KNJIŽNICA DHMZ-A

mr.sc. Ivančica Mihovilić

https://library.foi.hr/citaonica/

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom svibnja 2022.

Parkovi Hrvatske = Parks of

Croatia - autori tekstova Iva
Badanjak ... [et al.], fotografije
Zvonimir Barišin ... [et al.], urednica
monografije Lana Mindoljević
Zagreb : Hanza media, 2021.
(Sveta Nedelja : Printera), 322 str. :
ilustr. u bojama ; 27 cm

Listajući ovu iznimnu monografiju, na

jednom mjestu doznat ćete sve važne
informacije o parku prirode Biokovo,
nacionalnom parku Brijuni, parku
prirode Dinara, parku prirode Kopački
rit, nacionalnom parku Kornati,
naciolnalnom parku Krka, parku
prirode Lastovsko otočje, parku
prirode Lonjsko polje, parku prirode
Medvednica, nacionalnom parku
Mljet, nacionalnom parku Paklenica,
parku prirode Papuk, nacionalnom
parku Plitvička jezera, nacionalnom
parku Risnjak, nacionalnom parku
Sjeverni Velebit, parku prirode
Telašćica, parku prirode Učka, parku
prirode Velebit, parku prirode
Vransko jezero, parku prirode
Žumberak – Samoborsko gorje.

Čaopisi – strani

Naše okolje vol. 29 (2022) No. : 2.

Časopisi – domaći

Bug vol. 30 (2022) Br. : 4, 5.

Geografski horizont vol. 38 (2021) Br. : 2.

1
Hrvatski planinar vol. 114 (2022) Br. : 4.

Hrvatske šume vol. 24 (2022) Br. : 4.

Važna obavijest iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice

Vremeplov kroz svibanj

3. svibnja

Svjetski dan slobode medija

Svjetski dan slobode medija obilježava se 3. svibnja od 1993. godine kada ga je

proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda. P odsjetnik je vladama na potrebu
poštivanja slobode medija, a medijskim profesionalcima prigoda za promišljanje
o pitanjima slobode tiska i profesionalne etike. To je dan podrške medijima koji
su na meti ograničavanja ili ukidanja sloboda, ali i dan sjećanja na novinare koji
su izgubili živote u potrazi za dobrom pričom.

17. svibnja

Svjetski dan telekomunikacija i dan informacijskog društva

2
Svjetski dan telekomunikacijskog i informacijskog društva obilježava se 17. svibnja.
Svjetski dan telekomunikacije obilježava se od 1969. godine, a Svjetski dan
informacijskog društva tek od 2005. godine. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je
27. ožujka 2006. godine proglasila da se obilježavanje tih dvaju dana ujedinjuje u jedan,
i to 17. svibnja. Svrha ovog obilježavanja je podizanje svijesti o mogućnostima koje
korištenje interneta i drugih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT)
može donijeti društvima i gospodarstvima, kao i o načinima premošćavanja
digitalnog jaza između bogatih i siromašnih društava i pojedinaca.

20. svibnja

Dan zdravih gradova

U Hrvatskoj se 20. svibnja obilježava Dan zdravih gradova. Projekt "Zdravi grad" želi
potaknuti aktivnije uključivanje stanovnika u sve aktivnosti u gradu koje mogu imati
utjecaj na zdravlje te na taj način unaprijediti njihovo fizičko, duhovno i socijalno
blagostanje. S pokretom "Zdravi grad" u Hrvatskoj se započelo 1986. godine uz potporu
Svjetske zdravstvene organizacije, i Zagreb je tada bio jedanaesti europski grad koji se
pridružio Europskoj mreži zdravih gradova. Pokret se proširio, pa je 1992. godine
osnovana Hrvatska mreža zdravih gradova.

22. svibnja 1993.

Svjetski dan biološke raznolikosti

Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine. Time
su željeli ukazati na veliku ulogu koju biološka raznolikost u održivom razvoju. Dan se
obilježava 22. svibnja kao spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta
Konvencije o biološkoj raznolikosti. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u

3
nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, pa je
Hrvatski sabor donio Zakona o zaštiti prirode i odredio da se 22. svibnja na Međunarodni
dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj. Tog dana
organiziraju se odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti kojima se
promiče zaštita prirode, a Ministarstvo kulture tradicionalno dodjeljuje nagrade na
području zaštite prirode.

(Izvor informacija u Vremeplovu kroz travanj je digitalna čitaonica Metelgrada u čijem

formiranju sudjeluje i knjižnica DHMZ-a.)

Zanimljivosti

Zemlje koje ispuštaju najviše CO2 po stanovniku

Najviše CO2 po stanovniku emitiraju države koje proizvode naftu, a to su zemlje u

jugozapadnoj i jugoistočnoj Aziji: Katar – 37 tona po osobi, Bruneji – 23 tone, Kuvajt –
21 tonu, Bahrein – 21 tonu, Saudijska Arabija – 18 tona, i Ujedinjeni Arapski Emirati –
15 tona. Među deset država s najvećom emisijom CO2 po stanovniku još su Mongolija –
27 tona, Trinidat i Tobago s 25 tona, Kazahstan – 16 tona i Australija – 15 tona. Treba
naglasiti i da većina tih država ima malo stanovnika te su njihove godišnje emisije CO 2
zapravo niske. Europske države su po emisijama CO 2 blizu globalnog prosjeka tj.
emitiraju kojih 4.47 tona po stanovniku (podatak je iz 2020.)

(Meridijani, broj 221/svibanj 2022.)