TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRADITELJSKI ODJEL

Av. V. Holjevca 15, Zagreb

Stručni studij graditeljstva

Proračun konstrukcija

Priručnik za rješavanje zadataka

statičke neodređenosti

Predmetni nastavnik:

dr.sc. Dalibor Gelo mag.ing.aedif.

Izradio:

• Stjepan Buljubašić

Zagreb, svibanj. 2018. godine

1
 Sažetak

Kao demonstrator kolegija “Proračun konstrukcija“, radeći sa studentima i

objašnjavajući im gradivo, uvidio sam kako isti imaju velikih problema prilikom rješavanja
zadataka statičke neodređenosti. Kako je meni to omiljeno dio gradiva, odlučio sam dati svoj
mali doprinos te napraviti kratki pojednostavljeni priručnik za rješavanje zadataka.

Priručnik je baziran na formuli “preko diskova“ za utvrđivanje stupnja statičke neodređenosti,

a koncipiran je na dva kratka dijela.

Prvi dio ukratko definira pojam statički neodređenih sustava, pobliže upoznaje sa formulom
za određivanje stupnja statičke neodređenosti, te s aspekta iste objašnjava disk, oblik ležaja,
zglob/poluzglob, zatvoreni disk, rješavanje zatvorenog diska, sadrži podsjetnik uvjeta
ravnoteže i navodi korake za rješavanje zadataka.

Drugi dio sastoji se od riješenih zadataka.

Puno sreće i uspjeha na kolegiju !

2
 Sadržaj

1. Pojam statički neodređenih sustava…..............................................................................4

2. Formula za utvrđivanje stupnja statičke neodređenosti………………..............................5

3. Diskovi……………………………………………...…………………………..........................6

4. Ležajevi……………………………………….......................................................................8

5. Zglobovi/poluzglobovi.......................................................................................................9

6. Zatvoreni disk….…………………………………...…………………………………….….…11

7. Koraci za dobivanje statički određenih sustav.................................................................14

8. Uvjet ravnoteže…………………......................................................................................15

9. Riješeni zadaci……………………...................................................................................19

10. Literatura………………………………………………………………………………………32

3
 1. Pojam statički neodređenih sustava

Sa statičkog gledišta neodređena konstrukcija je ona koja ima veći broj vanjskih ili
unutarnjih veza od broja nezavisnih jednadžbi kojima se opisuju uvjeti ravnoteže.

S kinematičkog gledišta statički neodređeni sustav je geometrijski nepromjenjiv sustav u

kojem je broj vanjskih ili unutarnjih veza veći od minimalno potrebnih za njegovu
geometrijsku nepromjenjivost.

U rješavanju statički neodređenih sustava primjenjuju se metoda sila i metoda pomaka.

Prije pristupa rješavanju statički neodređenih sustava potrebno je odrediti stupanj statičke
neodređenosti, kako bismo mogli znati broj nepoznatih veličina koje je potrebno odrediti.

4
 2. Formula za utvrđivanje stupnja statičke neodređenosti

Postoje brojne formule za utvrđivanje stupnja statičke neodređenosti, no kako je cilj

ovog priručnika pojednostavljenje gradiva, radit ćemo po najednostavnijoj formuli, tojest
po onoj u kojoj sve možemo proglasiti diskovima i zglobovima.

D = broj diskova (x 3)

L = broj ležajnih reakcija (x 1)

Z0 = zatvoreni disk (x 3)

Z1 = broj jednostrukih zglobnih veza (x 2)

Z2 = broj dvostrukih zglobnih veza (x 4)

Z3 = broj trostrukih zglobnih veza (x 6)

Z4 = broj četverostrukih zglobnih veza (x 8)

….

ZN = broj n-strukih zglobnih veza (x Nx2)

S = D x 3 – L x 1 - Zo x 3 – Z1 x 2 – Z2 x 4 – ZN x Nx2

S > 0 – imamo manjak veza (mehanizam)

S < 0 – imamo višak veza – statički neodređen sustav

5
 3. Diskovi

Diskovi su konstrukcijski elementi koji se mogu sastojati od jednog ili više osnovnih
elemenata spojenih međusobno vezama tako da čine geometrijski nepromjenjivu
strukturu. Prilikom određivanja broja diskova, koristeći našu formulu nemoramo
razlikovati štap i disk, već oboje promatramo kao diskove. Kroz sljedeće primjerke
pojasnit ćemo određivanje broja diskova (navedeni primjeri nisu nužno i statički određeni,
nacrtani su s isključivo s ciljem savladavanja i određivanja pojma diska).

D=1
-tijelo predstavlja jedan disk

D=2
-tijelo se sastoji od 2 diska odvojena zglobom

D=1
-tijelo predstavlja jedan disk

D=2
-tijelo se sastoji od dva diska odvojena s 2 poluzgloba (štap
predstavlja 2. disk)

D=4
-tijelo se sastoji od 4 diska

6
 D=1
-tijelo predstavlja jedan disk

D=5
-tijelo se sastoji od 5 diskova

D=2
-tijelo se sastoji od 2 diska
(štap predstavlja 2. disk)

D=4
-tijelo se sastoji od 4 diska

7
 4. Ležajevi

Ležajevi mogu biti nacrtani na sljedeći način;

1. Pomični ležaj

– je vanjska veza s istim karakteristikama kao i veza s jednim štapom, pa vrijede i sva
svojstva koja su opisana za veze sa štapom. To znači da oduzima samo jedan stupanj
slobode okomito na smjer klizanja i u tom smjeru može preuzeti silu

2. Nepomični ležaj

– je vanjska veza koja sprječava sve translacijske pomake i omogućava samo rotaciju u
zglobu. Nepomični zglob je ekvivalentan vezi s dva štapa i sadrži sve karakteristike takve
veze.

3. Upeti ležaj

- je takva koja ne dopušta nikakve pomake (translacije ili rotacije). Na mjestu te veze su 3
nepoznate sile

8
 5. Zglobovi/poluzglobovi

Zglob

Poluzglob

Iako postoji funkcionalna razlika između zgloba i poluzgloba, prilikom analiziranja

sustava fokusirat ćemo se na strukost odnosno na broj elemenata koji spaja
zglob/poluzglob.

9
 Spoj ležaja i diska ne promatramo kao vezu, stoga zglob/poluzglob u tom slučaju
nema funkciju Z1. Međutim ako isti osim funkcije spajanja ležaja i diska ima funkciju
spajanja diskova, tada će imati funkciju Z1, Z2,…Zn.

10
 6. Zatvoreni disk

Što je zatvoreni disk (ZO)?

Što nije zatvoreni disk (ZO)?

11
Kako riješiti problem zatvorenog diska?

Kako je zatvoreni disk 3 x preodređen, potrebno je 3 x djelovati kako bi dobili

statički određeni sustav. To možemo postići na više načina, međutim najednostavniji
način je “otvaranjem“ zatvorenog diska. “Otvaranje“ vršimo tako da stavljanjem 2
zgloba/poluzgloba (X1, X2) dobivamo štap kojeg potom poništavamo (X3). Bitno je
pripaziti kako ovim djelovanjem ne bi stvorili mehanizam, stoga zglob/poluzglob koji
stavljamo mora biti isključivo Z1.

12
ispravno neispravno
(X1=Z1) (X1=Z2) -> za Z2 moramo dijelovati dva
puta (X1 i X2)

13
 7. Koraci za dobivanje statički određenih sustava

Nakon što odredimo stupanj statičke neodređenosti, slijedi djelovanje i dobivanje

statički određenih sustava. Prilikom dobivanja statički određenih sustava koristit ćemo
sljedeće korake;

1. Ukoliko u našem sustavu imamo zatvoreni disk, prvo ćemo se riješiti njega po prethodno
navedenim koracima;
-> stavljanje 2 zgloba/poluzgloba (X1 i X2) -> dobivanje štapa -> poništavanje štapa (X3)

2. Micanje ležajnih veza (paziti na uvjet ravnoteže)

3. Poništavanje diskova (štapova)

4. * ukoliko iskoristimo navedene korake, a moramo dijelovati još 2x, a u sustavu već imamo
postojeći zglob/poluzglob -> dodati ćemo još jedan zglob/poluzglob (X1), dobiti štap te ga
poništiti (X2)

5. Stavljanje zgloba/poluzgloba

14
 8. Uvjet ravnoteže

a) nužan uvjet kinematičke stabilnosti: tijela se moraju međusobno vezati s 3 štapne veze

* 3 veze s podlogom
-nužan uvjet kinematičke stabilnosti odnosno 3 štapne veze s podlogom potrebne su nam za
slučaj sustava koji se sastoji od dijelova (diskova) povezanih krutom vezom

15
*4 veze s podlogom
-ukoliko imamo dva kruta (stabilna) dijela (sastavljena od 1 ili više diskova) povezanih
zglobom/poluzglobom potrebne su nam 4 veze s podlogom

16
b) dovoljan uvjet kinematičke stabilnosti: štapovi se ne smiju sjeći u istoj točki
(ne smiju bit tri paralelne veze)

17
18
Riješeni zadaci

19
Zadatak 1:

Određivanje stupanja statičke neodređenosti;

D=2

L=3

Z0 = 1

Z1 = 2

S = D x 3 – L x 1 - Zo x 3 – Z1 x 2

S=2x3–3x1-1x3–2x2

S = - 4 X SNS

20
Pomoću koraka navedenih u 1. dijelu rješit ćemo zadatak;

1. Oslobodit ćemo se zatvorenog diska (X1, X2 i X3)

2. Pošto imamo samo 3 veze s podlogom, zbog uvjeta ravnoteže preskočit ćemo drugi korak

3. Poništit ćemo disk (štap) (X4)

a) 1. SOS

b) 2. SOS

KONTROLA !!! (uvijek možemo provjeriti da li je dobiveni element statički određen)

D=1

L=3

S=Dx3–Lx1

S = 1 x 3 – 3 x 1 = 0 (statički određen sustav)

21
Zadatak 2 :

Određivanje stupanja statičke neodređenosti;

D=1

L=3

Z1 = 1

S = D x 3 – L x 1 - Z1 x 2

S=1x3–3x1-1x2

S = - 2 X SNS

22
Koraci;

1. Kako nemamo zavoreni disk, preskočiti ćemo prvi korak

2. Pošto imamo samo 3 veze s podlogom, zbog uvjeta ravnoteže preskočit ćemo i drugi

korak

3. Sustav nam predstavlja jedan disk, prema tome nemožemo iskoristiti niti 3. korak

4. Prethodne korake nismo iskoristili a moramo djelovati 2x. Kako na sustavu imamo zglob

Z1, postavit ćemo još jedan poluzglob – Z1 (X1), dobiti štap kojeg ćemo zatim poništiti (X2)

a) 1. SOS

b) 2. SOS

23
Zadatak 3 :

U ovom i sljedećem primjeru dokazat ćemo kako pomičan ležaj možemo nacrtati kao i
nepomični ležaj pričvršćen na štap. Pošto je nepomičnom ležaju na taj način onemogućeno
da primi horizontalnu silu, on je zapravo tada u funkciji pomičnog ležaja te prima samo
vertikalnu silu.

Određivanje stupanja statičke neodređenosti;

D=6

L=4

Z1 = 4

Z2 = 2

S = D x 3 – L x 1 - Z1 x 2 – Z2 x 4

S=6x3–4x1-4x2–2x4

S = - 2 X SNS

24
Koraci;

1. Kako nemamo zavoreni disk, preskočiti ćemo prvi korak

2. Sustav možemo podijeliti na 2 stabilna dijela, 1. dio čini 1.disk dok 2. dio čine preostali

diskovi. Kako su ta dva (stabilna) dijela povezana zglobom, potrebne su nam 4 veze s

podlogom

3. Poništit ćemo diskove (štapove) pazeći da ne izazovemo mehanizam.

Zaključujemo kako možemo poništiti III. disk u kombinaciji s bilo kojim od IV., V., VI. diska.

Međutim isto tako zaključujemo kako ne smijemo poništiti IV., V. i VI. disk u bilo kojoj

međusobnoj kombinaciji jer bi tada nastao mehanizam.

a) 1. SOS

b) 2. SOS

25
Zadatak 4 :

Određivanje stupanja statičke neodređenosti;

D=5

L=3

Z1 = 3

Z2 = 2

S = D x 3 – L x 1 - Z1 x 2 – Z2 x 4

S=5x3–3x1-3x2–2x4

S = - 2 X SNS

26
Koraci;

1. Kako nemamo zavoreni disk, preskočiti ćemo prvi korak

2. Potrebne su nam 3 veze s podlogom. Imamo 3 veze, dakle nemožemo micati ležajne

veze.

3. Poništit ćemo diskove (štapove) pazeći da ne izazovemo mehanizam.

Zaključujemo kako možemo poništiti II. disk u kombinaciji s bilo kojim od III., IV., V. diska.

Međutim isto tako zaključujemo kako ne smijemo poništiti III., IV. i V. disk u bilo kojoj

međusobnoj kombinaciji jer bi tada nastao mehanizam.

a) 1. SOS

b) 2. SOS

27
Zadatak 5 :

Određivanje stupanja statičke neodređenosti;

D=4

L=4

Z1 = 4

Z2 = 1

S = D x 3 – L x 1 - Z1 x 2 – Z2 x 4

S=4x3–4x1-4x2–1x4

S = - 4 X SNS

28
Koraci;

1. Kako nemamo zavoreni disk, preskočiti ćemo prvi korak

2. Potrebne su nam 3 veze s podlogom. Imamo 4 veze s podlogom, prema tome uklanjamo

jednu ležajnu vezu (X1)

3. Poništit ćemo diskove (štapove) (X2, X3 i X4)

a) 1. SOS

b) 2. SOS

29
Zadatak 6 :

Određivanje stupanja statičke neodređenosti;

D=4

L=5

Z1 = 3

Z2 = 1

S = D x 3 – L x 1 - Z1 x 2 – Z2 x 4

S=4x3–5x1-3x2–1x4

S = - 3 X SNS

30
Koraci;

1. Kako nemamo zavoreni disk, preskočiti ćemo prvi korak

2. Potrebne su nam 3 veze s podlogom. Imamo 5 veza, prema tome uklanjamo dvije ležajne

vezu (X1, X2). Kako prilikom micanja dviju ležajnih veza, ni u jednoj kombinaciji nemože

doći do toga da imamo 3 paralelne veze ili da nam se sjeku u istoj točci, uklanjamo bilo

koje dvije ležajne veze.

3. Poništit ćemo disk (štap) (X3). Kako uklanjanjem bilo kojeg diska (štapa) ne možemo

prouzročiti mehanizam, uklanjamo disk (štap) po izboru.

a) 1. SOS

b) 2. SOS

31
 10. Literatura

1.Lj. Kopričanec-Matijevac: Zbirka zadataka iz proračuna konstrukcija

2. M. Rak, D. Gelo : Proračun konstrukcija

32