o onome ･ｳ｡＠ se= vas plašim više od
ｍ･ｳｩｬｾ｡＠ 11
Dedždžala /lažnos Mesiha/! 5 pomenut je Dedždžal jer je
njegova pojava jasna i vidljiva, a Vjerovje.snily sallallahu alejhi ve
sellem, je pojasnio šta ･＠ se desiti u vezi njega, a li se rija ' ･ｳｴｯ＠
ｮ｡ｭ･＠ srcu1 i co je š irk koj i postepeno vod i roba da Ztlboravi na
Al lahovu, azze ve dželle, kontrolu i ｯｫｲ･＠ se ka pažnji i konrroli
stvOrenja, pa je zbog s vesa cosa njesova pojava i bila najviše ･ｳ｡＠ se
Vjerovjesnik. sallallahu alejhi ve selle.m, bojao za nas1 više neso šco
se bojao Dedždžala. Nakon cosa poj asnio je kako se rija ' deš,wa:
Ｂｯｶｪ･ｫ＠ ustane, pa klanja i uljepša svoj namaz zbog toga što je vidio
nekog ｯｶｪ･ｫ｡＠ da gleda u njega."
199
- - - -- - Salih b. Abdilaziz Alu !ejh -
MES' ELE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ ajeta iz sure ElKehf;
2. Velika stva r, a to je da se dobro djelo odbacuje ako bi
se s njim pomiješala nešto š to nije ｵｲ｡･ｮｯ＠ u ime
Allaha;
3. Spominjanje uzroka tog odbijanja, a to je savršenstvo
Njegove neovisnosti;
4. Od tih uzroka je i to što je On, azze ve dželle, najbolji
od svih ortaka;
5. Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, strah za
svoje ashabe od rija' a;
6. On ga je ｡ｫ＠ i pojasnio, i to da osoba klanja Allaha
radi, ali uljepša svoj namaz zbog toga što je vidio da
neko gleda u njega.
200
36. OD ŠIRKAJE l AKO Bl OSOBA HTJELA SVOJIM
DJELOM POSTICI' DUNJALUK .,
ｾＬ＠ｾ＠ • • ' · , ｾ＠ 1 ｾ＠
.:=: r"'J -eo: ｾＢ＠ｾＮﾷ＠
ｾ
r,Ｚ＠ＺＬ｟Ｎｾ J'
ｾＮﾷ＠ﾷ＠ ..:::UIIG..i':.., ＧｾｉｓＢ＠
...-.p . . ·!- .J-r .· :l.
v-.·II.·J ﾷｾ＠ｾ .• ｩｾ＠ J - (; :i..;.·

G '" . J
,.
) ;,• •·f · ｾ＠
'1!!1
" " " "
•. ｾ＠ •J"!'
ｾ 1 ("T ·l ·.ｾ＠ ,lj, ll:)· Jl * 2J ｾ＠ ' ··"
,; "
"Onima koji žele život na ovom svijetu i ljepote njegove Mi ･ｭｯ＠

dati plodove truda njihova l ｮ･＠ lm se u njemu ništa prikratiti. Njih
･ na onom svijetu samo vatra ｰ･ｩ［＠ tamo ｮ･ imati nikakve nagrade
za ono što su na Zemlji radili l ｢ｩ･＠ uzaludno sve što su ｵｩｮｬＮＢ＠ (Hud,
15-16.) 2
Ｇｚｮ｡ｩＬ＠ koga bude ､ｵｮｪ｡ｬｫ＠ nagrad.1 podstakla za ｩｮｪ･ｭ＠ nekog

djela, to bi bio mali širk prema A llahu, az ze ve d:želle. '
'"Onima koji žele život na ovom svijetu i lj epote njegove - Mi ･ｭｯ＠
dati plodove truda njihova i ｮ･＠ im se u njemu ništa prikratiti. Njih
U. na onom svijetu samo vatra ｰ･ｩｪ＠ tamo ｮ･＠ imati nikakve nagrade
za ono š to su na Zemlji radili i ｢ｩ･＠ uzaludno sve što su ｵｩｮｬＮＢ＠ Ovo
je za one koj ima to All.1h bude želio, i iz ove sveobuhvam osti su
izdvojene neke stvari aj ecam iz sure E.l-lsra'. Oni koji žele samo
ｯｶ､ｵｮｪ｡ｬｫｩ＠ život i koji samo njemu teže i udi njega se ｰｯｫｲ･ｵＬ＠
jesu nevjernici, pa je zbog njih i objavljen ovaj ajet, ali ｮ｡ｩ＠ na koji
je objavljen obuhvara svakog onoga koj i bude želi o ovosvjetski život
nekim svojim dobrim djelom.
201
Salih b. Abdilaziz Alu Sejh - -- - -- -
Djela koja rob ｵｩｮ＠ i bude htio ｰｯｳｴｩ＠ neku ､ｵｮｪ｡ｬｫ＠ nagradu
dijele se na dvije grupe:
1. Da djelom koje bude uradio zeli dun jal ｵｫ＠ nagradu i bude mu
namjera samo to, a ne želi njime ｰｯｳｴｩ＠ nagradu na ahiretu1
iako za to djelo Allah nije postavio neku odredenu nagradu na
dunjaluku kao što su namaz, post i ｳｬｩｮｯ＠ od ibadera.
Potrebno je znati da nije dozvoljeno tražiti tim djelima neku
､ｵｮｪ｡ｬｫ＠ korist, a ako bi je htio, onda bi rim djelom postao
jednim od mušrik.l.
L Djela za koja je Zakonodavac dao ｯ､ｲ･ｮ＠ nagrade još na
dunjaluku i ｰｯ､ｳｴｩ･＠ ,,., njihovo ｩｮｪ･＠ｳｰｯｭｩｮｪｵ＠ neke
､ｵｮｪ｡ｬｫ･＠ nagrade, kao što su povezivanje rodbinskih veza,
､ｯ｢ｲｩｮｳｴｶ＠ prema roditeljima i ｳｬｩｮｯＮ＠ Ako bi osoba u ovoj
vrsti imala na umu ove nagrade prilikom ｩｮｪ･｡＠ nekog od tih
dijela, ima na umu ､ｵｮｪ｡｛ｫ＠ nagradu, i is kreno uradi to
djelo radi A llaha, a ne bude imala na umu ah iretsku nagradu,
onda bi i ta osoba ulazi la pod žestoku prijetnju, šro bi opet
bi la jedn11 vrsc,, š irka. A li, ako bi se pris jetila i ､ｵｮｪ｡ｬｫ･＠ i
a hirecske nagrade u isto vrijeme, tada ne bi bi lo nikakvih
problema, jer šeriat n ije podstakao ni na kakvo djelo
ｳｰｯｭｩｮｪｵｩ＠ ovosvjetsku nagradu osim kako bi ro bio podsticaj
na ｩｮｪ･＠､ｯｴｩｮｧ＠ djela.
Od situacij,, koje ulaze u ovaj ,,jet jeste i Oltaj ko radi neko dobro
djelo zbog novca, k-10 neko ko bi ｵｩｯ＠ vjersko znanje zbog postizanja
nekog položaja, ｩｳｴｯ＠ radi posla, a ne bude mu briga otklanjanje
neznanja od samog sebe1 niti bude želio Džennet, niti bude bježao
rim djelom od vatre, i nil njega bi se odnosila prijetnja.
U ovu zabranjenu situaciju ulaze i oni koji rade djela iz rija ' a, kao i
oni koji ｩｮ･＠ dobra djela ali se pri njima nalazi nešto što poništava
islam, tako da ovaj, iako bi neko rekao d,, je on vjernik to ne bi bilo
ｴ｡ｮｯＬ＠ jer da je to ｴ＼ｬｮｯ＠ i da je iskren, onda bi priznavao Allahovu
jed ｮｯｵ＠ onako kako mu je ｮ｡ｲ･ｯＮ＠
202
KNJIGA TEVHIDA
U Sahihu je došla predaja od Ebu-Hurejre, radijaUahu
anhu, da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallalla/111 alejhi ve sellem:
"Nesretan bio rob dinarov, nesretan bio rob dirl1emov,
nesretan bio rob ｯｧｲｴ｡･ｶＬ＠ nesretan bio rob kadifin, ako
dobije, raduje se, a ako ne dobije, rasrdi se. Nesretan bio
i ｩｺｯｰ｡ｩ＠ se, a ako bi ga tnz ubo, ne izvadio ga. Tuba
(drvo u Džennctu) robu koji uzme za uzdu svoga konja na
Allahovom putu, ｲ｡ｵｰｴｷ＠ kose, uprnšel'lilt stopala.
Ako se ｮ｡･＠ ua staži, 011 je na straži, ako se ｮ｡･＠ u
prat11ji, 011 je 11 pratnji. Ako nešto zatraž i ne udovolji
11111 se, n ako se zagovara za nekoga, njegovo
zagovomištvo ne biva primljenim. "l
' "Rekao je Af!ahov Poslanily sal/allahu a/ej/11' ve se/lem: ',Nesrecan

bio rob d1i1arov... "'Rob koji je na ovom mjestu spomenut je onaj koji
bude radio neko ahiretsko djelo kako bi postigao nešto od dunjaluka,
pa ga je zbog coga Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem1 i nazvao
dinarovim robom. Sve co ｵｰｵｪ･＠ da je co djelo od š irlut1 jer robovanje
ima svoje scepenove1 od kojih je i mali širk,. pa se kaže: "On je rob
toga i toga", jer ga je ea stvar pokrenula na ｩｮｪ･ｮｪ＠ nekog djel,t_, a
zna se da je rob pokoran svome gospodaru, ide za njim gdje god da· se
on okrene.
203
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - -
MES' ElE:
1. Osoba želi dunjaluk ｲ｡､･ｩ＠ neko ahiretsko djelo;

2. ｔｵｭ｡･ｮｪ ajeta iz sure Hud;
3. Nazivanje muslimana robom dinara, dirhema i
ｯｧｲｴ｡［＠
4. Pojašnjenje toga time što se raduje ako šta dobije, a

ako ne dobije, rasrdi se;
5. Njegove, sallallahu alejhi vc sellem, ｲｩｪ･Ｚ＠ "Nesretatz
bio i ｩｺｯｰ｡＠ se";
6. Njegove, sallallahu alejlli ve sellem, ｲｩｪ･Ｚ＠ "A ako bi
ga tm ubo, tle izvadio ga";
7. Pohvala mudžahjda opisanog prethodnin1 svojstvima
u hadisu.
204
37. ONAJ KO BUDE POKORAN ｕｅｎｊａｃｉｍ l ZAPOVJEDNICIMA
UZABRANJIVANJU ｎｅｇａ ŠTO JE ALLAH DOZVOLIO, lli
DOZVOUAVANJU ｎｅｇａ šTO JE ZABRANIO, ON IH JE ｖｅ UZEO
GOSPODARIMA PORED ALLAHA 1
Rekao je Ibn-Abbas: "Samo što n a vas nije palo

kamenje s neba. Ja vam kažem rekao je Allahov Poslanik,
' O vo poglavlje kao i naredna poglavlja pojašnjava šta sve iziskuje

revhid, kao i sve neophodnosti ispravnog upotpunj enja šehadeta - la
ilahe illallah.
ｕ･ｮｪ｡｣ｩ＠ s u sredstva i purevi ka razumijevanju tekstova l<ur ana i
sunneta1 tako da pokornost prema njima dolui sa strane pokornosti
A llah u i N jegovom Posl,,niku1 sall.a llahu a[ejhi ve sellcm, tj. slijedi
pokornost prema Allahu i Poslaniku, dok nezavisnu pokornost
posjeduje samo Allah, azze ve dželle, i ona je jedna od vrsta ibadeta.
Pokornost Allahovom Poslani ku, salla!lah u alejhi ve sellem1 je farz i
vadžib jer nam ju je sam Allah naredio, i pokorni smo Vjerovjesniku
iz ibadeta prema Allahu, azze ve dželle. "A Mi nismo ni jednog
poslanika poslali osim da bi mu se pokoravali prema Allahovom
ｮ｡ｲ･ｪｵＮ＠ "Što se ｴｩ･＠ piranja koja se ｶｲ｡ｪｵ＠ na njihov idžtihad -
misaoni trud u iznalaženju odgovora ｶｲ｡ｪｵｩ＠ se na cekscove
Kur· ana i s unneta1 i u kojima ne nalazimo poseban tekst iz Kur· ana
i sunneta1 rada s mo pokorni ｵ･ｮｪ｡｣ｩｭＬ＠ opet po A llahovoj naredbi,
jer moramo pit.lti one koj i znaj u (" l pitajte one koji znaju ako vi ne
znate"l, a ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ i sa strane postojanja dobrobit i koja ima svoje
mjesto u še·r iatu.
205
- - -- - - - Salih b. Abdilaziz Alu Sejh - - - -- - -
sallallahu alejhi ve seIJem, a vi govorite: 'Rekli su Ebu-Bekri
Omer.'" 1
Rekao je Ahmed b. Hanbel: Ｂｵ､ｩｭ＠ se narodu koji
zna lanac prenos ilaca i njegovu 'ierodostojnost, a povodi se
za mišljenjem Sufjana, a Uzvišeni Allah je rekao:
ｾｾ＠ :,_.,li. ｾ 6:.• ni :,f ｾｾＦＺ .. nl ul ｾ［ｦ＠ ::f ｾｵＮ［＠ＺｲＭｾＱ＠Ａｾ＠

'Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno ｮ｡ｲ･･ｮｪｵ＠ Njegovu, da
ih Iskušenje kakvo ne stigne lli da Ih patnja bolna ne ｳｮ｡･ＮＧ＠ ( En-
Nur, 63.)
Da li znaš šta je iskušenje? Iskušenje je širk. Ako bi

ｯｶｪ･ｫ＠ možda odbacio neke njegove ｲｩｪ･Ｌ＠ u njegovo srce bi
ušlo nešto od odstupanja sa pravog puta i time bi bio
uništen." 2
' Ovu predaju bilježi im,lm Ahmed s vjerodostojnim lancem

prenosilaca.
ｒｩｪ･ｩ＠ lbn-Abbasa ｵｰｵｪｵ＠ dJ. nij e dozvolj eno s uprorstavljari se
Vjerovjesnikovim1 sall allahu ,1lcj hi vc seHem1 ｲｩｪ･ｭ｡Ｌ＠ koje nose
jasno ｺｮ｡･ｪＬ＠ｮ｡ｶｯ､･ｩ＠ｮ･ｩｪ･＠ｲｩｪ･ｩ＠ koje nisu zasnovane na nekom
šeriatskom dokazu, pa makar ta osoba bila i Ebu- Bekr ili Omer,
radijallahu anhuma. Pa kad je t,,ko s nj ima, kako je onda cek s
ostalima, koji nisu na njihovom stepen u?!
• Pod ovim sirkom misli se na jedan dio ši rka1 ali koji može da
dostigne i svoju porpunosr. Odbacivanje ｲｩｪ･＠ odnosi se na
odbacivanje Vjerovjcsnikovih, s,1llallahu alcjhi vc scHem, ｲｩｪ･＠ zbog
ｲｩｪ･＠ nekog drugog. Uzvišeni Al lah je rekao o Židovima: "A kad oni
skrenuše u stranu- a Allah ｵｩｮ＠ da i srca njihova u stranu skrenu." .
jer su oni skrenuli po svojoj volji i bez ikakve prisile iako su znali
dokaze koji su im bili jasni i vidljivi, ali kada su skrenuli u srranu1
Allah je ucinio da i njihova srca skrenu kao kazna za njihova djela.
206
KNJIGA TEVHIDA
Od Adija b. Hatima se prenosi da je ｵｯ＠
Vjerovjesnika, sallallahu alejhl ve sellem, kako ｵｩ＠ ovaj ajet:
+Ul ｾｊ＠ ;. ｾＡＩｴ［ＺＮ j) ｪＮＭ＾ＩｾＱ＠ｩ｟Ｌｾ＠

"Oni, pored Allaha, bogovima smatraju ｳｶ･ｮｩｫ＠ svoje l monahe
svoje••.", pa 11111 je rekao: "Mi ih nismo obožavali." On. mu
odgovori: "A zar ni.su zabranjivali ono ｾﾷｴｯ＠ je Allah
dozvolio pa ste i vi to zabmnjivali, i dozvoljavali su
0110 što je Allah zabranio pa ste i vi to dozvoljavali?"
Rekao je: "Svakako. 11 On ｲ･Ｚ＠ 11
To je njihovo
11
obožavatlje.
Bilježi ga Ahmed i Tirmizi koji je rekao da je hadis
hasen.l
'Pokornost ｳｶ･ｮｩ｣ｩｭ｡＠ u dozvoljavanju i zabranjivanju dijeli se na

dv,\ dijela:
J. Da se pokor,wa ｵ･ｮｪ｡｣ｩｭ＠ i zapovjednicima u mijenjanju
vjere iz poštovanja prema njima i ｶ･ｬｩ｡ｮｪＬ＠ pa dozvoljava
nešto što su oni dozvolili i biva ｵ｢ｩｪ･ｮ＠ da je to sada
dozvoljeno, a sve iz pokornosti njima i njihovog ｶ･ｬｩ｡ｮｪＬ＠
iako i sam zna da je ono i dalje zab ranj enoj ko bi uradio nešto
ovakvo, uzeo bi ih za bogove, Što je veli ki kufr1 a uz to i veliki
ši rk prema Allahu, azze ve dželle1 i on bi time usmjerio ibadec
pokornosti prema nekom drugom mimo All,,ha1 azze ve dželle.
2. Da se pokorava nekom ｵ･ｮｪ｡ｫ＠ ili zapovjedniku u
zabranjivanju halala ili u dozvoljavanju har.tma tako što ･ ga
izvršavati, a ｵ｢ｩｪ･ｮ＠ je da ｩｮ＠ grijeh, i priz11<1je svoj grijeh,
ali im se pokorava iz ljubavi prema griješenju ili iz ljubavi za
njihovom ｢ｬｩｳｫｯｵＬ＠ i ovome pripada isti propis kao i svim
drugim grješn icima.
• je, ｲ＼ｾｨｩｭ･ｨｵｬＬ＠
Sejh htio ｳｰｯｭｩｮｪｵｩ＠ monahe, 1(.10 i pokornost koja
je došla sa njihove s crane, a oni su mnogo ｩｮｩｬ＠ ibadete1 da uk.1že na
207
- - -- - -- Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ -
MES'ELE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure EnN ur;
2. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure EtTevba;
3. Skretanje pažnje na ｺｮ｡･ｪ＠ ibadeta kojeg je Adijj
negirao;
4. ｎ｡ｩｮ＠ na koji je pojašnjavao IbnAbbas ｳｰｯｭｩｮｪｵｩ＠
EbuBekra i Omera, kao i Ahmedov ｮ｡ｩ＠ tako što je
spomenuo Sufjana;
5. Promjena stanja do te mjere da je kod ｶ･ｩｮ＠
obožavanje isposnika, koje nazivaju evlijarna, postalo
najboljim ibadetom, a obožavanje ｵ･ｮｪ｡ｫ＠ nazivaju
znru1jem i razumijevanjem. Zatim su se stvari još više
promijenile pa su ｰｯ･ｬｩ＠ obožavati pored Allaha i one
koji uopšte nisu od dobrih ljudi, ili na drugi ｮ｡ｩ＠
ｲ･ｮｯＬ＠ｰｯ･ｬｩ＠ su obožavati džahile neznalice.
scanje sufija derviša, njihove cari kate, one koji su prešli sve granice

u njihovim redovima u ｶ･Ａｩ｡ｮｪｵ＠ svojih sufijskih voda, jer su se
pokorili svojim šejhovima, isposnicima i evlijama ｩｺｪ｡ｶｬｵ＠ da su
postigli stepen ev[ija, pokorili su im se u mijenjanju vjere, a svo co
njihovo poimanje isposnika ulazi u njihovo uzimanje za bogove pored
A llaha, azze ve dželle.
208
38. POGLAVUE O ｒｕｅｉｍａ UZVIŠENOGA:
.., i ＧｾＨＭ
ＮＡＱｾ＠ • . ｾ
'l: ,
ｾ＠
ｾｌＺＮＬ＠
ｾ＠
of ｾＮｴﾷｩ＠ ...,..... Ｎ＠ｬ .1J
ｾ＠
k
• J.J""'..
...... Jr. l :J·J ....JrＭｾｬｩＮｊ
Ｌ＠ ol i ' Ｑ＠ J1 ｩＭｾ＼ r-
.. -
"Zar ne vidiš one koJI tvrde da vjeruju u ono što se objavljuje tebi i u
ono što je objavljeno prije tebe pa ipak zele da im se pred tagutom
sudi, a ｮ｡ｲ･ｯ＠ lm je da ne vjeruju u njega. A šejtan zeli da ih u
veliku zabludu ｮ｡ｶ･､Ｎｾ＠ (En-Nisa, 60.) 1
'Priznavanje Allahove ｪ･､ｮｯ＠ u rububijjetu i uluhijjetu obuhvata, i

iz njega obavezno proizilazi, da Mu priznaju ｪ･､ｮｯｵ＠ i u ｳｵ･ｮｪＮ＠
Priznavanje Allahove jed ｮｯ･Ｌ＠ kao i ｳｰｲｯｶ･ｮｪ＠ u djelo šehadec.1 "la
ilahe illa ila h ve en ne Muhammeden resulullah", ne bivaju osim kada
robovi u svome sudenju prihvate. ono što je Uzvišeni Allah objavio
Svome Poslaniku, sallallahu a lejhi ve sell em, jer oscavlj.1nje ｳｵ･ｮｪ｡＠
po AUahovom zakonu, a uzimanje džahilijjecskog1 ustavnog ili
nomadskog ｮ｡ｩＬ＠ｳｵ･ｮｪ｡Ｌ＠ ubraja se u veliki kufr prema Al lahu1
azze ve dželle1 i u djel,, koja nište ｔｩｪ･ｩ＠ cevhida.
Rekao je imam, šcjh1 Muhammed b. Ibrahim, rahimehuUah1 na
ｰｯ･ｴｫｵ＠ svoga djela Ｂｓｵ･ｮｪ＠ po ustavim,,"; "Zaista je veliki kufr,
koji je potpuno jasan, stavljanje prokleti h ustava na mjesto onoga što
je donio Povjerljivi duh na srce prvaka svih poslanika k.1ko bi bio
zakonom svim svjetovima, a sve to ｩｮ･＠ kako bi oborili i bili u borbi
protiv onoga što je došlo od Gospodara svih svjetova."
"Zar ne vidiš one koji tvrde da vjeruju u ono što se objavljuje tebi i u
ono što je objavljeno prije tebe"- ｵｰｪ･＠ da su oni lažljivci, jer se ne
može sastati iman So\ željom da se s ud i pred tagucom.
... pa ipak žele da im se pred tagutom s udi" ｒｩｪ･＠
11
"žele" je veoma
bitan uslov i pok,lzatelj u negiranju korijena imana kod onoga koj i se
209
Rekao je Uzvišeni:
ｾｾ ;}J lJ! i)li Ｎｊ＾ｾＧ＠ J. iｊｾｾｾｾｲＬ＠
"Kad im se kaže: 'Ne remetlte red na Zemljii' · odgovaraju: 'Ml samo
red uspostavljamo!'" (EI-Bekara, 11.)1
Rekao je takoder:
ｾＨ＠ J.O! Ｎｪ＾ＩｾＧ＠ J. iｊｾＺＬ＠

"l ne pravite nered na Zemlji, kad je na njoj red uspostavljen.• (B-
Eara!, 56.)
Rekao je Uzvišeni:
"Zar oni da traže da lm se kao u dzahllijjetsko doba sudi?" (EI-Maida,
ＵＰＮＩｾ＠
pam•c• pred cagutom1 a co ｺｮ｡ｩ＠ d,t je do ｳｵ･ｮｪ｡＠ došlo njegovom

voljom, izabiram i željom i bez ikakvog prezira, tako da je htijenje
bitan faktor u svemu tome.
" ...a ｮ｡ｲ･ｯ＠ im je da ne vjeruju u njega"- Nevjerovanje u ｳｵ･ｮｪ＠
pred tagutom je vadžib i ulazi u same dijelove cevhida i ｶ･ｬｩ｡ｮｪ･＠
Allaha, azze ve dželle, u Njegovom rububijjetu.
• .. a šejtan želi da ih u veliku zabludu navede" · Ovakva završnica
11
ajeta ｵｰｪ･ da je sve to od šejtanove objave i nejgovih obmana.

' Nered na Zemlji biva kada se sud i nekim drugim zakonom, mimo
A llahovim, k-to i ｩｮｪ･ｭ＠ širk.t1 tako da uspostavljanje mda na
Zemlji biva samo ｳｬｩｪ･､ｩ＠ šeriac i tevhid, dok je njeno kvarenje
zasnovano na širku i njegovim vrstama, od kojih je i širk u
pokornosti. Ajet jasno govori da je jedna od ｭｵｮ｡ｦｩｫｨ＠ osobina i
njihovo h itanje ka širku1 njegovim putevima i vrstama, a govore: "Mi
samo red uspostavljamo!"
210
KNJIGA TEVHIDA
Od AbdulJaha b. Omera se prenosi da je Allahov
"Niko od vas ｮ･＠ vjerovati sve dok njegova strast ne
bude slijedila ono s ｩｭ･ sam došao."
Rekao je Nevevi: "Hadis je sahih, prenosimo ga u
knjizi El-Hudždže s vjerodostojnim lancem prenosilaca."
Rekaoje Ša' bij: "Bila je neka parnica ｩｺｭ･ｵ＠ nekog
munafika i Židova, pa je rekao Židov: Ｇｓｰｯｲｩ･ｭ＠ se kod
Židova', jer je znao da Židovi uzimaju mito. Pa su se
dogovorili da ､ｯｵ＠ do jednog ｶｲ｡＠ iz Džuhejne kako bi
se pred njim ｰ｡ｲｮｩｬＬ＠ pa je objavljeno:
ｾｩ J:..ｔｾ j..$"j. ［ｲＭｾＱ＠ｊｾ＠Ｂｽ＠ｾｬｴ＠

'Zar ne vl d l š one koji tvrde da vjeruju... '
Prenosi se da je ajet objavljen u vezi dvojice koja su se
sporiJa, pa je jedru.1 od njil1 rekao:
Ｇｐｯ､ｩ＠･ｭｯ＠
našu stvar do Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve sellem', a drugi ｲ･Ｚ＠ 'Do Ka'b b. el-Ešrefa'.
Zatim su otišli do Omera kojem jedm od njih
spomenu ｰｲｩｵＬ＠ na što on ｲ･＠ onome koji nije bio
zadovoljan Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve
'"Zar oni da traže da im se kAo u džahilijjecsko doba sudi? A ko je

od Allaha bolji sudija narodu koji ｶｲｳｴｯ＠ vjeruje?" U džahilijjetu su
jedni sudil i drugima, tako što bi izmišljali zakone koje su uzimali u
svome sudenju1 pa ko bi god uzeo džahilijjecsko ｳｵ･ｮｪＬ＠ time bi uzeo
za svoga sudija ljudsko stvorenje, što bi ｺｮ｡ｩｬｯ＠ da mu se pokorio
pored Allaha, azze ve dželle, ili da je Allahu pripisao orcakA sa
strane ibadecske pokornosti.
211
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - -
seUem: 'Je li tako?' A on ｲ･Ｚ＠ 'Da.' Pa ga udari sabljom i ubi
ga.
MES'ELE:
1. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure EnNisa· i onoga što je u

njemu što pomaže u razumijevanju pojma tagut;
2. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure ElBekare:
ｾＩＧｩＯﾷＮ＠ｩＡｾ＠ｩＭｾ＠ｇｦｊｾ＠

"Kad lm se kaže: 'Ne remetite red na Zemljii'"
3. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure ElE'araf:
ｾＡＮｪＩＧ＠ i;·_ il ｾｊＬ＠

•1 ne pravite nered na Zemlji, kad je na njoj red uspostavljen";
4. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta:
ｾＬ＠
"Zaroni da traže da lm se kao u džahilijjetsko doba sudi?";
5. Ono šta je rekao Ša'bijj u povodu objave prvog ajeta;
6. ｔｵｭ｡･ｮｪ iskrenog i lažnog ima na;
7. ｐｲｩ｡＠ o Omeru i munafiku;
8. Istina da niko ｮ･＠ｰｯｳｴｩ＠ iman sve dok njegova
strast ne bude slijedila ono s ｩｭ･＠ je došao Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem.
212
39. POGLAVUE OONOME KO BUDE NEGIRAO
NEŠTO OD IMENA ILl SVOJSTAVA 1
"Oni uMilostivog nevjeruju.• (Er-Ra'd , 30.)2
• Veza ｩｺｭ･ｵ＠ ovog poglavlja i Knjige o revhidu dolazi sa dvije

strane:
r. Od j.1.snih dokaza ispravnog ibadeca i tevhida jeste i
priznavanje revhidu l·esmai ves-.sifata.
1. Negiranje bilo ･ｧ｡＠ od imena iii svojstava je š irk i kufr koji
izvode iz vjere, rako da ako bi neko ime ili svojstvo bilo
ｵｲｶ･ｮｯＱ＠ i ako bi se znalo da ga je Al lah, ,,zze ve clželie1 sam
Sebi pripisao, ili ga je Njemu pripisao Njegov Poslan ik"
sallaliahu alejhi ve seliem1 z;uim bude negirao i poricao co ime
ili svojs tvo u osnovi, to bi bio ｩｳｴ＠ kufr, jer bi ro bilo
pTipisiv.1nje laži Kur ' ,,nu i sun neLU.
'Milostivi je ime od A llah ovih, azze ve d želi e, imena.
Mnogobošci i nevjernici u Mekki su govorili: "Mi ne znamo ni za
kojeg milostivoga osima Milostivoga Jemame"1 P•' su tim ｲｩｪ･ｭ｡＠
pronevjerovali u jedno od Aliahovih imena - Milostivi. Ovo je ｩｳｴ＠
kufr u kojeg nema sumnje, pa je zbog toga Allah i rekao: "Oni u
Milostivog ne vjeruj u." - Ne vjeruju u Allahovo ime "Milostivi"
koje sadrži svojs tvo milosti, jer sv.1ko Allahovo ime sadrzi i neko
svojstvo.
Sv.1ko A llahovo ime ｵｰｵｵｪ･＠ na dvije stvari uz podudarnost: ｢ｩ･＠ i
osobinu koje sadrži ､ｯｴｩｮ＠ ime, zbog ･ｧ｡＠ i kažemo da svako
213
- -- - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - -- - - - -
U Buharijinom Saluhu je predaja daje rekao Alija:
"Govoriti!; ljudima 0110 što zuaju, zar ｨｯ･ｴ＠ da se
pripiše laž Allahu i Njegovom Posla11iku?"l
Abdur-Rezak prenosi od Ma' mera, od Ibn-Tavusa, od
njegovog oca, da je Ibn-Abbas, radijallahu anhu, vidio
ｯｶｪ･ｫ｡＠ kako se uzrujao u znak negiranja2 kada je ｵｯ＠ hadis
Allahovo ime sadrži i svojstvo od Allahovih, azze ve dželle,

svojsrava1 ｡ｫ＠ i plemenito ime "Allah" koje je vlasdra imenica i
ｵｰｪ･＠ na posjedovanje pr.wa da se samo On obož,wa s pravom. To
je izvedenica, po najispravnijem mišljenju ｵ･ｮｪ｡ｫＬ＠ od božansrva,
koje je, ustvari, ibadet.
' Iz ove predaje se ｺ｡ｫｬｪｵｵｪ･＠ da nije svako znanje za svakoga !kao što
su neka poglavlja iz tevhidul-esmai ves-sifat<1)1 jer ｮ･＠ odgovaraci
svakome, pa se ne treba razgovMati o nekim pitanjima u detalje pred
ｯ｢ｩｮｭ＠ svijecom, nego im .se n,,l,tže d,, vjeruju u njih uopšteno i u
ono što je poznato iz Kur 'ana i sunneta, jer je od uzroka negiranja
imena i svojst,wa i poj,wa kad,, neko govori ljudima nešto što oni ne
razum iju od imen,, ili svojsta va. Obaveza mu.slimanu je, a posebno
onome ko traž i znanje, da ne dovode ljude u poziciju negiranja ｮ･ｧ｡＠
što je All,th, azze vc džel le, rel'-<10 ili o ･ｭｵ＠ je obavijestio Njegov
Poslanik, sall all,thu alejhi vc sellem1 a š to je sigurno, jeste da je od
uzroka njihovog negir,tnja i poricanja ako bi im se govori lo nešto sto
ne znaju i š to njihovi razum i ne mogu pojmiti.
'Negirao je ovaj hadis jer je razumio iz svojstva o kojem je bila ｲｩｪ･＠
da je došlo do ｰｯｩｳｴｶｪ･｡ｮ＠ ili ｳｬｩｮｯｳｴｩ＠ｩｺｭ･ｵ＠ Allaha i stvorenja,
pa se bojao priznati ､ｯｴｩｮ＠ svojstvo, dok je vadžib s vakom
muslim,tnu, da, kada ｵｪ･＠ Z.l neko od Allahovih svojstava u Kuranu
il i Vjerovjesnikovom, sallallahu alejhi vc sellem, sunnetu1 postupa
prema njemu k.1o i prema svim osralim svojstvima, a co znaci da je
prizn,wanje Allahovih svojst.wa priznavanje bez traženja ｫ｡ｶｯ･＠
､ｯｲｩｮｧ＠ svojstva i bez ｰｯｩｳ｣ｶｪ･｡ｮＬ＠ sa stvorenjima. Zbog toga je
Ibn-Abbas i rek.1o: Ｂ･ｧ｡＠ li se ovi boje?" - tj. šta je uzrok njihovog
214
KNJ lG A TEVH l DA
od Vjerovjesnika, sallaUahu alejhi ve sellem, o svojstvima,
pa je rekao: Ｂ･ｧ｡＠ li se ovi boje? Stide se pri njegovim
jasnim ajetima, a bivaju uništeni pri onima koji su manje
jasni."
Kada su Kurejšije ｵｬ･＠ Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, kako spommJe Milostivoga,
negirali su to pa je Allah u vezi njih objavio:
•oni uMilostivog ne vjeruju. • 1
Str.lha? "Stide se pri njegovim jas nim aj ecima" • kada in1 se govori
ono što znaju, u srcima svojim nalaze stidljivost od toga. "A bivaju
uništeni p.ri onima koj i su manje jasni" · kada ｵｪｵ＠ iz l<ur' ana ili
sunneca nešto što njihovi razumi ne mogu pojmiti, propadaju na t im
mjestima, boje se1 pojašnjavaju, ｴｵｭ｡･Ｌ＠ negiraju ili ｰｯｲｩｵＬ＠ i sve je to
od uzroka zablude.
Pod ｲｩｪ･ｭＬ＠ "manje jasni" misli na znanje onoga koje neki slušaoci
ne mogu shvatiti.
'Negiranje svojstva ili imena tako što se ｮ･＠ vjerovati u njega je
poric,1nje koje je kufr, i ono se razlikuje od ｴｵｭ｡･ｮｪＬ＠ jer i ｣ｵｭＬＱ･ｮｪ＠
i poricanje imaju svoje stepene, o kojima ･＠ bit i ｲｩｪ･ｩ＠ kasnije,
inSaAIIahu reala.
215
KNJIGA TEVHIDA
M.ES' ELE:
1. Ne postojanje imana kod osobe koja negira bilo

šta od imena ili svojstava;
2. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure Er-Ra' d;
3. Ostavljanje govora kojeg ne razumije slušale;
4. Spominjanje uzroka, a to je da takav govor
vodi ka pripisivanju laži Allahu i Njegovom
Poslaniku, pa ｡ｫ＠ i ako ne bi želio time ｩｮｪ･＠ onoga
što je zabranjeno;
5. lbn-Abbasove ｲｩｪ･＠ u vezi onoga ko bi negirao
nešto od toga, kao i da bi ga to uništilo.
2 16
ｾｊｾｴｓＺｩｬ＠ｾＺ［ｩＩ＠ｾｊｾｾｬ ; - ｾ •: ｾＩｾＩ＠
"Oni priznaju da je blagodat od Allaha, pa je poslije
ｰｯｲｩｵＬ＠Ｍｶ･ｩｮ｡＠ njih su nevjernici.• (En-Nahl, 83.)1
Rekao je Mudžahid: "To je kada ｯｶｪ･ｫ＠ kaže: 'Ovo je

moj imetak kojeg sam naslijedio od svojjh ｯ･ｶ｡ＮＢＧＲ＠
Rekao je Avn b. Abdullah: "Govore: 'Da nije te osobe,
ne bi bilo tako.'"l
' Robu je vadžib znaci da je svaka blagodat od Allaha, ,tzze ve dželle,

i da iman ｮ･＠ biti potpun sve dok se sve blagodati ne priznaj u
A llahu, azze ve dželle, a da je pripisivanje blagodati nekome drugom
pored A llah,, manjkavos t u potpunosti cevhi da1 ce mali širk prema
A llahu, azze ve dželle1 jer se time prip isuje blagodat nekome drugom
pored Allaha, ,tzze ve dželle. U zvišeni Allah je rekao: "Od Allaha je
svaka blagodat koju uživate."
' Ovaj govor bi bio u suprotnosti s potpunim tevhidom i1 u isto
vrijeme, neka vrsta širka, jer je imetak pripisao sebi i svojim ｯ･ｶｩｭＬ＠
a u stvarnosti, isti taj imetak je Allah dao njegovim ｯ･ｶｩｭ｡＠ kao
blagodat, zatim je rim imetkom ｵｩｮｯ＠ blagodat prema ovom
vjerniku, jer je Allah, azze ve dželle, odredio da ga on naslijedi, a sve
ie to od Allahove, azze ve dželle, dobrote i blagodati, dok je roditelj
samo uzrok dolaska imetka do tebe, i zbog tog,\ nije dozvoljeno ni
jednom roditelju d,, podijeli imetak koji ostaje iza njega onako kako
to on ｨｯ･Ｌ＠ jer u stvarnosti, imetak kojeg trenutno posjeduje, nije u
njegovom potpunom vlasništvu.
217
- - -- - - - Salih b. Abdiluiz Alu Šejh - - -- - - -
Rekao je Ibn-Kutejbe: "Govore: 'Ovo je zbog
zagovomištva naših bogova.'"2
Rekao je Ebu l-Abbas nakon hadisa od Zejd b.
Halida u kojem stoji da je Uzvišeni Allah rekao: "Od
mojih robov a je osvanuo neko ko vjeruje 11 Mme i ko ne
vjeruje... " (Hadis, ｶ･＠ je bilo govora o njemu.) Ovo se
nalazi na mnogim mjestima u Kur'anu i sunnetu. Allah
kori onoga koji pripiše Njegovo obasipanje blagodatima
nekome pored Njega i ｩｮｩ＠ širk prema Njemu.
Rekli su neki prethodnici: "To je kao kada kažu:
'Vjetar je bio dobar, mraz je bio žestok", i ｳｬｩｮｯ＠ što je
prisutno na jezicima kod mnogih. J
1
' Ls to ｺｮ｡･ｮｪ･＠ imaju i ｲｩｪ･ｩＺ＠ "Da nije bilo pilota, otišli bismo u
propast" i ｳｬｩｮｯ＠ od ｲｩｪ･＠ u kojimi\ se nal,lZi pripis ivanje nekog djela
nekomekao posredn iku, bez obz ira da li taj posrednik bio ｯｶｪ･ｬｹ＠
mrtva tvar, mjesto ili bi lo koje drugo A llahovo stvorenje, k-to Što su
ｬｾｩ｡Ｑ＠ voda, zrak ...
' Kada bi im došla ka kva bl.1godat sjetili bi se da s u se ｯ｢ｲ｡ｬｩ＠
svoj im božanstvima, vjerovjesn icima, kipovima ili idolima, pa su i
n)ima posvetili jedan dio ibadeca1 te su rekli: "Božanstva su se
z,tgovaral,t za nas pa nam je zbog tog,\ doš lo ovo dobro" i sjete se
svojih božanstava, a zaborave da je onaj koji je sve to dao samo
AUah, azze ve dželle1 i da A ll11h ｮ･＠ primiti zagovornišcvo nikakvog
ortaka od tih njihovih bož,mstavi\ kojih se ｰｲｩｳｪ･｡ｵＮ＠
' Potrebno je posvetiti ovom poglavlju mnogo pažnje i upozoravati
ljude na njega, jer Allahove blagodati prema nama su brojne i ne
mogu se pobrojati pa je v.1džib pripisati sve blagodati samo Allahu,
azze ve dželle, i spominjati Ga uz njih, zahvaljivati Mu, jer je od
stepena zahvaljivanja na blagodatima d.t se pripišu onome koji ih je
dao i prvi stepen je: "l o blagodati Gospodara svoga kazuj!" tj. da
kažeš: "Ovo je od Allahove dobrote, ovo je Allahova blagodat", a
218
KNJIGA TEVHIDA
MES'ELE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ spoznaje blagodati njenog

poricanja;
2. Spoznaja da je ovo prisutno na jezicima kod
mnogih;
3. Nazivanje ovog govora poricanjem blagodati;
4. Postojanje dvije suprotne stvari u srcu u isto
vrijeme.
ako bi se s rce okrenulo nekom stvorenju, tada bi ｰｯｳ｢ｾ＠ｩｮｩｬ｡＠ ovu

vrstu š ｩｲｾ＠ｫｯｪｾ＠ je u suprotnosti s potpunim tevh idom.
219
ｾｊ j;; ｾｊ＠ｪｾＱＺｕｦ＠ｾｪ ;.J,
"Zato ne ｩｮｩｴ･ svjesno druge Allahu ravnim!"(EI-Bekara,22.) 1
Rekao je Ibn-Abbas u vezi ajeta: "Njihovo ｩｮｪ･ｮｪ＠

drugih Allahu ravnim je ši rk, koji je skriveruji od mravljeg
hoda po crnom kamenu u ｮｯｮｯｪ＠ tmini. To je da kažeš:
' Porpuni iman biva kada u srcu nema niko osim A llaha, azze ve
dželle, bez ikakvog sudruga ili ortaka. Nije dozvoljeno z.1klinjati se
ｮ･ｩｭ＠ osim Allahom, n it i je dozvoljeno ｲ･ｩ＠Ｚ＠ "Onako kako je htio
Allah i kako je htjela neka osoba" i ｳｬｩｮ･＠ｲ･ｮｩ｣＠ koje se
upotrebljavaju na ovaj ｮ｡ｩｮＬ＠ jer s e na s vim ovim mjesrim.1 treba
spominj.1ti samo Allahovo ime.
Iz prethodnoga vidimo da postoje dva stepena:
Prvi stepen je ujedno i stepen potpunosti, a to je da se kaže: "Da
nije bilo Allaha, ne bi se desilo rako."
Drugi s tepen je s.1mo dozvolj eni stepen, ,, to je d.1 se kaže: "Da
nije bilo Allaha, a zatim te i te osobe, ne bi se desi lo tako" i u
ovome se nalazi tevhid, jer je položaj ､ｯｴｩｮ･＠ osobe ｵｩｮｯ＠ na
manjem stepenu od A llahovog obas ipanja blagodatima, ali
ovo nije poq>unosr, pa je zbog roga i rekao Ibn-A bbas:
"Nemoj spomin ja ti u njoj ＨｲＭ･ｮｩ｣Ｉ＠ nikakvu osobu."
Što se ｴｩ･＠ zabranjenog govora, za kojeg je Ibn-Abbas rekao: " ... sve
je ovo š irk", jeste kada bi neko rekao: "Da nije bilo Allaha i te
osobe!', jer veznik 11i11 ｵｰｵｪ･＠ na jednakost izmedu dvije ｲｩｪ･＠ bez
ikakve razlike u stepenima, dok ｲｩｪ･＠ "zatim" ｵｰｪ･＠ na kašnjenje u
stepenu ili 17Temenu, pa je zbog roga upotreba veznika "i" u ovim
ｲ･ｮｩ｣ＮＱｭ｡＠ mali ši rk.
22 1
- - - -- -- Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - -- - - --
'Tako mi Allaha i tvoga života - o ｯｶｪ･＠ - i moga života',
ili da kažeš: 'Da nije bilo njegove keruše, došli bi nam
lopovi', ili: 'Da nije bilo patke u ｫｵｩＬ＠ došli bi nam lopovi.' lli
kada bi rekao ｯｶｪ･ｫ＠ svome prijatelju: 'Onako kako je htio
Allah i kako si ti htio', kao i ｯｶｪ･ｫ＠ｲｩｪ･Ｚ＠ 'Da nije bilo
Allaha i te osobe'. Nemoj spominjati u njoj Ｈｲ･ｮｩ｣ｬｽ＠
nikakvu osobu, jer sve je ovo širk." Bilježi ga Ibn-Ebi-
Hatim.
Od Omer b. el-Hattaba, radijallahu anhu, se prenosi
"Ko se zakune ｮ･ｩｭ＠ mimo Allahom, 011 je ｶ･＠ｰｯｩｮ＠
krifr ili širk."
Bilježi ga Tirmizi koji kaže da je hadis hasen, dok je
El-Hakim za njega kazao da je vjerodostojan. 1
' ｚｮ｡ｩ＠Ｑ ko bi svoju zakletvu potvrdio ｳｰｯｭｩｮｪｵ＠ nekoga drugoga

pored Allaha, azze ve dželle1 a zakletva je ｰｯｴｶｲｩｶ｡ｮｪ･＠ govora
ｳｰｯｭｩｮｪｵｩ＠ nekoga ko je na uzvišenom mjesru kod oba sugovorn ika,
pa je vadžib spominjati samo Allaha, azze ve dže!!e, pri zakletvam.v
jer samo Njemu pripada mjesto ｶｩｳｯ｡ｮｴ＠ u pravom smislu, te
zbog coga je rekao: /'On je ｶ･＠ｰｯｩｮ＠ kufr ili širk. " Ali zašto? Pa
upravo zbog njegovog ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ stvorenja na ｮ｡ｩ＠ na koji se ｶ･ｬｩ｡＠
samo A llah, azze ve dže!le1 u zakletvama. Kufr i š irk koj i su
spomenuti u ovom hadisu su mali širk koji može ､ｯｩ＠ i do stepena
velikog širka, a to biva ako bi ｶ･ｬｩ｡ｯ＠ stvorenje kao što se ｶ･ｬｩ｡＠
Allah, azze ve dželle1 u nekom ibadecu.
Postoji i zakletva ｮ･ｩｭ＠ m imo Allahom u izgovoru, š to je cakoaer
š irk1 pa ｡ｫ＠ i kada srce ne bi željelo pravo zaklinjanje. To biva kod
onih koji stalno upotrebljavaju Z<lklinjanje vjerovjesnikom, Ka ' born,
povjerenjem, evlijom i ｳｬｩｮｯＬ＠ iako on usrvari ne želi da se zakune,
nego mu co ide na jeziku i:z ｯ｢ｩ｡ｪ＠ kao ｪ･Ｚｺｩｮ｡＠ greška, ali je ro ipak
222
KNJIGA TEVHIDA
Rekao je Ibn-Mes' ud: "Draže mi je da se zakunem
Allahom lažno, nego da se zakunem nekim drugim iskreno. "1
Od Huzejfe, radijallahu anhu, se prenosi da je
Allahov Poslanik, saUallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ne govorite: 'Onako kako je htio Allall i kako je htio
taj i taj',2 11ego recite: 'Onako kako je htio Allah, a
zatim kako je htio taj i taj."'
prenosilaca.
Prenosi se da je Ibrahim en-Nehai prezirao da neko
kaže: "Tražim ｵｴｯｩ･＠ kod Allaha i kod tebe", a dozvoljeno je
da kaže: "kod Allaha a zatim kod tebe". Rekao je: "Govorite:
širk1 jer je tim djelom ｶ･ｬｩ｡ｯ＠ nekog drugog pored Allaha, azze ve
dže lie.
' Izgovorio je ove ｲｩｪ･ｩ＠ zbog ｶ･ｬｩｮ＠ zakletve nekim drugim pored
A llaha, azze ve dželle1 i š to je zaklinjanje ｮ･ｩｭ＠ drugim mimo
N jegovim imenom ši rk" ,, što se ｣ｩ･＠ laži, ona je samo veliki grijeh,
dok je mali širk ｶ･ｩ＠ od velikog grijeha, te bi zbog LOga prije izabrao
laž s,1 revhidom1 nego .što bi izabrao iskrenost sa .širkom, jer je
nagrada za tevhid ｶ･｡＠ od grijeha kojeg ｯｶｪ･ｫ＠ postiže ｬ｡ｵｩＬ＠ i .što je
grijeh koji se postiže ｩｮｪ･ｭ＠ š irka ｶ･ｩ＠ od grijeha proizašlog iz laži.
' Ova zabrana ｵｰｪ･＠ da je ､ｯｴｩｮ＠ djelo haram, jer je ovaj širk u
htijenju mali ši rk prema Allahu, azze ve dželle. "Nego recite: 'Onako
kako je htio Allah/ a Ziltim kako je htio caj i t<1/'" - jer ｲｩｪ･＠ "zatim"
ｵｰｵｪ･＠ na kašnjenje u htijenju, a sve co opet jer robovo htijenje.
slij edi htijenje. svoga Gospodara, Allaha, azze ve dželle. Rekao je.
Uzviše.n i A lla h: "A vi ne. možete ništa heje ti ako co Allah, Gospodar
svjetova, ｮ･ＡＢ＠
223
- -- -- - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - --
' Dn rrije bilo A11nlln n zatim te osobe', n nemojte govoriti: 'Dn trije
bilo Allaha i tc osobe.' "1
MES'ELE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure EI-Bekare koji govori o

suparnicimai
2. Ashabi su, raclijallahu anhum, pojašnjavali da
je ajet koji je objavljen u vezi velikog širka obuhvatio i
mali širki
3. Zaklinjanje ｮ･ｩｭ＠ drugim mimo Allahom je
širki
4. Ako bi se neko zakleo ｮ･ｩｭ＠ drugim mimo
Allahom, a iskren je u zakletvi, ｰｯｩｮ＠ bi ｶ･ｩ＠ grijeh
nego kada bi se zakleo lažnom zakletvomi
5. Razlika ｩｺｭ･ｵ＠ veznika "i" i ｲｩｪ･＠ "zatim" u
izgovoru.
' Ako bi osoba rekla: "Tražim ｵｴｯｩ･＠ kod Allaha i kod tebe"
ｰｯｩｮｬ｡＠ bi širk u traženju ｵｴｯｩ｡Ｑ＠ koje ima, kao .što smo naveli1 dvije
strane: vanjsku i unutrašnju, a to su sklanjanje, držanje, nada i strah,
kao i ｳｲ｡ｮｯ＠ pri laženje onome kod koga se traži ｵｴｯｩ･Ｌ＠ a dostojan
da se prema njemu ｩｮ･＠ sva ova djela jeste samo Allah, azze ｶｾ＠
d želle.
Kada bi prethodnici za ne.šco rekli da ga preziru, to bi uglavnom
ｺｮ｡ｩｬｯ＠ da je to djelo haram1 a upotrebljavali bi taj izraz u pitanjima
gdje ne bi bio poseban dokaz.
"A dozvoljeno je da k.1že: "kod A ll aha a zatim kod tebe"1 jer se u
ovoj ｲ･ｮｩ｣＠ na lazi kašnjenje stvorenja za Stvoriteljem.
224
42. POGLAVUE OONOME KO SE NEZADOVOUI
ZAKLINJANJEM ALLAHOM
Od Ibn-Omera, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik,

sallalJahu alejhi ve seJiem, rekao: "Ne kunite se svojim
ｯ･ｶｩｭ｡Ａ＠ Ko se zakune Allahom neka btlde iskren, a kome
se neko zaklete Allahom neka bude zadovoljan, 1 a ko se 11e
zadovolji, on nije od Allaha."
Bilježi ga Ibn-Madždže s dobrim lancem prenosilaca.
' Hadis je opšti za svako zaklinjanje, bez obzira da li co bilo pred

k.!dijom - sudijom, ili na nekom drugom mjescu1 jer je uzrok
zadovoljstva govorom koji je ｰｯｲ｡･ｮ＠ zakletvom upravo ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠
Allaha, azze ve dželle1 jer1 zaisc,t Allahovo ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ u robovom srcu
cini roba da povjeruje onome ko mu se zakune Allahom, pa ｡ｫ＠ i ako
bi ovaj slagao, a dozvolj eno mu je i da se ne oslanj.1 na njegovu
zaldecvu, ali ne smije. pokazati to nezadovoljstvo zbog ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠
Allaha, azze ve dželle1 i da svoj tevhid i ｶ･ｬｩ｡ｮｪ Allaha, subhanehu,
uzme za sebe, a laž onoga koji mu se lažno zakleo Allahom na njega.
Ｇｾ＠ ko se ne zadovolji// zakletvom ''On nije od Allaha.// Ove ｲｩｪ･＠
ｵｰｪ＠ da je njegovo djelo od velikih grijeha.
225
KNJIGA TEVHIDA -
MES'ELE:
l. Zabrana zaklinjanja ｯ･ｶｩｭ｡［＠

2. Naredba onome kome se neko zakune da bude
zadovoljan;
3. Prijetnja onome ko ne bude zadovoljan.
226
43. POGLAVUE O ｒｕｅｉｍａＺ＠
"ONAKO KAKO JE HTIO ALLAH l KAKO Sl n HTIO" 1
Prenosi se od Kutejle da je došao neki Židov kod

Vjerovjesnika, saJiallahu alejhi ve sellem, i rekao:
"Vi ｩｮｴ･＠ širk ｧｯｶＱﾷ･ｩＺ＠ '011ako kako je htio Allah i
kako si ti ｨｴｩｯｾ＠ i govorite: 'Tako mi Ka'be', pa im je
uaredio Vjerovjesnik, sallallalm alejlzi ve sellem, da
kažu kada se budu htjeli zaklinjati: 'Tako mi Ka'binog
Gospodara', i da kažu: 'Onako kako je htio Alla./1, a
zatim kako si ti htio."'
Bilježi ga Nesai i kaže da je hadis vjerodostojan. l
On ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ bilježi predaju od Ibn-Abbasa da je neki
ｯｶｪ･ｫ＠ rekao Vjerovjesniku, sallallahu alejlu ve sellem:
"011ako kako je htio Allah i kako si ti l1tio." Pn mu je
rekao: "A zar si me Allah.u ｵｩｮｯ＠ orttikolfl? Nego reci:
'Onako kako je samo Allah lt tio. '"
lbn-Madždže bilježi predaju od Tufejla, Aišinog brata
po majci, da je rekao:
' T o bi bio širk u izgovoru kao i ši rk u htijenju, a oba š irka ulaze u

mali ši rk..
' Iz ovog had isa da se ｺ｡ｫｬｪｵｩｴ＠ da ponekad sljedbenici svojih StTasti
razumiju pravu istinu i šta je ｴ｡ｮｯＬ＠ pa kada razumije i spozna šta je
ｴ｡ｮｯＬ＠ rad,, mu postaje obaveznim da se usmjeri ka njemu, jer je
mus!imanu vadžib da pTimi istinu od koga ona god bila, pa ｡ｫ＠ ako bi
c,1 osoba bi la i Židov ili ｫｲ｡ｮｩＮ＠
227
- - - - -- Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - --
"Vidio sam kao da sam došao do neke gntpe Židova pa
sam im rekao: 'Zaista ste vi narod, samo da ne govorite:
'Uzejr je Allahov sin'. Oni su rekli: 'Zaista ste i vi narod,
samo da ne govorite: 'Onako kako je htio Allair i kako je
lztio Mulzammed.' Zatim sam prošao pored gntpe
ｫｲ｡ｮＬ＠ pa sam rekao: 'Zaista ste v i narod, samo da ne
govorite: 'Mesi/z je Allahov sitz.' Oni su rekli: 'Zaista ste
i vi narod, samo da ne govorite: 'Onako kako je htio
Allah i kako je htio Mufmmmed.' Kada sam osvanuo
ｩｳｰｲ｡ｯ＠ sam ovo nekome, zatim samo otišao
Vjerovjesniku, sallallal11t alejlli ve sellem, i obavijestio
ga o onome što sam vidio, pa je rekao: 'Jesi li o tome
ikoga obavijestio?' Rekao sam: 'Jesam.' Pa je zahvalio
Allahu i pohvalio Ga, a zatim je rekao: 'A zatim, zaista
je Tufejl vidio u stzu ono što je obavijestio neke od vas, i
zaista ste vi izgovorili ｙｩｪ･ koju vam nisam bio 11 stanju
zabraniti zbog toga i toga, pa nemojte govoriti: 'Onako
kako je fztio Allah i kako je htio M1thammed', nego
recite: 'O nako kako je samo Allah lztio. 1111
' H adis ｵｰｪ･＠ da s ljedbenici svojih strasti, kao i sljedbenici drugih

vjera, ｵｺｶｲ｡ｪ＠ ponekad sljedbenicima istine ｮ｡ｶｯ､･ｩ＠ im da i oni
imaju neke pogreške i neispravnosti kao i oni u svojoj vjeri, pa ako bi
mu neko došao na t<1.j ｍｩｮＬ＠ onda bi mu bi la obavez,, prihvatiti
istinu, a ne da je odbaci zbog ｩｮｪ･ｩ｣･＠ što je onaj koji mu je donio i
ukazao na nju jedan od onih koji je na neispravnom putu.
Na ova piranja malog širka ｵｰｪ･＠ kraj hadisa: "! z,ust.J see vi
izgovorili ｮｪ･＠ koju v,1m nisam bio u sc.wju zabraniti zbog cosa i
toga. "Širk u izgovoru je došao poscepeno1 a što se ｣ｩ･＠ velikog širka1
njega je Poslanik, salla([,,hu a lejhi ve seHem1 zabranio još od samog
ｰｯ･ｴｫ｡＠ poslanstva u potpunosti, i nije dozvoljeno ｯ､ｧ｡ｮｪ･＠
njegovog negir,lnja i zabranjivanja, a što se ｴｩ･＠ širka u izgovoru,
nekada je korisno - a ovo je preuzeto iz poznavanja i razumijevanja
228
KNJIGA TEVHIDA
MES'ElE:
1. Židovi poznaju mali širk;

2. ｯｶｪ･ｫ＠ razumijevanje ako bude ｲｩｪ･＠ o
prohtjevima;
3. Poslanikove, sallallahu alejhi vc sellem, ｲｩｪ･Ｚ＠ "A
zar si me Allalm ｵｩｮｯ＠ ortakom?" pa kako je onda tek
sa onim koji kaže:
"O ｶｯ＠ svih vjerovjesnika, ｯｳｩＰＱ･＠ moj,
ti si Allahova vrata i od tebe zavisim
na mom dunja/uku i ahiretu.
O Allahov ｐｯｳｬ｡ｮｩ･Ｌ＠ uzmi me za ruku,
11e ｩｮ＠ mi ｴ･ｫｯｵ＠ olakšicom,
11.iko osim. tebe, o kruno svih civilizovcmih";
4. Ovo nije od velikog širka, jer je rekao: Ｂｒｩｪ･＠
koju vam nisam bio u stanju zabraniti zbog toga
toga";
5. Istinit san je jedan dio objave;
6. Ponekad bude uzrokom prepisivanja nekog
propisa.
d.t'veca !misionarsrv.1) kao i dava nja prednosti važnijem od manje

važnog,, - da se neki propisi odgode za neko vrijeme, kako bi se
postigl.l ｶ･＠ korisr1 dok ne postoji nik,tkva korisr u osrajanju velikog
sirka medu ljudima.
229
44. KO BUDE PSOVAO VRUEME, ON JE UZNEMIRIO
ALLAHA 1
Ｎ･［ｾﾷ＠ｾｲ＠ e..:· ::., .:.; ｜ｊｾｉ＠

OI : ＬＺｾ . - " ' J - J J
G'G J. .
: . . ; :
... l .ili·Jr}.
;
'Postoji samo zivot naš zemaljski, živimo l umiremo, jedino nas

vrijeme ništl.• (Ajet) (EI-Džasija, 24.) 1
'Psov;mje vremena je od rijeci koje nisu dozvoljene a udaljavanje od

njih je vadžib. U potreba ovi h ｲｩｪ･ｩ＠ se kos i Ｎｾ｡＠ｰｯ｣ｵｮｯｵ＠ tevhida1
što je prisumo kod velikog broja neznalica, jer kada im se u VTemenu
dogodi nešto što ih ne raduje, oni psuju to vrijeme i umanjuju njegovu
vrij ednost, ce njem u pripisuju z lo1 proklinju caj dan1 godinu ili mjesec,
a ono u šco nema sumnje, jeste da nji hova psovka nije usmjerena ka
vremenu, jer vrijeme ne r,,di ništa samo po sebi, nego se radi s njim1 a
onaj koji ga usmjerava i odreduje jeste Allah, azze ve dželle, ce onaj
ko bi psovao vrijeme ｶｲｩｪ･｡ｯ＠ bi Allaha, azze ve d želie.
Psovanje VTemena ima svoje stepene, a ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ stepen je kada ga
proklinje.
Ne smatra se psovanjem vremena k.1da se za neku godinu kaže d,, je
žestoka, ili k.1da se za neki dan kaže da je cm1 ili da je neki mj esec
zamoran, i ｳｬｩｮｯＬ＠ jer je sve ovo povezano, ej. ､ｯｴｩｮ＠ dan je bio težak
za njega licno - onoga koji govori, ili je taj dan bio cm za njega, što
ｚｬｍｩ＠ da je ovim hcio opisati š ta se njemu dogodi lo u com ｡ｳｵ＠ i na
koji ｍｩｮＬ＠ i on cime opisuje samo svoje stanje, a ne opisuje taj dan ni
sa lijepim, ni sa ruini m osobinama.
23 1
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - - -- -
anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Rekao je Uzvi§etti Allah: ｩｪ･｡＠Ｇｖｲ me Ademov s in, psuje
vrijeme, a Ja sam vrijeme, prevrtem ｮｯ＠ i dan."'
U drugoj predaji je došlo:
"Ne psujte vrijeme, jer Allah je v rijeme. "2
MES' ELE:
l. Zabrana psovanja vremena;

2. Psovanje vremena se naziva uznemiravanjem
Allaha;
3. Razmišljanje o njegovim ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ " ... jer Allah je
vrijeme";
4. Osoba opsuje, iako to ne želi iz svog srca.
' Pripisivanje nekih srvari vremenu je od ｭｵｳｲｩｫｨ＠ osobina,

protivnika revhida, iz ･ｧ｡＠ｺ｡ｫｬｪｵ･ｭｯ＠ da je osobina vjernika da
sve stvari pri suju Allahu, azze ve dželle.
' Ｇｾ＠ ...a }.a s.am vrijeme" ne ｺｮ｡ｩ＠ da je vrijeme jedno od Allahovih,
azze ve dželle1 imena, a li ga je povez,lo s onim što je pri je njega, a ro
je 'psuje ｶｲｩｪ･ｭＧｾ＠ jer je prava stvarnost da vrijeme ne posjeduje.
ništa, niri je u stanju šta ｵｩｮｲｩＱ＠ tako da je psovanje vremena
psovanje Allah,,, jer Allah, azze ve dželle, radi u njemu šta želi
onako kako co nalaže Njegova mud rose.
ｾ＠ .. ｰｲ･ｶｭ＠ｮｯ i d,w'j j el' s u i ｮｯ＠ i dan vrijeme, a Allah, azze ve.
dželle1 je taj koji ih ｰﾷｲ･ｶ＠ i oni nemaju nik<tkvu ｭｯＱ＠ re onaj ko bi ih
opsovao, opsovao bi onoga koji ih ｰｲ･ｶＮ＠
232
45. POGLAVUE OIMENOVANJU NEKOGA
SUDUOM SVIH SUDUA 1

anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
''Zaista je najodvratnije ime2 kod Allaha ima ｯｶｪ･ｫ＠
koji se 11azvao vladarem svih imetaka; 11iko nije vlada.r
OSilltAllah."
' Šejh je1 rahimehullah1 napomenuo da nazivanje nekoga imenima

koja dolikuju samo Allahu, .1zze ve dželle1 nije dozvoljeno, jer iz
revhida proizilazi da se njima ne naziva, niti opisuje, niko do Allah,
azze ve dželle.
'"Najprezrewje i najni:ie imtl' kod Allaha je ｯｶｪ･ｫ＠ koj i se nazvao
vladarem svih ime taka; l/niko nije 11/ad.Jr osim ａｬ｡ｨＧｾ＠ jer samo Allah
posjeduje pravu vlast i u ovom imenu bi bilo nazivanje ljudskog ｢ｩ｡＠
ｮ･ｩｭ＠･ｧ｡＠ je samo Allah dostoj,ln1 jer onaj ko vlada svim imecima je
samo Allah, azze ve dželle, a imetci i dobra su mnogobrojna, dok se
za ｯｶｪ･ｫ｡＠ kaže da je vlasnik samo ｮ･ｧ＠ｯ､ｲ･ｮｧ｡Ｌ＠ a ne da vlada
svime.
ｔ｡ｫｯ･ｲ＠ i vlast koja se odnosi na izvršavanje naredbi i ｮ｡､ｭｯＬ＠ u
kojoj ｯｶｪ･ｫ＠ ima samo jedan udio na Zemlji, a ne na ｩｴ｡ｶｯｪ＠ planeti,
tako da .se za onog,, koji nešto posjeduje od imetka ili vlasti kaže
vladar i to se njegovo vladanje vezuje za ｯ､ｲ･ｮ＠ stvari, kao: vladar
ce i te države1 ili vladar tog i tog i ｳｬｩｮｯＮ＠
A Što se ｣ｩ･＠ opšteg izgovaranja: Vladar svih imetaka, ovo se smije
odnositi samo na Allaha, azze ve dželle, jer tevhid obavezuje da se
tim imenom ne naziva niko do Allah, azze ve dželle1 i da se niko ne
233
- - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - -- - - -
Rekao je Sufjan: "To je isto kao kada kažu 'šahan
šah.'"
U drugoj predaji stoji:
Ｂｯｶｪ･ｫ＠ na kojeg ･＠ se Allah najviše rasrditi na Sudujem
danu i koji ･＠ biti na najgorem stepenu ... ''1
ｒｩｪ･＠ "najodvratnije ime" ｺｮ｡･＠ da je ono
najprezrenije.
MES' ElE:
l. Zabrana imenovanja vladarem svih in1etaka;

2. U istom ｺｮ｡･ｪｵ＠ je i primjer kojeg je naveo
Sufjan;
3. Podrobno razmišljanje o prijetnji koja je došla
za ovo i njemu ｳｬｩｮｯＬ＠ iako sc pouzdano zna da srce
nije željelo to ｺｮ｡･ｪ［＠
4. ｐｲｩｳｪ･｡ｮ＠ da je sve ovo zbog ukazivanja
Allahove, azze ve dželle, slave.
raduje tim imenom, pa i ako bi našao to ime u nekoj knjizi nemoj ga

prenositi onako kako si ga našao napisanog.
' Razlog koj i ga je ｵｩｮｯ＠ da Allah bude na njega najviše srdit1 kao i
to što ･＠ biti na najgorem položaj u, jeste što se poi.scovjetio sa
A llahom, azze ve dželle1 u imenovanju ovim imenom.
234
46. POGLAVUE OPOŠTIVANJU ALLAHOVJH, AZZE VE
DŽELLE, IMENA, KAO l MIJENJAJU IMENA ZBOG
TOGA l
Od Ebu-Šurejha se prenosi da mu je nadimak bio

Ebui-Hakem,2 pa mu je rekao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
vesellem:
'U ovom poglavlju se nalaze neki lijepi ｮ｡ｩ＠ ponašanja koji moraju
da proizilaze iz ｶｪ･ｲｮｩｫｯｧＭ srca, k.'!o i sa njegovog jezika u odnosu
prema Allahu, azze ve dželle. Ov,, li jepa ponašanja i isk.tz ivan.je
poštovanja su ponekad samo pohvalna, dok nekad bivaju
obaveznima; moramo poštovati Allahova imena i svojstva kako ih ne
bi dovodili u ružne pozicije i kako se niko ne bi njima nazivao.
'H-Hakem je jedno od Allahovih1 azze ve dželle, imena, a Allah,
azze ve dželle1 niti je rodio1 niti je roden1 i ne ｰｲｩｬｩｩ＠ nekome d,, se
naziva ocem EI-Hakemovim lebu ｺｮ｡ｩ＠ otac). ｔ｡ｫｯ･ｲＬ＠ i sa druge
scrane, ｲｩｪ･＠ el-hakem se odnosi na onoga koji ne g-riješi u presudama
izmedu onih koj i se ｊ＾｡ｲｮｩ｣Ｑ＠ a ovo se ipak ｶｲ｡｡＠ na onoga ko
posjeduje sud, a to je samo Allah, azze ve dželle, dok je ｯｶｪ･ｫ＠ sudac
samo kao sljedbeni k, pa ga je zbog svega toga Vjerovjesnily
sallallahu alejhi ve s ellem, i ukorio za nadim ak. Zat im je Pos lanily
sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio da samo Allahu, azze ve dželle1
prip.tda co ime i da samo Njemu pripada potpuni sud, na osnovu
･ｧ｡＠ se vidi da potpun i i najpr,wedn iji sud nije ni kod koga osin1 kod
All.th.t1 azze ve dželle.
Nakon cih ｲｩｪ･ｩ＠ｯｶｪ･ｫ＠ je poj.tsnio razlog zbog kojeg s u ga nazivali
11
tim imenom: Pa je odgovorio: 'Zaisc.t" lvld.t bi se moj narod u
ｮ･ｭｵ＠ razi.š,tO,t dos/i bi kod mene i ja bih im presudio1 tako da su
obje strane bile ｺ｡､ｯｶｬｪｮ･ｾ＠ rM što je rekao: :Sco li je to hj'epof'/' -
235
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- - -
"Samo je Allah El-Rakem i samo Njemu pripada sud."
Pa je odgovorio: "Zaista, kada bi se moj narod u ｮ･ｭｵ＠
razišao, došli bi kod meile i ja biir im presudio tako da
su obje stra tre bile zadovoljile." Na to je 011 rekao: "Što
li je to lijepo! Koju djecu imaš?" Odgovorio je: "Šurejha,
Mttslima i Abdullaha." Z atim je upitao: "Ko je od nj11l
najstariji?" Rekao sam: J'Šurejh." Rekao je: "Onda si ti
Ebu-Šurejll."
Bilježi ga Ebu-Davud i drugi.
MES'ELE;
l. Poštovanje Allahovih imena i svojstava, pa ｡ｫ＠

i ako ne bi imao to na umu;
2. Mijenjanje imena radi toga;
3. Za nadimak se uzima ime najstarijeg sina.
Izmirio bi obje strane, ali, da li im je sudio po Allahovom zakonu ili

po svome n,thodenju! Odgovor je da im je sudio po svome nahodenju.
"'Šco li je to ftjepo!! Koju djecu imaš!' Relvlo je: :Šurej/1" Musfffrl i
Abdullc!h.' Rek.1o je: 'Ko je od njih najsc,m/i!' Relvlo sam: :Šurejh.'
Rek,!o je: 'Onda si ci Ebu-Šure;h."' Zbog ovoga kažemo da nije od
lijepog ponašanja da osoba nazove nekoga imenom EI-Hakem ili E:I-
Hakim i ｳｬｩｮｯ＠ tome, osim ako bi osoba koju naziva rim imenom
sudila i izvršavala Allahove, azze ve dželle1 naredbe, i tada bi co bilo
dozvoljeno, i ne bi bilo n ik.a kve smernje1 jer je A [[,1h1 azze ve dželle1
opisao onoga ko s udi po Njegovom zakonu kao ha kima - sud iju.
236
47. KO SE BUDE ŠALIO ｎｅｉｍ＠ U ｅｍｕ SE
SPOMINJE ALLAHOVO IME, KUR ' AN ILl POSLANIK 1
• ｾｊｵ ,.
］ＭＧｾ ..." l!ij ..Ｎｊｾ ..ｲ＠
.uJ..jj ,,
ＬＮｾ＠
Ji :.;hj :.....;.; & ｾＡｾ
ｾＮｐＭ i a:it. .)j'
..
" .. .
.t.· <':\.l:l-: ｾ＠ . ｾ tor .... :u l JJ,
ｾＬ＠ ,
' .i.if 'J
--c:r:
"A ako Ih zapitaš, oni ･＠ sigurno ｲ･ｩＺ＠ 'Mi smo samo razgovarali l
zabavljali se.' Reci: 'Zar se niste Allahu l ｲｩｪ･ｭ｡＠ Njegovim l
Poslanlku Njegovu rugali? Ne ｉｳｰｲｩ｡ｶｪｴ･＠ sei Jasno je da ste
nevjernicima postali nakon što ste vjernici bili. '" (Et-Tevba, 65.)2
' Tevhid je pokoravanje, povi novanje, prihvacanje i ｶ･ｬｩ｡ｮｪ･Ｌ＠ dok su

ismijavanje i šala ｮ･ｩｭ＠ u ･ｭｵ＠ se nalazi spominjanje Allaha,
Kur'ana ili Poslani ka, sallallahu alejhi ve sellem1 suprotni i ruše
stvarnost cevhida, jer je co suprotno ｶ･ｬｩ［ｭｪｵ＠ i biva velikim kufrom
prema Allahu, azze ve dželle, ali uz jedan ｯ､ｲ･ｮｩ＠ uvijet, a to je da
njegova šala - umanjivanje od vrijednosti, igra i ismijavanje- bude
na ｲ｡ｵｮ＠ Al laha, azze ve dželle1 Pos lanika, sallallahu alejhi ve
sellem1 ili Kur ' ana . U ovo se ne ubraja situacija ako bi se n eko
izigravao vjeTom, jer u toj situaciji postoji detaljno poja.Snjenje1 pa
ako se bude šalio na ｲ｡ｵｮ＠ is lama, onda je on kafir, a li ako bi
šaljivdžija, onaj koji proklinje ili se ismijava vjerom, ali pod com
vjerom podra zumij eva vjeru onoga s koj im se š ali, a ne misli tim
svojim djelom na is lam uopšte, tada s e njegovo ismijavanje ne bi
odnosilo ni na jedan od tri spomenuta ｳｬｵ｡ｪＮ＠
'Rekao je U zvišeni Allah: "A ako ih zapitaš, oni ･ sigurno ｲ･ｩＺ＠ 'Mi
5!1\0 samo razgovarali i zabavljali se.' Reci: 'Zar se niste Allahu i
237
- - -- - - - Salih b. Abdilaziz Alu Sejh - -- - - - -
Od Ibn-Omera, Mu.hammed b. Ka-ba, Zejd b. Eslema
i Katade - njihovi hadisi su se uklopili jedan u drugi - se
prenosi da je neki ｯｶｪ･ｫ＠ rekao prilikom pohoda na Te buk:
''Nismo vidjeli nikoga kao ove naše karije - Ｑ｡･＠
K11r'ana - dn imaj11 više želje zn stomacima, niti da su
lažljiviji od nji/1, niti plašljiviji prilikom Sl/sreta",
ｭｩｳｬ･＠ na Poslanika, sallallaf/11 alejlli ve sellem, i
lcarije. Na to 11'/.lt je rekao Avf b. Malik: "Lažeš, ti si
munafik. Ja ｵ＠ obavijestiti Allahovog Poslanika,
sallallahu alejlli ve sellem." Avfje otišao do Allahovog
Poslattika, sallallalm alejlti ve sellem, kako bi ga
obavijestio. ｍ･ＱｴｩｭＬ＠ Kur'an ga je ｶ･＠ prestigao. Nakon
toga je došao taj ｯｶｪ･ｫ＠ kod Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, a ovaj je ｶ･＠ bio krenuo na
p1tt uzjahavši svoju devu. "O Allahov ｐｯｳｬ｡Ｑｩ･Ｌ＠ mi smo
se samo zabavljali ｰｲｩ｡ｪｵｩ＠ putne ｰｲｩ･Ｌ＠ kojima snw
11blažavali zamor 11a putu", rekao je.
Rekao je Ibn-Omer: "Kao da ga gledam obješenog o
kolan deve Alla.ltovog Poslanika, sallallah11 alejhi ve
sellem, dok mu je kamenje ra11javalo 11oge, i samo je
govorio: "Mi smo samo razgovarali i zabavljali se."
Allahov Posln11ik, sallallalw alejhi ve sellem, bi mu
ｲｩｪ･ｭ｡＠ Njegovim i Poslani ku Njegovu rugali? Ne ｩｳｰｲ｡ｶｪｴ･＠ sei

Jasno je da ste nevjernicima postali nakon što ste vjernici bili.'" Ovaj
ajet je ｯｩｴ＠ dok.u da je onaj ko se bude izigravao Allahom,
Poslanikom ili Njegovim, azze ve dželle, ajetima (vjerskim
obilježjima), Kur'anom - pravi nevjernik,. i da mu ｮ･＠ vrijediti
njegovo ｩｳｰｲ｡ｶＬｭｪ･＠ da se samo šalio i igrao, nego je on nevjern ik bez
imalo s umnje.
Ajet je objavljen u vezi munafika, dok se kod pripadn ika tevhida ne
na lazi izigravanje uopšte.
238
KNJIGA TEYH IDA
odgovarao: ｾｊＩ［ｆ＠ 1 ｾｾ｟ＬＮＺ［＠ｾＰＧＩ＠ｾＢｚ｡ｲ se niste

Allahu i ｲｩｪ･ｭ｡＠ Njegovim i Poslaniku Njegovu
rugali?", niti bi se obazira.o na njega, niti bi ｾｴ｡＠ dodavao
ua njih."
MES'ELE:
l. I ona je zaista velika, a to je - ko se bude šalio s

ovim, on je nevjernik;
2. Ovo je ｺｮ｡･ｪ＠ ajeta koje se odnosi na onoga
ko bi to uradio, bez obzira ko on bio;
3. Razlika ｩｺｭ･ｵ＠ nemimeta i savjetovanja u ime
Allaha i Njegova Poslanika;
4. Razlika ｩｺｭ･ｵ＠ opraštanja kojeg Allah voli i
žestine protiv Alla hovih neprijatelja;
5. Postoje neke isprike koje ne ｰｲｩｬ＠ da budu
primljene.
239
ｾＮ［＠ ,:u, :J);! •!· : •'> ｾｾ e ｾＺＬ＠､ｾｲ＠ｾＱｴ＠

"Kad ga obaspemo ｭｩｬｯｵ＠ Našom, poslije ｮ･ｳｲ＠ koja ga
zadesi, on govori: 'Ovo sam l zaslužio... •• (Fussilet, so.)
Rekao je Mudžahid: "Ovo je zbog mog rnda i jn ovo

WElužujem s punim pmvom. "l
Rekao je Ibn-Abbas: Ｂｈｯ･ da kaže: 'Od 111ene je'."
Rekao je Uzvišeni:
"Govorio je on: 'Ovo što imam stekao sam znanjem svojim.•• (El-
Kasas, 78.)
Rekao je Kata de: "Svojim poznavanjem ｮ｡ｩ＠ zarade. "1
ﾷｚｮ｡ｩ＠ da on ima pravo na tu blagodat i da Allah, azze ve clželle1 nije

raj koj i mu je dao iz Svoje dobrote sve što ima, jer samo On daje sve
blagodati, t.lko da u ovu grupu ljudi o kojima je spušten ajer ulaze
dvije vrste:
oni koji nešto sami sebi pripisuju, i ne prisuju co Allahu, azze ve
dželle1 uopštei i oni koji sebi pripisuj u sa strane zas luge ｶｩ､･ｩ＠ samog
sebe dostojnim toga kod Allaha, ,,zze ve dželle1 kao što se dešav,,
kod nekih koji su se zavarali.
Robova djelo je samo uzrok, iz kojeg ponekad ne proizilazi nišca1 dok
se nekad desi da ima neki udio A llahovom, azze ve džell e1 dozvolom,
tako da sesve ｶｲ｡ na Allahovu dobrocu koju daje kome On ｨｯ･Ｎ＠
241
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - --
A rekli su drugi: "jer je Allah z11ao da sam Ja dostojm1
!'Oga."
I ovo je ｺｮ｡･ｪ＠ Mudžahidovih ｲｩｪ･Ｚ＠ "Dobio sam go
zbog ｰｯ｡ｳｴｩＮＢ＠
Od Ebu-Hurejre se prenosi da je ｵｯ＠ Allahovog
Poslanika kako kaže:
"Bila Sl/ tri ｯｶｪ･ｫ｡＠ iz Benu-lsraila: gTtbavac, ･ｬｯ＠ i
slijepac, pa je Allah htio da ih iskuša, te im posla jed1wg
meleka koji ､ｯ･ g11bavett i ｲ･Ｚ＠ •Sta bi najviše volio?'
'Lijepu boju i lijepu kožu i da od mene ode ono zbog ･ｧ｡＠
' Ovo se dešava kod mnogih kojima je Allah, azze ve dželle1 dao
bogarsrvo i koji su se upustili u vel iku trgovinu, rako d.t ･＠ｮ｡ｩ＠ neke
od njih k.tko sam sebi pripisuje neke scvari1 p<t kaže: ")a poznajem
ｮ｡ｩ･＠ kako da zaradim" i ｳｬｩｮｯＬ＠ ili pak kada ､ｯ･＠ na neki polažaj
govori: "Ovo je zbog mog truda ..."
Zatim je naveo dugi hadis od Ebu-Hurejre1 a ono na što on ｵｰｪ･＠
je zaista jasno, kao i da je Allah, azze ve dželle1 ｩｺｬｪ･ｯ＠ ovu trojicu a
zatim ih obogatio iz Svoje dobrote, ali nakon što ih je ｩｺｬｪ･ｯＬ＠
dvojica od njih su pripisali blagodat samim sebi, dok je tree i blagodat
pripisao Allahu, azze ve džell e1 pa ga je Allah nagradio dobrim, u
mu dao da bl.tgodar koju je dobio i dalje ostane pri njemu. Što se ｲｩ･＠
prve dvojice, njih je kaznio. Ovakva je Allahova blagodat, daje je
kome On ｨｯ･Ｌ＠ zatim ｵｩｮ＠ d .:t ta blagodat ostane kod koga On želi1
11 oduzim11 je od koga želi.
Od uzroka opstanka blagodati jeste da rob ｶ･ｬｩ｡＠ svoga Gospodara i
da zna da je dobrota u Allahovoj ruci, a da je blagodat samo
Allahova blagodati i porpunost tevhida je da rob bude svjesc.tn svoje
potrebe i siromaštva prema Allahu, azze ve dželle1 i da on nema
nikakvo pravo kod Al laha, azze ve dželle1 nego je Allah njegov
Gospodar Koji ima pravo da bude obožavan, hvaljen i ｶ･ｬｩ｡ｮ＠ od
strane Svojih robova, kao i da Ga špominju i sve blagodati Njemu
pnplSUJU.
242
KNJIGA TEVHIDA
se 11arodu gadim', odgovori ou. Pa ga je potrao i od
ujega je otišla ｮ･ｩｳｴｯ｡＠ te je dobio lijepu boju i lijepu
kožu. Zatim ga je upitao: 'Koji ti je imetak najdraži?'
Odgovorio je: 'Deve ili krave' (nije bio sigurati Islt.ak),
pa je dobio devu koja je bila u desetom mjesecu
ｴｭ､ｵｯ･Ｎ＠ Rekao mu je: 'A llalt ti dao ｢･ｲｩｴ＠ u njoj.'
Potom je došao ･ｬ｡ｶｯｭ･＠ i rekao: 'Šta bi najviše volio?'
'Lijepu kosu i da od mene ode 0110 zbog ･ｧ｡＠ se narodu
gadim', odgovorio je. Potrao ga je i orl njega je to otišlo.
Dobio je lijepu kosu. i lijepu kožu. Upitao ga je: 'Koji ti
je imetak najdraži?' R ekao je: 'Krave - ili deve'. Pa je
dobio stem m kravu i ｲ･ｮｯ＠ mu je: 'Allah ti dao ｢･ｲｩｴ u
ujoj.' Zatim je došao slijepcu i upitao ga: 'Šta bi najviše
volio?' ｒ･･Ｚ＠ 'Da mi Alla/t vrati vid kako bih vidio
uarod', pa ga je potrao i Allah mu vrati vid. 01111111 rele:
'A koji ti je imetak najdl'aži?' ｒ･Ｚ＠ 'Ovce'. Pa je dobio
sjanjenu ovcu. Sve životinje su se ra11možile, pa je ovaj
imao dolitllt deva, drugi dolinu kl'ava, a ｴｲ･ｩ＠ je imao
doliuu ovaca. Rekao je: "Zatim je došao gubavcu u
svome liku i obl-iku i ·rekao mu: Ｇｯｶｪ･ｫ＠ sam siromah i
putuik, nestalo mi je llamimica na putu i danas mi ne
može ｰｯｭｩ＠ niko do Allah, a zatim ti. Molim te Onim
Koji ti je dao lijepu boju i lijepu kožu i imetak da mi daš
jeduu devu kojom bi se potpomogao tla putu.' Odgovorio
mu je: 'Potrebe su velike.' Tada mu ｲ･Ｚ＠ 'Kao da te ja
zuam. Zar nisi bio gubav, zbog ･ｧ｡＠ se narodtt na tebe
gadilo, siromašan, pa ti je Allalr, azze ve dželle, dao
imetak?' On odgovori: 'Ovaj imetak sam ja ltaslijedio
od svojih predaka. ' 'Ako si slagao, Alla/t te vratio u ono
što si bio', rekao je. Zatim je došao kod ･ｬ｡ｶｯｧ｡＠ u
svome liku pa mu ｲ･＠ isto što i ovome, a ovaj mu
uzvrati isto mzako kako 11111 je i onaj uzvratio, pa 11111
243
- -- -- -- Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- -- -
ｲ･Ｚ＠ 'Ako si slagao, Allah te vratio 11 ono što si bio.'
Zatim je došao kod slijepca u svome liku, pa 11111 re&:
Ｇｯｶｪ･ｫ＠ sam siromah i putnik, ttestn/o mi je ttnmimica
na putu i danas mi ne može ｰｯｭｩ＠ niko do Allah, a
zatim ti, pa te molim Onim koji ti je vratio vid da mi
daš jednu ovcu kojom bi se potpomogao na putu.'
Odgovorio mu je: 'Bio sam s lijep, pa mi je Allah vratio
moj viel. Uzmi šta ｨｯ･Ｌ＠ a ostavi šta ｬｺｯ･Ｌ＠ jer, tako mi
Allaha, ｮ･ｵ＠ ti prigovoriti danas ni za šta što uzmeš
radi Allaha.' Pa 11111 je rekao: 'Zadrži svoj imetak. Vi ste
samo iskušani. A llah je zadovoljan tobom, a rasrdio se
tta tvoja dva prijatelja."
Bilježe ga Buharija i Muslim.
MES 'ELE:

2. Šta ｺｮ｡ｩＺｾｾｾ＠ 0l.,i;;l j>"Ovosam l zaslullo";
3. Šta ｺｮ｡･＠ｲｩｪ･Ｚｾ＠･［Ｍ］ｾ "' , # ,

Ji.. ｾｽＬﾷ ,
ｯｶ＠ što Imam,
stekao sam znanjem svojim, tako ja mislim.";
4. Šta se sve nalazi u ovoj ｵ､ｮｯｪ＠ｰｲｩ＠ od velikih
pouka.
244
49. POGLAVUE O ｒｉｊｅｍａ UZVIŠENOG ALLAHA:
ｾｪｲＭ i.iJ, ｪｾ W.lff ｾ .IS'? ｾｾｾｌＺＮ＾＠ wt.'T ｾ '

"l kad lm je On darovao zdrava potomka, oni su ｩｺｪ･､ｮ｡ｬ＠
druge s Njim u onome što lm On daje aAllah je vrlo
visoko Iznad onih koje Njemu smatraju ravnima! " (El-E'araf, 190.)
Rekao je Ibn-Hazm: "Složili su se da je svako ime u

kojem se spominje robovanje nekome pored Allaha ha1·am,
kao Abdul-Amr (Amrov rob), Abdul-Ka' ba i ｳｬｩｮｯＬ＠ osim
imena Abdul-Muttalib."l
'Rekao je lbn-Hazm: "Složili s u se" - ｺｮ｡ｩＬ＠ｵ･Ｑｪ｡｣ｩ＠ s u saglasni1

shodno znanju koje je do njes a došlo, da je nazivanje nekoga ｮ･ｩｪｭ＠
robom, a ne Allahovim - haram, a bilo je haram i u svim zakonima
prijašnjih vjerovjesn ika, jer se u rom imenu blagodat pripisuju
nekome drugom pored Allaha, azze ve dželle, a ｴＮｬｫｯ･ｲ＠ u tome bi bilo
i loše ｯｰｨ･ｮｪ＠ prema All,,hu sa strane Niegovog gos podarsrv,, i
prava na obožavanje, a i samo pripisivanje pr.wa na ropstvo ljudima
je greška t.lkoder i sa srrane njegovog ｺｮ｡･ｪＮ＠
•... osim imen<t Abul-Mutt.llib" - u ovom pitanju še nisu složili, jer
su neki ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ rekli da je nazivanje t im imenom nakon M urcaliba
ｰｯｫｵ･ｮＬ＠ ali da ne dosriže do stepena haramai i ovo mišljenje nije
｣Ｎ｜ｮｯＱ＠ a ono ｩｭ･＠ dokazuju s voje mišljenje je porpuno slabo, jer je
Vjerovjesnik, sa!lallahu a lejhi ve sell em, rekao: "ja sam vjerovjesnik i
co nije ＯＮｺｾ＠ ja s.zm Ahdu!-Mucca!ibov ｳｩｮﾷｾ＠ i ovo je došlo samo sa
strane obavještenja u kojem se ne nalazi direktno pripisivanje
ropstva nekom stvorenju, a poglavlje u arapskom jeziku o
obavještavanju je široko poglavlje koje obuhvat.l mnoga ｺｮ｡･ｪＮ＠
245
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - -- - - -
Od Ibn-Abbasa se prenosi da je rekao u vezi ajeta: "Kada
ju je Adem obljubio, ona je zatrudnjela, pa im je došao
lblis i rekao: 'Ja sam vaš saputnik koji vas je izveo iz
Dže1meta. m ･ｴ＠ mi biti pokorni ili ｵ＠ｵｩｮｴ＠ da ono
dobije rog od divojarca, pa kada bude izlazilo iz stomaka
da ti ga razdere. ｕｲ｡､ｩｵＬ＠ｵｲ｡､ｩ＠ to,' zastrašivao ih je.
' Nazovite ga Abdul-Harisom'. Odbili su da mu se
pokore, te se rodi mrtvo dijete. Zatim je ponovo
zatrudnjela, pa im je on došao i rekao isto što i prije. Oni
odbiše da mu se pokore, te se rodi mrtvo dijete. Nakon
toga, ona ponovo zatrudni a on im ponovo ､ｯ･＠ i
spomenu im. Njih nadvlada ljubav prema djetetu, pa ga
nazvaše Abdul-Haris". Na to se odnose ｲｩｪ･Ｚｾ＠ .IS'? Ｎｓｾ＠
ｾｬｦｩ＠ｾｾＢｏｮｩ＠ su ｩｺｪ･､ｮ｡ｩｬ＠ druge s Njim u onome što im
On daje ... " Bilježi ga Tbn-Ebi-Hatim.
On ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ bilježi predaju s vjerodostojnim lancem
prenosilaca od Katade da je rekao: Ｂｉｺｪ･､ｮ｡ｶｪｵ＠ druge s
Njim u pokornosti, a ne u obožavanju."
ｔ｡ｫｯ･ｲ＠ bilježi predaju s vjerodostojnim lancem
prenosilaca od Mudžahida u vezi ajeta: • Ako bl nam darovao
zdravog potomka" da je rekao: "Bojali su se da ｮ･＠ dobiti
Što se tice naziv,tnja nekih ashaba imenom Abdui-Muu:alib,

ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ koji se bave ｵｴｶｲｩ｡ｮｪ･ｭ＠ｴ｡ｮｩ h ｩｮｪ･｣｡＠ u vezi prenosilaca
su rekli: "Oni koji su nazvani imenom Abdui-Muccalib, u pr,woj
stvarnosti, njihovo ime je Muccalib1 bez pripisivanj,t ropstva fabd),
a li je prenešeno k.1o Abdui-Mutc.tlib1 jer se co ime raširilo više nego
ime Muttalib1 te je na caj ｮ｡ｩ＠ do.šlo do greške na com mjestu."
246
KNJIG A TE VHID A
ljudsko ｢ｩ･ＮＢ＠ Isto ｺｮ｡･ｪ＠ se prenosi i od Hasene, Seida i
drugih. 1
' Mišljenje ｶ･ｩｮ＠ prethodnika jeste da je ova ｰｲｩ｡＠ u vezi Adema i

Have. Ovo mišljenje je zastupao i šejh, rahimehullah1 a ｲｩｪ･＠
"zdrava" odnosi se na tjelesi izgled kao i na njihovu korist od njega.
ｉｺｪ･､ｮ｡ｶ＠ koje je spomenuto u ajew odnosi se na s udjelovanje
dvije osobe u ｮ･ｭｵＬ＠ pa su Allahu, azze ve dželle, pripisali sudruga
u onome što im je On dao, jer su se pokorili šejtanu imenovanjem
djeteta Ha risom, a Haris je ime šejtanovo.
Ovo njihovo griješenje nije bi lo po prvi put, nego se ono desilo i prije,
kao sto je dos lo u had isu u kojem stoji da je Vjerovjesnik,. sallall<thu
alejhi ve sellem, rekao: "Dva puca ih je prev.trio." l co je bilo zbog
toga šro su ga ｩｺｪ･､ｮ｡ｩｬ＠ sa A llahom u pokornosti.
Opštepoznato je da je .svaki grjc.Snik pokoran šejc.1nu1 i rob ne ｰｯｩｮ＠
ni jedan grijeh1 a da ne ucini neStO od Širka Ｈｰｯｩｳｴｶｪ･｡ｮｊ＠ U
pokornosti.
Njihova pokornost šej tanu na ovom mjestu ne podrazumijeva
umanjivanje od njihovog položaja, niti da su ｰｯｩｮｬ＠ širk prama
Allahu, azze ve dželle, nego je co samo ｰｯｩｳｴｯｶｪ･ｩ｡ｮ＠ u pokornosti.
Vjerovjesn icima je bi lo dozvoljeno ｩｮｪ･ｮｪ･＠ nekih malih prij estupa,
kao sto to znaju ｵ･ｮｪ｡｣ｩＬ＠ jer oni ne nastavljaju ｩｮｪ･＠ tih grijeha,
nego žure u kajanju Allahu, azze ve dželle, tako da njihovo stanje u
pokornosti i ibaderu nakon ｰｯｩｮｪ･ｧ＠ gr ijeha biva samo još ｶ･ｩｭ＠ i
bolj im nego Što je bi lo prije1 i sve ovo ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ dobro znaju. Širk koji
se na ovom mjestu spominje se odnosi samo na ｰｯｩｳｴｶｪ･｡ｮ＠ u
pokornosti, i on ne dostiže do malog širk.11 a oni su daleko od roga.
247
- - - -- -- Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - - - - -
MES'Elf:
1. Zabrana svakog imena u kojem se nalazi

pripisivanje gospodarstva nekome drugome pored
Allaha;
2. ｔｵｭ｡･ｮｪ･＠ ajet<\;
3. Ovo se naziva širkom samo sa ｪ･ｺｩｫ＠ strane, a
ne misli se na stvarni širk;
4. Allahovo darovanje nekom ｯｶｪ･ｫｵ＠ zdrave
､ｪ･ｶｯｩ｣＠ je od blagodati;
5. Prethodnici su navodili razliku ｩｺｭ･ｵ＠ širka u
pokornosti i širka u ibadetu.
248
ｾｊ＠ｾ JW; ;;,..J, ［ｊｾ
J ｾ •｟［ＺＬｾ＠ｾＮｾ＠ＮｩｬＺ［ｾ＠
"'' ..
"' , , . "
•Allah Ima najljepša imena i vi Ga zovite njima, a klonite
se onih koji ｉｳｫｲ･ｵ＠ Njegova imena." (EJ-Earaf, 180.} t
Spomenuo je Ibn-Ebi-Hatim da je Ibn-Abbas, u vezi ajeta

ｾ＼ｩｬｾｦ＠ J ｾｊｗ［＠ｾＢｉｳｫｲ･ｵ＠ Njegova imena", rekao: Ｂｩｮ･ širk."
,,. "' "'
Od njega se prenosi da je rekao: "Uzeli su ime za Lata

od ｲｩｪ･ｩ＠ ilah- bog, a za Uzaa od ｲｩｪ･＠ aziz."
'Naj ljepša imena, koja su dostigla vrhunac ljepote, pripadaju samo

Allahu, azze ve d želie, i co s punim pravom.
"l vi Ga zovite njima"· naredba, a dova ili dozivanje u ovom ajecu je
ｰｲｯｴｵｭ｡･ｮｯ＠ lv1o pohvalj ivanje i ibadec, tako da Ga obohvamo
preko ovih prelijepi h imena i onoga Što su obuhvatila od uzvišenih
svojstava. Neki su co ｰｲｯｴｵｭ｡ｩｬ＠ kao traženje i molbu, ej. kada nam
nešto treba, ｯｫｲ･ｭ＠ se ka Allahu kako bismo co dobili, ce Ga
molimo imenima koja sadrže ono što nam treba, i oba ｺｮ｡･ｪ＠ su
ispravna.
ｒｩｪ･＠ "njima" ｺｮ｡ｩ＠ da se Allahu približavamo preko njih.
"A klonite se onih koji ｩｳｫｲ･ｵ＠ Njegova imena" - ostavite ih se, i ovo
ｺｮ｡ｩ＠ da je muslimanu vadžib udaljiti se od sranja onih koji ｩｳｫｲ･ｵ＠
Allahova, azze ve dželle, imena.
Iskrivljavanje Allahovi h imena podrazumijev.1 skretanje
udaljavanje od njihovog pravog ｺｮ｡･ｮｪ｡＠ ka nekom koje ne ｰｲｩｬｩ＠
A llahu, azze ve dželle, i ovo iskrivljavanje !ilhad) ima s voJe
stepenove.
249
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- --
Od Ea'meša se prenosi da je rekao: "Ubacuju u njih

ono što nije od njih."I
' Od srepenov,, iskrivljav,lnja Allahovih imena i svojsrava jeste kada

se ljudi1 koji su ustvari samo robovi1 nazovu Allahovim imenima, kao
.što su mušrici uzeli ime za Laca od ilah1 a za Uzaa od Aziz, i ｳｬｩｮｯＮ＠
U iskriv(jav,tnje Allahovih imena ulazi i pripisivanje A llahu, azzeve
dželle, djetera, kao što je to ｳｬｵ｡ｪ＠ sa ｫｲ｡ｮｩｭＮ＠
U to ul.ui i negiranje Njegovih imena i svojstava, ili negiranje samo
nekih od njih, kao što su radile džehmijje koji su prerjer,,li; oni ne
vjeruju ni u jedno ime od Allahovih imena, niti u neko od Njegovih
svojstava, osim u postojanje i da On pos toji.
Od iskrivljavanja je i skretanje od njihovog postojanog ｺｮ｡･Ｑｪ＠ koje
moramo prizn,ui Allahu, azze ve dželle, te ih ｴｵｭ｡･ i udaljavaju od
njihovog pravog i vidljivog ｚｬ＼･ｮｪ｡＠ i ｴｵｭ｡･＠ｺｮ｡･ｪｩｭ＠ koja nije
dozvoljeno pripisati Allahu, azze ve dželle, dok je pr,wilo kod
ispravnih prethodnika da se vjeruje u sv.1 ta imena, i da ih ne
udaljavamo od njihovog jasnog i scvamog ｺｮ｡･ｪ＠ raznim
cumacenjima ili ｫｯｲｩｳｴ･＠ neka prenesena znaeenja - medžaz, i ｳｬｩｮｯＬ＠
kao što su to uradile mu 'tezile, eš ' arije, maturidije i još neke sekre.
Ovo s u bile samo neke vrste iskrivljavanja A lla hovih imena.
Ako nam ovo bude jasno i budemo ｵ｢ｩｪ･ｮ i u ovo, onda ･ｭｯ＠ vidjeti
da je neko iskrivljavanje Allahovih ime"" ｩｳｴ＠ kufr, dok je neko
bid' at - novotarija, i sve co shodno nekoj od situacija koje smo
n,weli.
Zadnja s iw acija je bid ' at i iskrivljavanje, a li ne dos tiže do stepena
ku fra.
Pitanja o ovom poglavlju su velika i opširna jer se povezuju s
imenima i svojscvima, što je poznato u poglavlju o imenima i
SVOJStVIm,l.
250
KN JI GA TEVHI DA
MES' ELE:
1. ｐｯｴｶｲｩ｡ｮｪ･＠ imena;
2. Ona su najljepša;
3. Naredba da Ga zovemo njima;
4. Ostavljanje onih koji se protive tome i koji ih
iskri v ljavaju;
5. Pojašnjavanje ilhada - iskrivljavanja Allahovih
imena;
6. Prijetnja onima koji budu iskrivljavati nešto od
njih.
25 1
51. NE KAžE SE: "SELAM ALLAHU. " 1
U Sahihu je došla predaja u kojoj stoji da je Ibn-

Mes'ud rekao:
"Kada srno bili sa Vjerovjesnikom, sallalla/w alejlri ve
se/lem, govorili smo u namazu: 'Selam Allahu od
11jegovih robova, selam tom i tom,' pa je Vjerovjesnik,
sallallahu alejlti ve sellem,rekao: 'Ne govorite "Selam
Allahu", jer, Allah je, 11istirw, selam. "2
'Ne. govore se. ove ｲｩｪ･＠ jer je. to manjk.wost u potpunom cevhidu,
što ･＠ｲ･ｩ＠ da je od upotpunjavanja cevhida da se ne izgovaraju ove
ｲｩｪ･Ｌ＠ i Što je Allah neovisan Sam po Sebi od svih stvorenja, dok su
srvorenja siromašna i od N jega ovisna: "0 ljudi, vi ste siromasi, vi
trebate Allaha, a Allah je nezavisan i hvale dostojan." l što je u
stvarnosti njima potreban selam - mir1 spas.
• Govorili s u ove ｲｩｪ･＠ s namjerom pozdravljanja1 a pozdravljanje u
ovom šerijatu je povez,mo sa ｺｮ｡･ｪｭＬ＠ tako da je selam All<thu od
Njegovih robova kao da su rekli: "Pozdrav A llahu od Njegovih
robova", i ovo ｺｮ｡･ｪＬ＠ iako je bilo ispravno sa strane njihove
namjere, nije bilo ispravno sa strane izgovora, jer ｲｩｪ･ｩＺ＠ "Selam
Allahu od Njegovih robova" ｺｮ｡･Ｚ＠ "Neka Ga prati sigurnost od
Njegovih robova", i ovo je1 bez sumnje, neispravno i pogrešno, kao i
loše ｯｰｨ･ｮｪ＠ s onim što je obavezno u pogledu Njegovog
rububijjeta, uluhijjeta i svojstava, pa im je zbog toga Vjerovjesnik"
sall.llLlhu alejhi ve sellem1 rekao: "Ne govorite: 'Selam Allahu', jer
Allah je, uistinu, Selam." Ovim ﾷｲｩｪ･ｭ｡＠ on im je zabranio ce ｲｩｪ･＠ a
ov.\ zabr,\na ｵｰｪ･＠ da je co djelo haram.
253
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ -
MES' ELE:
1. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ｺｮ｡･ｪ＠ｲｩｪ･＠ selam;

2. Ona je pozdravljanje;
3. Nije ispravno ｵｰｩｶ｡ｴ je Allahu;
4. Razlog tome;
5. Njegovo, sallallahu alejhi ve sell em,
ｰｯ､ｵ｡ｶｮｪ･＠ ashaba pozdravljanju koje nije
ispravno ｵｰｩｶ｡ｴ＠ Allahu.
254
52. POGLAVUE O ｒｕｅｉｍａＺ＠
"ALLAHU MOJ, OPROSTI Ml AKO ｈｏｅＡＢＱ＠
U Sahihu je došla predaja od Ebu-Hu.rejre da je

Allahov Poslanik, saliallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Neka niko od vas ne kaže: 'Allalm moj, oprosti mi ako
ｨｯ･Ｌ＠ Allahu moj smiluj mi se ako ｬｺｯ･ＬＧ＠ uego neka
bude upora1t u svojoj molbi,2 jer Allaha 11iko ne može
primorati."
A Muslim bilježi:
1
Iz ovog govora se da razumjeti da onaj ko ih izgovori nije ovisan od
toga da mu se oprosti, i kao da ne žel i da se ｰｯｴｩｮｩ＠ i kao da nema
nikakve potrebe. Ovo je djelo onih koji se ohole kao i onih koji ne žele
da budu uz Allaha, pa je zbog toga u njima nepotpunost tevhida1 kao
i suprotnost onome što je obavezno robu da ｵｩｮｩ＠ sa str.1ne
Allahovog, azze ve dželle, rububijjeta1 jer je vadžib pokazati svoju
bijedu i potrebu prema svome Gospodaru, i da nij e neovisan od
Allahovog oprosta, bog.uscva, prelaženja preko propusta,
plemenitosti i dobrote Njegove, i zbog ovih ｩｮｪ･ｩ｣｡＠ šejh je naveo
hadis.
1
Dakle, neka moli kao neko ko je potreban, ponizan i uporan, a ne
kao neki ko se smatra neovisnim i koji se oholi. "jer A//,lha niko ne
mole ｰｲｩｭｯ｡｣Ｇｾ＠ niko Ga ne može ni na šta primorati, a sve to zbog
Njegove neovisnosti i bogacstva1 te Njegovog ponosa, s,wladivosti
drugih i ｭｯｩＬ＠ a ovo je opet kao produkt Nj egovih imena i svojstava.
255
"Neka ｰｯｶ･｡ svoju želju, jer, Allahu nije teško ništa što
podari. "l
MES' ELE:
1. Zabrana izuzimanja u dovi;

2. Pojašnjenje razloga za to;
3. ｒｩｪ･＠ "nego neka bude uporan u svojoj molbi";
4. ｐｯｶ･｡ｮｪ＠ želje;
5. Pojašnjenje za tu naredbu.
' Medutim, što se ｴｩ･＠ Vjerovjesnikovih1 sallallahu a lejh i ve sellem1

ｲｩｪ･ｩＺ＠ＢＺｩｳｴＱ＠ ako Allah htjedne" - ovo n ije dova uopšte1 nego je samo
obavješrenje1 tj. bite ｯ｣ｩ･ｮＱ＠ ako AHah htjedne, tako da od samog
korijena nema veze s ovom mes 'elom.
256
53. NE KAžE SE: "MOJ ROB l MOJA ROBINJA."1

anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seUem,
rekao:
"Neka niko od vas ue kaže: 'Nahrani svoga gospodara,
ｯｩｳｴ＠ svoga gospodara',2 nego neka kaže: 'Moj
1
Razlog ove zabrane je što je ljudsko ropstvo prema Allahu, azze ve
dželle, stv<lmo robovanje, ili prisilno ili uz vl,,stico opredjeljenje, i
ono je potpuno jasno1 jer, On je Gospodar i On radi š ea ｨｯ･ ... Dok
ｲｩｪ･＠ｯｶｪ･ｫ｡＠ o svome robu: "Ovo jemoj rob, a ovo je mo ja robinja", u
njima pripisuje pravo na posjedovanje ropstva samom sebi, u ･ｭｵ＠ je
suprotnost potpunom obaveznom lijepom odnosu prema Allahu, azze
ve dzelle, kao i suprotnost ｶ･ｬｩ｡ｮｪｵ＠ rububijjeca, ce narušavanje
ljudskog ropstva prema Allahu, azze ve dželle, pa je co r,1zlog što su
ove ｲｩｪ･＠ zabranjene kod ｶ･ｩＱ＠ｵ･ｮｪ｡ｫＬ＠ dok je kod drugih samo
pokud1:no.
1
U vezi ove zabrane koja je došla u ovom hadisu, ｵ･ｮｪＬ｣ｩ＠ su se
razišli pa su neki rekli: "Iz nje proizilazi da je co djelo haram", dok su
drugi rekli: "Zabrana na ovom mjestu ｵｰｪ･＠ da je co djelo
pokudeno", a do razmimoilazenja je došlo jer se ovo djelo veže za naš
edeb -lijepo ponašanje, i ono što je ispTilvno, jeste da ni je dozvolj eno
ｲ･ｩＺ＠ "Moj rob i moja robinja, ili nahrani svoga gospodara..." i ｳｬｩｮｯＮ＠
Što se ｬｩ･＠ pripisivanja gospodarstva nad ｮ･ｩｭ＠ Što nije ljudsko ｢ｩ･Ｌ＠
u come nema nikakvih smetnji, kao što se kaže: "Gospodar ｫｵ･ .. ＮＧｾ＠
jer se u ovoj situaciji ne može pojmiti srvamo gospodarstvo.
"... nego neka k.lŽc: "Moj starješina i zaštitnik" - upotreba
starješinstva- iako se zna da je samo A ll ah, .lZZe ve dželle, pravi
Starješina i Gospodar - uz odredeno pripajanje nije zabranj eno, jer,
257
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- - --
starješiua i z.aštitltik'. Neka niko od vas ne kaže: 'Moj
rob i moja robinja', nego naka kaže: 'Moj ｭｬ｡､ｩ＠ i moja
djevojka, i li moj sluga."'
MES' ELE:
l. Zabrana izgovaranja: "Moj rob i moja robinja";

2. Rob ne govori svome starješini: "Gospodam
111oj", niti mu se kaže: "Nahrani svoga gospodara";
3. ｐｯ､ｵ｡ｶｮｪ･＠ prvoga ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ "Moj ｭｬ｡､ｩ＠ i moja
djevojka, ili moj sluga";
4. ｐｯ､ｵ｡ｶｮｪ･＠ drugoga ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ "Moj stmješina i
zaštitnik";
5. Skretanje pažnje na ono što se htjelo ovim
poglavljem, a to je upotpunjavanje tevhlda ｡ｫ＠ i u
ｲｩｪ･ｭ｡Ｎ＠
ljudi posjeduju neko starješinstvo koje im dol ikuje, a Allahu, azze ve

dželle1 pripada savršeno starješinstvo nad svim stvorenjima.
ｒｩｪ･＠ "zaštitnik" su neki ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ dozvolili na osnovu ovog hadisa,. a
neki su rekli da je ｰｯｫｵ･ｮＬ＠ｭ･ｵｴｩＬ＠ ispravno je upotrebljavati
ｲｩｪ･ｩ＠ sc.uješina1 zaštitnik i ｳｬｩｮｯ＠ za lj udska stvorenja uopšte, zbog
ｩｮｪ･｣＠ da i oni imaju neku vrstu scarješinsrva i zaštimišrva, a sve
to onako kako im dolikuje, i nisu na istom mjestu kao ｲｩｪ･Ｚ＠ "Tvog
gospodara, moj rob i moja robinja."
258
54. NE ODBUA SEONAJ KO BUDE TRAžiO
NEŠTO ｓｐｏｍｉｎｊｕ＠ AlLAHA ,
Od Ibn-Omera, radijallahu anilU, se prenosi da je

rekao:
"Rekao je Alla1wv Poslanik, snllnllnhu nlejhi ve sellem:
'Ko bude tražio ｵｴｯｩｴ･＠ kod Allaha., vi mu ga pružite. z
Ko bude molio 11 ime Allaha v i mu to podajte. Ko vas
pozove, odnz ovite 1mt se.J Ko ｵｩｮ＠ neko dobro prema
vama, vi mu to uadoknadite, pa ako ne ｮ｡･ｴ
4 ･＠ ništa
'Ako neko bude nešto molio, i Al laha, azzc ve dželle1 uzme kao
sredsrvo do željenoga, cada nije dozvoljeno odbiti cu osobu iz
ｶ･ｬｩＬｮｪ｡＠ koje smo duzni iskazati prema Allahu1 azze ve dželle.
Rekao je Šejhul-islam lbn-Tejmijje i jedan broj ｵ･ｮｪ｡ｫ＠ koj i se bave
ｵｴｶｲｩ｡ｮｪ･ｭ＠｣｡ｮｩｨ＠ｩｮｪ･｣｡Ｚ＠ "Har,\m je odbiti onoga koji moli
ｳｰｯｭｩｮｪｵｩ＠ A ll.1ha ako bi se obrario ｯ､ｲ･･ｮｯｪ＠ osobi i s od redenim
pitanjem, ｺｮ｡ｩＬ＠ ako bi se tebi posebno obratio, i molio re u ime
Allaha d,\ mu pomogneš, a ci si u stanju da mu daš ono sto traži.
Ovo biva lijepim i pohvaJnim djelom ako se osoba koja nešto traži ne
obrati nekome posebno, k.1o da pica cog, rog i cog ins,\na. Biva
dozvoljen im ,, ko bi se znalo da osoba koja traži ｨｯＮ･＠ da i s laže
ponekad.
• Onaj ko bude rraZ:io ｵｴｯｩｴ･＠ kod Allaha, on traži ｵｴｯｩ･＠ kod
najuzvišenijega kod kojeg se može tražiti ｵｬｏｩｴ･Ｎ＠
· ｖ･ｩｮ｡＠ｵ･ｮｪ｡ｫ＠ je na stanovištu da je ovaj poziv vezan samo za
svadbeno veselje, a ne bi lo koji poziv, dok je odaziv osta li m pozivima
samo pohvalan.
' Nadoknadice mu onako kako je i on vama ｵｩｮｯ＠ dobro1 a sve co
kako bi srce bilo što iskrenije, pa d,, u njemu ne bude skretanje ili
259
- - -- - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - -- -
ｩｭ･＠bi mu to nadoknad-ili, molite za njega sve dok ue
vidite da ste mu nadoknadili."
Bilježe ga Ebu-Davud i Nesai s \1erodostojnim
lancem prenosilaca.
MES'ELE:
l. Pružanje ｵｴｯｩｴ｡＠ onome ko ga bude tražio kod

Allaha;
2. Davanje onome ko bude tražio u ime Allaha;
3. Odazivanje na poziv;
4. Nadoknada za ｵｩｮｪ･ｯ＠ dobro;
5. Dova je nadoknada od onoga ko ne bude u
stanju uzvratiti istom mjerom;
6. ｒｩｪ･ｩＺ＠ "sve dok ne vidite da ste mu nadoknadili."
poniženje i pos luš nost prem,, tom dobru, i zbog toga. je rckM: "Pa .1ko
ne ｮ｡･ｴ＠ ni.šc,l cime bi mu co ｮＬｬ､ｯｫｮ｡ｩＯｾ＠ mo/ice za njeg,! sve dok ne
vidite da sec mu nadokn,ldili. "- Ova stanja ne može osjetiti niko do
on i koji su se okitili ｩｳｫｲ･ｮｯＮｓｵＱ＠ upotpunili tevhid, Allah nas sve
ｵｩｮｩｯ＠ od njih.
260
55. NIŠTA SE NE TRAŽI ALLAHOVIM UCEM
OSIM DŽENNET 1
Od Džabira se prenosi da je rekao:

"Rekao je Allahov Poslanik, sallallalm alejhi ve sellem:
'Ništa se ne traži Allahovim licem osim Džennet."'
Bilježi ga Ebu-Davud.2
'A sve to iz ukazivanja ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ prema Allahu, azze ve džellc,

Njegovim imenima i svojstvim,l.
'Ova negacija sadrži ｰｯｴｶｲ･ｮｵ＠ zabranu, a Allahovo lice je svojstvo
Njegovog ｢ｩ｡Ｌ＠ onako kako co prilici Njegovoj ｶ･ｬｩｩｮ＠ i uzvišenosti,
tako da znamo šta ono ｺｮ｡ｩ＠ u osnovi, a li potpuno ｺｮ｡･ｪ＠ ili
l-akvota1 co prepuštamo samo Onome koji to zna, azze ve dželle1
Onome koji je opisan njime, no, mi ｰｯｴｶｲｵｪ･ｭ＠ u samom startu bez
ikakvog ｰｯｲ･ｮｪ｡＠ ili negiranja onako kako je rekao Uzvišeni: Ｂｎｩｾｴ｡＠
nije kao Oni On sve ｵｪ･＠ i sve vidi."
ｾ .. osim Džennet"- jer je Džennet nešto ｮ｡ｪｶ･ što se može tražiti,
pa je zbog toga zabranjeno moli ti Allaha, ｰｲｩ｢ｬ｡ｶｪｵｩ＠ se Njemu1
azze ve dželle1 samim Nj im, Njegovim licem, svojstvom od
Njegovih svojstava, ili nekim Njegovim lijepim imenom, za nešto od
prezrenih i niskih stvari, nego Ga moramo tim osobinama moliti za
nešto ｮ｡ｪｶ･＠ što možemo dobiti, kao što je Džennet ili nešto ｾｴｯ＠
ulazi u tu blagodat ili što proizilazi iz nje, ,, sve to kako bi pitanje
odgovaralo s redstvu preko kojeg molimo, i ovo je ｺｮ｡･ｪ＠ ovog
poglavlja1 a to je da je ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ Allahovih1 azze ve dželle1 svojstava
od obaveznih produkaca tevh ida.
261
- - - -- - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - -- - -
MES' ELE:
1. Zabranjeno je moliti Allaha Njegovim licem za

nešto osim za Džennet;
2. ｐｯｴｶｲｩ｡ｮｪ･＠ lica kao svojstva.
262
56. POGLAVUE O"DAJE... " 1
ｾＢ d:i ｾ＠ｾ［Ｎ＠［ｾｬｾ ti ｾｴｓＭＧｽ j).!,

"Da smo se za bilo šta pitali" govore oni , "ne bismo ovdje
izginuli.• (Aiilnmn, 154.)
I rekao je:
"Onima koji se nisu borili, a o ｢ｲ｡ｩ＠ svojoj su govorili: 'Da su nas

poslušali, ne bi Izginuli.' " (Ali-Inu:an, 168.}2
anhu, da je Allahov Poslanjk, sallallahu alejlu vc sellem,
rekao:
"Drži se onoga što ti koristi, traž i ｰｯｭ＠ od A llaha i ne
malaksavaj. A ako te nešto zadesi nemoj ｲ･ｩＺ＠ 'Da sam
to uradio, bilo bi tako i tako, ' trego reci: 'Allah je
'Pisac je n,weo ovo poglavlje jer mnogi prigovaraju za kader sa

srrane njihovih dijela, misle da ako bi uradili neke stvari da bi stanje
bilo ､ｲｵｧ｡ｩｪ･Ｌ＠ a Allah, azze ve dZelle, je odredio djelo i njegov
produkt, i sve je co u skladu s Njegovom, azze ve dželle1 ｭｵ､ｲｯＮ＠
· ｒ･ｩ＠Ｚ＠ "Da sam, da je... " za neko djelo koje se des ilo u prošlosti je
zabranjeno, haram, a dokaz za co je što je upotreba "da sam, da je..."
od osobin,, munafik.a, a ta ｩｮｪ･ＱＱｩ｣｡＠ｵｰｵｪ･＠ da je ､ｯｴｩｮｯ＠ djelo
haram.
263
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- - --
odredio i uradio je onako kako je lztio', jer zaista, "da
je" otvara šejtanova djelo.",
MES'ELE:
l. ｔｵｭ｡･ｮｪ･＠ dva ajeta iz sure A li-lmran;

2. Jasna zabrana izgovaranja "da je" ako te nešto
pogodi;
3. Pojašnjenje tog pitanja da se tim ｲｩｪ･ｭ｡＠ otvara
šejtanovo djelovanje;
4. ｕｰｵｩｶ｡ｮｪ･ na lijep govor;
5. ｎ｡ｲ･ｩｶｮｪ＠ držanja za ono što donosl korist
uz traženje ｰｯｭｩ＠ od Allaha;
6. Zabrana onoga što je suprob1o tome, a to je
slabost.
' Zabrana koja je došla u ovom hadisu podrazumij eva dil je djelo
haram, a ｴ｡ｫｯ･ｲＬ＠ ako bi je osobi\ upotcrijebila, ona bi cime ｯｳｬ＼ｾ｢ｩＬ＠ i
umanjila s posobnost s vome s rcu.
ｩｮｪ･＠ ovog djela zabranjenim - haramom, ｶｲ｡＠ se na ono šco je
proizilazilo upor:rebom "da je" i ｳｬｩｮｨ＠ izrazi\ od žaljenja z,,
ｰｲｯｬｯｵＬ＠ a š to se ｴｩ･＠ upotrebe "da je" za ｢ｵ､ｮｯｳＬ＠ｴ ako bi bilo u
dobru uz želju za onim što je kod Allaha, azze ve dzelle, od
potpornaganja na ｩｮｪ･ｵ＠ uzroka za co dobro, onda bi to bilo
dozvoljeno. ｍ･ｵ｣ｩｭＬ＠ ako bi to bilo iz oholosti ili ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ samog
sebe, onda to ne bi bilo dozvoljeno, jer bi u oome bila jedna vrsta
vladanja ka derom .
264
57. ZABRANJENO JE PSOVATI VJETAR 1
Od Ubeja b. Ka'ba, radijallahu anhu, se prenosi da je

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ne psujte vjetar. 2 Kada vidite nešto što ne volite, vi
recite: 'Allahu naš, zaista Te mi molimo za dobro ovog
vjetra, dobro koje u sebi nosi i dobro koje mu je
ｵ｡ｲ･ｮｯＮ＠ A tražimo ｵｴｯｩ･＠ﾷ kod Tebe od zla ovog
vjetra, zla koje tt sebi nosi i zla koje 11111 je Ｑ｡ｲ･ｵｯＮ "'
Tirmi zi je rekao da je ovaj hadis vjerodostojan.
' Psovanje vjetra je isto kao i psovanje vremena, u suscini, ｶｲ｡＠ se

na uznemiravanje Allaha, azze ve dželle, jer, On je T .,; Koji upr,wlja
vjetrom kako ｨｯ･Ｎ＠
Ova zabr,,na ｵｰｵｪ･＠ da je to djelo h.uam1 a to psov,,nje biva
njegovim ｧｲ･ｮｪｭ＠ i proklinjanjem1 dok u psovku ne ulazi ako bismo
Zol njega Tekl i da je žestok, ili ako bismo ga op isali on im svojstvima u
kojima se nalazi zlo po onoga na koga on dode.
' Ovo ｵｰｪ･＠ da Allah, azze ve dželle, šalje vjetar kako ｨｯ･Ｌ＠ i
odvodi ga od koga želi, jer je vjetar ｰｯｲｩｮｪ･ｮ＠ Njegovoj, azzc ve
dželle, naredbi, pa je zbog toga rel<..1o1 sall.lll ahu alejhi ve sellem: '.:4
k.tda wdice nešc-o StO ne volite/ vi recite: .:4/lahu n.t.š! Zaista Te mi
molimo u dobro ovos vjetra/ i dobro koje u sebi ｮｯｳｾ＠ i dobro koje mu
je ｮ｡ｲ･ｯＮ＠ A tražimo ｵｴｯｩｳ｣＠ kod Tebe od zLt 01109 vjecriv i zla
koje u sebi ｮｯｳｾ＠ i zla koje muje ｮ｡ｲ･ｯＮ＠ "'Tirmizi je rekao da je ovaj
h.ldis vjerodostojan.
265
- - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - -- -
MES' ELE:
1. Zabrana psovanja vjetra;

2. ｕｰｵｩｶ｡ｮｪ･＠ na koristan govor kada osoba vidi
nešto što ne voli;
3. U kazivanje da je vjetar ｰｯｴｩｮｪ･［＠
4. Nekada mu bude ｮ｡ｲ･ｯ＠ dobro, a nekada
zlo.
266
58. POGLAVUE O ｒｕｅｉｍａ UZVIŠENOG
ALLAHA:
Ｍ［ｾＧ＠ｾ＠ -Ji ｾ
,; . ..［ｾＧ＠ｾ＠ "' ci ｾＧｵＩｾ
lJ' ｾ
... ;;
J; j;j' '). .1!4... ｾｦｴＡ
....
"Mislili su o Allahu ono što nije istina, kao što pagani misle, l
govorili su: 'Imamo li ml Ikakva udjela?' Reci: 1O svemu ｯ､ｬｵｵｪ･＠
samo Allahl n (Aii-lmran, 154.)1
1
Rekao je Uzvišeni:
n ... koji oAllahu zlomisle - neka zlo njih ｳｮ｡･Ａ n (EI-Felh, 6.)
'Od Allahove potpunosti i savršenosti u Njegovom rububijjetu1

imenima i svojstvima, jeste da On ne r,1di niš ta a d,l iza toga ne stoji
potpuna mudrost, a mudrost u come jeste da On, azze ve dželie1
stavlja stvari na njihova mjesta koja potpuno odgovaraju lijepim
ishod ištima, pa je zbog roga obavezno misliti o Njemu samo ono što
je istina, a sve to z bog Njegove pocpunosci1 i .sve to sa s trane
Njegove potpunosti i savršenosti u mudrosti, milosti i pravdi, a da
se ne misli o Njemu ružno iz ･ｧ｡＠ bi proizišla manjkavost. Tako su
misli li u doba d žahilijjeca1 što je opec suprotno osnovama cevhida u
nekim s ituacijama, ili je s uprotno potpunom cevhidu1 i oni su bi li
ｵ｢ｩｪ･ｮＱ＠ ili im je padalo na um- pored toga što su bi ii mušrici - da
Allahova, azze ve dželle, djela nisu onakva kakva bi crebala bici,
potpuna, šco je A llah, azze ve dželle1 i pojasnio kada je rekao:
"lmamo li mi ikakva udjela?" U njihovim ｲｩｪ･ｩｭ｡＠ je bilo poric.1 11je
mudrosti, ili poricanje kader,\.
267
- -- - -- - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - - - - -
Rekao je Ibn-Kajjim u vezi prvog ajeta: "Ovo mišljenje
je ｰｲｯｴｵｭ｡･ｮ＠ kao da On, azze ve dželle, ｮ･＠ｰｯｭｩ＠
Svoga Poslanika i da ･＠ njegova stvar ｩ･ｺｮｵｴｩＮ＠ｔ｡ｫｯ･ｲ＠ je
ｰｲｯｴｵｭ｡･ｮ＠ da ono što ih je pogodilo nije bilo u Allahovoj
odredbi niti od Njegove mudrosti. ｐｲｯｴｵｭ｡･ｮ＠ je i kao
poricanje mudrosti, p a kao poricanje kadera, te kao
poricanje upotpunjava.nja Posla.nikove, sallallahu alejhi ve
sellem, misije, kao i da ･＠ ga Allah ｵｺ｣ｬｩ＠ iznad svih vjera.
Sve je to zlo mišljenje n a kojem su bili munafici i mušrici, a
koje je spomenuto u suri El-Feth. Ovo mišljenje je zlo jer se
misli o Allahu, azze ve dželle, onako kako ne treba i kako
ne ｰｲｩｬ＠ Njegovoj mudrosti, hvali i istinitom ｯ｢･｡ｮｪｵＮ＠ Ko
bude mislio da ･＠ On prepustiti neistini da pobijedi istinu
trajnom pobjedom u kojoj ･＠ istina ｩ･ｺｮｵｴＬ＠ ili negira da je
u svemu tome bila Njegova odredba, ili ako bi porekao da
je Njegova odredba radi potpune mudrosti na kojoj treba da
bude hvaljen, nego, prosto tvrdi da je to samo ｯ｢ｩｮｯ＠
htijenje, onda bi to bilo mišljenje onih koji su
pronevjerovali. Pa, teško li se od vatre onima koji budu
nevjerovali. ｖ･ｩｮ｡＠ ljudi misli o Allahu ružno u onome što
se ｴｩ･＠ｬｩｮｯ＠ njih kao i u onome što racli s drugima, a od toga
se ｳ｡ｵｶ＠ samo onaj ko spozna Allaha, Njegova imena i
svojstva, kao i šta sve proizilazi iz Njegove mudrosti i
hvale. Pa neka dobro povede ｲ｡ｵｮ＠ o ovome onaj ko je
pametan i koji savjetuje samog sebe. Neka se Allahu pokaje
i neka od Njega traži da mu oprosti zlo mišljenje prema
svome Gospodaru. A ako bi provjeravao kod nekih bi našao
kako previše zahtijevaju od kadera, kore ga i govore kako je
trebalo biti tako i tako. Neki to ｩｮ･＠ mnogo, a neki malo.
Provjeri i samoga sebe da li si ｩｳｴ＠ od toga.
268
KN JIGA TEVHIDA
Pa ako se spasiš od toga, spasio si se od velike
ｮ･ｳｲＬ＠ a ako ne, ja te onda ne vidim spašenoga. 1
'Spomenuo je lbn-l<ajjim da su prethodnici ｰｲｯｴｵｭ｡ｩｬ＠ z lo mišljenje

koje zastupaj u džahili s jednim od tri ｺｮ｡･ｮｪ｡Ｌ＠ a svako od njih je
ispravno: poricanje kadera1 poricanje mudrosti te poricanje Allahove,
azze ve dželle1 ｰｯｭｩ＠ Svome Poslani ku, sallallahu alejhi ve sellem1
Svojoj vjeri ili Svojim dobrim robovima.
R,1zlog ovakvog misljenja jeste nepoznavanje onoga što Allah, •\ZZe
ve dželle, zaslužuje, kao i onoga što je Allah stavio u obavezu od
sabura1 smirenosti i ｳｬｩｮｯ od vadziba.
Mno!)i se spase ove nagacivnosci u vanjštini1 a li u nji hovim s rcima se
nalazi mišljenje svojstveno džahilijjetu1 kao i loše ｵ｢ｪ･ｮＮ＠ Zbog
toga je obavezno svakom vjerniku d,l ｯｩｳｴ＠ svoje srce od svakog
mišljenja prema Allahu koje je zlo, te da ｮ｡ｵｩ＠ Allahova, azze ve
clželle1 imena i svojstva, kao i uticaj toga u Allahovom cMstvu1 sve
dok u njegovom srcu ne ostane ｵ｢ｪ･ｮ＠ da je A llah, azze ve dželle1
istina1 da je Njegovo djelo isrina i pravda, pa ｡ｫ＠ i kada bi bio
ｰｯｧ･ｮ＠ｮ｡ｪｶ･ｯｭ＠ｮ･､｡ｯｭＮ＠
269
- - - -- - - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- - - -
MES' ELE:
1. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure Ali-Imran;

2. ｔｵｭ｡･ｮｪ＠ ajeta iz sure El-Feth;
3. Obavještenje da ta pojava ima svoje vrste koje
se ne mogu pobrojati;
4. Od toga se ne ｳ｡ｵｶ＠ niko osin1 ko bude
spoznao imena i svojstva te bude spoznao samog
sebe.
270
59. ŠTA JE DOŠLO OPORICATEUIMA KADERA 1
Rekao je Ibn-Omer: "Tako mi Onoga u ｩｪｯ＠ ruci je duša

Ibn-Omera, kada bi neko od njih imao z/n ta koliki je Uhud, zatim
ga udijelio na Allahovom putu, Allah ga ne gi od njega primio sve
dok ne pavjeruje u kader. " l Zatim je to potvrdio
Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellem ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠
' Kader je Allahovo praiskonsko zn,lnje o stvarima, njihovo

za pisivanje u Levhi Mahfuz1 opšte Njegovo htijenje te sc.var,,nje
pojedinaca i njihovih svojscava1 u što ulazi ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ i stvaranje djela
koja ｩｮ･＠ robovi i co na osnovu Njegovih ｲｩｪ･Ｚ＠ "Allah je Stvaralac
svega" - i robova i njihovih dijela, ce se ne kaže ni za koga da je
mu ' min sve dok sc ne povinuje i ne bude vjerovao u sve ･ｴｩｲ＠ stvari,
jer tekstovi ｵｰｪ＠ na to.
Neke vrste poricanja kadera izvode svoga ｰｯｩｮｯ｣｡＠ iz tevhida i
islama, i co biva ako bi osoba negirala A llahovo praiskonsko znanje o
stvarima, ili ako bi porekla Allahovo zapisivanje tih stva ri u Levhi
Mahfuz; dok su neke vrste bid ' ac -novotarija koja je u suprotnosti s
potpunim tevhidom1 i to biva ,,ko bi porekao opšte Allahovo htijenje,
ili opšte stvaranje.
'Rekao je Ibn-Omer: ''Tako mi Onoga u ｩｪｯ＠ ruci je duša Ibn-Omera,
kada bi neko od njih imao zlaca koliki je U hud, zatim ga udijelio na
A llahovom putu1 Allah ga ne gi od njega primio, sve dok ne povjeruje
u kader." - Zašto? p,, upravo iz razloga što A llah, azze ve dželle1 ne
prima dobr,, djela osim od muslimana, a ko porekne kader i ne bude
vjerovao u njega, on nije ni musliman, niti ･＠ sea bici od njega
primljeno, pa makar udijelio zl<lt.a koliko je brdo U hud.
"Zatim je co potvrdio Vjerovjesnikovim1 sallallahu alejhi ve sellem,
ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ ' Iman je da vjeruješ 11 Allaha/ i Niesove meleke/ i knjige
271
"Imali je dn vjemješ 11 Allaha, Njegove meleke, knjige
Njegove, poslanike Njegove, Sudnji da11 i da vjerrtješ u
kader, 11jegovo dobro i zlo."
Bilježi ga Muslim.
Od Ubadeta b. Samita se prenosi da je rekao svome
sinu:
"0 si11ko moj, ･＠ｮ osjetiti slast -ilnana sve dok 11e
budeš znao da ono što te je pogodilo nije te moglo
ｺ｡ｯ｢ｩＬ＠ a 0110 što te je zaobišla 11ije te moglo tti
pogoditi ｵｯ＠ sam Allahovog Posla11ika, sallallalm
alejhi ve sellem, kako kaže: 'Prvo što je Allah stvorio
bilo je pero. Potom mu je rekao: 'Piši!' Pa je reklo:
'Gospodaru moj, a šta da pišem?' Rekao je: 'Piši šta ･＠
se sve desiti do Sudnjega dana.' O si11ko moj, ｵｯ＠ sam
Allahovog Poslanika, sallallalm alejlli ve sellem, da
kaže: 'Ko 11mre 11a ｮ･ｭｵ＠ mimo ovoga, 011 nije od
mene."'
U predaji koju bilježi Ahmed stoji: "Prvo što je
Uzvišerli Al lah stvorio bilo je pero. Rekao mu je: 'Piši!' Pa je
u tom ｡ｳｵ＠ proteklo sve što ･ biti do Sudnjega dana."
U predaji koju bilježi Ibn-Vehb stoji da je Allahov
Njegove/ i pos/,mike Njegove_, i Sudnji d.111; i da vjeruje$ u kade/j

njegovo dobro i zlo." - Dobro u odnosu na sina A.demovog kao i zlo u
odnosu na njega. A što se ｴｩ･Ｎ＠ A ll ahovog, azze ve d že.lle1 djela, pa
sva All,lhov,,, azze ve. dželle, djela s u dob •·a jer su u potpunoj
suglasnosti s Njegovom velikom ｭｵ､ｲｯｵＮ＠
272
KN JIGA TEVHIDA
"Pa ko ne bude vjerovao u kader, njegovo dobro i zlo,
Allah ･ ga spaliti v atrom. "l
U Musnedu, kao i u Sunenima je predaja od Ibn-
Dejlemija u kojoj stoji da je rekao: "Došao sam kod Ubeja b.
Ka' ba pa sam mu rek ao: 1 Pri meni je nešto u vezi kadera.
Obavijesti me ｮ･ｩｭＬ＠ ne bi li ga Allah odagnao iz moga srca. 1
Rekao je: 1 Kada bi udijelio zlata koliki je Wwd, ne bi ga Allalr od
tebe primio sve dok ne povjeruješ u kader i dok ne budeš znao da
0110 što te je pogodilo nije te moglo promašiti, a ono što te je
promašilo nije te moglo ni ｳｮ｡ｩＮ＠ Ako bi umro na ｮ･ｭｵ＠ mimo
toga, bio bi od stanovnika vatre. Svi su me ovako obavijestili od
Vjerovjesnika, sal/allalm alejhi ve selle11L" Hadis je
vjerod ostojan, bilježi ga Hakim u svome Sahihu.
' Ovo je zbog ｩｮｪ･ｮｩ｣＠ što je ｯ､ｲ･ｩｶ｡ｮｪ･＠ stvari ｶ･＠ završeno, a od

imana u kAder jeste vjerov,mje da re je A llah, .1zze ve dželle, ostavio
d,, sam bir,,s, i da nisi ni na šta primoran, jer je odgovornost ｶ･＠ pala
na insane..
"Cuo ' sam A llahovog PoslanikA, sall allahu alej hi ve sellem k..1ko
1
k.1že: 'Prvo što je All.th scvorio bilo je pero. Rek.do mu je: 'Piši!' P,1 je
reklo: 'Gospodaru moj/A šc,1 chl pišeml' Reli..to je: 'Piši šc.t ･＠ se sve
desiti do Sudnjega d,ma. "'- U ovom dijel u ha d isa je dokaz za srepen
pisanja, a ｲｩｪ･Ｚ＠ NPrvo šco je Allah stvorio bilo je pero"- ｺｮ｡･Ｌ＠ po
naj ispravnijem mišlj enj u kod ｬ･ｮｪ｡ｫ＠ koji se bave ｵｴｶｲｩ｡ｮｪ･ｭ＠
ｴＮｬｮｩｨ＠ｩｮｪ･ｮｩ｣｡Ｚ＠ Onda kAda je A llah stvorio pero1 dakle, odnosi se na
vrijeme, a Što se ｲｩ･＠ prvog stvorenja, to je Arš- Allahovo prijestolje.
273
- -- - -- - Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - - - ---
MES' ELE:
1. Pojašnjenje obaveze vjerovanja u kader;

2. Pojašnjenje ｮ｡ｩ＠ na koji vjerujemo u njega;
3. Propadanje djela one osobe koja ne vjeruje u
njega;
4. Obavještenje da niko ｮ･＠ osjetiti slast imana
sve dok ne povjeruje u njega;
5. Spominjanje prvoga što je Allah stvorio;
6. U tom ｡ｳｵ＠ je proteklo sve što ･＠ se desiti do
Sudnjega dana;
7. On ･Ｌ＠ sallallahu alejhi ve sellem, biti ｩｳｴ＠ od
onih koji ne budu vjerovali u njega;
8. Praksa ispravnih prethodnika da svaku
ｮ･ｪ｡ｳｯｵ＠ uklanjaju ｰｩｴ｡ｪｵ＠ｵ･ｮｪ｡ｫ［＠
9. ｕ･ｮｪ｡｣ｩ＠ su odgovorili onim ｪｭ･＠ su uklonuli

njegovu ｮ･ｪ｡ｳｮｯｵＬ＠ a to na ｮ｡ｭ＠ što su govor
pripisali samo Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi
ve sellem.
274
60. ŠTA JE DOŠLO OSUKARIMA t

rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alej11i ve sellem:
'Rekao je Uzvi§eni Allah: 'A ko je ｶ･ｩ＠ nasilnik od onoga
koji hote da stvara kao što Ja stvaram? Pa, ueka stvore
'tnm, ili ueka stvore z rno, ili 11eka stvore ｪ･｡ｭＮＧＢ＠
Bilježe ga Buharija i Muslim.2
Oni bilježe od Aiše, radijallahu anba, da je Allahov
Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ljudi koji ･＠ biti ｮ｡ｪ･＠ kaž11jeni ua ｓｲｴ､ｾｪ･ｭ＠ danu su
Olti koji budu imitira li Allahov o stvarauje. ",
' ｚｮ｡ｩＬ＠ od prijetnje, a s[ikar je ona j ko oblikuje nešto na osnovu

poznatog izgled.t.
Slikanje se d ijeli na dvije vrste:
1. Imitiranje i oponašanje Allahovog stvaranja, pod Njegovim
imenom i svojstvOmj
2.. Slikanje kao sredstvo za ｩｮｪ･＠ širka, jer je širk mnogih
mnogobožaca bio preko slika, pa je od potpunosti tevhida što
slike nisu dozvoljene, jer je slika jedno od ｭｵｲｩｫｨ＠ sredstava
koja su koristili u svojim ibadetima.
'Allah je pojasnio njihovu ｮ･ｭｯＬ＠ a to sto neko misli da stvara kao
što All.th ｩｮｩＬ＠ to je samo plod njegove mašte, a u stvamosci, niko
nij e u stanju stvoriti kao .što Allah stvar,t1 pa je zbog toga postao od
onih koji oponašaju A lla ha, azze ve dže[le, i to je razlog koji ga je
ｵｩｮｩｯ＠ da bude ｮ｡ｪｶ･ｩｭ＠ nasilnikom .
275
Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ -
Oni ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ bilježe predaju od IbnAbbasa da je
rekao:
Ｂｵｯ＠ sam Allalwvog Poslanika, sallallaltu alejlli ve
sellem, kako kaže: 'Svaki slikar ･＠ u vatru. Svakoj slici
koju bude naslikao ｵ､｡ｬｭ･＠ se duša kojom ･＠ biti
ｭｵ･ｮ＠ 11 Dželtemtemu. '"2
Od njega bilježe i predaju koja ima stepen merfua:
"Ko naslika sliku 11a dtmjalttku, ｢ｩ･＠ mu ｮ｡ｲ･ｯ＠ da 11
ttju udalme dušu, a to ｵ･＠ biti 11 stanju. " 3
Muslim bilježi predaju od EbuHejjadža da je rekao:
"Rekao mi je Alija: 'A zar da te ue uputim na ono na što
me je 11p11tio Allahov Posfat·zik, sallallahu alejhi ve
' ｬｭｩｾｲ｡ｮｪ･＠ u slikanju ili kiparstvu biva velikim kufrom u dva ｳｬｵ｡ｪ［＠

r. Da napravi nekog kipa ｺｮ｡ｪｵｩ＠ da ･＠ bi ti obohvan1 i ovo je
ｩｳｴ＠ ku fr prema A llahu, azze ve džellej
l. Da nas li ka neku sliku i izjavi da je ona bolja od Allahovog,
azze ve dželle1 stvaranja, i na ovu vrsru se odnosi prethodni
hadisj u njega ulaze i oni koji budu imitirati slikanjem uopšte
(kao onaj ko bi slikao svojom rukom, ili ko bi isklesao neku
ｳｾ｡ｴｵＩ＠ nekih s tvari koje ga ne bi izvele iz vjere, ali je to ipak
veliki grijeh, a ｰｯｩｮ｣＠､ｯｴｩｮｧ＠ djela je proklet i ｺ｡ｰｲｩｪ･･ｮｯ＠
mu je vatrom.
' ｒｩｪ･＠ "duša Ｂｵｰｵｪ･＠ da je on naslikao nešto ｾｯ＠ je posjedova.lo dušu
ｯｶｪ･ｫ｡＠ ili životinju, pa je zbog toga prijetnja i usmjerena na ovu
vrstu slikanj_a.
' Ovo iz razloga .Što je duša samo Allahovo, azze ve dželle,
vlasništvo.
276
KNJIGA TEYHIDA
setlem, da ne ostaviš ni jednu sliku, a da je ne izbrišeš,
1titi !IZViŠe/l kabur a da ga 11e poravnaš. '"l
MES' ELE:
l. Strogo ｯｰｨ･ｮｪ prema slikarima;

2. Skretanje pažnje na uzrok, a to je ostavljanje
lijepog odnosa prema Allahu, azze ve dželle, što se
uzima iz ｲｩｪ･ｩＺ＠ "A ko je ｶ･ｩ＠ 11asilnik od onoga koji ｨｯ･＠
da stvara kao što Ja stvaram?";
3. Skretanje pažnje na njegovu ｭｯＬ＠ kao i na njihovu
ｮ･ｭｯＬ što se vidi iz ｲｩｪ･Ｚ＠ "Pa, neka stvore trun, ifi 11eka
stvore ｪ･｡ｭＢ［＠
4. Jasan iskaz da ･＠ oni biti ｮ｡ｪ･･＠ kažnjeni;
5. Allah ･＠ stvoriti onoliko duša koliko slikar
bude naslikao slika, koje ･＠ｭｵｩｴ＠ slikara u
Džehennemu;
6. ｂｩ･＠ munared.eno da u njih udahne duše;
7. Naredba njihovog brisanja ako se ｮ｡ｵＮ＠
' U ovom hadisu je skrenut.l pažnja na drugi razlog zbog ･ｧ｡＠ je

slikanje haram, a roje ｩｮｪ･｣｡＠ što je ono od sredstava š irl<a. ｎ｡ｩｮ＠
na koj i se ､ｯｬ＼Ｎｾｺｵｪ･＠ ovaj propis jeste sto je u hadisu povezano
bris.1nja slike i poravnavanja uzdignutog kabura, tako da je zbog tog
spoja ostanak sli ke ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ jedno od sredsr.wa i pute v .l ka š irku.
277
61. šTA JE DOŠLO OMNOŠlVU ZAKLINJANJA 1
•A o zakletvamasvojim brinite sei" (El-Ma ida, 89.)

rekao:
Ｂｵｯ＠sam Allalwvog Poslanika, sallalla1ru alejhi ve
sellem, kako kaže: 'Z akletva je uzrok brze prodaje neke
robe, ali otklanja ｢･ｲｩ･ｴ＠ od ｺ｡ｲ･ｮｯｧＮＧ＠
Bilježe ga Bu harija i MusUm.2

Od Selmana se prenosi da je Allahov Poslanik,
"Trojici se Allalr ｴｲ･＠ obratiti niti ･＠ ilr ｯｩｳｴｴｩ＠ i njih
･ｬ｣｡＠ bol11a ka.z tza: starcu lcoji blud Ｌｬ＠ｩｴｲ oholom
' M noštvo zaklinjanj a s e ne pod udara s potpun im rcvhidom, jer on,,j

u ｩｪ･ｭ＠ srcu cevhid bude potpun, ili blizu roga, on ｮ･＠ uzimati
Allaha, a zze ve d želle, s ta lno u s voj im zakletvama, tj. u zakletvama
kojih je svjest.1n1 a .Sto se ｣ｩ･＠ zakletve koja je kao po.štapalica1 za nju
nema smemje, iako je bolje i pohvaln ije d,, mu ' min ｯｩｳｴｩ＠ svoj jezik i
srce od mnoštva z,,klinj anja u vidu poštapalica u sv,1kodnevnom
govoru.
' Uzrok ce ｩｮｪ･ｮｩ｣･＠ jeste što je to neka vrsta "'lZne jer nije ｵｩｮｯ＠ ono
Sto je bio d uzan ｵｩｮｴ＠ od Allahovog, azze ve dželle, ｶ･ｬｩ｡ｮｪＮ＠
279
- - - - - -- Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - - - -
prosjaku i ｯｶｪ･ｫｵ＠ koji ttzme Allaha kao svoju robu: ne
kupuje ništa a ela se ne za kune, tt-iti šta proda a da se ne
zakune."
Bi lježi ga Taberanl s vjerodostojnim lancem
prenosilaca.
U Sahihu se bi lježi od Imnma b. Husajna, radijallahu
anhu, da je rekao:
"Rekao je ATlaiiov Poslanik, sallallahu alej1ri ve sellem:
'Najbolji od mog ummeta su moja generacija, zatim orta
poslije njih, zatim ona poslije njih, zatim ona poslije
njih.' Rekao je Im ran: 'l ne znam je li nakon svoje
ger1eracije spomenuo dvije ili tri?' 'Zatim ･＠､ｯｩ＠ nakon
vas narod koji ･＠ｳｶｪ･､ｯｩｴＬ＠ ali 11ji1wvo ｳｶｪ･､ｯｮ＠Ｏｴ･＠
biti traženo, i ｶ｡ｲ･＠ i Ｏｴ･＠ im biti ništa dato na
povjerenje, i ｺ｡ｶｪ･ｴｯ＠ se, ali ｮ･＠ izvršavati ono što
ｯ｢･｡ｪｵＮ＠ 011i ･＠ biti debeli."'
U njemu je došla predaja i od Ibn-Mes'uda da je
"Najbolji ljudi su moja generacija, zatim oni poslije
njilr, zatim oni poslije ltjih. Onda ･＠､ｯｩ＠ narod u kojem
･＠ｳｶｪ･､ｯｮ＠ nekog od njih ｰｲ･ｳｴｩ＠ njegovu zakletvu a
z akletva ･＠ prestizati njegovo ｳｶｪ･､ｯｮＮＢ＠
' ｒｩｪ･＠ je o osobi koja je ostarjela i koja je osijedjela, a srce joj je još
uvijek vezano za blud.
"Oholom prosj,1ku i ｯｶｪ･ｫｵ＠ koji uzme Al!.1ha kao s voju robu: ne
kupuje ni$c,1 a d-1 se ne z.1kune/ nici sea prot/.1 a da se 11e ukune. "Iz
ovoga se jasno vidi da je pokuden onaj ko uzme Allaha k,,o svoju
robu, a uz co on ｩｮ＠ i jedan od velikih grijehova.
280
KNJIGA TEVHIDA
Rekao je Ibrahim: "Udarali su nas zbog ｳｶｪ･､ｯｮｪ｡＠ i
davanja prisege dok smo bili rnali."l
MES' ELE:
l. Oporuka o ｵｶ｡ｮｪ zakletvi;

2. Obavještenje da je zakletva uzrok brze prodaje
neke robe, ali da otklanja ｢･ｲｩｴ［＠
3. Žestoka prijetnja onome koji niti šta proda, niti

šta kupi, a da se ne zakune;
4. Skretanje pažnje da grijeh biva veHkirn bez
ikakve potrebe;
5. ｋｵ｣ｮｪ･＠ onih koji se ku nu, a da sc to od njih ne
traži;
6. Njegovo, sallallahu alejhi ve sellem,
pohvaljivanje prve tri ili ･ｴｩｲ＠ generacije, kao i
spominjanje onoga što ･ se desiti nakon njih;
7. ｋｵ･ｮｪ＠ onih koji ｳｶｪ･､ｯＬ＠ a da se to od njih
ne traži;
8. Prethodnici su tukli djecu zbog ｳｶｪ･､ｯｮｪ｡＠ i
davanja prisege.
' Iz ovoga sc vidi koliko s u ispravni prethodn ici vodi li ｡ｵｲｮ｡＠ o
odgoju svoje djece i poromaka kada je u pitanju ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ Allaha,
azze ve dželle.
281
62. ŠTAJE DOŠLO UVEZI ALLAHOVE GARANCUE
l GARANCUE NJEGOVOG VJEROVJESNIKA t

' t•l .. ｾ＠ .. .. • ｾ＠
ｾｉａｪｩ :lA; ＮＺＬｾＱＯｯｬ＠ｾＺ［Ｎｕ＠ｬＡｾ＠｟ｾ［Ｑ

l}):;'
'l ispunjavajte obaveze na koje ste se Allahovim imenom obavezali i
ne kršite zakletve kad ste Ih tvrdo dali..." (En-Nahl, 91.)2
Od Burejde se prenosi da je rekao:
"Kada bi Allahov Poslanik, sallallalw alejhi ve sellem,
postavio nekoga za zapovijednika vojske ili izvid11ice,
ｯｰｲｵｩｯ＠ bi mu posebno bogobojaznost i da bude dobar
prema muslimanima koji budu s njim, n zatim bi rekao:
'Ratujte s Allahovim imenom na Allahovom putu!
Ubijajte one koji ne vjentju 11 Allaha! Ratujte i ne
uzimajte ništa prije podjele plijena. Ne varajte, 11iti
'Dakle, o Allahovom ｯ｢･｡ｮｪｵ＠ za.Stite1 kao i zašriti koju je obe&1o

Njegov Vjerovjesnik, sailallahu a lejhi ve sellem.
'Ove ob,weze su ｰｲｯｴｵｭ｡･ｮ＠ kao ugovori koji budu medu ljudima, a
ｰｲｯｴｵｭ｡･ｮ＠ su i kao zakletve, tako da je obavezno izvršiti ono š to se
dogovori, kao i zakletvu iz ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ p rem,, Allah u, azze ve dželle, jer,
ko se zakune Allahom, to ｺｮ｡ｩ＠ d,, je on potvrdio izvršenje onoga na
st.1 se obavezao Allahom, azze ve d želi e, pa ako bi to pronevjerio, ili
prekršio ugovor, co bi cada ｺｮ｡ｩｬｯ＠ da on ne ｶ･ｬｩ｡＠ Allaha, azze ve
dželle, onakvim ｮ｡ｩｯｭ＠ od kojeg bi se bojao da ne urad i ono što jc
obavezan prema Allahu od izvrsenj,, ｯ｢･｡ｮｧ＠ uz zakletvu, tj. to bi
ga ｶ･ｬｩ｡ｮｪ Allaha stalno bodrilo da Što bolje izvrši za danu ｲｩｪ･Ｎ＠
283
masakrirajte i ne ubijajte djecu. Kada sretneš svoga
neprijatelja od mušrika, pozovi ga 11 jedno od troje - ili
neka izabere jednu od tri solucije - , pa šta god da
izaberu primi to od njilr. Zatim ih pozovi ll islam, pa
ako ti se odazovu, primi to od njilr. Onda ih pozovi da
se presele iz sv ojih domova u domove mu1radžira - oui
koji su ｵｩｮｬ＠ lridžru, i obavijesti i1r ako to budu ｵｩｮｬ＠
ｩｭ｡･＠ isto što i nwhadžiri i ｢ｩ･＠ im obavezuo isto što i
muhadiirima. Ako odbiju iseljenje, orrda ih obavijesti
da ･＠ biti ll istom propisu kao i muslimanski l1eduiui.
Nad trjima ･＠ se spro110diti Alla/tov, teala, propis, ｮ･＠
dobiti ništa od ratnog plijena osim ako se budu borili s
muslima11ima. Ako sve to odbiju, onda im ponudi
džizju, a ako pristanu, primi je od njih i odustau.i od
njilr. Ako odbiju, zatraži ｰｯｭ＠ od Allaha i ubijaj ill.
Kada budeš opsjedao one koji su 11 utv1·dama pa zatraže
od tebe da im daš Allahovu garanciju i garanciju
Njegovog Vjerovjesnika, ti im ne daj Allahov u garanciju
i garatrciju Njegovog Vjerovjesnika, ali im daj svoju
garanciju i garanciju svojih drugov a, jer, da prekršite
vašu garanciju i garanciju vaših drugova lakše je uego
da prekršite Allahovu garanciju i garanciju Njegovog
Vjerovjesnika. A kada budeš opsjedao 011e koji su u
utvrdama, pa zatraže od tebe da im presudiš po
Allahovoj p1·esudi, ti im nemoj suditi po Allahovoj
presudi, nego i m presudi po svojoj presudi, jer ti ne ztmš
ｬｴｯ･＠ li prema njima uraditi po Allahovoj presudi ili
ne?"
Bilježi ga Muslim. l
' H adis jasno ｵｰｪ･＠ na ｶ･ｬｩ｡ｮｪ＠ Allaha, azze ve dželle, tako Što
rob ｮ･＠ dati ljudilThl Allahovu garanciju, niti garanciju N jegovog
284
KNJIGA TE VHIDA
MES' ELE:
l. Razlika ｩｺｭ･ｵ＠ Allahove garancije, garancije

Njegovog Vjerovjesnika i garancije m uslimana;
2. Uputstvo ka ｩｮｪ･ｵ＠ djela koje nosi manju
opasnost;
3. "Ratujte
ｒｩｪ･Ｚ＠ 5 Allahovim imenom na
Allahovom putu!";
4. ｒｩｪ･Ｚ＠ "Ubijajte one koji ne vjeruju u
Allnha!";
5. ｒｩｪ･Ｚ＠ "Zatraži ｰｯｭ＠ od Allaha i ubijaj ilz ";
Vjerovjesnik-v sal!a!lahu alejhi ve sellem1 ali im daje svoj u garanciju.

U ovome je veliko upozorenje pripadnicima tevhida i onima koj i
traže vjersko znanje i brinu se z,\ njega, a ｴＮｫｯ･ｲ＠ i ljudi znaju da su
oni krenuli rim pu cem ·da im ne izmakne nikakva ｲｩｪ･＠ ili djelo koje bi
uputilo na njihovo nepridržavanje ovog znanja, cako da je pocrebno
da stalno budeš svjestan da [judi g ledaju u tebe - a pogotovo u ovom
vremenu koje je puno ｮ･ｪ｡ｳｯＮｴ＠ i smumji - jer oni gledaju u tebe kao
onoga koji nosi s u nnec i cevhid, pa se ne ophodi prema njima osim na
ｮ｡ｩ＠ iz kojeg se vidi ｶ･ｬｩ｡ｮｪ･＠ Gospodara, azze ve dželle, i iz kojeg
･＠ Ga i oni ｶ･ｬｩＮＱｴ＠ kada ce vide kako to ti l'adiš, i ne krši svoje
zakletve, niti Allahove garancije, i ne budi kukavic,, u ｳｶｪ･､ｯｮｵ＠ ili
meduodnosima1 jer ･＠ to umanjiti uticaj znanja i vjere koju nosiš.
285
6. Razlika ｩｺｭ･ｵ＠ Allahove p resude i presude

ｵ･ｮｪ｡ｫ｡［＠
7. Ashab sudi po potrebi, ali ne zna da li je donio

presudu jednaku Allahovoj i]j ne.
286
63. ŠTA JE DOŠLO OZAKLINJANJU
ALLAHOM 1
Od Džundu b b. Abdullaha, radijallahu anhu, se

prenosi da je Allahov PosJanjk, sallallahu alejh.i ve sellem,
rekao:
"Rekao je ｯｶｪ･ｫＺ＠ 'Tako mi Allaha, Allah ｮ･＠ oprostiti
toj osobi. ' 2 Pa je rekao Allall, azze ve dželle: 'Ko se to
'Zaklinjanje A llahom biva na dva ｮ｡ｩｮ｡Ｚ＠

J. Na ｮ｡ｩ＠ oholosti, gordosti i n.1prasicosci1 cako da sam sebi
daje pravo nad Allahom i da ･＠ A llah presudi ci po njegovoj
presud i. Ov,, situacija je suprotna potpunom cevhidu, a može
da se kosi i sa njegovom osnovom.
2. Da se zakune A ll ahom iz poni ženja prema Njemu,
pokornosti, potrebe i siromaštva prema Allahu, azze ve
dželle, i za ovo je do.š.1o had is: "/m.1 A/!,1hovih robov.1 koji
k,1da bi se za ne.šco zakle/o A!f,tbony On bi mu co uslišao."- a
sve je to zbog njegovog lijepog mišljenja prema Allahu, azze
ve dželle.
• Ovo stoga .što je ea osoba bila veliki grješnik" pa se je uzoholio
､ｯｴｩｮｩ＠ pobožnja k i vidio je samog sebe kao velikoga, ce je pomislio
da je zbog svoga ibadeca prema Allahu, azze ve dželle, dostigao
tol iki stepen d,, može raspolagati Allahovim djelima i da Allah ｮ･＠
odbiti nikakav njegov zahtjev. Ovo je u s uprotnosti sa s cv,unim
oboZilvanjem, pa ga je Allah, azze ve dželle, kaznio i rekao: "Ko se co
oholi nc1d.1 Mnom." - mis li se na zaklinjanje iz oholosti, P•' je
oprostio nepokomome, a poništio je pobožnjakova djela. Sve ti to
287
oholi nada Mnom pa da ne oprostim toj osobi? Zaista
sam mu Ja oprostio, a u11ištio sam tvoje djelo.'"
Bilježi ga Muslim.
U hadisu od Ebu-Hurejre stoji da je onaj ko je
izgovorio te ｲｩｪ･＠ bio pobožnjak, a Ebu Hurejre je rekao:
"Izgovorio je ｲｩｪ･＠ koja mu je upropastila i ovaj i ｢ｵ､ｩ＠
svijet."
MES'ELE:
l. Upozorenje od oholosti prema Allahu;

2. Svakom od nas vatra je bliža od kajiša naših
ｰ｡ｵ［＠
3. Džennet je isto tako blizak;

4. U njemu je dokaz za ｲｩｪ･Ｚ＠Ｂｯｶｪ･ｫ＠ nekada
izgovori 11eku ｲｩｪ･ ..." (do kraja};
5. Nekada ｯｶｪ･ｫｵ＠ bude oprošteno iz razloga koji
je od najnepoželjnijih stvari za njega.
govori kolika je stvar ne ｶ･ｬｩ｡ｴ＠ Allaha, azze ve džetle, i kolika je

stvar suprotstaviti se A ll ahovoj ｪ･､ｮｯｩＬ＠ subhanehu ve teala.
288
64. NE TRAŽI SE OD ALLAHA DA SE ZAGOVARA
KOD NEKOG SlVORENJA ,
Od Džubejra b. Mut'ima, radijallahu anhu, se prenosi

da je rekao:
"Došao je neki beduin Vjerovjesniku, sa.llallalm a.lejhi
ve sell.e1n, pa je rekao: 'O Allahov ｐｯｳｬ｡ｮｩ･Ｌ＠ sallallalm
alejhi ve sellem, duše stt iznurene, djeca stt oglad11jela i
propali su imetci, pa zamoli svoga Gospodat·a da 11as
opskrbi kišom. Zaista, mi od Allaha tražimo da se
zauzme kod tebe, i od tebe da se zauzmeš kod Allaha. •2
Pa je rekao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem:
'Subha.nallalt! Subhanallah!' Nije prestao i zgova.rati te
'Ne smije se Allah1 azze ve dželfe1 uzimati kao neko sredstvo kojim
bi se približilo nekom scvorenju1 jer bi to bi lo u suprotnosti s
potpunim tevhidom.
' ｒｩｪ･＠ ovoga ｯｶｪ･ｫ｡＠ｵｰｪ＠ da su Allaha uzimali kao posrednika
kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako bi Poslanik molio za
njihi ,, n.e ma sumnje da je Allah da leko ｖ･ｩ＠ od svega toga, jer je
stvorenje jadno i nisko u odnosu prema Gospodaru, azze ve dželle.
"P.1 je rekao Vjerovjesnily s,J!/allahu ,J/ejhi ve se/lem: 'Suhh,mallah!
5ubhanallilh!'- i nije prescao izgovar,ui ce ｲｩｪ･ＢＭ ponavljao ih je _
kako bi pokazao Allahovu ｶ･ｬｩｮｵ＠ i ｩｳｴｯｵ＠ od onoga što je beduin
spomenuo, kao i Njegovu svetost od bilo kakve manjkavosri ili z log
opis,\, kao i od svakog lošeg mišljenja o Njemu, azze ve dželle.
"Sve dok se co nije vidje/o IM licima njegovih drugov;y z,uim je rek.Jo:
'Teško tebi! Z n,J$/i ci ko je Allah?Allah je ｖ･ｩ odtoga!/\le cmži se
odAllaha d.t se zagovar.t ni kodkog.t!"'
289
ｲｩｪ･＠ sve dok se to nije vidjelo na licima njegovih
dl'llgova, zatim je 1·eka.o: 'Teško tebi! Z11.aš li 'ti ko je
Allah? Allaft je ｖ･ｩ＠ od toga! Ne traži se od Allaha da se
zagovara ni kod koga!' I spomenuo je hadis."
Bilježi ga Ebu-Davud.
MES'ELE:
l. Neodobravanje onome ko kaže: "Mi od Allaha

tražimo da se zauzme kod tebe";
2. Njegova promjena koja se vidjela na licima
njegovih drugova;
3. Nije mu prigovorio za ｲｩｪ･Ｚ＠ "Od tebe tražimo da
se znuzmeš kod Al/altn";
4. Skretanje pažnje na ｺｮ｡･ｪＺ＠ "Sublumnllnil";
5. Muslimanj su od njega tražili da moli za kišu.
290
65. ŠTA JE DOŠLO OVJEROVJESNIKOVOM,
SALLALLAHU ALElHl VE SELLEM, ｕｖａｎｊ＠
GRANICATEVHIDA l ZATVARANJU PUTEVA ŠIRKA
Od Abdullaha b. Eš-Šihhira, radijallahu anhu, se

prenosi da je rekao:
"Otišao sam sa delegacijom Benu-Amira do Allaltovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa smo rekli: 'Ti
si naš gospodin - starješina. ' Pa je rekao: 'Gospodirr -
St-arješina je Allah tebareke ve teala.'I Mi smo rekli:
'Najbolji si od nas tt dobru i ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ 11 zasluzi.' A on je
rekao: 'Kažite to ili dio toga što ste rekli, i neka vas
šejtan ne zastupa.'"
' Iz ovih ｲｩｪ･ｩ＠ se da ｺ｡ｫｬｪｵｩｴＬ＠ nakon ŠLo znamo da je Pos lanik"

sallallahu alejhi ve sellem, prvak i gospodin .svih Ademovih
poconMk-<, da je htio da ｳ｡ｵｶ＠ granice revhida, koo;o i da zatvori sve
pureve koj i vode ka š irku, od koji h je svakako i pretjerivanje u
ｲｩｪ･ｭ｡Ｎ＠
Ako bi neko oslovio ne-koga ovom ｲｩｪ･ｵ＠ - gospodine lu ｺｮ｡･ｪｵ＠ da
je on starješina ili gospod.u/1 kao i kada bi je pripojio nekoj grupaciji,
ne bi bilo dozvoljenim. A ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ su spomenuli da ovu ｲｩｪ･＠ nije
dozvoljeno upotrebljavati na ｮ｡ｩｮ＠ iz kojeg bi se shvatila
sveobuhvatnost, pa zbog roga vidiš one koji ｩｮ･＠ .Sirk posredstvom
nekih evlija, kao što to rade sa Bedevijem, ｶ･ｬｩ｡ｪｵ＠ ovu ｲｩｪ･＠ - sejjid
!gospodin/, i mnogo je korisce1 a stalno misle pri njenom izgovoru na
Bede vij,;.
291
- - - - - - - Salih b. Abdiluiz Alu Šejh - - - - - --
prenosilaca.I
Od Enesa, radjjallahu anhu, se prenosj da su neki
ljudi rekli:
"0 Allahov ｐｯｳｬ｡ｮｩ･Ａ＠ O najbolji od nas i sine najboljeg
od nas, gospodine naš i sine gospodina našega." Pa je
rekao: "0 ljudi, kažite to što ste rekli i neka vas šejtan
ne zavede. Ja sam Mulrammed, Allahov rob i poslanik.
Ne volim da me dižete iz nad moga stepena kojeg mi je
Allalr, azze ve dželle, dodijelio."
Bilježi ga Nesai s dobrim lancem prenosilaca.2
' Zatim su ga ｰｯ･ｬｩ＠ hvaliti u lice1 što je šejcanovo djelo, a sve co

kako bi poras1:.1o u svojim ｯｩｭ｡Ｑ＠ nakon ･ｧ｡＠ bi mu došlo poniženje,
jer ko se udalji od ｲｩｪ･ｩ＠ "la l)avle vela kuvvece illa billah" (nema ｭｯｩ＠
niti snage osim sa Allahom), i ko ne bude prezirao dušu, ce se udalji
od poniznosti i pokornosti koje Allah :zna i:z njegovog srca1 on ･＠ se
poni:zi ti ｮ･ｯｫｩｶ｡Ｎ＠
• Ono što su rekli o Poslaniku1 sallalf.ahu alejni ve sellem, je isrina,
ali je on :zatvorio vraca k.1ko ne bi neko ušao na njih ako bi on prešur:io
njihovo djelo, pa bi onda ｶ･ｬｩ｡ｩ＠ nekoga, nakon cega bi šejtan došao i
onome koji ｶ･ｬｩ｡＠ i kojeg ｶ･ｬｩ｡ｪｵＬ＠ ce bi ｵｩｮｯ＠ njihova srca vezanima
:za cu osobu sve dok ne bi ｰｯｩｮｬ＠ ši rk i sve dok ga ne bi ｰｯ･ｬｩ＠ｶ･ｬｩＮＱｴ＠
na ｮ｡ｩ＠ koji nije dozvoljen za njega. Ovo poglavlje je kao pravilo za
zatvaranje svih puteva koji vode ka š irku.
292
KNJ lG A TE VH lDA
MES' ELE:
l. Upozorenje ljudi od pretjerivm1ja;

2. Šta treba ｲ･ｩ＠ osoba kojoj se kaže: "Ti si naš
gospodi n ";
3. ｒｩｪ･ｩＺ＠ "l 11ekn vas šejtan ne zastupa" - iako nisu
rekli ništa do pravu istinu;
4. ｒｩｪ･Ｚ＠ "Ne volim da m e dižete iznad moga
stepe11a."
293
66. ŠTA JE DOŠLO O ｒｕｅｉｍａ UZVIŠENOG
ALLAHA:
ｾ＠ｾＺｊ＠ j;. iJ, ,_,;:J (.;j'

"Oni ne ｶ･ｬｩ｡ｪｵ＠ Allaha onako kako Ga treba ｶ･ｬｩ｡ｴＮＢ＠
(Ez-Zumer, 67.)
Od Ibn-Mes' uda, radijallahu anhu, se prenosi da je

došao neki židovski ｵ･ｮｪ｡ｫ＠ kod Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao:
"0 Muhmmnede! Mi smo našli da ･＠ Alla/1 staviti
nebesa na prst, zemlje i ､ｲｶ･＠ na drugi prst, vodu na
ｴｲ･ｩＬ＠ vlažno tlo na ･ｴｶｲｩＬ＠ a ostala stvorenja tla peti
prst, a zatim ｲ･ｩＺ＠ 'Ja sam vladar.' Pa se nasmijao
Vjerovjesnik, sa llallahu alejlti ve sellem, tako da su mu
se vidjeli krtljnji kutnjaci tl znak potv1·de onoga što je
rekao židovski ｴ･ｮｪｫＮ＠ Zatim je Allahov Poslanik,
sallallalm alejhi ve sellem, ｰｲｯｵｩＺ＠
• , f! ｾ＠ • ..
ｾｾ＠ f,! 4!';,) Ｌ［｟ｾＺＮＬｾＩｵｬｪ＠ＱＺ｡＠ j;. Uh ,_,)J.i ,;;:, t
"Oni ne ｶ･ｬｩ｡ｪｵ＠ Allaha onako kako Ga treba
ｶ･ｬｩ｡ｴ［＠ a ｩｴ｡ｶ＠ Zemlja ･＠ na Sudnjem danu biti u
Njegovoj šaci stisnuta."' {Ez-Zumer, 67.)
U Muslim ovoj predaji stoji:
"Planine i ､ｲｶ･＠ na prst, zatim. ･＠ ih zatresti i ｲ･ｩＺ＠ 'Ja
sam Vladar, Ja sam Allah!"'
U Buharijinoj predaji stoji:
295
- - - - - - - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - - -- --
Ｑｓｴ｡ｶｩ･＠ nebesa na prst, v odu i vlažno tlo na drugi, a
ostala stvorenja ua ｴｲ･ｩ＠ prst. 11
Bilježe ga Buharija i Muslim.
Muslim bilježi predaju od Ibn-Omera koja ima stepen
rnerfua:
"Allah ･＠ saviti nebesa 11a Sud11jem dantt, zatim ･＠ ih
uzeti 11 Svoju desnu mku, a onda ･＠ｲ･ｩＺ＠ ']a sam Vladar!
Gdje su silnid? Gdje srt oni koji su se olzolili?' Zatim ･＠
smotati sedam Zemalja i uzeti ih u Svoju ljevicu a onda
･＠ｲ･ｩＺ＠ 'Ja sam Vladar! Gdje su silnici? Gdje su oni koji
su se olrolili?'"
Prenosi se od Ibn-Abbasa da je rekao: "Nije sedam
nebesa i sedam zemalja u šaci Milostivoga ništa drugo do
kao gorušica u šaci nekoga od vas."
Rekao je Jbn-Džerir da mu je pripovijedao Junus da
ga je obavijestio lbn-Vehb, a ovoga Ibn-Zejd koji je ｵｯ＠ od
svoga oca da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
seile m:
"Nije sedam nebesa tt Allahovoj stolici- Kttrsijju, 11išta
drugo do kao sedam dirhema koji se ｢｡･Ｑｩ＠ 11 okruglu
rav11icu."
Rekao je da je kazao Ebu-Zerr:
Ｂｴｯ＠
sam Allahovog Poslanika, sallallalm alejhi ve
sellem, kako kaže: 'Nije Kursijj 11 odnosu ua Arš ništa
drugo do kao željez11i ｯ｢ｲｵ＠｢｡･ｮ＠ 11 prostranu pustinju
na Zemlji. 11
Od Jbn-Mes'uda se prenosi da je rekao: Ｂｉｺｭ･ｵ＠

､ｵｮｪ｡ｬｫｯｧ＠ neba i onoga koje slijedi je pet stotina godina.
Izmedu svakog neba je pet stotina godina. ｉｺｭ･ｵ＠ sedmog
296
KNJIGA TE VHIDA
neba i Kursijja je pet stotina godina. Izmedu Kursijja i vode
je pet stotina godina, a Arš je iznad vode, a Allah je iznad
Arša; ništa Mu nije skriveno od vaših dijela." Bilježi ga
Ibn-Mehdi od Hammada b. Seleme, on od Asima, od Zerra,
od Abdullaha. Na ｳｬｩ｡ｮ＠ｮ｡ｩ＠ ga bilježi i Mes'udi od
Asima, od Ebu-Vaila, od Abdullaha. Ovo je rekao hafiz
Zehebi, rahimehullah, i rekao je: "On ima više puteva."
Od Abbasa b. Abdul-Muttaliba, radijal lahu mmu, se
prenosi da je rekao:
"Rekao je Allal!ov Poslanik, sallallalm alejhi ve sellem:
'Znate li koliko ima ｩｺｭ･ｵ＠ neba i Zemlje?' Rekli smo:
'Allah i Njegov Poslanik najbolje zmtjll.' Rekao je:
Ｇｉｺｭ･ｵ＠ ujilt je rastojanje od pet stotina godina.
Rastoja11je ｩｺｭ･ｵ＠ svaka dva neba je pet stotina godina
i debljina svakog neba je pet stotina godina. ｉｺｭ･ｵ＠
sedmog neba i Arša nalazi se more, a ｩｺｭ･ｵ＠ najnižeg i
najvišeg njegovog dijela je kao iz111ellu neba i Zemlje.
Allah, subllane1m ve teala, je iznad svega toga i ništa
Mu nije skriveno od dijela Ademovi/t sinova."
Bilježi ga Ebu-Davud i drugi.
297
- - -- - -- Salih b. Abdilaziz Alu ｾ･ｪｨ＠ - - -- - --
MES' ElE:
"A ｩｴ｡ｶ＠ Zemlja ･＠ na Sudnjem danu biti u Njegovoj šaci stisnuta•;

2. Ove znanosti i njima ｳｬｩｮ･＠ su bile kod Židova
koji su bili u Njegovom, sallallahu alejhi ve sellen1,
vremenu i nisu ih poricali, niti su ih lažno ｴｵｭ｡ｩｬ［＠
3. Kada je židovski ｵ･ｮｪ｡ｫ＠ to spomenuo
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, on je
potvrdio istinitost toga što mu je rekao, pa je sišao
Kur' an koji je sve to potvrdio;
4. Njegovo, sallallahu alejhi ve sellem, smijanje
kada lllU je židov spomenuo ovo ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴｯ＠
znanje;
5. jasan govor koji potvrduje postojanje dviju
ruku, kao i da ･＠ nebesa biti u desnoj, a Zemlje u
lijevoj ruci;
6. Jasno nazivanje druge ruke Lijevom;
7. Spominjanje silnika i onih koji se ohole na tom
mjestu;
8. ｒｩｪ･Ｚ＠ "Kno gomšica u šaci nekoga od vas";
9. ｖ･ｬｩｩｮ｡＠ Kursijja u odnosu na nebesa;
10. ｖ･ｬｩｮ｡＠ Arša u odnosu na Kursijj;
293
KN JI GA TEVHIDA
ll. Arš je jedno, a Kursijj i voda nešto drugo;
12. Koliko ima ｩｺｭ･ｵ svaka dva neba;
13. Koliko ima ｩｺｭ･ｵ sedmoga neba i kursijja;
14. Koliko ima ｩｺｭ･ｵ kursijja i vode;
15. Arš je iznad vode;
16. AHah je iznad Arša;
17. Koliko ima ｩｺｭ･ｵ＠ neba i Zemlje;
18. Debljina svakog neba je pet stotina godina;
19. More koje se nalazi iznad nebesa, razdaljina
izn1ed u njegove dvije krajnje ｴ｡ｫ･＠ (od površine do
dna) je pet stotina godina, a Allah, azze ve dželle,
najbolje zna.
Neka je hvala Allalm, Gospodaru svih svjetova i neka
je Allah ov selam i salavat n a našeg prvaka Muhammeda,
njegoVlll porodicu i drugove.1
' Završ io je ｶｯＬＱ＠ ovog da' veta1 Šej hul-islam1 ovu knjigu ovim
poglavljem • ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴｯｭ＠ zavr.Sn icom, jer ko bude znao u
stvarnosti šta je ovo poglavlje sve obuhvatilo od Njegovih svojstava,
azze ve dželle1 on ｮ･＠ｭｯｩ＠ a da Mu se ne ponizi u potpunosti, te da
iskaže svome Gospodaru ogromnu pokornost.
"Oni ne ｶ･ｬｩ｡ｪｵ＠ Allaha onako kako Ga treba ｶ･ｬｩ｡ｴＢ＠ - tj. oni Ga
nisu ｶ･ｬｩ｡ｬｩ＠ u potpunosri1 jer da su Ga ｶ･ｬｩ｡ｬ＠ onako kako Ga r:reba
ｶ･ｬｩ｡ｴｩＬ＠ ne bi obožavali nikoga pored Njega.
Ako budeš malo više razmislio o svome Gospodaru,
ｖ･ｬｩ｡ｮｳｴｶｯｭＬ＠ M udrome, Opisanom svojstv ima s lave, a O n je,
azze ve dželle1 iznad Arša, ｮ｡ｲ･ｵｪ･＠ i zabranj uj e, u Svome
proscran ome carscvu1 u kojem je Zemlja jedno od najmanjih
stvorenj a u odnosu na ona velika, obas ip,1 Svojom ｭｩｬｯｵ＠ i
299
- - -- -- - Salih b. Abdilaziz Alu Šejh - - -- - -
blagodatima koga ｨｯ･Ｌ＠ otklanja muku od koga ｨｯ･Ｎ＠ On je,

s ubhanehLJ1 V lasni k blagodat i i dobr.11 P•' vidiš A llahov,,, azze ve
dželle, djela u nebesim.t1 i vid iš obožavanje koje ｩｮ･＠ meleki na
nebesima kako su okrenuti ka ovom velikom poglavlju, zatim vidiš
A Haha1 S lavnoga,Velicansrvenoga, Opisanoga ovim velikim
carscvom1 ｯ｢ｲ｡＠ se tebi - o bijedni i nis ki ｯｶｪ･･Ｍ pa t i ｮ｡ｲ･Ｇｵｪ･＠ da
Ga obožavaš, što je ujedno i tvoja ｡ｳｴ＠ kada bi ci samo co osjetio, i
ｮ｡ｲ･ｵｪ･＠ e,, t i da se bojiš, što je ujedno i tvoja ｡ｳｴ＠ kada bi ti samo
to znao, i ｮＮｵ･ｬｵｪ･＠ ti da Mu bu deš pokoran, š to je ujedno i tvoja ｡ｳｴ＠
k.1da bi t i sa mo o tome razmis lio.
Jer1 zaist.l1 ako budeš znao Allahovo pravo, i spoznaš Njegova
svojstva, i š ta sve posjeduje od opšte velicine u Svome ｢ｩｵ＠ｾ
svoj·srvima1 ｮ｡ｩ＠･＠ da nis i u s tanj u ｵｩｮｴｩ＠ niš ta više do da Mu se
potpuno povinuješ, azze ve dželle, i to iz svoje volje, re da se pred
Nj im poniziš i da Mu se okreneš u pokornosti, kao i da Mu se
približ iš onim s to O n voli.
A ko budeš ｩｴ｡ｯ＠ Njegov govor, ｩｴ｡･＠ govor Onoga ko ti se njime
ｯ｢ｲ｡｡Ｌ＠ｮ｡ｲ･ｵｪ＠ ti i zabranjuje preko njega, i tad,, se kod tebe javlja
poš tivanje i ｶ･ｬｩ｡ｮｪ･＠ koje nis i posjedovao do tada, pa je zbog toga od
uzroka ｵｶｲｩｶ｡ｮｪＬ＠ imana LJ robovom srcu, kao i ｶ･ｬ＠ｩ｡ｮｪ＠
Gos podara, azze ve dželle, svakako i razmišljanje roba, pa razmišlja
o nebeskim i zemaljskim carstvima, onako kako mu je naredio Allah,
,lZze ve dželle.
300
SADRžAJ
UVOD U KNJIGU OTEVHIDU 5

KNJIGA OTEVHIDU 7
MES' ELE (pitanja, ｫｬｪｵｮ･ｴ｡ｫ･Ｌ＠ｺ｡ｫｬｪｵ｣Ｌ＠ｩ postavke): 10
1.VRUEDNOSTTEVHIDA l ŠTA SVE BRIŠEOD GRUEHA 13
MES' ELE: 16
2.KO UPOTPUNI TEVHID, ｕｉ＠ｅ U DŽENNET BEZ ｏｂｒａｕｎａ＠ _ _ 19
MES'ELE: 22
3.STRAH OD Š IRKA 25
MES' ELE: 28
4.POZIV U ｓｖｊｅｄｏｎ＠ DA NEMA BOGA OSIM ALLAHA 31
ｍｅｓＧｌｾ＠ 34
ＵＮｔｕｍａｅｎｊｖｈｉｄ l ｓｖｊｅｄｏｎａ DA NEMA
BOGA OSIM ALLAHA 37
6.0D ŠIRKAJE NOŠENJE ｏｂｒｕｖａＬ KONACA l NJIMA ｓｌｉｎｈ＠
STVARI KAKO Bl SE RUEŠILI NEKE ｎｅｄａ ILl KAKO Bl JE ｓｐｒｕｅｉ＠ _ 43
MES' ELE: 48
7.ŠTA JE DOŠLO UVEZI RUKJE l HAMAJLUA 49
MES' ELE: 53
8.POGLAVUE OONIMA KOJI BUDUTRAŽILI BLAGOSLOV
ＨｂｅｒｉｅｔＩ＠ OD DRVETA, KAMENA l ｓｌｉｎｏｇ＠ 55
MES' ELE: 61
9.ŠTAJE DOŠLO UVEZI KLANJA NEKOM DRUGOM MIMO ALLAHU _ 65
MES' ELE: 70
10.NE KOUE SE RADI ALLAHA NA MJESTU NA KOJEM SE
KOUE NEKOM DRUGOM MIMO ALLAHA 73
MES' ELE: 76
ll.OD ŠIRKAJE DA SE ｏｖｊｅｋ ZAVJETUJENEKOM
DRUGOM MIMO ALLAHU, AZZE VE DŽELLE 77
MES' ELE: 78
12.00 ŠIRKA JETRAŽENJE ｕｔｏｉａ＠ (ISTI' AZA) KOD
NEKOGADRUGOG MIMO ALLAHA 79
MES'ELE: 81
301
13.0D ŠIRKA JE l TRAžENJE ｐｏｍｉ lU ｕｐｉｖａｎｊｅ DOVE
NEKOM DRUGOM IMO ALLAHU 83
MES' ELE: 87
14.POGLAVUE OALLAHOVIM ｒｉｊｅｍａ＠
"Zar da Njemu smatraju ravnim ..." 89
MES'ElE: 93
15.POGLAVUE O ｒｉｊｅｍａ＠ UZVIŠENOG ALLAHA
"l kad iz srca njihovih nestane straha, ..." 95
MES'ELE: 97
16.ŠEFA' AT (ZAGOVORNIŠTVO) 99
MES' ELE: 107
17.POGLAVUE O ｒｉｊｅｍａ UZVIŠENOG ALLAHA
"TI, doista, ne možeš uputiti na pravi put ... " 109
MES' ElE: 111
18.UZROK NEVJEROVANJA UUDSKOG RODA l NJIHOVOG
OSTAVUANJA VJERE JE PRETJERIVANJE UPOGLEDU
DOBRIH UUDI 113
MES' ELE: 117
19.STROGA ZABRANA OBOžAVANJA ALLAHA ORED KABURA
NEKOG DOBROG ｏｖｊｅｋａＬ＠ AKAKO JETEK ONDA AKO
Bl GA OBOžAVAO? 121
MES' ElE: 126
20.PRETJERIVANJE UPOGLEDUKABUROVA DOBRIH UUDl
ｉｎ＠ IH !DOUMA KOJI SE OBOžAVAJU PORED ALLAHA 129
MES' ELE: 131
21.POSLANIKOVO, s.a.v.s., ｕｖａｎｊｅｔｈｉｄ＠ l
ZATVARANJE SVAKOG PUTA KOJI VODI KA ŠIRKU 133
MES' ELE: 135
22.NEKI PRIPADNICI OVOG UMMETA OBOžAVAJU IDOLE 137
MES' ELE: 142
23.POGLAVUE OSIHRU 145
MES' ELE: 148
24.POJAŠNJENJE NEKIH VRSTA SIHRA 149
MES' ELE: 152
25.POGLAVUE Oｖｒａｅｉｍ ll NJIMA ｓｕｎｉｍ＠ 153
307
MES'ELE: 157
26.šTAJE DOŠLO ONUŠRI UKlANJANJU SIHRA 159
MES' ELE: 161
27.ŠTA JE DOŠLO OIDAJJURU 163
MES' ELE: 167
28.ŠTA JE DOŠLO OASTROLOGIJI? 169
MES' ELE: 171
29.TRAŽENJE KIŠE OD ZVIJEZDA 173
MES' ELE: 176
30.POGLAVUE O ｒｉｊｅｍａ ALLAHA UZIŠENOGA:
"Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire prihvatili..." 177
MES' ELE: 180
31.POGLAVUE O ｒｉｊｅｍａ ALLAHA UZVIŠENOG:
'To vas je samo šejtan plašio ...• 181
MES' ELE: 184
32.POGLAVUE O ｒｉｊｅｍａ ALLAHA UZVIŠENOGA:
' l u Allaha se pouzdajte, ako ste vjernici! " 185
MES' ELE: 188
33.POGLAVUE O ｒｉｊｅｍａ UZVIŠENOG ALLAHA:
'Zaroni mogu biti sigurni od Allahove spletke?•.." 189
MES' ELE 191
34.0D VJEROVANJA UALLAHA JE l SABUR STRPUIVOST
NA ALLAHOVIM ODREDBAMA 193
MES' ELE: 196
35.ŠTAJE DOŠLO ORUA' U? 197
MES' ELE: 200
36.0D ŠIRKAJE l AKO Bl OSOBA HTJELASVOJIM
DJELOM ｐｏｓｔｉ＠ DUNJALUK 201
MES' ELE: 204
37.ONAJ KO BUDE POKORAN ｕｅｎｊａｃｉｍ l ZAPOVJEDNICIMA
UZABRANJIVANJU ｎｅｇａ ŠTO JE ALLAH DOZVOLIO, ILl
DOZVOUAVANJU ｎｅｇａ ŠTO JE ZABRANIO, ON IH JE ｖｅ UZEO
GOSPODARIMA PORED ALLAHA 205
MES' ELE: 208
38.POGLAVUE Oｒｉｊｅｍａ UZVIŠENOGA
303
"Zar ne vidiš one koji tvrde da vjeruju u ono što se..• • 209
MES' ELE 212
39.POGLAVUE OONOME KO BUDE NEGIRAO
NEŠTO OD IMENA ill SVOJSTAVA 213
MES' ELE: 216
40.POGLAVUE O ｒｉｊｅｍａ＠ UZVIŠENOG ALLAHA:
"Oni priznaju da je blagodat od Allaha,...• 217
MES' ELE: 219
41.POGLAVUE Oｒｉｊｅｍａ UZVIŠENOG ALLAHA:
"Zato ne ｩｮｴ･＠ svjesno druge Allahu ravnim! " 221
MES' ELE: 224
42.POGLAVUE OONOME KO SE NE ZADOVOUI
ZAKLINJANJEM ALLAHOM 225
MES' ELE: 226
43.POGLAVUE O ｒｉｊｅｍａＺ＠
"ONAKO KAKO JE HTIO ALLAH l KAKO Sl n HTIO" 227
MES' ELE: 229
44.KO BUDE PSOVAO VRIJEME, ON JE UZNEMIRIO ALLAHA 231
MES'ELE: 232
45.POGLAVUE OIMENOVANJU NEKOGA SUDIJOM
SVIH SUDIJA 233
MES' ELE: 234
46.POGLAVUE OPOŠTIVANJU ALLAH OVIH, AZZE VE DŽELLE,
IMENA, KAO l MIJENJAJU IMENAZBOG TOGA 235
MES' ELE: 236
47.KO SE BUDE ŠALIO ｎｅｉｍ＠ U ｅｍｕ SE SPOMINJE
ALLAHOVO IME, KUR'AN ill POSLANIK 237
MES' ELE: 239
48.POGLAVUE O ｒｉｊｅｍａ＠ UZVIŠENOG ALLAHA:
"Kad ga obaspemo ｭｩｬｯｵ＠ Našom,...' • _ _ _ _ _ _ _ _241
MES. ELE: 244
" l kad im je On darovao zdrava potomka,... " _ _ _ _ __ _ 245
MES'ELE: 248
50.POGLAVUE Oｒｉｊｅｍａ UZVIŠENOG ALLAHA:
304
"Allah ima najljepša imena ..." _ __ _ _ _ _ _ _ _249
MES. ELE: 251
Sl.NE KAžE SE: "SELAM AllAHU. • 253
MES' ELE: 254
52.POGLAVUE O ｒｉｊｅｍａＺ＠
"AllAHU MOJ, OPROSTI Ml AKO ｈｏｅＡ＠ _ _ _ _ _ _ _255
MES. ELE: 256
53.NE KAŽE SE: "MOJ ROB l MOJA ROBINJA." 257
MES' ELE: 258
54.NE ODBIJA SE ONAJ KO BUDE TRAŽJO NEŠTO ｓｐｏｍｉｎｊｕｉ＠ ALLAHA _259
MES' ELE: 260
55.NIŠTA SE NE TRAŽI AllAHOVIM LICEM OSIM DŽENNET 261
MES' ELE: 262
56.POGLAVUE O " DAJE..." _ _ _ _ _ __ _ _ _ _263
MES' ELE: 264
57.zABRANJENO JE PSOVATI VJETAR 265
MES' ELE: 266
"Mislili su oAllahu ono što nije istina, ... " 267
MES'ELE: 270
59.ŠTA JE DOŠLO OPORICATEUIMA KADERA 271
MES'ELE: 274
60.ŠTA JE DOŠLO OSLIKARIMA 275
MES' ELE: 277
61.ŠTAJE DOŠLO OMNOŠTVU ZAKLINJANJA 279
MES' ELE: 281
62.šTAJE DOŠLO UVEZI AllAHOVE GARANCIJE
l GARANCIJE NJEGOVOG VJEROVJESNIKA 283
MES' ELE: 285
63.ŠTA JE DOŠLO OZAKLINJANJU AllAHOM 287
MES' ELE: 288
64.NETRAŽI SE OO ALLAHA DA SE ZAGOVARA KOD NEKOG STVORENJA 289
MES. ELE: 290
305
65.ŠTAJE DOŠLO OVJEROVJESNIKOVOM, S.A.V.S., ｕｖａｎｊ＠ GRANICA
TEVHIDA
l ZATVARANJU PUTEVA ŠIRKA 291
MES' ELE: 293
66.ŠTA JE DOŠLO O ｒｕｅｉｍａ UZVIŠENOG ALLAHA:
" Oni ne ｶ･ｬｩ｡ｪｵ＠ Allaha onako kako Ga treba ｶ･ｬｩ｡ｴｩＮ＠ • _ _ __ 295
MES' ELE: 298
ｓａｄｒｾ＠ 301
306

Skraceni Komentar Na Knjigu Tevhida

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skraceni Komentar Na Knjigu Tevhida

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Naslov originala:

Muhtesilrtt šerhi kitahit-tevhid

Salih b. Abdilaziz Alu Šejh

' Složili su se ucenjaci cevhida da u historiji islama nije napisana

Rekao je Allah Uzvišeni:

"Džinnove i ljude nisam stvorio ni zbog ･ｧ｡＠ osim da Me obožavaju. •

ｾ［Ｎ ｾ｜ｬｯｊＧＩ＠ w''J4-' ｾ＠ JS' .;_ ｾ :ur,9>

'(Rekao jeAIL1h Uzvišen i: "Džinnove i ljude nisam stvorio ni zbog

ｾｵ･Ｎ［＠ ＰｾＬＩＺ＠ ﾷｾ＠ ｾ Ａ＠ ［ｊ ｾ ;rｾＩＮ［ｊＺＬＧ＠

ｾ ｾ［｟ＬｳＭ ［ｊｾＣ ;.t.':> r>- ｾ jfr iJiiA1 Ji'

' Ovaj ajet je poJaSnJenje ｺｮ｡･ｪ＠ ibadeta i tevhida1 k-10 i da su

ｾＨＩＮ［Ａ＠ ｾＩ＠ ｾ ｾｩ ｪｲ［ＡＣｾ rf- ｾ＠ J!l i:,iw Jit

(j.;!.J1 ｩｾ ｾ Ｉ＠ o;.f.J ＬﾷＭｾ Ｚﾷ＠ ｾ＠ J:l'r:' 1U ｾｬｪＩ＠

ｾＺｙＬｬ＠ \0 ｾ ＢｾＦＮ＠ ｾ J:,'

' Ovo pravo prema Al lahu je obavezno, jer su i Kur'an i sunner, pa i

•Onaj ko ne vjeruje utaguta, a vjeruje uAllaha - drži se za naj ｶｲ ｵ＠

9. Uzvišenost tri jasna ajeta iz sure El-En ' am kod selefa,

ｾＧｩ ｊｾ y-i; Ｍ Ｎ ｾ ［ Ｚ Ｑ＠ f-i ｬｩ ｬｾ｜ ｾ J».J Ｇｩｾ＠

ｾｬｪｹ＠ ｾＩ［ＬＮｊ＠ ｊｩ ｾｩ＠ )-1 ｾＡ＠ ｾ｜＠ ｾｊＬ＠

"A Allaha obožavajte i ništa Mu ravnim ne smatrajte! 11 (En­N isa, 36.);

Rekao je Allah Uzvišeni:

Ｎｂｩ･＠ sigurni samo oni koji vjeruju l vjerovanje svoje s nasiljem ne

Od Ebu-Se'ida el-Hudrija, r.a., se prenosi da je

' Hadis ｵｰｪ･＠ na ｩｮ ｪ ･ｮ ｩ｣ｵ＠ da k.c1da bi se zamis lilo da grijesi robova

Rekao je Uzvišeni Allah:

•...i ont koji druge Gospodaru svome ravnim ne smatraju.• (El-

' O vo poglavlje je važnije od samog poJaSnJavanj a vrijednosti

1. Spoznaja ljudskih stepena u tevhidu;

obavijestiše ga o come ,1 on im ｲ･Ｚ＠ 'To su oni koji ne erde da im se

Rekao je Allah Uzvišeni:

ｾ＠ ﾷｾ＠ ｾ ｾ ｾ＠ ｾ Ｉｾ＠ ｾｊ ｾＺＡｬ＠ ､ｾ lllt ｾ＠

' U upotpunjavanje cevhida kod njegovi h nos ioca ulazi i srr.1h od

ｾｲｩｚＮＬ＠ ｾ "' ｾ ｾﾷＺＬＧ＠

8. VeUka mes'ela: molba Halila (naziv za lbrahima,

Da li ･＠ ovaj ulazak u vatru biti u ｢･ｳｫｯｮＮｴ＠ ili ･＠ biti samo na

" Oni su, Gospodaru moj, mnoge ljude na stranputi'u naveli."

10. U njemu je pojašnjenje ｲｩｪ･＠ ,,ln ilnhe illa/lah", kao što

Rekao je Uzvišeni Allah:

' Naveo je šejh ovo poglavlje kako bi dokazao da je od potpunosti

dokazima,,, ｴ｡ ｫ ｯ ･ｲ＠ i oni koj i me s lijede od onvh koji s u se odazvali

' Dokaz: je u ｲｩｪ･ｭ｡Ｚ＠ ''z,uim ih pozovi u islam/ jer je poziv u islam,

MES ' ELE:

1. Poziv ka Allahu je put Allahovog Poslanika,

5. Od ｲｵｮｯ･＠ širka jeste i to da je u njemu ｶｲｩｪ･｡ｮ＠

15. Zabrana uzimanja najboljeg imetka u zekatu;

23. Iman (vjerovanje) u kader, jer je dobio (zastavu) onaj

Ｇｓｶｪ･､ｯｩｴ＠ obuhva ta više stvari:

ｾＮ｟ＺＩｊ＠ ＨＤｾＱ＠ ｊＡＪｾＩ＠ ｾ ••:;. ...:1! ｾｊ＠ ｾ ｾＧＺｴＮｬ＠ ｊｾ＠ ｾＬ＠

Li11 .;, Ｎｾ＠ Ｎ［ｾ ｬ Ｂ ﾷ ｾ Ｂ＠ " · ｾ . ｾ＠ i)ｊＮ［Ｚｾｽ

"" .. • , .. . ｾ＠ ｟ｊ＠ , , .. ' .. • l , ., .. ｾ＠ ｾ＠ .. ):..

ｾ＠ ｾ ｾＭＢＺＧ＠ 1)1.1.)1 ｾ＠ ｾｊＩ＠ ｾ ｾ .:T' ｾ｜Ａｬ＠ ,:,:Jr

' Gospodarstvo u ajetu se odnosi na ibadet, ej. bogovima su uzeli

U ovom poglavlju su ｮ｡ｪｶ･＠ i najbitnije mes'ele, a to

• Ajet iz sure El-Isra' . U njemu je naveo odgovor

' U ovom hadisu je dodatni uvjer na samo izgovaranje Ｈｲ ｩ ｪ･ｩ＠

"On ｵｩｮ＠ ｲｩｪ･＠ tevhida trajnim za potomstvo svoje, da bl se dozvali."

• Ajet iz sure El­Bekare koji je došao u vezi nevjer-

•...1oni ｮ･＠ ｉｺ｡ｩ＠ Iz vatre." ｻｅｉＭｂ･ｫ｡ｲ＼ｾＮ 167.)

U njemu je spomenuo da oni vole kumire kao što se voli

Ovdje je ｰｯ･ｴ｡ｫ＠ u pojasnjav,lnje tevhida rako što je pojasnio

"A ti reci: 'Mislite li vl da ll bl oni koje, pored Allaha, dozivate mogli

Allahov kader /odredbu). Pa, zašto je to mali ｩｾｫ＿＠ Upravo zbog

melekima, neki zvjezdama, neki ､ｲｶ･ｵ＠ i kamenju, dok se neki ｯｫｲ･ｵ＠

ｾ［Ｎｾ｜ｬｯｊＧＩ＠ w''J4-' ｾ＠ JS' .;_ ｾ :ur,9>

ｾｵ･Ｎ［＠ＰｾＬＩＺ＠ﾷｾ＠ｾＡ＠［ｊｾ ;rｾＩＮ［ｊＺＬＧ＠

ｾｾ［｟ＬｳＭ［ｊｾＣ ;.t.':> r>- ｾ jfr iJiiA1 Ji'

ｾＨＩＮ［Ａ＠ｾＩ＠ｾｾｩｪｲ［ＡＣｾ rf- ｾ＠ J!l i:,iw Jit

(j.;!.J1 ｩｾｾＩ＠ o;.f.J ＬﾷＭｾＺﾷ＠ｾ＠ J:l'r:' 1U ｾｬｪＩ＠

ｾＺｙＬｬ＠ \0 ｾＢｾＦＮ＠ｾ J:,'

•Onaj ko ne vjeruje utaguta, a vjeruje uAllaha - drži se za naj ｶｲｵ＠

ｾＧｩｊｾ y-i; ＭＮｾ［ＺＱ＠ f-i ｬｩｬｾ｜ｾ J».J Ｇｩｾ＠

ｾｬｪｹ＠ｾＩ［ＬＮｊ＠ｊｩｾｩ＠ )-1 ｾＡ＠ｾ｜＠ｾｊＬ＠

"A Allaha obožavajte i ništa Mu ravnim ne smatrajte! 11 (EnN isa, 36.);

' Hadis ｵｰｪ･＠ na ｩｮｪ･ｮｩ｣ｵ＠ da k.c1da bi se zamis lilo da grijesi robova

ｾ＠ﾷｾ＠ｾｾｾ＠ｾＩｾ＠ｾｊｾＺＡｬ＠､ｾ lllt ｾ＠

ｾｲｩｚＮＬ＠ｾ "' ｾｾﾷＺＬＧ＠

dokazima,,, ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ i oni koj i me s lijede od onvh koji s u se odazvali

ｾＮ｟ＺＩｊ＠ＨＤｾＱ＠ｊＡＪｾＩ＠ｾ ••:;. ...:1! ｾｊ＠ｾｾＧＺｴＮｬ＠ｊｾ＠ｾＬ＠

Li11 .;, Ｎｾ＠Ｎ［ｾｬＢﾷｾＢ＠ " · ｾ . ｾ＠ i)ｊＮ［Ｚｾｽ

"" .. • , .. . ｾ＠｟ｊ＠ , , .. ' .. • l , ., .. ｾ＠ｾ＠ .. ):..

ｾ＠ｾｾＭＢＺＧ＠ 1)1.1.)1 ｾ＠ｾｊＩ＠ｾｾ .:T' ｾ｜Ａｬ＠ ,:,:Jr

' U ovom hadisu je dodatni uvjer na samo izgovaranje Ｈｲｩｪ･ｩ＠

"On ｵｩｮ＠ｲｩｪ･＠ tevhida trajnim za potomstvo svoje, da bl se dozvali."

• Ajet iz sure ElBekare koji je došao u vezi nevjer-

•...1oni ｮ･＠ｉｺ｡ｩ＠ Iz vatre." ｻｅｉＭｂ･ｫ｡ｲ＼ｾＮ 167.)

piranju je zesroko neodobrav,,nje. "Protiv slabosCt: ｾｒｩｪ･＠ je o bolesti

ｾｪｾＺＬ＠ｾＡ＠ｾｾｾ＠ｾｊＡ＠｜ＰＩｾ＠

pravljenja razlika po nekim osobinama. Kako bi se ｳ｡ｵｶｬｩ＠ uroka, ili

"Napravi l tl nama boga... " (EIE'amf, 138.);

4· Da z,,kolje ｳｰｯｭｩｮｪｵ＠ｮ･ｩｪ＠

ｾ＠ﾷｾｾｩ＠ llll ｾ＠ fJ J f)S ｊｉｾ J l'!ii•l 1:0),.

ｾｕＺＮ［＠ io.A J11) :r,.i' ;; ｊｾ .r. ｾｊ ft ..,..,v, ;; ｪｾＩ＠ｾｉｓＭｾＱＺ［＠

ｾ J:Y.,IJ ｾｊｉ＠ｾｬ＠ｾ l)';llt

ｾｊ＠ "= ｾｾｾ J:<>l Ｚ［ｪｾ＠

ｾ［ )..J1 ｾ･Ｚ (i) ｯｾＩ＠Ｑｾ＠ｾｬｾｊ lt

ｾｊＺＮＬＭｾｬ＠ｾｊ［＠ t_ :U ｾｊ＠

.i.(. ' : ｾｩ＠ｾ .! 1.:'

ｾｴＭＭﾷＭ 'J:, ｾｊ｟Ｌ［＠ｾ［｟ＬＮｪ＠ i--f:> J! ｩ｟Ｌｾ＠､［ＺＬ｟ｾ＠ＺｲＭｾＱ＠ｾＩｾＡ＠