Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 222048

    Uploaded by

    Tajra Ribić
    4 views15 pages

    Original Title

    20230309_222048

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    4 views15 pages

    222048

    Uploaded by

    Tajra Ribić

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 15
    air hl wean sick prone rinjer ol est inane petoghe “Otehule se do. Ceylon pobit sal planta studi progr v pod strut tava objavana a ort se syetskom | damadom Sort je osigtlalevornos pst obra 20g mnoge wijednhinformacla, ove ke \isokimutitsima dustentananost dob Preponuuje aden ove aige™ a mt) (evo recent sl Sahanovid sli train earn + Upomastustrajnost su vane Kako bi istradivat usple- So predeo puto ej planianja do reat stra, + Habre, Panekad je potebno da stavoneistediv bra ‘nagupot kongervatniradcionalnim tossing, E29 ‘ida saga posetnog naspjeha to privat, da ne past- stane nego da izalazi nove pave + Bmocionalet sia, Kao to u matematic uspjeing i JeSon neki matematight problem donosi radost i x2- lovoljsvo, kot rezllall uistrafivanju nekog peiago- ‘Skog problema teba da doprinesu zadovoljstu { da ‘stratlvagu pine odredenu radost. + Spremnost aa timakt rad, Saradnja a kolegama rz Iijevanje, medusobno povjerenje malno doprinose Walled istrafivanja w odgoju | obrazovanju. Clanovt ‘ima podjednalo snose odgovornst, kako za svoj rad, taka {2a kompleine rezlate {tim su zadaci medusobno povezan i dine nerasi djvu cjliny, Clanov ima u najibeshuéajeva poanalu procedunarada nekog érugog dana. Dake, pored spasolmost koje svaki nati treba da ima.da i edgovero zahgevima kaj pred njega posta adeno obra ‘own rad, da bi gujlovan wna srativadeom rad treba ‘diva spremnost a tims nim maven vole | seri sposobnost 2 tena pain doles kona, rant sposobnest ‘ara igen avin ciel taco aid veg ‘Svaalaéa maa, no vadanj mezodlogijom ve nane ise epine obs * 65. Veto istrafivanj w odgoj obrazovanj oe fe spomenuto da pedagosa istravanja maja asnomn, do- prs dda unk. Osnowna funk pdagosiah istraiva- 2 ‘stadvana koa bi postovala opée later, Savremena metodo- Tela nae kristi u stom etrasiadom projekt rie px ‘stupe. Tako, itativaé odiudwe | odabire pristupiseraivaru, ‘sate istadivaya, wremens¥ oki, metode I nadine pk lian podataka, Priroda problema koji se stad najbee odreduje meto- oloskipristupistraivanj, Kalo problem iratvanja post boys Berta ad emg eisai pos ters avi polame hipoteze,podobn ede kaon» naturist pristp sredvanu. Stamos se izatara ‘naka lanes zagoara osvorenst za novo neotekivano Nag ‘sakjera obaijnj arog odnosa med varlahara probes ‘ean. Ov pesup esto sinonim alana strate. ‘a problem kof nije Sire obraden w iteraturt prkladnile fe, 1a temelju vlastith saznaja,razviti novi koncepk ej énduk ‘Hon pristup istativanju podobnij. Kod indulaivnog pstupa pola se od istrativadi pitanja rade nego od dadultimo po- savlenihhipoteza. Nata) nacinostajeotvorenza swe vst mogt- ih odgovors | a potpuno nove Ineplanrane vest podataa Naglasak je'na detajima i posebnostima podataks. Proces je ‘vodon analiickim principima, Indu pristup jo laakterisika tg sree uo obra —_— © obuvacena randobja- transveral Tongans, {8 dominirane terse ani pronzavarge rae -100- ‘ili empiri, ‘© druga obileai: ljevistrazivana, dominantne metode- ‘valuac{sa,Komparativn, kaltativn, kvanitatina, 1) podudjspedagoshog istadivanja-opéapedagoais, Nis: ‘ona pedagortie, spectana pedagoaia, diate, pred- lols pedayotia dr 4) Podjea prema privodt tatradivanj UU postupeima odeedivanja speciiznost metodoloBkos prstups ‘eka problematic, bitna je podjea nauk na fundamental 3 primienjene nauke, 2 shodne tome i podjelanauénih steaiva- ‘ara fundamental | pillenjena stadia TFurdamentatna-lemeljnvbazicna istrasivanja u pedago- ‘i claenuta su prvenstveno tenrskim saznaryima. To sta ‘aa ja estrada opce rakes il pojave, ubese ‘pce zaknitost u pedagoskim pojavama, ocnosno uted se ‘snow tore pedgoskchnauka. Gj temeljihstaivanaje da Se odvedena pedagodka pojav koja je predmetistralivanj rz rie obi da se ranm\jevarje pore, odnosno da se sana ne aj pa i odredenom pout posi da se povecs ope fon nae njenica mani. Ova isiedivanja mona doprino- ‘st dopunjavanju il potwdvanj eo, moraju doprnosit oa ‘anja novihistinafzakona te svaranj now tora, bez clin da reaulati bu drektno primjenjvu pedagotkoj parks Primjeré * Bkolofe proposicjeporodic i Skolekxo kormplomen- tami scedina za odgo} | obrazovanje djece i mia’, “Prelvenelja principa pedagosko-instultivnog rada i elt udenjau procesu nastare", *Stepenipoliavani kognitini i kona sposobnost 1iénost ubenika a primjen aii rastamnih metoda” ot Neco rans on seta Operationafprimsjenjena ietrativayja su istrdivania koja lama 2 el poled od otkaventh zakonitost, da usar ‘dredene postupke delovanja u odgajno-obrazomor ra, da Adprinose redavanlu pratizaih odgojno-obrazownih problema. Podwzimaj se rai sticana novih anja ciljem inalabeja ‘edenja 2a Konkretne odgojno-obrazowne probleme. Dakle, p- tanju je konkretna potrea, konkretna namjera edenje koje rote biti korisno za odgojno-obrazovan praks, zn svoj ‘smh maja upraeskolskog HvotaPosebna esta primienjerih ‘sndvaajosu ask irdivan kaj maja za el poole Moguceje dase edan predimet i problem, kstotremeno jav- Ua kao predmet fundamentalnih i kao predmet primijenenih ‘stradivanja™ Svakoistradvane je u odredenaj jeri okremuto ‘eon pales. 0) Proma aremenskaj wemjorenosttralikuju s istorijcka 4 futuroloSka patagata Hlstorijoto istrazivanje i istradivanje u kojem dominantno resto imahistorska metoda mote se odnosit na neki dogaal ‘i nelea pofvau daljem, ranjem wremenskom razdobja i dub- ljom ulazenju usuina odredene pedagoske pojve. Print: Modes istratvati: “polos use w nastarnom procesu srednoSkolskog. ‘brazovaya 60th godina 20 stole, 3 setae aravane opi cree “polaet rane Skol u Bos Herta u prvi dese Uecma 20. sted", “isterenosednjdosko dbraovahleosarndeseth20- Dale, mou se striate, i ogenivanie wena, pedagaho-odgojne mere, metod Fada nz drug po- {Josa problema x odgnjno-obrazomom proctsa. Hotorjkoitravane maga inastgicia omoquara pov s historljom odgnno-obrazom eta. pak, Cesc se tistorld komparaivn| ist java cle levto straivadom roel ukajam e neka pedagsia para i fener svsrano saga austin ome, ‘atmo, eos empire. Historia prontavana obuhvacal ‘aha pronaladergj vara mate ote fudske delat: ‘Seotslé otek, oprema el; plan iver: Iteratrs deni sai rani dokements ko ivor cre sel; evn apis Teri anal vara, {sindeza historia Cingenion Futurcoito pedagodko istraSioanjest bavi prouéavanlem ‘bududnasti odgojt | obrazovanjaitona nivbu dels; potrebaina tivon moguceg odgaino-obrazo mo razvoj. Fururoloska stra: ‘anja il stradivanja buduénost su usneenana buducnost, fdnosno na stan predmeta,pojars, odnosa it dogadale ‘adres, il usurolosidh laaivane Je planirane odgolat ‘brazovana tna model seonara tin models te Drognoaa buducnosti ogo ot ©) U vest « obuhvadonien raxdobliem itrasioands mort biti transverzalna Ui longitudinalna éstraxiwanda ‘Transwer2aina israzivanja se odnose na sv ispitvan i po- smtranja koja se rovode ujednom tresttku it kratkom yre- rmensleom rob. Tsar se og batt wo eijeearanitim estima {mnimstovima. % = ata orn cs oan Zatearsvorzaln pst uray nee oped ad sefele opis uote pave kojese ita. Primgert “Uti struéne spreme nastavnika na usp wsenika ‘Sholama Tunanskog kantona’, *Uiieajokmenja na social razve sednotkolaca! Longitudinalna -kontinutrana/permanentna istraziva- ya su istradivanja koja se provode w raliitim mjernim r22- obija. To suistrativanjaskoima se pedagotia pojavs pra ‘udaljem vremenskom razdoblu,Pedagoska pojava se prowtava ‘Utoky tnganjy uw yrement i kejem se ona desava. Primer: “Bro poatiadaprvim een stednje hole u period (1990, do 2000. godine Tzianskog Kantor. ‘Prose eocanog aa delet x po th Istraaje se, dake rio bij i ret utcaitokom otredenog wremena. &) Zavisno dab w istrasivanju dominirateorijsta anata ‘Uk prouéavanse prakee, govori seo teorijkom itt ‘empirtjskom istrazivanju ‘Teortsko tstrasivange ima pie svoga torso saznaju fur- eeu, a potom prinijenjem il prakicna. Kod ovihistazivana rijenjseapstaktn eos princi logieka ravi, 8 ‘ kvalitaimn prelomponovanie postojeceg Ivara sna 1a informacia sumanja.Pojave i einienice spaznain se prow evanjem mien, isastava {zak dri drag tora, rmodela podataka. Nata] nacin se stvaaja novi wil problem istradivanis, osvjetjvalu edo tada manje pozna il nepoznats Ajelovi predmeta istraivanja. Dake, doprinose razvojy pe- ddagoSke mij teoriskog stanajnog fonds, Rezulatiteorjsiih a Nets rasayana istrativanjaobiéno se iznose w form naunih studija 0 Pro bem istrazivanja To J, dake, snznanje zoanja rad znanja. ‘Teor latradivanja doprinose dopungavanju ii potvdiva- rs teonije, postarljanu jeSavarju mnogih wit ko i ral ‘iénih problema. "Bruprista itrasivange svoje polite naan visastvenin ‘énjonieuna {podacina. Ima za cj oaivanje stan dina tncke pedagnSke pave | mogost tea na nee prorjene ‘ah mode bi isiivanje ponatanja cei ugh sujet od (aino dbraovnoy proces wrazitim ituajama, atin pve ‘eno dross orth stavove, mien interean. Potajea {ork | ishustvena stan Shae kao osnov a Wdentifacju ‘or pimjen odgovara instrumenata za pike hese ‘ipod ripen procs pot kita (ws pom ‘edagotke statistik) 1 Kvalitaino brady, ana inter pti Krai jetastirange patanenihhipotezt Kad se foktom sirivanje nner rose prone la: ak se pita efkasnoe we promlene u odgnjno obrao¥nom Dro- ea von seo esperimentainom istrasivanj. Besperment jpsmatranje sisters zzvane pave koja. se prov pajedno- tvjnin stovima Zand, ne éoka se da nastupi odredena pos ‘ec ae nangjemo lava kako bi se proveiligen fet U pedageskom ekaperiments obiéno se isle kako odre- en’ postal pt nova metnda u radu, uiée na odgono-obre- ‘zone elekte (np na zanye, sosobnost,stavove), odnost0, Teolto odgajno-obrazovalefektlovise o konletnomtpostupl. ‘Dakio, kod esperimentalni stradivanls, istradivad namjermo ‘unos nek promjene u radne postupke Kasai ipibleefekte th promjena. U eleperimenta se razikyu variable kok pe ‘Savljaju navok- nazavisne varijable i varjable koje predstav- [aaposiedion-2avione variable 8 esti ration os orzo ‘Nera vabla ona lenost koja prethodi mien se neovisnoozavsnim varijablama. Voda eksperimenta je ise. ski mijenjatokom eksperimenta, pe nasavna metods, bE ‘da, Zavisna varia jon viednost.z js peipastav da ese mjniat ovsnoo drgim varjablams,npe uspjeh née ‘rij varjable mogu biti ralicite bnepovezane. Kod ovth istradivanla moe se govortt o dvie rade varable koje sa nit zaisne nit nezavisne. Kod nedksperimentalnzgistadin- jase opislet predvia pojava ber uldjuvanja fara oi mogu utical na poja koja se ip. © Druga obi istrativana hao to ou ont i mete Fade dominiapa x isradianf moge epucivas na cahac¥ata, Romparction, toasty Fontiattna otesioande Bualuacijsastraivanja waneren sna span rezata agp suniotsrai) mone sumatimo israivae)spitivane proces promena (evaluaioko formato istratiane). Za el naa procent ‘famncet nokog odgjnccbrezoanog programa eke asta ‘tell vamasame aint sen. -Romparation istration pt inc, ae, wae cvnose met sporediarim poavama, Mosse Kanparta tasavn progr laralterskeobrzornh poi nas pe denja ocean uri, rogers nora shoe ob it ne a es Font ai oe ape prema osbiara ten dri splat nme scot spelen ‘Sateiromna metodo prsup odnosno kone nt sativa irra oe ele aerials amttationa trata se sede ra spolje mae rifsacife hao eventaln date utah Svan Ko 9 Mendngia arava oiggusorcoanie vin satvanja phage ban pact oie a ee pre. Tome a kn grea ot ogvernaplateklo, p-Kollo eka eee cra pene ka se pu rina oldies wes P pet Te prac dase mtn temel ae totale nog Kraan Pat, f00- ovo bean kann -rrentative metode Kea ‘Rauonametodolog\a sled wor prods. Mantatona tration brag Set AOS iv ttn na opin praca fbi aot Sao Zen Nase gov na pana ka Kua me unas na neportoan lie [erodes ois aim fave on stramo Je, Pimgenitse ‘Sabiaicomonuc ops puna, aft novo teiano rae aluadereode saz poo a0 ‘2 sate eschine sth predmeta th para ono ono oe it sienna Usd te ate ai or. raster a mut ha, fo dragm ane yo Soma one me (Hes ce meatloie gosine dame atime. Toe derntemajrece nate drstenerelevantostina koe Tana metodologa pease dat go ve iagnc nee sine nea rae ee eines irate cmattesacomame sr cemacne atts Picea nied Eres an cacaboane cremains cena metenrane weer Greece eas cae wanna =Soanseseamane 0 Metts tian vp strc 1a ovate percepeje nastav, Promjene u nani wena, Ponasanj,odnosu prema rad, zalaganju, uispoljvarju uceni, niu ezaltat mehanifkog nagonalavanjpedagodih sada, na- ‘saynih sredstava, oblla ada de, vee mace smiseno, organize ano povenivane svn th nastojanja - kvatetu svehu postizanja dredenog ej, odnosno rezaltata ubenja alt D Podrutje pedagotiog istrustoanga ‘ister ko se onnos na podrade pedagosiog itraivan iden {iéanje a later pi odredivan sistema pedagosich nauk te stove or ltr nese posebno obtzlagai ‘U vedi strativanaw odgopt | obrazovana prise kom nacijaovh tera. Moga istrazivan su teoriska empiriska, historia futurolofka, mog bit ombinacYa ekspeimentalnh ‘neelaperimentalnih sino, ‘6. Neposredno primjenijva Istralivanja upedagosial paket ‘Sauremenipriseyp obrazovanj ahtieraedukacij koja wanje- rena arava), poi motvacjy skustveno ene i altirno ‘jlovane. To zara starane usiova za edukaciu Kola ée do- rinosit osposobjavanj lah Yu avo usta bei pro- ‘mjena't demokralaom drt. Model obeazome reforme roca pola od akademskihitrazivana | razvoj, te implementacje rnawénih sazanja U procesu reform, nastamo osoble najéesce ‘ma ulogu relzatora nauéaih saznanj, medatin,ukoliko se el dareforma spe, nastayici ne mogu bit sco korsrci enultata |stravanja kaj najéeScoprovoe profesional ka nis direkt ukjugen!w odgojio-abrazomi proces. Reforma mote polit re rllte ako jenasiayno osobleuraziitom cbime uljaéeno usve faze reformstih proces to od planta provodena israziva- na, realize relat do evauacte. a anda rea dp axon anuloi ofskv potas itive dopinose alte ogo obrxomog proves, esa aki ‘blame poole pre a omoguce edie ae Tra pedagsiin posta wodgaj braovard puna ava ce nn gino 28 caja se onredni pogo problem azul oss dase

    You might also like