1 kim falnim planiranjem upravijati turisti¢kim razvojem, tako da vn ji sve imum. Stoga se, nameée potreba da se na kama odrZivog razvoja od: xéne sustavno raditi. Polazesi od Zivosti i razmolikosti kao i prepozavanja odredenih ekonomskih, Kultur oloSkih vrijednost, treba uvazavati tri medusobno povezane skupine ciljeva:za ceko-sfere, stabilan gospodarski razvoj i jednakost u raspodjeli Zivotnih Sans Uskladujuci standarde, zahtjeve i projekeije gl co-trenda tai eko-turistickog proizvoda, medunarodno hotelijerstvo teZi impl i menad2menta odrZivog razvoja. Potetkom sedamdesetih godina 20. st ijetu se potinju osnivati razni pokreti i udruge k svijesti, To Gine pruzanjem savjeta, preporuka i strué ; Kktivnostima isticu: “Medu dine”- THEI, zatim “Inicijativa za 08 m “Udrudenje za eko turizam”, “Prijatelji zemlje anje Zivot hotela Azije i P “Zelena planeta”, i “Udrude odraivog razvoja ima i Medunarodina as jacija hotela i restorana - IH&¢h 991. godine pokrenula akeiju proglasenja otelijera godine” i to u k hotel u sastavu korporativno; tel i 7 setogodisnja tradicija ovog natjecanja visest dala pozitivn li anas sve vodeée svjetske hotelijerske kom 1 svoju poslo ijt ukljucuju i menadzment odrZivog razvoja, odnosno programe koji se od a zbrinjavanje otpada, uStedu energije, racionalno toSenje i ovuvan dni resursa te edukaciju svih gradi ovom dijelu knjige razmatra se po ce implementacije ckoloskog menadzmenta tava uprav tom okoliga. R seo iprine ta odrZivog razvoja. Upuduje se na smjemice djelovanja i met pristup upravljanja okoliSem te definiraju putovi i natini destinacijama oCuvati okoli8. 1, POIMANJE ODRZIVOG RAZVOJA Pojam odréivog razvoja spominje se davne 1713 Pi zat avanje Suma. Ova) pojam prvi upotrebljava Karlo Carivitz koji je odr2ivo Ujedinjenih n ema njoj odrZivi razvoj je onaj koji ; . : ne chok ; zadovolja Mnogobre »sposobl} okviru r strateskih, stalim ke Odraivi + iskori8tav promjene nedusobr Dakle, od yostupak Int vrednovay Odraivi r k ada pos i zadrda Stagnaeij Odrzivi r i socijatnsirebe bez ugroZavanja potreba buduéih narastaja.*s 1, tako da zadovoljava sadasnie p Mnogobrojni autori definiraju razvoj koji je sposoban ostvariti dugoroéno vile osposobljavanje Ijudskih potreba i pobolfanje kvalitete Ijud ae autori Koncept odrZivosti usmjeravaju na odréavanje lokalne zajednice ili regije Sopa uw okviru njenog prihvatnog potencijala, Ostali autor vide odréivost kao stvaranje strateSkih saveza odnosno umreZavanje i harmonizaciju ckonomskowa, soc uristizkog i ekoloskog sustava. Pristalice ovog koncepla odrdivog razvoja nag a mentac) znagenje niéenosti ekoloskog kapaciteta i njegovu interaktivnu povezanost s 7 Aid ostalim komponentama koje su zna¢ajne za kvalitetu Zivota i ljudski prosperitet, oaedeen Odréivi razvoj u ovoj knjizi definiramo kao proces promjena u kojem su aerate iskoriStavanje resursa, vrsta ulaganja, usmjeravanje tehniékog razvoja, stalne a | m skladu raznih potreba i ogekivanja sadaSnjih i buduéih narastaja. meduso Dakle, zahijeva okoliSa i 0 istrazivanje i ostvarivanje preduy ERA koja Zivi razvoj treba posivati na istovremenom rjeSavanju i usuglasavanju varivanju zadovol sspodarskog razvitka. Za odraivog razvoja potrebno je primjenjivati ‘hotelier ak imtegriranog planiranja, upravijanjaigospodarenja okoliSem i razvojem eats Integralno planiranje odrZivog razvoja ukluéuje pronalazenje, rasélanjivanje i strategiju vrednovanje svih timbenika, odnosa, mogueih konflikata i optimalnih rjeSenja, dnose ns Odrvivi razvoj upuéuje na putove i nagine kojima se rsivo razvija, a onda kada potne stagnirati, treba ga napustiti i pronaéi druge putove i modele, jer bi zadrZavanje postojecih dovelo do Stetnih posljedica za ejelokupno drustvo. Stagnacija razvoja za drustvo ima Stetne posljedice poput nezaposlenosti, nizeg prirodnit inna | Zivotnog standarda, propadanja i zapuStenosti prirodnih resursa. OdrZivi razvoj dimes nije samo problem razvoja odred inacije ili nacionalne razine razvoja bras nego ovisi io nekim vanjskim cimbenicima koji utjegu na definiranje razvoja visti | njegovih dugoroénih ciljeva. Polaze¢i od ideje odrZivosti i raznolikosti kao i prepoznavanja odredenih ekonomskih, ekoloskih i kultumih vrijednosti treba uvazavati tri skupine medusobno povezanih ciljeva “magitnog trokuta”, zaStit eko-sfere, stabilan gospodarski razvoj i jednakost u raspodjeli Zivotnih Sansi Odréivi razvoj turizma dio je novog, integralnog promatranja ukupnih drustvenih io vezan odnosa prema okruzenju koji objafnjavaju i promitu ekonomske, ekolosk odrzivo | i socijalne aspekte turizma, Upravijanje odrZivim razvojem sve vige postaje pt ovog prioritet gotovo svake turistiéke destinacije (drzave, regije, poslovnog susta ie carica Ustvari, odr2ivi razvoj turizma podrazumijeva ravnotezu izmedu potrosnj pa | esursa i sposobnosti prirodnih sustava da zadovolje potrebe buduéih narastaja efinicija Drugim rijetima, odrZivi razvoj podrazumijeva odreavanje kapaciteta zemlje da sjednici omoguéi Zivot svakom njenom sadaSnjem i buduéem stanovniku. Menadament odrzivi odrZivog razvoja postaje sastavni dio postovne strategije medunarodnih hotelskih naj Koji korporacija, Na razini central j regionalnih podruzniea formiraju se centri za tk Betn | = Brvtl, Agenda 21, Nachatge Entviehlung kamu, 2000 ber, Nach en fi cite eklogache un sociale Erol Blnrovodenje korporativne raynotezu izmedu potrosn kav rast uyjetov $kih standarda, Turizam ponaj jonalne i lokalne odgovorno: se moraju lokalno primjenjivati kako bi se udovoljito spec njima Koja pos azlikuje od svib dr adzmenta ne potvrduje se tako snazno i uvje tivnosti nad principom usko defini nosti (nehumano i neekoloski odabran najveéom efikasnos6 ie (u perspektivi) stinacije nastoje Sto bolje ofekuju bolji odnos ps spodarski subjekti u Me: Bkonomiks i politika zat 2. KRE um kre Velikoj 1 konti nodu, at erupacij azbena tvrtke za industrija milijuna t milijuna t Mediterat receptivne Ovo podr Gotovo iTzraduju aja i nadzor materijaina inje obran rdrazumij va da zado- ‘oj. turizma resursa Sto 1 razvojem odrzivom partnerstvo u pogledu predstavija 1uglavnom potrebama potpunosti ga znatno ain, nego ji se tity 1 primjene 2 principa ucnost da tadomjesti u ekoloski oravijadka jedan o drei turisticke lazi se do 2 jer su frustvenu menad2 stinacije. la 0 okoliSu vjerojatno rasti prije icim posljedicama Ovaj trend Ge 2bog porasta opsega pravnih vr svega zbog ruzvoja svijesti poiti¢kih voda i menad krSenja utvrdenih standarda, Korisnici raznib gradani, oGekuju bolji odnos prema odrdivom kao konkurentska prednost odredenih t sustavi Sirom svijeta kreiraju tuzne programe i poduzimaju inicijative za unapredenje menadzmenta odrZivog zvoja. 2, KREATIVNA INDUSTRIJA U SUSTAVU ODRZIVOG RAZVOJA nastaje potkraj 20. stoljeéa, Svoj potetni zam SAD-u, a potetkom 21. stoljeca karakterizira kreativnu industriju Pojam kreativna industrija u Velikoj Britaniji, procvat u Novom Ze iu kontinentalnom dijelu Europe. Ono & injice u koju ubrajamo dizajn, likovnu umjetnost, glazbu, film, multimedije, i industriju dogadaja jest alisnu umjetnost, turi nodu, arhitekturu, dinamitan rast Prava vrijednost ovakvog navina strateskog prom sadrana je u intenzivnoj pulsirajuéoj sinergiji raznih sastavnica kreativnih industrija s_postoj tradicionainim gospodarskim granama. Ona rezultira novim profilom gospo- darskoga odrzivog razvoja u vidu novih kreativnih industria i postovnih interesnih ao So sti primijerice digitalna ekonomija, elektronsko izdavastvo, vitke za programiranje, dizajnerski_ studiji filmski studiji i producentske kuée, cije, arhitektonski biroi. Kreativna skim grana glazbena i medijska poduzeca, podrugju grafickog i industrijsk turtke za branding industrija svoju svrhovitost iskazuj proizvodnje namjestaja i suvenira, eko-prehrambenih p proizvoda do eko-turizma, Turisti¢ki sustay se vrlo intenziyno poteo razvijati sredinom 20. stoljeéa. Prema podacima Svjetske turisti¢ke organizacije (WTO), u medunarodnoj ovinsko} razmjeni turizam zauzima trece mjesto, odmah iza automobilske i ndustrije.** Udio turizma u_syjetskom brutto doma ne iznosio je 10%. Iste godine WTO procjenjuje da jeu zirano vise od 5 milijardi turisti¢kih dolazaka, od kojih je 426 e je samo u Eurapi te godine ostvareno 2 telekomunikacijske proizvodu 1989. g svijetu ukupno real milijuna bilo medunarodnih.” Pr milijuna medunarodnih turisti¢kih dolazaka. Mediteransko europsko podrugje, Kojem pripada i Hrvatska, najvadnije je eptivno podrudje svijeta s 31% svjetskih i 51% europskih dotazaka gostju Ovo podrudje ostvaruje 27% svjetskog i 36% europskog prihoda od turizma. Gotovo cijelo podrusje Mediterana je postalo omiljena turistitka destinacija koju Fourism economic report (1998). Madrid: Worl Tourism Organiza Global tourism forecasts to year 1995, Madrid: World Tourism Organiza Hendija, 2, Citmar, 8 Uujeco) aktualil drustvenih promjena na svjetsk tursticks kretan)jodna Klima, te bo} karakterizira povoljan geoprometni polozaj ta povijesna i kulturna bastina. Struénjaci WTTC-a (Word Travel and Tourism Council) pi turizma u svjetskom brutto drustvenom proizvodu iznosi 11,7 asta, WTTC takoder procjenjuje ukupnu zapos! (0 milijuna ili 8% svih zaposlenih u svijetu, iz Cega slijedi d no na turizan sjenjuju da udio ‘ofekivanjem nost u turizmu njegova daljn) na g U ovom trenutku svako develo radno mjesto uw svijet v Prema podacima WTO-a, dinamian rast medunarodnog tur svoj vrhunac 2000, godine kada je u svijetu ostvareno 699 milijuna turisti¢kih Golazaka i 476 milijardi USD prihoda, od kojih se u Europi ostvarilo 403 milijuna turisti¢kih dolazaka i 232 milijarde USD priboda Prema satelitskoj bilanci (koja sadrd i okvimnu proc dj ima) uw ukupnoj turisti¢koj potroSnji u Hrvatskoj 2 i restorani sudjeluju samo s 30%, dok poljoprivreda i pre sudjelujus 20%, prometiveze s 15%, trgovina s 10%, proizvodnje a $.5% i ostale gospodarske djelatnosti zajedno s 20%, Naznaéeni pokazatelji zomo poka na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, a ne samo ha hotelijersivo i restoraterstvo.® Ekonomski i drugi uéinei turizn ‘matenje u svjetskom gospodarstvu, u izravnoj su korelaciji s poduzetni¢kim i ‘kim strategijama koje sve vise dobivaju na znagenju u okviru od razvoja ukupnog gospodarstva, prostorn nja i zastite okolia nui udjela po gospodarskim 000. godine, hoteli industrija 3, KONCEPT MENADZMENTA ODRZIVOG RAZVOJA Menadzment odrZivog razvoja podrazumijeva inicijativu i part siruktura i aktera na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini wp implementacije prostomi ickoloSkih standard. On usvakojturistickoj nik poslovanja. OdrZivi razvoj mozemo shvatiti kao anje novoga drustvenog i pirodnog iviranog prostora i utjecaja novih antropogenih alno i kompleksno postaje vrlo vazan Gis sintagmu za uspostavlj izmedu izvorno prirodnog i ku struktura koje o okoligu ne misle odvojeno n struktura (ekolosku, ekonomsku i socijalnu) potrebno je konkretiziratiu st gospodarskog razvoja imajuéi na umu razligte 4 okalnu, regio nacionalnu pa i globalnu. ‘odnosno sklada Svaki postovni sustav trebao bi > utinkovitije proizvoditi i trositi man > poboljgati proizvodnost rada uvodenjem nov > smanjiti troskove plaganja ekoloSkih Steta, kazni i ekoloskog osiguranja > janja novih ckoloski prihwatljivih proizvoda i traista Hendij, Z s Turizam v svijetu i Europ, Tuizam br. 1/1999. god. sr 78-79, isn highlights 2002. lnemet; hp:/ww.wordtoutism.com 15.4.2 IB: Hrvatski turizam 2000. 1 prognoza do 2005. Turizam br. 2/2001 god, str, 192-201 Prema mei ukljudeni® > politigk proces. > znanstv izdisha > poduze! > tehnolo ali U posljedt opstanak ti regije, dra opstanak | od judi. Ijudi, neg postizanj prikazuje © Shema 1.S U najopé Agenda?ta povijesna i sjuju da udio o¥ekivanjem ost u turizmu slijedi da je na turiza dosegnuo je va turistiskin 403 milijuna ospodarskim ddine, hoteli 1a industrija mnih derivata zatelji zorno 0,anesamo te njegovo zetnitkim i mu odrdiv rstvo svih ¥ pogledu destinaciji 1Watiti kao sno sklada ropogenih no. Svaku ' strategiji -gionalnu, aja; wathjivih Prema medunarodnom konceptu u projektima odrzivog razvoja trebaju biti ukljuen: > politigki sustav, koji osigurava utinkovito sudjelovanje lokalne zajedni procesu donosenja odluka i prostornom planiranju: > ckonomski sustav, koji je sposoban generirati nove vrijednosti > znanstveni sustav, koji nudi rjeSenja za prevladavanje napetosti koje proizlaze , Koji post iz disharmoniéno; > poduzetnicki sust razvoj > tehnoloski sustay, koji kontinuirano pronalazi nova napredna rjeSenja: gradanski sustav odnosno individualne inicijative i nevladine udrus > medunarodni sustav, koji podupire odrzive modele u trgovini, financiranju i obvezu ocuvanja ekoloske osnove za buduéi y ostalim projektima em kontrole ekoloskih rizika koji ugrozavaju opstanak tih sustava konceptualizira se menadzment odrzivog razvoja i vjeStina upravljanja razli¢itim razinama poslovnih sustava (poduzeéa, regije, drZave itd), Razumi oga Sto je osnovni cilj menadémenta opstanak postovnih sust uvijek sastoje, pored ostalih elemenata i od judi). Ovako defi ;ment nije samo postizanje ciljeva pomoéu Ijudi, nego je prije svega novi koncept gospodarskog i svakog i postizanja ekonomskih ciljeva zbog Idi. Stari i novi Koncept razve U posljednja dva desetljeéa pu a (oni prikazuje se na shemi 1. i 2 ‘Shema I, STARI KONCEPT RAZVOJA TURIZMA Zs SB NOVI KONCEPT RAZVOJA TURIZMA i : ] = \ f \ { ——_ XO . NN” starom koneeptt raz brige pc va upravlja sustava. Isto tako postizanja poste praéenje rezultat ijenja 4, SMJERNICE 1 ZATITEVT SUSTAVA UPRAVLIANJA, ODRZIVIN “ aaa RAZVOJEM wick Bs sora. upravijania odrzivim razvojem w poduzeel Jes ST ativni mogueava bol Stceajanjihovih procesa i aktivnosti ns ok st aktivnosti_u Hesjinovo unapredenge. Poveziva digovornosti i 72 eka rezulliralo je promjenom mod zona tijekom Zivotnc aoe Koji su sligni onima za uprastjanie Ukudivanjem i sirovina prib J zakonu o zastiti okoli8a pod okol 2 P za sda i more, Klima, bili i Zivot i ae Janja kulture baste Kao do okruZenja KO} egativt ie anja poszeca na oklis sata se pore ievalitete okotisa ko} oja je posijedica Stetnog, djelovani tankairane strane aj ivrsta Pt poslo A pristupa i ponasanja i a globalnit IRZIVIM ativnih loguénosti h procesa brigom 0 okruzenje Zajamno; Negativna Sakojase je okolisa izostank: kvalitete energie >odnijet codnosno di Pod asp aktivnos neobnovlji temelji sustav upt tom okoli§a razma okolis odo ovanja, Moguci u kog i komunalno na djelovanja. T priorite ndustr avanie ari kojih ina > Planiranje, opéih i pojedinaénih ciljeva v ckoloskog usmjerenja poduzeéa i temel ocesa sustava upravljani > Spretavanje i ukidanje djela oli Planirano upravijanje okoligem na strateskoj liu i tem stavne brige poduzeta 0 susiava upravijanja okoli8em turirani pristup za o¢je upra funkcio) ostvariti znatne pred moguéava bolju 0 ti u poduz i aktivn odgovorn tijekom Ukljuci ivotno njem «novih» ekoloski prihvatlj i sirovina pribvatljivih za okoli8, ostv Time se stvaraju wv nkurentne prednosti te form htjevnijem okruzenju, ultata poslovanju i ostvari Raznim poticajim izvrsnost. Suprotno tome, destimulacija v ki u_svakodnevnoj nizaciju 1 moguée je osti i ovlastenja, djelotvornu komuni g ciklusa proizvoda i uslu; ivijihtehnologi sje se promjena smjera prema ekol Tan 1990 Vo. predstavlj raksi pprocesa rada u poduzecu. Efikasnost procesa nirane postupke anja koi inosti ko} {a i javno mnijenje inzi oizvodnje, odnosno ukvantitativnom ik anja okoligem va_upravijanja ok ‘odnosno profitna orijentacija, nosno odbijanja 1 bilo kak ina okolis sveukupnost djelovanja poduzeéa (procesi poduzeéa i dio postovne politike 3 za postizanje poslovne izvrsnosti lative :maju ili mogu imati Stetne favljanje okoliSem i poticanj au svjetlu odrednica odrZivog razvoja podu: za razvo) i uspostavljanje int Sustav upravljanja okoliSem predsta aja na okolis te sredstvo koje omogucuje sustavno Ekonomski interes motiv prihvaéanj Sustavno ita okolisa, Zagreb 1 stig kroz aciju i partcipaciju svih aktera etiz tinaju na (ne)posrednom ‘na smanjenju one neprihvatljive iativnom smislu, utje bliku izdvajanja dodatnih troskova ino Gini sustinu ja, koriStenjemmaterijala tugleda ekoloskickolo8ki neprihvatljive proizvodnje smanjuje prihode i poslovnu izvrsnost. Na temelju serije ISO normi za kvalitetu te njihovom Sirom primjenom u poslov- nom vijetu Svjetska organizacija za kvalitetu formira 1993, godine Tehnigki odbor 207 za upravljanje okoli8em®, tii je zadatak da standardizira praksu upravljanja cokolisem., Ideja vodilja jest unaprijediti ophodenje svin interesnih partnera prema okoli8u za ostvarivanje ciljeva odrZivog razvoja, Norme iz serije ISO 14000 za uupravljanje okoligem pripadaju dyjema glavnim skupinama normi > norme usmjerene na organizacije — osiguravaju uspostavljanje, odrZavanje i procjenu sustava za upravijanje okoligem: > norme usmjerene na proizvode — bave se odredivanjem utjecaja proizvoda i usluga na okoliS tijekom njihovoga zivotnog ciklusa te oznagavanjem i deklariranjem proizvoda glede njihove prilagodenosti okolisu, Svrha medunarodnih normi koje obuhvaéaju upravijanje okoligem jest pribaviti organizacijama smjernice djelotvoriog upravljanja okoliSem koji moze biti objedinjen s drugim normama i zahtjevima sustava upravijanja. Istovremeno one ispunjavaju i ove uvjete: > sluée kao pomoé organizacijama u ostvarivanju poslovne izvrsnosti; > rezultiraju boljim upravljanjem okoli8em: > primjenjive su u svim drZavama i gospodarskim djelatnostima; > promigu Siroko zanimanje javnosti za odrdivi razvoj; > prikladne su za unutamju i vanjsku verifikaciju i prosudbu; > znanstveno su praktitne, korisne i lake 2a implementaciju,” Sveukupni cilj ISO normi 14000 jest pomoé u zastiti okolisa i spregavanju oneti8éenja te postizanje uskladenosti s druStveno-gospodarskim potrebama,”” Norme ISO 14001 traze od organizacija usvajanje i primjenu odgovarajucih propisa i regulative u svezi sa zaStitom okoliga.”” Njihova osnovna uloga je u tome da osiguraju jedinstvene smjernice za zaStitu okoliSa; definiraju strateske i operativne ciljeve: identficiraju i vrednuju ekoloske uéinke; uspostave nafine interne i eksteme provjere; uspostave principe komuniciranja i definiraju obveze za inoviranje znanja i usvajanje vaZecih zakona i propisa u vezi sa za8titom okoli8a. Procesi i zahtjevi sustava upravijanja odrZivim razvojem koji se temelje na normi [SO 14000:94 prikazani su na shen 3 “ Tehnidki odbor 207 (ISO/TC 207) za upravienjeokolisem krovnaje insttueija za normizaciju na podrugju alata i sustava 2a upravijanje okolisem izserije nmi ISO 14000. Obuhvaca 6 bora i dvi radne skupine koje sudjelyjuu radu na razvoju medunarodnih norm © Bijele, M. ISO 14000, medunarodne nore 2a okols,Telekomunikacije i okoi,listopad 1999, str 8485 Sustav upravijanja okoli8em ~ specifikalja s uputama za uporabu (ISO 14001:1996:EN ISO 14001:1996), Bijele, Mz ISO 14000, medunarovine nome za okolis,Telekomunikacije i okoli,lstopad 1999, str 84.85, 66 Shema 3. PRE RA: K ° R 1 $ 1 K Izvor: Norma godine. Shema 3. pr politika zasti i procesima t Kijuéna komp planiranja, im Odgovornost koji gine okvit uosiguranju « se najviSa upr Tri su kriteri poboljsanje i ops okoli8 te odg Neprekidno p prema okolist opéih i pojedi Jest inatelo p com djelvesnost. Sheme 3, PROCESI 1 ZAHTJEVI SUSTAVA UPRAVLIANJA ODRZIVIM ee RAZVOJEM zhniki odo: Uw upravijanja wrinera prema 30 14000 K ee eee ain x ; R Aspekt ok 44.0 rR odd i 1 2. $5. " i proizve 1 ; atavanjem i K —T k Upravjanje resusima 442. lzbrehs most 487. Spremnost a Prmoge bit — | remeno on Bt ‘Upravijanje procesima | eat tis Mjerenje & Analza, Poolane : 4.5.1, Nadziranje i mjerenje 4.54. Prosudba su : strebama, Ievor: Nore 180 14000 : 98, Dréavni zavod za noriz sto, Zagreb 1996 ovarajuéih oi uloga je 1 stratetke Shema 3. prikazuje kljuéne elemente sustava upravijanja okoligem. To. su ve nagine politika zaStite okoli8a, planiranje, organizacija rada, upravijanje resursima IMobveze procesima te mjerenje, analiza i poboljSanje. Koncept stalnog poboljSanja je astitom fjutna komponenta sustava upravljanja okoliSem, On zaokruduje cikligki proces 3 temelj planiranja, implementacije, provjere, pregleda i stalnog pobolsanja. vie uprave ogleda se u postavijanju smjera i svrhe poslovanja poboljSanja sustava upravijanja okoliSem. Kljuéna tava 1 osiguranju «zelenog smjera poduzeéa jes politika upravljanja okoliSem, éime vida uprava obvezuje na djelotvorno upravljanje okolisem. icin Kriterija koja politika, prema okoliSu, mora ispunjavati: sukladnost 6 Pedod pobolisanie i prevenciju. Politika poduzetnika mora biti sukladna s prirodom i pad 198 Bpsegom diekatnosti, proizvodima i uslugama poduzeéa i njihovom uljecaju na me S te od iim zakonima i propisima lokalne uprave i samouprave GEN IS kidno anje je navelo koje mora biti ukljudeno u politiku odnos: ‘ema okoli8u, kao i sve namjere koje tine okvir za postavljanje i ocjenjivanje nih ciljeva upravljanja okolisem. Sastavni dio politike okoli8a tivnog djelovanja u spretavProces planiranja obuhvaéa analizu svih oblika utjecaja poduzeéa na okolis Temeljem dobivenih informacija uz postivanje naéela politike zastite okolisa postavljaju se opéi i pojedinaéni ciljevi te programi za njihovo ostvarivanje. Progtami upravijanja okolisem obuhvaéaju. raspored izvrSenja odredenih aktivnosti, resurse i odgovomosti za ispunjavanje postavijenih ciljeva. Kontrola i poboljsanje p Fu ostvaruje se > postavljanjem optimalne organizacijske strukture za upravljanje okoliSem; > osiguranjem potrebnih Ijudskih, tehnigkih i financijskih resursa; > uspostavijanjem i provodenjem programa inoviranja znanja zapostenika i poticanjem njihovog sudjelovanja u zastti okoliga; > utinkovitom intemom i eksternom komunikacijom te > dokumentiranjem sustava upravljanja odréivim razvojem. Dokumentacija sustava upravijanja okoli zahtjevi i kriteriji sustava primjenjuju u poduzecu, Tipiénu strukturu dokumentacije ine poslovnik upravljanja okoliSem, postupci, upute, razni prirutnici, obrasci i sl Kontrola rada predstavija praéenje i analizu sukladnosti svi procesa sa zahtjevima sustava upravljanja okoli8em kako bi se osiguralo ispunjavanje postavijenih ciljeva i politike te uogile slabe to&ke procesa i moguéa mjesta za poboljSanj em predstavija opis kako se definirani Proces osiguranja spremnosti poduzeéa na brzo reagiranje u sluvaju izvanrednih situacija ukljuéuje: > redovitu kontrolu procesa rada; | > identificiranje mogucih rizika i opasnosti; > plan djelovanja u sluéaju opasnosti Prove poprmarnna akan mcs pisneivednovic il znaéajki i aktivnosti koje mogu imati znatan utjecaj na okoli8. Time se osigurava korektno fumkcioniranje sustava sukladno zahtjevu. kontinuiranog poboljSanja, | Isto tako norma definira zahtjeve za postojanjem procesa za upravijanje svim | nesukladnostima koje su utvidene u sustavu te poduzimanjem popravnih i zastitnih radnji za njihovo uklanjanje, odnosno spretavanie. Jedan od mebanizama otkrivanja neuskladenosti jest provodenje nezavisnog ocjenjivanja sustava kako bi se kontinuirano pratila njegova prikladnost 1 uinkovitost u ispunjavanju postavijene politike i ciljeva. Ocjena koju donosi poslovodstvo jest kontinuirana obveza u skladu sa zahtjevom kontinuiranog poboljsanja kojom se osigurava neprekidina pogodnost, primjerenost i djelo- ‘vorost sustava upravljanja okoliSem te otkrivaju mjesta za promjene i po- boljSanja | | | Sazeto, najva2nije koristi sustava za upravijanje okolisem prema normi ISO | 14001 su sljedece:” | > Uvjerenje kupca da je organizacija doka ligem; ano posveéena upravijanju oko- ® Nore ISO 14000 Zavod za normizaciju RH, Zagreb, 1997, 6 > Odrzava > Zadovol > Dobivan > Pobolijsa > Zadovol > Smanjiv > Poboljia > Prikaziv > Ofuvanj > Olaksanj > Poticanje U tom smi razradu i ke Sustainable trgovinske odrZivog ra: biti integrir stalan proce obavijati ste da poduzeé dobavijata; angazirano informiranjc U Rio de ik okolisu i raz 08 precizni, sredine. Tak razvoja mot Europske w menadémen svijetu je ur dimenzija vi8e ciljeva: poslovnih st i odredena f 1. Kadroy kvalitete upravon, poslovni 2. Zastitu mogu St 3. Zbrinjaéa na okolis. Site okoliga ostvarivanje, a odredenih a. Kontrola i okolisem; apostenil se definirani kumentacije obrascii sl 1 zahtjevima jenih ciljeva izvanrednih rednovanje > osigurava obolisanja janje svim opravnih i rezavisnog Kladnost i 3ju donosi tinuiranog i djelo- ene i po- ori ISO Anju oko- Cdr#avanje dobrih odnosa s javno8¢u i lokalnom zaj Zadovoljenje kriterija ulagaéa i poboljSanje pristu Dobivanje usluga osiguranja po razumnoj cijeni; Poboljganje imidza i udjela na tzistu Zadovoljavanje kriterija dobavijaca za certifikaciju Smanjivanje incidenata koji rezultiraju odgovornoséu; Poboljsanje kontrole troSkova: Prikazivanje razumne brige za stanje okoli8a; Otuvanje sirovine i energie; OlakSanje dobivanja dopustenja i ovlastis Poticanje razvoja i dijelienje rjeSenja za zastitu okoli PoboljSanje odnosa izmedu gospodarstva i dréavne upra tom smisli zahtjevi sustava ekoloskog menadmenta predstavijaju daljnju razradu i konkretizaciju poznate Povelje za odrZivi razvoj (Business Charter of Sustainable Development) koja je 1991. godine usvojena u okviru Medunarodne sovinske Komore, Tada je proglaseno da je menadément Kkijuéna odrednica Sdstivog razvoja i da mora iti prioritemi zadatak poduzeéa; da ekologija mor biti integrirana u menadZment poduzeéa i da njezino unapredenje mora bit stalan proces; da se zaposteni moraju stalno motivirati i obrazovatt; da se mora bavljatistalna ocjena ekoloskih posljedica svakoga novog procesa i proizvoda; da poduzeée mora preuzeti odgovornost za ponakanje svojih kooperanais * dlobavljaga; da poduzeée mora biti otvoreno 22 dijalog rizicima za okolis GngaZirano w zajedni¢kim naporima za unapredenje ekoloske svijesti i redovito informiranje svih zainteresiranih strana. U Rio de Janera 1992, godine, odrZan je svjetski samit - konferencija UN-a 0 okoligu i razvoju na kojoj je usvojena glasovita Agenda 21. U tom se dokument jos preciznije razraduju princi za jatanje uloge poduzeéa w obuvanju 2ivotne Sredine, Takoder, zauzet je eksplicitan stav da djelatnost menadzmenta odrZivog fazvoja mora bili jedan od prioriteta svakog poduzeéa, Iste godine u zemjama Europske unije, zapotinje intenzivna aktivnost na imptementiranju ekoloskeg menadzmenta i svih njegovih alata od Kojih je poscbno vazan tzv. Ekoaudit. U Svijetu je u meduvremenu razvijeno vi8e koncepata ekoaudita koji integrraju vite Gimenziia Covjekove radne prisutnosti u organizaciji Koja mora optimalizirati (ise eiljeva: ekonomske, ergonomske, energetske, ckoloske i druge. Velik bro} poslovaih sustava, Koji suimplementrali nm ISO 14001 razvili su, uw polity Podredena pravila za unapredenje ekoloskog menadzmenta, Ona se odnose na L.Kadrove. Edukacija zaposlenih 0 ekoloskom menadémentu i poboljSaju kvaliteterada i odnosa. Komunikacija sa zapostenima, korisnicima lokalnom uupravom i samoupravom 0 ekoloskom radu, ciljevima i aktivnostima poslovnog sustava, 2. ZaStitu okolifa, IspuStanja u atmosferu, u tlo ili u vodu, u koliginama koje ‘mogu Stetit Ijudskom zdraviju ili okoli8u nisu dopustena 3.2b ie otpada, Minimalizirati koliginu i toksinost otpada koji nastaje Je VV VY VY VV YY c njavanj 6u poslovnom sustavu ili drugdje; provoditi interme programe recikliranj; postaviti recikliranje kao prioritet u praksi upravljanja otpadom; omoguéiti ekoloski sigumo postupanje s otpadom i ekoloski sigume usluge uklanjanja otpada 4. Biolo’ku razligitost. Posvesivanje ofuvanju prirode ili drugih bioloskih raznolikosti na zemijistu poslovnog sustava, Oaryivo koritenje prirodnih resursa, Koristiti obnovljive pritodne resurse na odrZivi nagin; ponuditi nagine za obnavljanje smanjenih resursa tako da postanu odrZivi; ofuvati neobnovijive prirodne resurse kroz efikasnu uporabu i padljivo planiranje. 6. Racionalno koristenje energije. Kori ¢ i odrdive izvore energije; unaprijediti efikasno koristenje i ofuvanje energije u procesima. 7. Smanjenje rizika. Inovirati tchnologijuiradne proces guéiti dostupnost informacijama vezanim uz procese koji uzrokuju Stetnost po okolis ili prijete zéravlju isigumosti zaposlenih ijavnosti; poticati izvjeS¢ivanje 0 opasnostima i rizicima te se osposobiti za hitne intervencije. 8. Naknadu Stete. Preuzeti odgovomost za Stetu koju poslovni sustay nanese okoli8u; ukloniti Stetu nanesenu ljudima ili eko-sustavu, 9. Istrazivanje i razvoj. Istrazivati, razvijati i implementirati tehnologije za cjelovito upravijanje otpadom, 10.Informiranje i edukaciju javnosti. Pomo¢i da javnost razumije ekoloske utjecaje i aktivnosti poslovnog sustava; provoditi javno razgledavanje i suradivati s lokalnim zajednicama da bi se potaknuo dijalog i razmjena informacija; podupirat i sudjelovati u razvoju regionalne politike i iniciranju edukacije; teziti suradnji s dréavnom upravom, ekoloskim udrugama, obrazovnim institucijama i drugim javnim organizacijama. 11.Sudjelovanje u ekoloskim udrugama, Potaknuti zaposlene da sudjeluju i podupra rad ekolo&kih udruga; pruziti izravnu potporu ekoloskim udrugama za unapredenje zaStite okolisa, 12, Proejenu ekoloske politike. Uprava poslovnog sustava ée ocijeniti i obratiti pozornost na ekoloske implikacije svojih odluka i obaviti procjenu utjecaja na okolig svih aktivnosti poslovnog sustava i implementacija mjera za reduciranje takvih utjecaja, 13. Uvjete nabave roba. Od dobavijaéa kupovat ée se najpogodnija roba, sirovine, usluge, isl, u skladu s internim ekoloskim standardima, 14. Godisnji izvjeStaj ckologiji. Razvijati standard poslovnih sustava i obavijati periodiénu kontrolu (reviziju) da bi se osiguralo postivanje tih standarda. Pripremiti i napraviti javnosti dostupan godisnji izvjeStaj (samo- ocjena) vezan uz ekoloske aktivnosti poslovnog sustava. Naznadena pravila primjenjuju se u vein tvrtki koja su implementiala Normu 1S0 14000, odnosno sustav upravljanja zaStitom okolise, Uz naznaéena pravila 0 i zahtjeve, M unapreden, se odnose na: ‘ ¥ ee ~ Korporac najvi8ih k politiku, p Integrirar usve oblit Proces un i ekoloski potrebe pe Eduka svoje aktis Procjenu aktivnosti Proizvodi ekoloske } wu uporabi upotreblji Savjetova javnost 0 sligno prit Objektii tako da se obnovijivi otpada te Istrazivan procesa i+ Preventiy obavljanje Poduzetn poslovnos ajihove pi Pripravn planoves} vlasti i's razmiera. Doprinos obogatile Otyorenc sa zaposlrecikliranja; ome e uklanjanja h bioloskih odne resurs arsa tako snu uporab dostupno: iB ili prijete pasnostima slay nanese nologije za € ekoloske edavanje i i razmjena iiniciranju sudjeluju i udrugama tii obratit 1 utjecaja mjera za hija. roba, sustava i ivanje tih taj (samo- la Normu na pravila edunarodna gospodarska komora, utemeljila je osnovne sn Jobaine ekologije za poslovne sustave, On i zahtjeve, M za unapredenie r i poboljsanje poznati ekoloski menadzment kao jedan od irdivog razvoja; utemejiti > Korporacijski prioritet najvisih Korporacijskih prioriteta i kao kljué od sltiku, programe i praksu za provodenje ekoloski sigurnih procest 9 integrirati ovu politiku, progran > Integrirani menadiment. Potpu uve oblike posta kao vazan dio svih funkeija menadémenta. } Proces unapredenja, Nastaviti unapredivati korporacijsku politiku, programe uwzimajuéi u obzir tehnoloSki razvo}, znanstveno razuni éekivanja zajednice i ekolo’ki t potrebe potros > Edukacijuzaposte svoje aktivnosti na ekoloski siguran naéin, > Procjenu kvalitete okolisa. Procijeniti eko ili napustanja objekia ili destinacije daprovode th, Educirati, osposobiti i motivirati zaposlet loske udinke prije potetka nove aktivnost > Proizvodii usluge. Razviti ip ekoloske posljedice i sigumni su u primjeni kojoj su wu uporabi energije i prirodnih resursa i ko} upotrebljivi ili sigumo uklonjeni > Sayjetovanje potroSaéa, Sayjetovati i educirati potrosaée, distributere + ‘oj uporabi, transportu i skladistenju ponudenih proizvoda, a iti i kod nudenja usluga. proizvode ili usluge koje nemaju negativne ijenjeni, Stedjivi su biti reciklrani, ponovno Javnost o si sligno primi > Objektiii procesi. Razviti, dizajnirati ir ako da se wame u obzir efikasna uporaba ene resursa, minimalizacija nepovoljnog utjecaja n imo i odgovorno otkdlanjanje otpadnih ostataka. sdivanja o utjecaju sirovina, proizvoda, sti aditi u objektima i provoditi ak ei sirovina, odréiva uporaba 1a okolis i gomilanje obnovijiv otpada te si > Istrazivanje. Provoditi i podupiratiistr procesa i otpada na okoli8. ata ili > Preventivni pristup. Modificiati proizvodnju ili koristenje produ obavljanje aktivnost,u skladu sa znanstvenim i tehnoloSkim pristupom > Poduzetnike i dobavijaée, Promovirati usvojene principe i kod dobavljaga ‘2dje je prikladno, zahtijevajuci unapredenje praksi postovnog sustava. , gdje postoje znatni rizici, iim instancama poslovnog sustava, poticudl i, ove prakse da postane suklacl ipravnost na “hitnoée”, Razviti i odrZav planove spremnostiza“hitne sluéajeve” usuradnjis odgove vast 1s Lokainom zajednicom, prepoznavajuéi potencijalne posliedice Sirih razmjera > Doprinos razvoju javne politike i obogatile ekolosku svijest i zatitu okoli8a ema ekolosko} tematici. Njegovati otvorenost i dijal ati javnoSeu, predvigjeti i reagirati na njihovo zanimanje 0 edukacijskim inicijativama koje bi > Otvorenost sa zaposleniprocesa, proizvoda, otpada ili u potencijalnim rizicima i po ukljuujuéi one sirih razmjera ili globalno > Pona¥anje u skladu s pravilima i izvjeSivanje. Mjeriti rad vezan uz kologiju; provoditi redovito ekoloske tevizije i ponasati se usa zahtjevima poslovnog sustava; perioditno pruzit arajuée informacije Ove smjemice uvjer okoligem i pona’ -edovito provodenje samo-ocjen ima poslov jevi ekoloskog ocjenjivanja ogledaju s Jima, Temeljni ci ficiranju utjecaja aktivnosti py i implementac unapredenje funkcioniranj menad?menta, Glavni ciljs STRATEGIJA I ELEMENTI MENADZMENTA ODRZIVOG RAZVOJA Pod strategijom se opéenito podrazumijeva utvrdivanje dugoroénih ciljeva te izbor putova i stedstava njihova ostvariv razvoja ima osam fa otreba i zahtjeva korisnika i ol Anticipiranje Definiranje opéih i posebnih ¢ njena i viastitih moguénosti 4. Osiguranje resursa za os ivanje strateskih ciljeva 5. Projektiranje proc Razvoj i promocija kadrova duzetnickog uprav Koncipiranje 8. Implement ranje poslovne strat Sve naznatene faze tvore asobni sklad koji omoguéava ostvarenje planiranog cilja, Strategijom se odreduju granice u ski spolozivim poteneijalima, ‘odnosno s prirodnim i drustvenim moguénostima, Strategijom se kreira i kultu organizacije u smislu kodeksa, poslovne ctike, kvalitete proizvoda i uslug: imidza, poduzetni¢kih odnosa i tome sliéno. Stra séa sadr2i poslovni rizik kao njezin nerazdvojni dio, uz nju su vezane poslovne politike, organiza aci, interakcije i stvaralaéka praksa. dine djel i upravijanje procesima, strategijski k Strategija se moze odnositi i na poduzeée u cjelini i na pi tnost Menadzment judsk Opatija 2004, st 105. ™ V. Vaje: Poduzetnighe st Put je cil - kako do europske kvalitete, Oskar, Zagreb, 1998, st, 11-19, apitala Svewtilisteu Rijet ~ Fakultet a tristitki hotels je politika kvalitte, u zborniku adova 2. simpozija 0 kvalitet 0 funk dblika, ovisno tko je nositelj njw odgovorat Irvatski Sab zrijekom ka2, oja RH. F id gradnje pi sektora,dodn oguvanja jadr Unatoé dones jednom od pr. sli prioriteta problem je ste pa akeijski pl aspolozivo su (kao j > menadier voditi jedi > metodote razvoja; » obrazovn Zupanijam lima « bismo pro nstver trendove i 0 punkt za okalne sa \ ® Nacionalna stada ili usluga, rad vezan uz u skladu sa informacije va upravljanja pravnim vre- enom identi- aciji mjera 2a aprocjene jest ma, G ih ciljeva te jie odrzivog Planiranog 2neijalima, ai kultura i usluga, i poslovni ganizacija praksa,”* jelamnost, Jenad’ment o kvalitet, odnosno funkeije poduzeéa, $ obzirom na to, strategija se pojavljuje u vi8e vrsta i oblika, ovisno o tome na koja se podrugja odnosi, sto je preduyjet njezina sadrzaja; tko je nositelj strategijskog odlut strategije u praksi, tko je za ju odgovoran, tko suodgovoran, a tko je 0 njoj samo informiran. Hrvatski Sabor je usvojio “Nacionalnu strategiju zastite okoli8a” u kojoj se izrijekom kaze da: “Koncept odréivog razvoja mora postati dominantna strategija wzvoja RH. RH Zeli ostvariti soc ospodarski napredak, ali uz dugoroéne ouvanje stanja okoliSa, To znaéi uvodenje okoliSa kao jedne od dimenzija u sv ike teme ekonomskog i socijalnog razvoja koje stu 21. stoljecu pred nama od gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i privatizacije energetskog sektora, do drugaéijeg oblikovanjaturisti¢kog proizvoda, prilagodbe poljoprivred: (oGuvanja jadranske obale, otoka i mora te politike zaposljavanja” Unatoé donesenoj Nacionalnoj strategiji zastite okoli8a i unato’ tome Sto se radi o nom od preduyjeta 2a integriranje u Europu, odrZivi je razvoj jo’ vrlo nisko na list priorteta nositelja odluéivanja na svim razinama ~od lokalne do nacionalne. Razlog tome moze se traditi u slabom poznavanju kompleksne problem jom drustvu kao i neshvaéanju posljedica koje ée nas! odraivog razvoja u ij stoga Sto se neodr2ivo razvijamo. injenica je da Hrvatska do sada nije provela nacionalnu kampanju za odréivi 1k kampanje do daljnjega mora kompenzirati pojaéanim gazmanom na nizim razinama, prije svega na regionalnoj razini, Osnovni problem je Sto ima vrlo mali bro struvnjaka za razlitite aspekte odrzivog razvoja, akeijski planovi, i kada se donesu u nekoj jedinici lokalne samouprave, ovise 6 raspolozivost i entuzijazmu najéeSée samo jedne osobe ~ sto u jednom trajnom procesu (kao Sto je odrZivi razvoj) znati da ée prije ili kasnije dogi do zastoja. Na sno nedostaju: razini Zupanija i drZave trenut > menadzeri odrZiveg razvoja, osposobljeni metodoloski ispravno i strutno voditijedinicu lokalne samouprave u proces odrZivog razvoja: > metodoloski priruénici za vodenje razlititih aspekata procesa odrzivog razvoja; > obrazovni program za profesionalne djelatnike i izabrane predstavnike u Zupanijama i jedinicama lokalne samouprave, kojim bi se oni bolje upoznali s nnagelima odr¥ivosti i svojom ulogom u tom procesu; > struéno i profesionalno prikupljanje indikatora odrZivosti, uz pom: bismo procjenjivali poboljgava lise ili pogroSava stanje u odredenim sferama cojih Fivota nae Zupanije; ‘znanstveno-struéna jezgra, koja bina osnovi indikatora odrdivostiistrazivala trendove i meduovisnosti razlitih pojava u Zupaniji i predlagala koje akeije bi trebalo poduzet (sa stajali8ta znanosti) da se stanje usmjeri na bolje: > punkt za kontakte/pitanja svake vrste iz domene odrZivog razvoja— jedini Jokalne samouprave nemaju od koga zatraziti savjet iz podruéja odr2ivosti; o ® Nacionsina strategija zai okolis, Narodne novine> umrezenost s hrvatskim, curopskim i svjetskim organizacijama koje > ‘i varanje suradnje mn mid je S rosan init) Klasifikaciju. faktor i t fi genih > Impleme (un irika, na koje poduzeée u od ti Prosudiv hovim nastankom, dinamikom i intenzitetom njihova j a, pri > Permane procesi u poduzeéu slogije, materijali i pri i we prije svega uluze okolisne ci e mn f onadzme td.), demografsk a naseljenosti, dobne skupin nih. in ukty analni objel i ponaéa ast naganja I ma, pravna rjeseni nil spina okolignil ri x strategija. To su: Oo > menadierske strategije; rjesa enim “ rogenim ekoloskim rizikom njem, organizacijom, primjen: anih tjeSenja i stilom 0 > proaktivna strategija: fa i daje odgovor na mali Sti jogene ekoloske ri > reaktivna strategija; nudi rjeSenje za situacije u kojoj p ju > a strate di rjeSenje za si previadar t ast ekolo’ koncipiranje valjane ek a poduzeéa lezi prije ws Ginjenici da poduzeée mora svakodn’ ornost v ih raspolozivih resursa, a prije svega \jud odnih. Naravno, ono mora uvazavati i zah vojits Kl e paca, ji zahtjevi nisu samo ekonomski ili tehnicki, vet sve ato edivanje sustava_upravijanja okolisem _ukljuéuje jenu acionalnih, regionalnih i lokalnih zakona te internih standarda posic a sdredenih djelatnosti. Okvir za implementaciju sustava men n Vv } Samoocjenjivanje ekoloskih komponenti> Stvaranje organizacijskog sustava za odrZivi mzvo} > Odrzavanje baze podataka o ekoloskim efektima } Programiranje smjemica i ciljeva za odrzivi razy > Ouaaivanje mehanizama za ostvarenje smjerica i ciljeva } Implementiranje i odrZavanje standardaih pravile Fe eaenetivanje prilagodavanja praviima, smjemicama, standards i 5 Pemmanentno poboljSavanje sustava upravljanja okolisem ‘oje promigu korisno je endogenih, 10 upravijati ripadaju svi votencijal ja poduze ssnicima, dobavijaéima i drugim zainteresiranim ‘pdredena turisticka destinacija implementirala ,vciljuzastite Naznaéeni elementi pokazuju kori stranama da je poslovni sustav ili ja, Drdava sa svoje strane moze i mor a ee menadmen odrvog 290 ; sane menodzment off oe Ty gradan, propisti odgovarajge standard noms wes ponaSanja koje ée biti obavezne za sve privredne subjekte™. Pored ‘zakonskih ‘advdajusvojeposiovne kulture ormi pozeljno je da svaka turisti¢ka destinac jma ugradene kvalitetne pristupe i elemente su prikazani na shemi 4 tii kulture, a okolignih izika, kao i e okolignih ‘menadZmenta odrdivog razvoja Koji DRZIVOG RAZVOSA ‘Shema 4, ELEMENTI MENADZMENTA 0} endogenim {i Bmeat og 10 imizacijom, re i velike avaju mali vaju vei poole strategije rg z no isticti ee ae | Ajudskih i = ~ mje sven [ sloski, a to ares } co (pean Primjenu a a sa | 2g sustava [ ae] Ea Mebanizmii. | Smee ist!) csivog aay _—= _ZO [entine Mesaineat a | ana otelsko industri Fakultet 2a tursticki ikl '& Avelini-Holjevac, Ls Upravi #hoteski menad2ment pati, OPta koji idaju Sirom svijeta, unat } visokoj tehnologiji, dramati¢no upozor: Fivola da se svaki ckoloSki propust visestruko plaéa, Naj jeno zdravlje (zagadena voda, 23 cijena koja se modificirana h sustavu mogu ukljucivati: upravljanje proizvodi strah i osjeéaj da nam Zivotni prostor izmie ispod nogu, kontrola ada, zaStita tla i voda, upravijanje Stetnim pravijanje rizicima u slutaju eko incidenta, upravljanje energijom oj destinaciji potrebno je kontinuirano obavljati kontrol Kontrola zagadenja trazi odgovor idea pitan menadémenta odrdivos materijalima, i kontrola buke. U sv ekolosko; 1. Sto je izvor zagadenja (stvami ili slutajni)’ 2. Koji je tip zagadenja (zrak, voda, tlo, buka, miris, estetski efekti i slignc ecaj na okolinu (stanovnistvo, flora, fauna i drugi resur ajihovu kol st mogu detektirati i procijeniti fi djelatnici Koji su uspjeSno zavrSili izobrazbu iz sustava upravljanja odrZivim razvojem, Menad2ment odr2ivog razvoja i njegov tim m vakonske odredbe i standarde vezane za okolisni aspekt Koji se pra Nakon toga a Potom se identificiraju propusti i upucuje Ocjenjivanje okoliga se obavlja u Sest koraka. Prvi korak u provode planirane poslovne aki Za veliki poslovni sustav pribjegava se 1} jedinive kako bi se poda lakée i jednostavnije prikupljati i analizir tip zagaden ra poznavati i ocjenjuje’ alizira se dokumentacija, inventar i javnosti dostupne informacij koja trebaju una a podru ori da treba identificirati proste, tekuée le imati, utjecaj na ok Drugi korak u provodenju ocjenjivanja govori da nakon i m ‘utjecaja poslovnih aktivnosti na okolis, treba procijeniti njihovu vaznost. ispravljanja potencijalnih loSih ufjecaja na okolis moze biti velikaizb atreba utjecaje postav 2 njihovoj vaznosti koji ovise o postojanju 2 hi ini zahtjeva o utjecajima; poste ykonskih i inih zahtjeva vezanih uz kvalitet “okoli§a; razmjeni znanstvenih dokaza o poznatim utjec koje se sumnja da postoje te 0 percepciji javnosti o utjecajima na oki Tredi korak u provodenju ocjenjivanja govori da treba identificirati postojece i potencijalne buduée radne standarde. Bitno je znati koje standarde treba ‘adovoliiti, ati standardi mogu ukljueivati zakonske regulative, interne standa poslovnog sustava i oekivanja onih koji su na bilo koji nagin ukjugent u djelovanje poslovn Cctv ori da treba analizirati pripada koloskom orak u provodenju ocjenjivan rizike i moguénosti. Prijetnje 1 moguénosti prisutne su u svakom Turan, J. M.; Planirane i analiza kvalitete (treée iedanj), Mate, Zagreb, 1999 tanju. Ako doi do zake Peti korak Da istanoviti € upravljanja Sesti korak poboljSanja. jer pomocur ad cijeloga je potencija rizikom. Menadzmet destinaciju ekoloski za razvoja vide bolje organ odnos pre trebaju biti Jaljnjeg raz sustav uskl regionalnu koji varirajcoda upravo eprivrednog naravno ona Ste, genetski ispod nogu, iposlovnom kontrola anje Stetnim eenergijom ati kontrolu pitanja: sligmo)? rsi)? procijeniti upravijanja + poznavati aejenjuje" aformacije tapredenie. Ble, tekuée na okolis. au manje lizrat = moguéih >st. Cijena toga treba ski i inih + kvalitetu cajima za postojeée rde treba standarde Yjuteni u ipadajuée smanjivanje i uklanjanje ota male | na sirovina i drug input onstenje Komunalniustuga (ope. | steyja, novi eciliajus | | - opasnost(sigurnost nisijatoksi¢nih wari | Izyor: Model Scorebook: ras $.A., EFQM, Brussels, 1999, P. skupine kriterja europske konomije turizma su ie Dobar primjer ekologije i Plave zastave za plaze LA. Kakvoéa mora j obale avedenim u Nap ukupne i fekalne koliforme ‘© Pridrdavanje normi i zahtjeva sukladnih onime vodi za kupanje, posebno dijela koji se odnos alne streptokoke (obvezno mierilo): i tek aw Nicaea industrjgki i kenafizaiski otpad ne smije ujecati na podratie plaze (obvezno mjerilo), ntervencija kod iznenadnith aju_postojati lokalni ili regionalni pl i obale (obvezno mjerilo); nakup]i Na pladi se n (preporucs mije dopust mjerilo);, wa zastava w Republici Hrvatsh Europshs atsko poyjerenstvo zaklade 7a odgoj iolatiu skladu sa zahtjevimaza obrada komunalnih fa sadr2anima u Naputku EU o gradskir Lokalna zajednica mora post da i kakvogu ¢ otpadnih vo% cotpadnim vodama (obvez 2. Odgoj i obrazovanje za okolis i obayjeivanje javnosti Treba izdati neposredna javna upozorenja u slucaju trenutatnoga ili obekivano, one€iséenja ili smanjenja sigumosti na cijeloj plazi ili na jednomu njezinom dijelu, Postupei izdavanja javnih upozorenja u takvim sluéajevima moraju biti obuhvaceni planom hitnih intervencija (obvezno mjerilo) Treba javno istaknuti i ukljuciti u turisti¢ke obavijesti i obavijesti o zasti¢enim podrugjima i rijetkim i zastigenim vrstama. U ove obavijesti treba ukljuciti i kodeks ponaSanja (obvezno mjerilo) Upravitelj plaze duzan je: (a) na plati javno istaknuti najnovije podatke © ‘uobliku lako razumljive tablice ili brojki; (b) istakmuti joj zastavi informacje 0 Plavoj fave i odgovorna tijela na lokalnoj i n kakvoti vode za ku Sto je moguce bli mijerila Plave z ukloniti Plavu zastavu ako neki obvezni kriterij nije vi8e ispunjen (obvezne mierilo) Lokalna zajednica i upravitelj plaze zajedno bi trebali dokazati kako se nudi § (obvezno mjerilo): najmanje pet aktivnosti odgoja i obrazovanja za 0 sovarajuci kodeksi ponaSanja moraju biti Zakoni vezani uz uporabu plaze Tako dostupni javnosti u turistitkim i opéinskim uredima (obvezno mjerilo): Postoji srediste za tumaéenje stanja okoli8a ili slitno stalno sted namijenjeno odgoju i obrazovanju za okoli8, smjeSteno u okviru plaze i na usluzi posjetiteljima (preporuteno mjerio). , sigurnost i usluge na plazi 3. Gospodarenje podrugjem p h kantiza_otpatke 7 Mora ova osiguranih i redovito odréavanih i praznjenit primjerene spremnike za sme id (obvezno mjerilo) (0, zajednica mora imé atke skupljene na plazi Dnevno kupanja, prema potrebi (obvezno ijerilo); Na plazi ne smije biti: (a) neovlaite automobilskih utrka, (c) odlaganja otpada, (4) nedop snje plaze tijekom sezont ) biciklisti¢kih nit ten Plaze na kojima je dopusten prilaz automobilom moraju odrediti podrut namijenjena parkiranju te podruéja zabran samih ulaza u more automobila uopée ne smije biti (obvezno mjerilo): atomobile, uz to Sto kod Mora postojati siguran prilaz plazZi (obvezno mijerilo); Za ima objekte namijenjene prihvatu uporabivih otpadnil: materijala popu staklenih boca i limenki (preporuéeni kriterij) Lokalna zaj biciklizma, | © Moraju_ pos kanalizacijs! otpadnim 14. Sigurnosi primjerene mjerilo); + Na raspolag (obvezno m, © Na plazi tre zivotinja (ol © Jasno oznat © Jayni telefo © Najmanje je za hendike} opéini poste i objekte (obvezno r © Sve gradev Cistoga plaza e mjestima, Zaturisti¢ku d kvalitete upr ekonomske efi stanovnistva Pod okolisem moguéim i od zrak, voda, 2° priga o stvare Ono Sto se ne Eovj predrasude, medu Ijudima toga propisimaunalnih aradskim, kivanog jezinom iraju biti Stigenim input razvojnih lis nastala od novijih jecaja na Procje nentaciju na sadr2i jativu za povodu ateSkomn éposluju okument onosenje oniranje atiti bez izma ni cekoloski odréivim os ledavaj globalno, adjeluj lokalno» 2a turizam znagi da stra s obzirom da se loka ma, Sto je sa stajaliSta zastite okolisa preusko podrutje. planiranja nije fa imati regionalni ili Zupanijski znagay gradovima i opé a je da spoznaja o potrebi st ina, Na razini drzave nedostaje politick © proces upravljanja dugorognim razvojem pokrene. Za upravljan ska nije spremna ni zakonodavno ni kadrovsk edenih. institucija ili ovoljno pris kadrova da regionalnim razvojem Hr Procesi planiranja Gesto se odvijaju stihijski u okviru od interesnih skupina koje medusobno ne komuniciraju, Dugorotni razvojni ciklusi u gospodarstvu, a posebno u turizmu, ovise o kyaliteti ski menadément ili strateSkog menad2menta, Sto zna¢i da nekvalitetan strate fe njegov njegovo nepostojanje imaju nepovoljan utjecaj na okolis (ili Gak z adaciju), a time i na ekonomske rezultate poslovanja svoje dorevenosti i obvezujuéeg znata Skog menadzmenta u turizmu, Kvalitetan prostorni plan sadrZi prijedlog strukture za provodenje. ja plana jest onaj segment koji prostomni planovi_su bitan instrun dugoroéne ciljeve, izbor i razradu strategie te Konto! . odnosno kontrola proved: nije dobro sustavno rijeSen i gdje se dogadaju najveéa od Poteskoée nastaju i zbog nedostatka prostomih planova posebno na razini jedinica lokalne samouprave kao i nepostivanja prostomih planova ondje gdje postoje. Strateska ia na okoli8 (SPUO) kao nov postupak najavljuje novu kvalitetu izmentaRACUNOVODSTVO OKOLISA 1 ODRZIVI RAZVOJ TURIZMA nih nutku n, akvim piurealizaciji istrazivanju oljio ovim nes ostalim éese svrhu « okolia te sustava uz regulirano, | fuju da je ekstemnim cevima koji sduyjetu za podlogu u ntrolu svi orist sn Agency) w (T42-R- 2 procijene espoznaje tavljanja i » Danska). sa svthom ru kojih se nagerial ae 7HM, WIFI ion Preven: posebno naglaSavaju i izyjestaji ratunovodstva okoliSa (environmental accounting reports). Uz navedene izyjestaje za eksterne Korisnike, vazno je ustrojiti i sustav ragunovodstvenih izvjeStaja 0 troskovima okoliSa za inteme korisnike, aw pripremi informacija treba uvazavati metodolosku podlogu obraéuna po ciljnim frogkovima i troSkovima aktivnostitijekom cijeloga 2ivoinog ciklusa proizvoda (Target Costing, Activity Based Costing, Life Cycle Costing...).Relevantna empirijska istraZivanja stoga treba provoditi uz uvazavanje navedenih polazista i praktiénih iskustava § naglaskom na oblikovanje specifitne sofiverske osnovice koja ée osigurati obuhvaéanje i razvrstavanje svih specifitnih troskova okoli8a vee u trenutku njihova nastanka te ih usmjeravati u za to posebno oblikovane izvjestae. ‘Ovakvim pristupom moguée je osigurati da informacije raéunovodstva okolisa postanu integraini dio resursne osnovice menadzmenta informacijskog sustava i temelj sastavljanja relevantnih izvjeStaja o Koristima od ulaganja u odrdivi razvoj turizma, a sukladno vazeéim propisima Oguvanje ekoloskih vrijednosti jedna je od temeljnih pretpostavki, odrzivog razvoja turizma Sto je uvijek povezano's troskovima ulaganja u 2astitu, ali i s financijski pozitivnim uéincima kao posliedice tih ulaganja. Ulaganja i utinke treba na odgovarajuéi natin prepoznati, evidentiati, obraéunavati te predstaviti 1 obliku relevantnih izvjestaja za interne i eksteme Korisnike (na nacionalnoj, regionalnoj i poslovnoj razini). Priprema relevantnih informacija o specifignim troskovima i uéincima povezanima s aktivnostima poslovnog sustava na oguvanju i unapredenju okoli8a, zadatak je raéunovodstva okolisa. Svrha je ratunovodstva okoliga osigurati vrijednosno izrazene informacije i utiniti ih dostupnima u okvira menadément informacijskog sustava gdje se povezuju s ostalim (nefinancijskim) informacijama i postaju podlogom donosenja poslovnih odluka, Dakle, raéunovodstvo okoliSa ima zadatak osigurati metodolosku podlogu koja Ge omogueiti da se u poslovnom sustavu zabiljeze svi relevantni troskovi i uginci ulaganja u zaStitu okoliga i odrZivi razvoj. Obuhvaéanje troskova okoli8a nije jednostavno, iz razloga Sto ih je desto teSko prepoznati, buduéi da se rijetko pojavijuju kao ostali Klasi¢ni tro8kovi, Cesto su skriveni, povezani s vjerojatnoséu nastanka odredenog dogadaja ili su neopipljivi, stime da neki nastaju prije pocetka samih aktivnosti, a neki ée eventualno tek nastati u buduénosti Obuhvaéanje troskova zastite okolisa je u osnovi povezano s ulaganji da bi se postivali odgovarajuéi propisi ili mjere, odnosno nastaju kao posljedica nepostivanja tih istih propisa ili mjera. U ragunovodstwu troskova okoliSa (kao segmentu menaderskog raéunovodstva) naglasak se stavlja na procjenu troskova povezanih s ulaganjem u zastitu i unapredenje okolisa, sto odstupa od klasiénog pristupa u kojem se naglasak stavija na korektnost klasificiranja i obuhvaéanja Veé nastalih troskova. Stoga informacije o troskovima okoli8a postaju sve vaZniji instrument odludivanja o isplativosti ulaganja u razliite aktivnosti na Unapredenju ekoloskih performansi, o potrebi investiranja u Giste tehnologije te 0 razvoju «zelenih» tj. ekolo8ki prihvatljivih procesa i proizvoda, Sto za turizam ima posebno znadenje. nuznim1. MOGUCNOSTI SNIZAVANJA TROSKOVA U HOTELU PRIMJENOM MJERA Priprema informacija 0 tos raéunovodstvu odnost kao rest Ragunovodstvo im troskova i udin ekoloskim pristupom pot koji su posljedica aktivn Na_polazistima i restoratera Njematke 1nosti sniZavanja troskov ZASTITE OKOLISA isa, dija se utinkovitost ter Gjelatnosti, Stoga ée se obradi ove problema ine osnovice turizr zadatak os a, proizistih iz odluka menadimenta, hos provedenih u okvira DEHOGA), ativani bitnih odred odredene ra om Ratunovod 5 osobom « definiranih u program q te sustayn aposlenih veliko zat zastite okoliga pripada_menadze ‘éunovodstvu troskova zastite davanju specifignostima ti iz pogleda hotelijerstv ‘odnosno hotela kao vazne jedi Mii metodolosku osnovicu obuhvacanja wvima wom podsustaviy nelji na Sto boljem pril ke prist ji resursa w internim radnim procesima, ali} on h poduzetiht nosa prema wem i Sirem okoli8u aktivnosti ceko-aktivn anica Udruge hotelijer dstaviti Ge se relevantna podrucja i ihs «ekolo8kim» odlukama u hotelu (eko~ aktivnosti ciljeva, St a pov mo odkovi), a kao polazisa inubne pretpostavke za ¢ktivne ukljuéivanje menadzer- porezno pl areep ratunovodsiva hotels, u pripremu informacia.o Win aktivnog odnosa Obrazovat iljevima prema okoligu (slika 1). M nacijski sustav os dda bi se isti sustavno mogli suéel ‘odnosa s ekoloske i ekonomske t ilenadzment hotel: éi uvid u elemente htijeva da mu ra¢unovodstveni oSkovnih ulaganja u eko a radi optimi biti ustup: de ut zastitu okt Nova zna ukljuge u ajihov utj stika L MOGUCA PODRUCIA SNIZAVANIA EKO-TROSKOVA Y HOTELL a hijeranif treba pok © kako = kakvo cko-al kako utinit = kako razv0, jim po rilago HOGA Kosten sent ine desminrskom 1 zastite nostima lijerstva sustavu, otelijera frudja i lu(eko- mnadzer- ‘odnosa rdstveni rakeije, miranja aka kod ba uiiniti dostupnim kroz vrijednosni odraz tr redstavljaju odraz ucinaka eko-odluka bitnih odrednica zastite okolisa, sustay racunovodstvenih izvjestaja, Koj zine menadzera i njihova utjecaja na rezulta odredene Ravi osobom odgovornom za okoli8. Njezin je z razinama m nenta, a posebno adatak da se brine za postizanjc jovoda treba usko suradivati sa svim definiranih ciljeva vezanih uz okoli§ te da ukljudi sve zaposlene, goste i partner: u program ofuvanja okoliSa. Racunovodstvo treba djelovati i preventiv te sustavno izrazs ijednosni udinak rezul hispitivanjem zaposlenih o unapredenju mjera zastite okolisa, jer pre e mogu imat veliko znaenje za internu i ekstemu uporabu. Upucivanjem na finaneijske ucin! okoli§ dajese potpors osobi odgovornoj za koordinacijt poduzetih aktivnosti eko ti, Njezin aktivnosti u podrugju obrazovan ciljeva, Sto potvrduje i praksa m ni isplativih je i organiziranje ime ona postaje i prom zadatak takoder promicar a za okoli8, gih ze alja gdje se troSkovi obrazovanja iskladiti sa za da viastite id Obrazovati i motivirati zapostenike znaéi eko-aktivnosti vima poslodavea i zaposlenika te apelirati na zaposten stize njihov fe jasno definirati u pismenoj form, n da se svi zaposleni aktivno stalno im ugrade u planove za odraivi razvoj, éime se zastitu okolisa. Vizij No ukljuée v a razvijati, a cil a manja valja primijeniti i u praksi ma na sdnju vod noguée uStede u postojeéoj strukturi troskova; visinu ul wzovanje povezivati s visinom ostvarenih uSteda ostv timski, na nagin da se obubvai ymom permat njihov utjecaj na uu permanentno obi arhijske razine i interesne sfer treba pokriti po moguénosti sva navedena podrudja" poznati aktivnosti vezane uz. zastitu okolisa © kako nog sandudiéay za provodenje + Kakvo je znatenje «zelenog oglasnika» i « eko-akeija + kako suéeljavati ideje o unapredenju zastite okoliSa te kako najbolje ideje uéiniti dostupnima javnosti ‘+ kako razviti interni sustav informiranja zaposlenih i nove ideje ugraditi uw ne akte Teijenama Pravilnika © porezu na dohodak potkraj 2003. godine regulrani su ujeti pod ko: Jima poslodavel mogu ostarti poreze olaksice po osnovi izdaska za skolovane i struéne tisnveavanje zaposleika, ali se dealjno navodi kada se posloprimima primi za Skolov Stutno ucreréavanje ne smatraju poreznom osnovicom za obragun dohotka od nesamostalnog ada (NN. b. 163/03 - e111, ih. 43.) Prilagodeno prema" Urwelischutzim Gastgewerbe-Kostn senken durch Umwelt-schutz"- DE- etband, CD-verija, Berlin, Untersttzt durch das Bun- it, INTERHOGA, GmbH, Bon, HOGA - Deutscher Htel- und Gaststite fesministerium fir Umwelt, Naturschutz und Reaktorsich