Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Antibiotici I Probavni Trakt

    Uploaded by

    Sladjana Teslić
    36 views8 pages

    Original Title

    antibiotici i probavni trakt

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    36 views8 pages

    Antibiotici I Probavni Trakt

    Uploaded by

    Sladjana Teslić

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 8
    Antibiotici i probavni trakt The Antibiotics and the Gastro-intestinal Tract Ulljana Betica-Radié Odje! za infektivne bolesti Opéa bolnica Dubrovnik 20000 Dubrovnik, Roka Miseti¢a bb SaZetak antviotics predstavjaiu snatno onzie u tie Zen lenin | sustaunih infekoia al istodobno uecajem na norma rezidvainu lou probamog trakta nerjetko dovode ‘do neteinih gastointestinanih mspojavs i raspond od nine, povracana blade djareie do tesko | po vet opasniog ppseudomembranamog koltisa, Stoga su najorie prtazane feioloske barjere gastointestinalnag trakta sama apscrp- ‘ja antibiotika, Potom je obradena akutna daria s na slaskom na proeve na putovanlu. Medu gastointestinaiim huspojavama antibiotka opet jo istaknut projev izazvan antboticma. § obzirom da je Vadeionaln naén ijegenja er Jevnin iofekcla antbiotiema, tog ranoja redistencle | pposlediéno povecanin troskova lieéenja, pod prismom Siékn razmatranj, razmotrena Je | ug probiotiks | preb tka, Kijuéne tijeci: erieme intekeie, antibiotic, apsorzet, uspojave, projevi Podatak da odrasli éovjek na svojin 40% eukatiotskin stanica Ima 10 puta vise eukariotskin i prokatiotskin organizama koji naseljavaju kozu | sluznice gastroin ‘estinalnog, respiratornog i genitourinamog trakta oso- bito je vazan kada govorimo 0 probavnam traktu koji je po pawini medu vadedima Dok sus jedne strane antibioticl snaino oruyje u eéenju erjewnih | sustavnih infekclia, s druge strane Utjecajem na normalnu rezidualnu floru probavnog tral ‘ta nerijetko dovode do nedelenin gastrointestinalnih huspojava u rasponul od -muénine, povracanja i blaze dijareje do teSkog | za Zivot opasnog pseudomembra- rnoznog kolitisa. Greske I neuspjeh_u Ijeserju antibioticima nerijetio su rezultat nedovolinog poznavanja njihovih farmakokinet: skin svojstava, SUMMARY Antiviotics are a strong weapon in treating Intestinal and systemve infections, but athe some time by Influencing the normal resihil fora of the alimentary tact ‘ten lead tothe unwanted sise effects ranging from nausea, vomiting and sigh dartea to severe and ie Oweatering seucomembranose colts. Thus, plysiolgical baries. of the gastoinestina! tact and the absorption of antibiotics itself are presented fst. Then is described an acute diarrhea nth the accent on ts occurence dung wavelin. Amon 33 troitestina ise eftects of antbiotes is again stressed dar ‘ea caused by them. Having n mind thatthe vadiiona way ‘of treating infections by anibotis, due to causing resistance ‘and eventual crease of treatment costs, the role of prob ‘tes and prebiaties is discussed as wel, under the ism of ental consiseratons Fizioloike barijere gastrointestinalnog trakta Dnevno 8,5 Itara tekucine ulazi u gomji gastrointestinal fi traKt, Sto ukjuéuje dnevni unos tekucine od 1.5 lita ra, a ostalo je salivarna, gastriéna, biljama | pankrea ‘tena sexrecija. Onevna fekalna ekskreciia vode je manja fod 150 mi, Sto znaéi da se u intestinalnom traktu na ddan apsorbira oko & litara tekusine. Oko 90% apsorpelje ddogada se u tankom erjevu. Kapaeitet apsorpeie kolona: Je 23 litre na dan, Kao i kod bubrega, postoje analogri hhormonaln, fizgki i osmotski aktivnl faktor (2, 41:1, Acidtet Zeluca - pri normainom aciditetu Zeluca pH ‘<4, vige od 99,9% ingestiranih koliformnih bakterja ude uniSteno tijekom 30 minuta. Gastréna flora s 185 utes Sosa «art ach abe manje od 40 u ml poveéa se na 10.000 u ml kod akor- hideje. Vigak normaine bakteriiske flore u gornjem dijelu tankog erijeva pridonosi malapsorpcj i dijarealnom sin- dromu (2, 2). Nedostatak zastitnog usinka aciditeta 2e- luca na prevencilu kolonizacije Zeluca, farinksa, traheje gram-negativnim bacilima te nozokomijalnu pneumonjuy 100 loksacilin 38 re 6 ampicilin 40 re 11002000 arnoksiciin 6 ca 1100-2000 aM /CL 6 ca 110.2000 3M /SB pleracin 11006000 autostn serosilin 11000-6000, CEFALOSPORINI cefazolin 23.300 cefaleksin 90 oa 216 cetaklor 93 re 360 cxtoxsiin 280 cetucoksim 3580 ceticoksimaksett $2 oa cetisi 50 oa 800 cetoperazon 8001200 cetotaksim 15:75 cettazicin 1354 cettibuten ve cettrakson 200.500 cefepime 5 MAKROLIDI /AZALIO} aztromicin a ne isola klarvomicin 50 oa 7000 crteomicin 1845 ne KINOLONT rorfloksacin 30-40 ne 1000 ciprafiksacin 70 ca 2800-4500 floksacin 98 re 2108886 osTatt Kloramfenkot 80 ve lngamiein 90 oa 250300 doksieutin 93 oa 200.3200 smetvonidazol 90 100 iminocikin 95 oa 200.3200 rifampicin 100 re 10,000 TPs 90.100 100.200 vankomiein 50 Proljev na putovanju ima velk utjecaj na_300 miljunal {urista Koll svake godine putuju sviletom. Smatra se da nna godinu oboll oko 10 miljuna turista (32). Dugo godt na etiologia proliev na putovanju bila je zagonetka Kea nova Ispitivanja 1963. g. (33) pretpostavila su da bl E Coli odredenih enteropatogenih serotipova mogla bit luoénik u treéine obolelin. Udio £. col! neknadno je poturden i u epidemiji medu britanskim postrojbama u Adenu, gdje Je €. coli 0148 identiicrana u 54% oboljlin 187 (34). Dalje su se nizale brojne potvrde E. col, naprimjer ETEC u 50% sluéajeva putnicke dijareje u Latinsko, Amerci, Affci | Azii (35, 36). Za razliku od odrasih ko} ve u tropima i mogu éesto nositi asimptomatski ETEC, turisti su osjetliv. Od ostalin uzrosnika Saimonelize, Shigeliae ili vbrion| prisutni suu samo u 1-16%, Rota vi rus 0-36%, Gesto udruzen s bakterjama i parazitima 7. Glayna terapija Je adekvaina hidracija otopinama glu ove | elektrolita, ‘Antimikrobnu terapiju treba primijeniti u odredenim stan- Jima u kojima Je identfican uzroSnik, a izbor WeSenja rolleva temeli se i na poznavanju lokalnin prilka o re zisteneij. Antimikrobni ljekovl mogu smanjiti te¥inu prot Jeva, ali proflakticka primjena antibiotika ima | nepo Zeline ucinke. Razvo| i Sitenje organizama rezistentnin na ‘antiblotike dalekoseznija Je posjedica ovakve primjene. Preinda su mnogobrojne studi dokazale eflkasnost ant: miktobne proflakse u slutajevima putniéke dljareje kada Se putuje u visokoriziéne krajeve na kratko vrjeme, prof laksa je konlroverzna zog pojave rezistencije. Profil: tiéka primjena sayjetuje se samo rziénim skupinama, a ‘rimetoprim-sulfametoksazol (Sinersul, PLIVA) 1 fluor Kinoloni u veeini su sluBajeva djelotvorni antibiotic (38). Svijet je sve vise suogen s problemom multiplo rezis- tentne onterotoxsigene E. col, rezistencije Salmonetlae, Shigellae | Campylobacter sp na kinolone (39, 40). Ako Je nizak stupanj ezistencije, preporucuje se TMP/SMX 2x ‘960 mg ili doksiciklin (Hiramicin, PLIVA) 100 mg/dan, a za regije visoke rezistencije ciprofioksacin. 23500 mg/dan ill nooksacin 2x 400 mg /dan (tablica 2) Table 2. Lijec whuone djree rosie Projev na putovanju —_E. Coll enterotoksigena “Shigelia, Salmoneta™ “Campylobacter,” “Cryptesporisium, Garcia” Enamoeta bistolytica Cyclospora Gastroentertis (uroénk “Campylobacter” pomat) ‘Terapia ibora “TMP/SMX (Sinersul, PLVA) 2x 960 mg po /34 utes Sosa «art ach abe Gastrointestinalne nuspojave antibiotika Gastrointestinalne nuspojave antibiotka su: muénina, povraéanje, djareja, pseudomembranozni Kol, liv Ene superinfekcile (orofaringaina kandidijaza, rektalna, perianalna), nepatotoksiénost (kterus, hepatitis), stea toreja 03 penicilina ampicilin Eesto uzrokuje dijareju, amoksi- cllin/klavulanska klselina kolestatsk’ hepatil's (osobito teraplja dulja od 2 tjedna); svi cefalosporini mogu uzro ovati djareju; od makrolda: eritromicin estolat uzroku Je kolestatski hepatit's, puno ée8ée nego eritromicin ei ‘sukcinat; linkomicin | Kindamicin su Eesti uzroc dare Je, osobito pseudomembranaznog kolitsa te lezja jeve tetracikin’ izazivaju muéninu, powraéanje, dljareju pa i pseudomembranozni kolitis ili gliviénu. superintekelu; rifampicin, ioniazid uzrokuju hepatitis (Gesée kada se foba zajedno daju); nitrofurantoin je hepatotoksiéan, uzrokuje muéninu, povracanje; fluorokinolon’ mogu uzro kovati mugninu, povraéanje, anoreksiju, dijareju, oste enje jetre (trovafloksacin je zbog nekoliko sluéajeva {ulminantnog hepatitisa na restriktimnom reZimu props. Vanja); sulfonamidi mogu uzrokovati muéninu, povraéa rie, dljareju, rede hepatitis. (44, 42) (tablica 3) Proljev izazvan antibioticima Proljev wzrokovan antibicticima krese seu Siroku rasponu od blage neugode do za Zivot opasne dijareje s Aternativna terapiia iprottoksacin 2x 500mg po i notloksacin 2x 400 mg po /34 clprotloksacin 2x 800 m¢ po ih noroksacin 2x 400 mg po /3 ih azivomicin (Sumamed, PUVA) 41800 mg / 3d Clostridium cielo Eco 0157247 ‘metronidazol 3x 500 mg po /20¢ Fano tjedenje zk za HUS vankomicin 4x 125 mg 90/104 i eikoptanin 2x 400 mg 90/204 ‘TWP/SMX u kasi) faz) "(95% oporavak, 5% HUS)T Simonet Shigetia Vion cholerae Yersinia enterocotien clprotloksacin 2x 500 mg poi hnoroksacin 2x 400 mg po /3-7d tlprotloksacin 2x 500 mg poi noroksacin 2x 400 mg po /3 ih clprotloksacin 2x 2000 mg po 34 clprotloksacin 2x 500 mg poi noroksacin 2x 400 mg po /¢ ih TWP/SMX 2x 960 me /2-7 I oramfenikol 4x500 mg po/ 27a “TWP/SMX 2x 960 mg /3 I aztromicin 1x500 mg te 1x250 mg 4d dosti (iramicin, LNA) 4 300 mg po ili TMP/SNX ‘TWP/SMX 2x 960 me /3 Hi oramenikol Lilo See + Atel ben kt ANTIBIO rmugninaproljey —KUA powraéanje oksactn oa dx, amoxsicln 2% 8%

    You might also like