You are on page 1of 13

VEŠTAČKI SATELITI

Divna Teslić, I-7


Veštački sateliti - definicija
 Veštački sateliti se mogu definisati kao objekti koji su namerno
smešteni u Zemljinu orbitu.
 Prvi veštački satelit, Sputnjik 1, je poslao Sovjetski Savez
04.10.1957.
 Od tada do danas je više od 40 zemalja poslalo oko 8900
satelita.
 Prema podacima iz 2018.godine, oko 5000 je još uvek u orbiti,
od čega je oko 1900 operativno dok je ostatak završilo svoj
radni vek i postalo svemirski otpad.
Vrste veštačkih satelita
 Astronomski sateliti
 Biosateliti
 Komunikacioni sateliti
 Zemljini opservacioni sateliti
 Navigacioni sateliti
 Sateliti ubice 
 Svemirske letelice sa posadom 
 Izviđački sateliti
 Svemirske stanice 
 Meteorološki sateliti 
Astronomski sateliti
 Sateliti koji se koriste za posmatranje udaljenih planeta, galaksija i drugih
spoljnih svemirskih objekata.
 U osnovi predstavljaju velike teleskope koji plutaju po svemiru.

Infracrveni astronomski satelit (NASA)


Biosateliti
 Sateliti specijalno dizajnirani da nose žive organizme, najčešće u svrhe naučnih
eksperimenata.
 Koriste se da istraže efekte svemira (kosmičko zračenje, bestežinsko stanje i sl.) na
biološke organizme.
 Prva životinja u svemiru je bio pas – Lajka, koja je u svemir poslata
03.11.1957.godine u satelitu Sovjetskog Saveza Sputnjik 2.

Prvi pas u svemiru – Lajka (Sputnjik 2)


Komunikacioni sateliti
 Sateliti smešteni u svemir u svrhu telekomunikacija.
 Formiraju specijalan komunikacioni kanal između izvora i prijemnika.
 Koriste se za televiziju, telefon, radio, internet i vojne svrhe.
 U Zemljinoj orbiti je oko 2000 komunikacionih satelita, privatnih i državnih.

Savremeni komunikacioni satelit (NASA)


Zemljini opservacioni sateliti
 Sateliti koji su namenjeni posmatranju Zemlje radi praćenje životne sredine,
meteorologije, izrade mapa itd.
 Od 2008 je u orbiti više od 150 opservacionih satelita, koji pomoću aktivnih i
pasivnih senzora prikupljaju više od 10 terabita podataka dnevno.

Explorer 1 – prvi američki Zemljin


opservacioni satelit
Navigacioni sateliti
 Navigacioni sateliti pomoću radio talasa, korisnicima na zemlji, vazduhu ili
svemiru obezbeđuju informacije o tačnoj poziciji, brzini i vremenu.
 Osnovni princip podrazumeva merenje udaljenosti i vremena potrebnog da
signal sa satelita stigne do merne tačke.
 Najpoznatiji i najčešće korišćen je GPS (Global Positioning System – sistem za
globalno pozicioniranje).

Pouzdana GPS navigacija – istovremeni


prijem signala sa 4 satelita
Sateliti ubice
 Sateliti dizajnirani da unište neprijateljske projektile, satelite i druge svemirske
objekte – svemirsko oružje.
 Napravljeni su u vojne svrhe a uglavnom su nastali u doba Hladnog rata.
 Često su tema filmova naučne fantastike i video-igrica.

Ratovi zvezda (eng. Star Wars) –


7 nastavaka filmske antologije
Svemirski brodovi
 Velike svemirske letelice sa posadom, sposobne da povezu ljude u orbitu i izvan
nje, i vrate ih nazad na Zemlju.
 Koriste se za različite namene: komunikacija, posmatranje Zemlje, meteorologija,
navigacija, kolonizacija svemira, istraživanje planeta i transport ljudi i robe.
 Prvi svemirski brod sa ljudskom posadom je bio Vostok 1, koji je 1961.godine u
svemir odneo sovjetskog kosmonauta Jurija Gagarina.
 Do danas su samo 3 države slale u svemir letelice sa ljudskom posadom:
SSSR/Rusija, SAD i Kina.

Jurij Gagarin tokom ukrcavanja na Vostok 1


12. april 1961.
Izviđački (špijunski) sateliti
 Posmatrački ili komunikacioni sateliti izrađeni u vojne ili bezbednosne svrhe.
 Vrlo malo se zna o pravom potencijalu ovih satelita, jer vlade koje ih koriste
drže sve informacije u tajnosti.

Fotografija terorističkog kampa Osame bin


Ladena iz Pakistana, izrađena od strane
američke agencije CIA iz špijunskog satelita
Svemirske stanice
 Stanice izrađene za život ljudi u svemiru, predstavljaju svemirske luke za
pristajanje svemirskih letelica.
 Dizajnirane su za srednje dug boravak u svemiru, za period od više nedelja,
meseci, pa i godina.
 Najčešće se koriste u naučne i vojne svrhe.

Svemirska stanica Saljut 7 je 1985.godine


izgubila kontrolu, a prvu popravku u svemiru
izvela su dva sovjetska kosmonauta. 2017.godine
snimljen je film po ovom događaju (Салют 7).
Meteorološki sateliti 
 Koriste se za praćenje vremenskih prilika i klime na Zemlji.
 Mogu da obezbede osmatranja i u retko naseljenim i nepristupačnim oblastima, kao
i okeanskim površinama.
 Satelitski snimci daju stvarnu i veoma tačnu sliku oblačnosti, za razliku od
prizemnih osmatranja.
 Veoma su pogodni za praćenje kratkotrajnih vremenskih fenomena, kao što su na
primer grmljavinske nepogode, tornada i slično. 

Uživo praćenje grmljavina i munja

You might also like