Professional Documents
Culture Documents
Kapitulo 1 Translate
Kapitulo 1 Translate
INTRODUSAUN
1. ANTENSEDENTE
Bainhira produz kampu petrolíferu ida optimu hodi hetan resultado máximu
posível hosi petróleu maibé iha realidade rezultadu sira ne'ebé hetan dalabarak susar,
ne'ebé ikusmai sei hamenus produsaun petrolíferu ne'ebé iha rezultadu. Factor ida
ne'ebé maka provoka taxa produsaun petrolifera iha posu ne'ebé maka bele provoka
hosi fluksu bee ne'ebé maka tama iha kamada petrolifera ka ne'ebé bolu Water
Coning. Tanba ne’e bele provoka hosi buat oioin, hosi nune’e posu refere bele produz
liu duké taxa produsaun krítiku. Iha ne'e taxa produsaun krítiku maka máximu
produsaun lahó partisipasaun husi bee.
Kona-ba problema hirak ne’e, aprosimasaun ne’ebé foti iha análize ne’e mak
determina taxa produsaun masimu ne’ebé la iha water Coning ka taxa produsaun
krítiku ne’ebé livre hosi Water coning ho Method Cheerrici nian. Husi resultadu
kálkulu ba taxa produsaun máximu lahó akontesimentu water Coning ne'ebé hala'o ho
métodu ne'e, bele haree katak posu “X” akontese problema water coning ou lae,
kompara taxa produsaun petrolíferu aktual iha kampu “Y” ho taxa produsaun ne'ebé
aas lahó akontese husi water coning houza métodu kálkulu Chierrici. Karik taxa
produsaun efetivu hosi posu ultrapasa taxa produsaun krítiku iha coning, bele dehan
katak iha problema water coning nian. Bainhira to'o ona tempu ne'ebé kalkula hosi
coning (Breaktrough) hatene bainhira posu sira prodús bee hodi forma bee kone ida
ne'ebé hakbesik ba kuak performasaun nian.
1.2.1 Intensaun.
Husi hala'o peskiza ikus projetu idane'e maka determina ka analiza forsa hasulin
krítiku husi mina ne’ebe afeita husi problema water coning.
1.2.2 Objektivu
Prosesu produsaun hosi taxa haksulin krítiku husi mina nian iha posu mina
kampu “Y” rezervatoriu ne’ebe iha problema water coning hodi uza metodu Chierrici
hodi ultrapasaproblema ne’ebe iha posu “X” kampu “Y”.
Análize ne’ebé mak uza iha peskiza ne’e atu determina taxa produsaun petróleu
kritika no bele aumenta produsaun mina ne’ebé maksimu la ho akontese water coning
ou taxa produsaun kritiku livre husi bee iha feservatoriu mai to’o sub surface.
Hodi aumenta taxa krítiku hosi fluksu petróleu nian ho modelu vertical
produsaun hosi posu petrolíferu sira iha kampu 'Y” ne'ebé optimun fali lahó water
coning ne’ebe bo’ot atu nune’e bele to’o resutado ne’ebe ekonomiku sira
Figura 2.2 Area Wailawi hola parte mos ba iha basia Kutai husi parte Sul ne’ebe
iha Adang flexure nia sorin.
Tuir data Anomali gravidade iha rai leten, ne’ebé maka sei hafahe iha basia
maka hanesan Zona Kutai Hulur (Upper Kutai) ho Zona Kutai Hilir (Lower Kutai)
ne’ebé maka hetan separasaun husi Zona ne’ebé maka aas/High. Husi area Wailawi
ne’e rasik area ne’e partense iha Zona Kutai Hilir.
Sedimentu nia altura iha area refere, borda sul basia Kutai ida-ne’e, ho nia
altura lahanesan iha sentru basia ne’ebé ho nia altura 30.000 feet. Iha sub-basia rai
henek ida-ne’e ho nia altura sedimentu iha area Wailawi bele konsidera hanesan
6.000-8.000 feet. Kompojisaun fatuk sedimentu iha area Wailawi koñesidu
transportasaun husi fatuk nen’ebé iha foho Meratus ho nia lokalizasaun iha parte
Oeste no Sudoeste.
Iha figura 2.5 iha pagina tuir mai formasaun pamaluan ne’ebe deposita Xisto,
Argila intercalada com marga, arenito ho kalkario. Fatuk sediment ne’ebé maka forma
iha formasaun pamaluan emjeral ho nia karakterístiku karbonetus ne’ebé forma iha
area tasi.
Figura 2.5 Generalizasaun koluna estratigrafia regiaun Wailawi
Iha formasaun Pamaluan, deposita formasaun fatuk bebulu, ne’ebé mai husi
kalkario inklui mos fatuk marga ho silte balun. Formasaun bebulu deposita iha
Miocene emprimera iha tasi nia klaran. Fatuk klasti husi formasaun Bebulu husi
periode hahu Miocen to’o mai iha klaran hotu-hotu Miosen. Formasaun ilha Balang
konsiste fatuk sediment, ho arenito, arenito intercaladas camada carvaun. Ambiente
depositasaun formasaun sublitoral ne’ebé posivelmente. Hahu husi Miocen mediu
forma ho nia formatura delta hodi bele forma ba grupu iha Balikpapan ho ida seluk
tan maka ita hanaran ho nia unidade Lamaru Shale ho Klandasan sands, ho formsaun
kampong baru. Deposita fatuk sedimentu refere hahu mai to’o iha nia idade ba iha
plio-pleistosen.
Iha rai leter iha kampu Wailawi dobradu no besik taka depositu alluvium ho
nia idade Kuarter no fatuk refere sai hanesn grupu ida husi Balikpapan ou bele mos
bele dehan formasaun Balikpapan ho nia formasaun kampung baru, bele hare iha
figura 2.6 iha pagina klair.
Figura 2.6 geologia iha rai leten iha basia Kutai parte Sul, interpretasaun
sismika ho nia estrutura anticlinal ho nia diresaun jeral maka Nordeste-
Sudoeste.
KAPITULO III
REVIZAUN LITERÁL
Iha produsaun hetan posu ida mina nian, sei bele hetan rezultadu máximu sira
maibé iha realidade rezultadu sira hosi produsaun ne'ebé hetan beibeik hosi obstákulu
sira ne'ebé ikusmai hamenus produsaun petróleu nian.
Bazikamente beehanesan forsa fluidu mina nian husi formasaun produtivu sira
iha fundu posu nian (bottom of the well), bee tenta lori fluidu mina ba iha fundu posu
nian (bottom of the well), atu nune’e iha posiblidade bee tama iha zona petrolíferu ho
ko'a diresaun fluksu nian. Ida ne’e bele akontese tanba taxa produsaun (production
rate) husi posu ida bo’ot liu taxa produsaun kritiku ne’ebé iha, maka hanesan limite
produsaun ne’ebé bainhira ultrapasa, sei fo kauza ba bee hodi tama ba iha
perforasaun nia laran. Buat seluk mos bele tamba pozisaun baziku perfurasaun besik
liu ho limite bee-mina (water oil limit).
Water coning nian hanesan movimentu vertikál ne’ebe ho liu tiha limite bee-
mina to’o ou tama iha perforasaun laran. Ida ne’e bele akontese tanba konsekuencia
presaun gradiente sulin (flow) ne’ebe servisu iha posu relativu ruma bo’ot liu wainhira
kompara ho gradient gravidade fluidu nian, ho nune’e limite bee-mina bele sae ba iha
kuak perforasaun (perforation hole)nian to’o iha altura balun.
Enkuantu Figura 3.3 hatudu katak bee tama hodi subtitui mina (replace oil)
konsekuensia produzidu maka hanesan akontesimentu normal iha reservatoriu ho
mekanizmu empurar bee nian.
Diferensa entre presaun fluksu iha kuak posu nian (Pwf) no presaun estatiku (Ps
sira) iha limite bee-mina.
Largura Aquifer
Tipo rezervatóriu petróleu nian ne'ebé permiti bee tama iha kuak posu nian
(wellbore)
Permeabilidade reservoir permeabilidade aquifer
Kauza husi forsa impulsu edge water ou bottom water.
Tuir Kermit Brown KE iha situasaun inisiál bainhira atu halo produsaun ba posu ho
taxa produsaun konstante, gradient presaun dahuluk iha zona fluksu konstante ho
gradient presaun fluksu ne’ebe kiik duke forsa gravidade nian, hafoin ne’e maka kone
(cone)iha rezervatóriu estável nafatin.Bainhira gradiente presaun tama maka'as no
ultrapasa forsa gravitasionálfluido, maka kone (cone)bee no gás nian ne’ebe instável
no sae nafatin to’o iha wellbore. Cone ne’ebe instavel ne’e sei akontese tanba
dezekilibriu entre gravidadeho presaun fluidu ne’ebe provoka husi diferensa tipo tipu
todan iha fluidu . Bainhira presaun fluksu bo'ot liu magnitude hosi forsa gravitasionál,
maka bee ne'e seiforma sai kone (cone). Wainhira gradient aumenta bo’ot ba be-beik,
maka kone refere sei forma sai aas liu tan, se gradient entre rua ne’e kiik maka kone
ne’e formadu sei kiik liu.
Iha Figure 3,6. Hatudu kondisaun hosi kone ne’ebe sei estavel, ne’ebe Pe presaun
rezervatóriu no Pw hanesanpresaun ba produsaun posu, o how maka densidade husi
bee ho mina, h maka zona mina posu mahar, g hanesan aselerasaun gravidade, no Z
hanesan a altura (hz)no dalaruma hanesan rai-maran no bee hanesan nakukun iha zona
petrolíferu posu nian, ó hanesan aselerasaun tanba gravidade, no Z hanesan a altura
cone (h-Z).
Kondisaun cone sira ne'ebé stavel hanesan hatudu iha Figure iha 3.6 kondisaun ne'e
belekonsege bainhira:
Lala’ok coning íha posu bele influensia husi parámetru oioin, bele klasifika hanesan
tuir mai:
Parameter Geometris
Well radius
Drain radius
Total thickness of reservoir
Length of perforation interval
Position of perforation interval
Parameter Petrofisik
Porosity
Horizontal permeability
Vertical permeability
Capillary pressure
Kondisaun ba fronteira
Husi parametru sira ne’ebe iha leten, iha de’it lima maka bele kontrola, liuliu:
Well radius
Drain radius
Perforation Interval
Production Way
Type of Production
Akontesimento water coning iha posu petroleo ruma hetan rekoñesimentu iha
superfísie iha observasaun ba water cut iha dadus relevante sira produsaun nian.
Water cut wainhira aumenta derepente bele akontese bainhira zona tranzisaun entre
bee-mina no mobilidade bee iha diresaun hosi fluidu (vertikal) hanesan boot liu duké
mobilidade hosi fluidu ne'ebé aas liu.
Dalabarak atu identifika water cut ne’ebe aumenta ne’e kauza duni husi coning ka
la’e, tamba ne’e presiza hare’e nia klean husi static water level no pozisaun hosi posu
ba water level, wainhira water level lato’o iha perfurasaun baze ka perfurasaun baze
iha statik water level nia leten, ida ne’e signifika water cut ne’ebe aumenta akontese
duni water coning.
Indise husi produsaun (PI) hanesan indise ida ne’ebe uza hodi hatudu kapasidade ba
posu ne’ebe iha kondisaun balun hodi produs ka relasaun entre taxa produsaun ne’ebe
produs hosi posu ida ho folin ne’ebe iha presaun hosi pwf ki’ik ho di’ak hosi presaun
bottoria nian iha kondisaun estatal (Ps) no bottom presauniha momentu fluxu (Pwf).
Matematika bele hakerek iha forma ekuasaun:
q
PI=
P s−P wf , BBL/day/psi..........................................................................(3-12)
Tuir teórika presu hosi PI bele kalkula mós hosi ekuasaun Darcy ne’ebé substituidu
kh
PI =7 , 08 x 10−3
μ o Bo ln(r e −r w ) .....................................................................(3-13)
Iha jerál, kondisaun posu ne’ebé iha hanesan ona produsaun di’ak hosi fluidu tolu
(bee, petróleu no gás). Hodi harii kura ida hosi IPR iha kondisaun sira ne'ebé Nune'e,
Pudjo Sukarno dezenvolve ona métodu ida kálkulu ba dezempeñu fluksu nian hosi
faze tolu.
Prosedimentu atu halo kalkulasaun ba fluksu tolu hosi formasaun ba posu mak
hanesan tuir mai:
An Co C1 C2
A0 0,980321 -0,115661x10-1 0,17905x10-4
A1 -0,414360 0,392799x10-2 0,237075x10-5
A2 -0,564870 0,762080x10-2 -0,202079x10-4
4. Ho baze production test data determina taxa produsaun likidu total maximu
nian ho uza ekuasaun tuir mai ne’e :
( )
2
qo
Qt max ( )
Pwf
= A0 + A1. Pr
Pwf
+ A2. Pr …………….……….(3 - 18)
5. Ho baze hosi valor Qt max ne'ebé mai hosi pasu (4), taxa produsaun
petrolíferu bele kalkula ba presaun oioin iha bottom well pressure. Bainhira
dadus sira ne’e ita fahe ninia folin ba iha bottom well pressure ne’ebe plot ho
fahe folin taxa produsaun mina maka ita sei obtidu kurva IPR fasa tolu.
Fluida ne’ebe sulin iha productive formation ba well hole sempre afeta husi fator oi
oin mak hanesan:
q
V = =−
A
k dP
( )( )
μ dL ............................................................................(3-1)
Ne’ebe:
q= ( kμ )( dPdL ) .......................................................................................(3-2)
Bainhira akontese fluksu, parámetru sira ne'ebé alterasaun iha presaun no distánsia.
Ho ekuasaun atu sai hamutuk (3-2) aas liu kondisaun fluxo loloos:
r2 p2
q ∫r 1 ( dp/ r )=2 π ∫p 1 h ( k / μ ) dp
.............................................................(3-3)
Bainhira liu k no mosu beibeik presaun sira iha p1 to'o p2, mak sei to'o:
q=2 πh
[]k ( p 2− p 1 )
μ ln(r 2 /r 1 ) ..........................................................................(3-4)
kh (P e−P wf )
q=0 , 007082
μ o ln(r e /r w ) ..................................................................(3-5)
Ne’ebe:
h = kamada sokorru, ft
o = viskosidade petróleu, cp
re = radiu drenajen, ft
rw = radiu posu, ft
kh ( Pe −Pwf )
q sc =0 ,703
μg T r Z ln(r e /r w ) ................................................................(3
Ne’ebe:
g = viskosidade gás, cp
Z = fatór prezível
Fluksu fasa rua hanesan fluksu ne’ebe iha mina ou bee ho gas ne’ebe sulin
hamutuk ou kahurmalu entre likidu ho fasa gas.
qg μo k g
GOR= =
q o μ g k o ................................................................................(3-8)
The above equation is valid for formation conditions, while for surface conditions the
fofoun ne’e disolusaun iha petróleo hosi parte Rs, atu Ekuasaun (3-8) bele sai:
GOR permukaan =R s +
( μ o Bo k g
μgo Bg k o ) ............................................................. (3-9)
Ne’ebé:
...........................................................................................(3-10)
Ba kondisaun superfisie, volume mina ne’ebe suli sei tun. Ida ne’e kauza husi gas
livre ne’ebe husik an husi mina, tanba ne’e ba taxa produsaun petróleu superfisiál =,
bainhira solubilidade gás nian iha bee ki'ik tebes no kompresiblidade bee mos
kiik liu, tambá ne`e qw sei bele konsidera hanesan ho taxa produsaun bee husi
superfísie. Nune'e taxa hosi produsaun bee nian iha produsaun petróleu iha superfísie
mak:
.....................................................................................(3-11)
Ne’ebé :
WOR= manas índise ba índise bé nian, cuft/STB
μo = oil viscosity, cp
μg = gas viscosity, cp
kw = water permeability, md
kO = oil permeability, md
BO = volume factor for,mmation of oil, bbl/stb
Planeamentu ba taxa produsaun petróleu nian hosi posu ida ne'ebé tama iha
kamada petróleu nian bee tenki mantén ho folin balun nebe hakarak evita atu bee tama
ka ho gás ba podus. Bee tama di’ak sei hamenus taxa produsaun petrolífera tanba ne’e
taxa produsaun petrolífera tenke determina tuir ninia posibilidade atu labele akontese
water coning.
Fator oioin ne'ebé afeta magnitude hosi taxa produsaun krítiku ba bee ne'ebé liga iha
bee mina-rai, inklui:
Atu determina posibilidade hodi kontese iha estudu ida ne’ebé di’ak, bele ne’ebé
kalkula komparasaun entre taxa produsaun reál nian ho taxa produsaun petrolíferu
kritiku ho livre husi coning.
.......................................................................................(3-19)
Iha ne 'ebé:
Karik PLPM nia estudu diak>1, entaun posu refere hasoru ona water coning.
Iha métodu balu neebé uza ona atu determina taxa produsaun krítiku neebé livre hosi
bee, métodu ida neebé nuudar métodu Chiericci nian.
Métodu Chiericci uza métodu potometric hodi hetan taxa produsaun krítiku ho
parámetru rezerva no produsaun atu determina marka perforsaun no sira-nia pozisaun
sira. No mós bele uza atu determina taxa produsaun krítiku, nune 'e mós bele utiliza
atu otimiza kolokasaun durante tempu espesaun nian atu nune' e taxa produsaun ne
'ebé krítiku ne' e másimu.
Asumsaun sira neebe uza iha kalkulasaun taxa de produsaun neebe kritiku ho metodu
Chiericci mak:
(3-20)
(3-21)
qocw = taxa produsaun máximu antes akontese produsaun bee, STB/D
qocg = taxa produsaun máximu antes akontese produsaun gás, SCF/D.
h = profundidade total hosi koluna petróleu nian,ft
Δρow = diferensa iha konsisténsia bé-petrolíferu, gr/cc
Δρog = diferensa espesífika iha gravidade gás, gr/cc.
kh = permebilidade orizontál,cp
kv permebilidade vertikal,cp
rDE = h
re k h
√ k v .................................................................................(3-22)
Husi ekuasaun ne´ebé as liu, bainhira taxa produsaun petróleu nian (qo) aas liu duké
qow maka be’e sei tuir wainhira halo produsaun. Nune'e mós bainhira q o bo’ot liu duké
qogmaka gas sei wainhira produsaun. Tanba ne’e qotenki satisfeitu dezigualdade qo<qow
ho qo<qog.
- 5 ≤ rDE ≤ 80
- 0 ≤ fb ≤ 0,75
- 0,07 ≤ how/h, hog/h ≤ 0,90
Atu determina valor Ψ, kalkula dahuluk kona-ba valor rDE nian, ka ho uza Ekuasaun 3-
17, hafoin ne'e grafia ne'ebé di'ak liu uza hodi aumenta folin komísiu nian
selesiona rDE, ne’ebé konsege. Karik iha ona folin ho fb, maka folin Ψsira sei
hetan hetan folin hosi nia presu rua. Hafoin ne'e uza Ekuasaun 3-15, sei magnitude
husi qow bele determina.
Folin husi Ψ ne’e mós bele kalkula tuir análize, uza ekuasaun:
[
ψ w =EXP A +B ln ( )] ................................................................(3-23)
hcw
h
Iha ne´ebé:
B=E+F √ fb ...................................................................................(3-25)
Ho:
Objetivu hosi kálkulu ne'e maka determina distánsia entre fronteira bee-mina
nian (BMA) no baze performasaun nian nomós interval sira ba produsaun ne'ebé bele
fó taxa produsaun krítika optimu hodi nune'e bele evita water coning.
Hp
fb=
h dan hcw =h−Hp ...............................................................(3-30)
Ne’ebe :
HP = Naruk husi perfurasaun interval, ft
H = Mahar ba foemasaun mina nian, ft
5. Buka diferensa iha densidade, mak:
wo = w - o......................................................................................(3-31)
8. Repete kálkulu hosi pasu 2 ba valor oioin interval perforasaun nian hodi
nune'e bele hetan taxa produsaun krítika ne’ebe (qkrítiku) optimun.
KAPÍTULU IV
ANALISA KRITICAL HUSI RATE OIL
Iha kapítulu ne'e, análize taxa krítiku fluksu petróleu nian tanba problema
water coning no mos halo nia kontramedida (penanggulangan) ho kalkula taxa krítiku
fluksu petróleu livre hosi water coning ba iha estudu posu, liuliu posu “WLW-4”.
Análize ne’ebé hala’o hodi atu hatene se posu ne’e akontese iha problema water
coning ka la’e, ne’ebé halo kalkula hosi nia magnitude taxa krítiku fluksu petróleu
laho water coning ba iha posu ne’e, depois halo kompara ho nia taxa produsaun real.
Water coning nian akontese bainhira taxa produsaun reál hosi posu a’as liu
taxa produsaun krítiku, distánsia entre Limite Água (BMA) no bottom perforation
ne’ebe besik liu no mos kauza hosi Cement Bonding ne’ebé ladun diak.
Iha apoiu ba implementasaun hosi análize ne'e presiza dadus estudu ba posu
mak hanesan dadus reservatoriu no grafiku. Dadus sira ba posu WLW-4 ida ne’e bele
haree iha Table IV-1.
Bazeia ba dadus sira ne’ebé hetan, hatene katak posu “X” iha water cut ne'ebé
a’as tebes, tan ne'e presiza analiza karik posu hirak ne'e la'o ona tuir taxa produsaun
mina-rai nian ne'ebé bele permite atu labele hasoru problema water coning nian.
Problema water coning nian dala barak akontese iha posu nebe iha mekanizmu
propulsaun especialmente water drive.
4.2. Kalkulasaun Taxa Produsaun Krítiku Ne’ebe Livre Husi Water Coning Iha
Posu Estudu “WLW-4” Bazeia Ba Intervalu Perfurasaun Ne’ebe Iha Ona
Kalkulasaun:
Metodu Chierichi
rDE =
=
= 10.037
Hp = 6.56 ft
fb =
=
= 0.099
hcw =
=
= 59.06
δ =
=
Ψw =
=
= 0,149
Rezultadu hosi kálkulu ba taxa produsaun krítiku hosi petróleu ba iha interval
perfurasaun ne'ebé iha, ba estudu posu, nune’e mós ho ninia komparasaun ho taxa
produsaun reál iha kampu ne’ebe ita hare’e iha Table IV-2 iha kraik ne’e:
Tabela IV-2
Rate Produsaun Krítiku ba Petróleu livre hosi water coning iha Interval
Perforasaun nian ne’ebe rejista iha Well WLW-4 ho Rate Produsaun Atuál iha
Field
Husi rezultadu kálkulusaun taxa produsaun krítiku livre hosi water coning ba
estudu kompara ho taxa produsaun reál iha kampu (Tabela IV-2), depois maka ita bele
hatete katak posu WLW-4 ne’ebe halo produsaun liu duké taxa produsaun krítiku
petróleu livre water coning no mós kauza hosi Bonding Cement ne’ebe ladun diak.
4.3. Kalkulasaun ba Rate Production Krítiku Petroleu hosi water coning ho folin
oioin Interval Perfurasaun
Determinasaun ba taxa produsaun krítiku livre hosi water coning iha interval
perfurasaun oioin mak bele determina interval perforasaun optimu ne’ebe fó taxa
produsaun krítiku petroleu livre water coning ne'ebé boot liu duké produsaun krítiku
petroleu livre water coning ba interval perfurasaun ne’ebe iha ona.
Iha posu “X” ne’ebe akontese problema water coning, tenki halo planeamentu
filafali ba iha interval perfurasaun. Ho uza Metode Chiericci no Craft & Hawkias mak
ita halo kálkulu taxa produsaun krítiku petroleu livre water coning ho taxa fluksu
potensial posu nian ba folin oioin iha interval perfurasaun (ezemplu kalkulasaun mak
hare’e iha apendise), iha mos rezultadu kalkulasaun atu determina iha interval
perfurasaun optimu iha posu “X” bele hare’e iha Tabela kraik ne’e:
Tabela IV-3
Taxa produsaun krítiku petroleu livre water coning ba iha folin interval
perfurasaun oioin
Hosi dadus sira iha leten, hafoin ne’e selesiona interval perfurasaun optimu
ne'ebé aplika iha posu “X” hodi nune’e fó taxa produsaun krítiku ne’ebe besik taxa
fluksu real. Selesaun ne’e bazeia ba intersesaun (perpotongan) entre rezultadu
Kalkulasaun taxa produsaun krítiku hosi Craft & Hawkins.
Chart 4.1. Análize Ba interval Perfurasaun Optimu (hp) iha posu “X”
Husi grafiku 4.1 bele haree katak intersesaun (perpotongan) lokaliza iha
interval perfurasaun .... ft no distánsia BMA ba bottom perforation nian ... ft ho Taxa
produsaun krítiku livre water coning iha… …………
KAPITULU V
DISKUSAUN
Iha kampu mina ida, nia objetivu mak atu hetan rekuperasaun másimu ba
petroleu, maibé iha realidade rezultadu ne 'ebé hetan dalabarak sai obstákulu, ne' ebé
ikus mai sei hamenus produsaun mina-rai (petroleu). Fatór ida ne 'ebé halo redusaun
ba taxa produsaun mina-rai nian iha posu ida bele kauza hosi bee suli ne' ebé tama ba
zona mina-rai nian, ka dala barak hanaran Water Coning. Water coning hanesan
movimentu vertikalmente ida hosi zona be’e nian tama ba zona mina to’o iha
wellbore liuhosi limite mina-be’e hodi forma cone ida. Water coning kauza hosi parte
oioin, ida mak hanesan produz bo’ot liu taxa produsaun kritiku. Taxa produsaun
krítiku iha-ne'e mak taxa produsaun másimu ne'ebé la prodús water coning.
Posu WLW-4 ne’e hanesan posu foun ida konaba mekanizmu water drive.
Posu WLW-4 deklaradu nu'udar rezultadu produsaun petroleu ho produsaun Gross:
92.8 m3/d, Net: 79.2 m3/d no KA 15%. Aleinde idade produsaun nian, maka nivel
produtividade posu ida ne’e, nia taxa produsaun petroleu tun no water cut aumenta
a’as.
Problema ne'ebé mosu beibeik, ba posu sira ne'ebé iha mekanismu propulsaun
water drive nian mak be’e ne'ebé produs maka’as liu hamutuk ho mina tanba taxa
produsaun petroleu la kontrola ba iha taxa produsaun krítiku. Aleinde, be’e ne'ebé
produs maka' as liu, bele mos kauza husi pozisaun limite entre mina-be’e (BMA)
ne’ebe to'o ona iha altura perforation hole. Ho kondisaun hanesan ne’e, problema
water coning dalabarak sempre akontese no labele evita.
Se produsaun be’e ne'ebe maka’as liu, ne'e sei sai problema ida de 'it, tanba sei
hamenus kapasidade rekuperasaun petroleu nian hosi buat ne'ebé mak bele hetan.
Tanba ne 'e, presiza halo analiza ba posu produsaun hodi nune' e bele identifika lalais
bainhira posu ne’e iha akontese problema water coning kala’e. Analizasaun ne’e halo
hodi determina limite taxa produsaun másimu ne'ebé bele permite (taxa produsaun
krítiku) hosi posu ida laho produz water coning.
Iha diskusaun ne 'e sei hare’e se posu “X” ne'e akontese ona problema water
coning ka la' e, ne’ebe halo komparasaun taxa produsaun atuál husi posu “X” ho
rezultadu taxa produsaun mina-rai livre water coning ne’ebe kalkula ona. Se taxa
produsaun atual ba posu bo’ot liu fali taxa produsaun kritiku livre water coning, bele
hateten katak estudu posu ida nee hetan ona problema water coning.
Análize ne’ebe hala'o iha posu “X” iha altura interval perforasaun 6.56 ft, no
taxa produsaun fluidu total iha 585 BOPD ho taxa produsaun mina-rai atuál nian
hamutuk 197 BOPD, no water cut iha 66%. Bazeia ba rezultadu kálkulsaun ba taxa
produsaun krítiku ne'ebé uza métodu produsaun Chiericci ba posu “X” hetan 21.64
BOPD.
Hosi kálkulu taxa fluksu krítiku livre water coning iha possu “X”, kampu “Y”,
hetan katak potensiál kruzamentu (perpotongan) ne'e lokaliza iha interval
perforasaun ...... ft no distansia BMA ba fundu perfurasaun iha ........ ho taxa
produsaun kritiku livre water coning iha ......... BOPD.
KAPITULU VI
KONKLUZAUN
Bazeia analizasaun konaba problema water coning ba taxa produsaun petroleu
livre water coning iha posu “X” maka bele foti konkluzaun ida, hanesan tuir mai ne’e:
1. Hosi Dadus kampu produsaun sira ne’ebe hetan katak posu “X” iha taxa
produsaun total: 585 BFPD ho taxa produsaun petroleu: 197 BOPD no water
cut: 66%
2. Ho Metodu Chiericci, hetan taxa produsaun kritiku petroleu livre water coning
ba posu “X” iha 20.60 BOPD, ida ne’e hatudu katak estudu posu halo ona
produsaun bo’ot liu taxa produsaun kritiku livre water coning. Ho ida ne’e
bele halo konkluzaun katak posu “X” akontese ona problema water coning.
3. Hosi kálkulu taxa fluksu krítiku livre water coning iha possu “X”, kampu “Y”,
hetan katak potensiál kruzamentu (perpotongan) ne'e lokaliza iha interval
perforasaun ...... ft no distansia BMA ba fundu perfurasaun iha ........ ho taxa
produsaun kritiku livre water coning iha ......... BOPD.