You are on page 1of 32

KAPITULU I

INTRODUSAUN

1. ANTENSEDENTE

Bainhira produz kampu petrolíferu ida optimu hodi hetan resultado máximu
posível hosi petróleu maibé iha realidade rezultadu sira ne'ebé hetan dalabarak susar,
ne'ebé ikusmai sei hamenus produsaun petrolíferu ne'ebé iha rezultadu. Factor ida
ne'ebé maka provoka taxa produsaun petrolifera iha posu ne'ebé maka bele provoka
hosi fluksu bee ne'ebé maka tama iha kamada petrolifera ka ne'ebé bolu Water
Coning. Tanba ne’e bele provoka hosi buat oioin, hosi nune’e posu refere bele produz
liu duké taxa produsaun krítiku. Iha ne'e taxa produsaun krítiku maka máximu
produsaun lahó partisipasaun husi bee.

Problema husi movimentu bee vertikalmente infiltra kamada produtiva bele


akontese tanba taxa produsaun actual lolos liu fali taxa produsaun krítiku (taxa
produsaun petrolifero husi sumur refere atu produz free coning), tanba ne’e maka
rezultadu suisaun exesivu iha obrigasaun ne’ebé bot liu fali gravitasionál ne’ebé
rezulta iha avansu iha kamada produtiva nian.

Kona-ba problema hirak ne’e, aprosimasaun ne’ebé foti iha análize ne’e mak
determina taxa produsaun masimu ne’ebé la iha water Coning ka taxa produsaun
krítiku ne’ebé livre hosi Water coning ho Method Cheerrici nian. Husi resultadu
kálkulu ba taxa produsaun máximu lahó akontesimentu water Coning ne'ebé hala'o ho
métodu ne'e, bele haree katak posu “X” akontese problema water coning ou lae,
kompara taxa produsaun petrolíferu aktual iha kampu “Y” ho taxa produsaun ne'ebé
aas lahó akontese husi water coning houza métodu kálkulu Chierrici. Karik taxa
produsaun efetivu hosi posu ultrapasa taxa produsaun krítiku iha coning, bele dehan
katak iha problema water coning nian. Bainhira to'o ona tempu ne'ebé kalkula hosi
coning (Breaktrough) hatene bainhira posu sira prodús bee hodi forma bee kone ida
ne'ebé hakbesik ba kuak performasaun nian.

1.2 INTENSAUN NO OBJEKTIVO

1.2.1 Intensaun.

Husi hala'o peskiza ikus projetu idane'e maka determina ka analiza forsa hasulin
krítiku husi mina ne’ebe afeita husi problema water coning.

1.2.2 Objektivu

 Hodi determina prosesu hosi taxa krítiku ne’ebeakontese husi


problema water coning ho metode Chierrici iha posu “X” kampu “Y”.
 Bele aumenta taxa produsaun petróleu nian optimun iha posu “X”
kampu “Y”
1.3. FORMULASAUN HUSI PROBLEMA

Prosesu produsaun hosi taxa haksulin krítiku husi mina nian iha posu mina
kampu “Y” rezervatoriu ne’ebe iha problema water coning hodi uza metodu Chierrici
hodi ultrapasaproblema ne’ebe iha posu “X” kampu “Y”.

1.4 LIMITASAUN BA PROBLEMA.

Análize ne’ebé mak uza iha peskiza ne’e atu determina taxa produsaun petróleu
kritika no bele aumenta produsaun mina ne’ebé maksimu la ho akontese water coning
ou taxa produsaun kritiku livre husi bee iha feservatoriu mai to’o sub surface.

Buka dadus ka informasaun ne 'ebé suporta tese ne' e mai husi apoiu Google.


1.5 BENEFÍSIU BA PESKIZA.

Hodi aumenta taxa krítiku hosi fluksu petróleu nian ho modelu vertical
produsaun hosi posu petrolíferu sira iha kampu 'Y” ne'ebé optimun fali lahó water
coning ne’ebe bo’ot atu nune’e bele to’o resutado ne’ebe ekonomiku sira

1.6 SISTEMÁTIKU ESKRITÓR NIAN.

Kapítulu I Introdusaun nian: Formulasaun ba problema ne’e; objetivu peskiza


nian: mak hanesan: benefisiu ba peskiza sira; metodolojia ba peskiza: no sistematika
eskritu; Kapitulo II débitu ba kampu ne’e; avaliasaun kapítulu IV iha popteru no
análize dadu sira nian; diskusaun iha kapítulu VI konkluzaun iha kapítulu VI.
KAPTULU II

OBSERVASAUN JERAL BA KAMPU

1.1 HISTORIA KOMPANHA IHA KAMPU WAILAWI


Peskiza avaliasaun kona-ba potensial hidrokarbonetus iha bloku Wailawi ida-
ne’e sai hanesan parte kontratada servisu entre PT.GDA Consultant ho kompaña
Benuo taka sai hanesan Nain(owner) ba kompaña produsaun mina no gas iha bloku
Wailawi, Kalimantan Timur. To’o ate agora produsaun mina no gas sei halo
produsaun hela mesmu nia sobele produs mina no gas ne’ebé ho nia kuantidade ki’ik.
Ho rezultadu rejervatoriu ne’ebé maka iha ho ita nia esperansa katak partense ba
ekonomia. Peskiza ida-ne’e utilize iha etapa dezenvolvimentu kampu Wailawi ne’ebé
maka iha tia ona atu bele hetan valor produtivu ne’ebé maka bele fo benefisiu
maksimum ba kompanha.

1.2 ALOKASAUN KAMPU WAILAWI


Tuir administrasaun kampu Wailawi ne’ebé localize iha rejidensia munisipui
Penajam paser husi parte Norte, provinsia Kalimantan oriental mais ou menus 15
kilometru husi parte sudeste sidade Balikpapan ne’ebé separa husi Balikpapan. Bloku
kampu Wailawi ho nia medida 30.74 kilometru kuadru, ho nia pontu kordenadas
maka hanesan :
A. 1660 41’00”1018’00”
B. 166044’00”1018’00”
C. 166044’00”1021’00”
D. 166041’00”1021’00”
Bloku kampu Wailawi bele hare iha figura 2.1 iha pajina tuir mai

Figura 2.1. Mapa area bloku kampu Wailawi.


1.3 GEOLOGIA REGIONAL KAMPU WAILAWI
Tuir Geologia Regional ida-ne’e sei hafahe ba area rua maka hanesan
Geologia area rejional ho Geologia estrutura kampu Wailawi.

2.3.1. AREA GEOLOGIA


Tuir area geologia kampu Wailawi kategoria ba Basia/Cicling Kutai, ne’ebé
partense ba parte Sul no sai hanesan Cicling rai-henek. Sub Basia ida-ne’e limita husi
Foho Meratus parte Oeste, ho nia plataforma Parnoster parte Leste ho nia kondisaun
limitada husi falla Adang husi parte Norte. Emgeral kondisaun iha kampu Wailawi
ne’ebé localize iha regime falla normal / zona de falla ne’ebé ema koñesidu ho lian
Zona flexure de Adang atu dezenvolve liu tan diresaun Sudeste-Noroeste husi parte
Sul Basia Kutai, Bele hare iha figura 2.2 iha pagina tuir mai.

Figura 2.2 Area Wailawi hola parte mos ba iha basia Kutai husi parte Sul ne’ebe
iha Adang flexure nia sorin.

Regionalmente Geologikamente, area Wailawi depojisaun fatuk sedimentu


dobradu/lulun ho nia idade Mioseno-Plioceno ho nia diresaun dobramentu Nordeste-
Sudeste mai ho nia diresaun segundu ba Antiklinal iha basia Kutai, bele hare iha
figura 2.3 iha pagina tuir mai.
Figura 2.3 Distribuisaun estrutura Geologia iha regiaun Wailawi ho nia
kompojisaun sediment iha kampu Wailawi ho nia idade Miosen-Pliosen.

Tuir data Anomali gravidade iha rai leten, ne’ebé maka sei hafahe iha basia
maka hanesan Zona Kutai Hulur (Upper Kutai) ho Zona Kutai Hilir (Lower Kutai)
ne’ebé maka hetan separasaun husi Zona ne’ebé maka aas/High. Husi area Wailawi
ne’e rasik area ne’e partense iha Zona Kutai Hilir.
Sedimentu nia altura iha area refere, borda sul basia Kutai ida-ne’e, ho nia
altura lahanesan iha sentru basia ne’ebé ho nia altura 30.000 feet. Iha sub-basia rai
henek ida-ne’e ho nia altura sedimentu iha area Wailawi bele konsidera hanesan
6.000-8.000 feet. Kompojisaun fatuk sedimentu iha area Wailawi koñesidu
transportasaun husi fatuk nen’ebé iha foho Meratus ho nia lokalizasaun iha parte
Oeste no Sudoeste.

2.3.2 ESTRUTURA GEOLOGIA


Estrutura ne’ebé forma iha kampu Wailawi ho hanaran Estrutura Dobradu ka
lia fuan seluk ita bele bolu dehan lulunan Antiklinal ho Siklinal ne’ebé emjeral ho nia
diresaun ba parte Sudoeste-Norodeste no emjeral sai hanesan kanal diresaun
Antiklinal. Estrutura dobradu ne’e hanesan limitadu ou korta husi falha Normal husi
parte Noroeste-Sudeste husi parte Norte, hetan falha horizontal husi parte Sul.
Akontese falha korta husi parte mediu Mioceno ho kamada fatuk ne’ebé antiga. Tuir
diresaaun dobramentu, dezenvolvimentu falha inklui mos parte Sudeste, meio
Noroeste.
Emquandu iha area bloku Wailawi rasik konsiste iha estrutura Antiklinal
ne’ebé hetan falha Normal hanesan tendensia geral Noroeste-sudeste ho falha ida-ne’e
akontese asidente relativamente dobradu.
1.4 ESTATIGRAFIA KAMPU WAILAWI
Basia Kutai forma ba mediu Eoceno hanesan basia ida-ne’ebé extensiona iha
primeiru prense liu husi deposita trangresif ho nia idade Eosen to’o Oligosen no bele
deposita mos ho regresif iha momentu Miosen to mai agora. (Courteney 1991) bele
hare iha pagina 2.4 iha kraik.
Iha diferensia uitoan kona ba formasaun litolografia iha basia Kutai emjeral
iha figura Courteney 1991. Iha area Wailawi, stratus formasaun fatuk ne’ebé maka
importante komesa partense iha formasaun pamaluan ne’ebé deposita ho Oligosenio
superior.

Figura 2.4 Koluna estatigrafi basia Kutai.

Iha figura 2.5 iha pagina tuir mai formasaun pamaluan ne’ebe deposita Xisto,
Argila intercalada com marga, arenito ho kalkario. Fatuk sediment ne’ebé maka forma
iha formasaun pamaluan emjeral ho nia karakterístiku karbonetus ne’ebé forma iha
area tasi.
Figura 2.5 Generalizasaun koluna estratigrafia regiaun Wailawi

Iha formasaun Pamaluan, deposita formasaun fatuk bebulu, ne’ebé mai husi
kalkario inklui mos fatuk marga ho silte balun. Formasaun bebulu deposita iha
Miocene emprimera iha tasi nia klaran. Fatuk klasti husi formasaun Bebulu husi
periode hahu Miocen to’o mai iha klaran hotu-hotu Miosen. Formasaun ilha Balang
konsiste fatuk sediment, ho arenito, arenito intercaladas camada carvaun. Ambiente
depositasaun formasaun sublitoral ne’ebé posivelmente. Hahu husi Miocen mediu
forma ho nia formatura delta hodi bele forma ba grupu iha Balikpapan ho ida seluk
tan maka ita hanaran ho nia unidade Lamaru Shale ho Klandasan sands, ho formsaun
kampong baru. Deposita fatuk sedimentu refere hahu mai to’o iha nia idade ba iha
plio-pleistosen.
Iha rai leter iha kampu Wailawi dobradu no besik taka depositu alluvium ho
nia idade Kuarter no fatuk refere sai hanesn grupu ida husi Balikpapan ou bele mos
bele dehan formasaun Balikpapan ho nia formasaun kampung baru, bele hare iha
figura 2.6 iha pagina klair.
Figura 2.6 geologia iha rai leten iha basia Kutai parte Sul, interpretasaun
sismika ho nia estrutura anticlinal ho nia diresaun jeral maka Nordeste-
Sudoeste.
KAPITULO III

REVIZAUN LITERÁL

Iha produsaun hetan posu ida mina nian, sei bele hetan rezultadu máximu sira
maibé iha realidade rezultadu sira hosi produsaun ne'ebé hetan beibeik hosi obstákulu
sira ne'ebé ikusmai hamenus produsaun petróleu nian.

3.1. Konseitu Báziku sira hosi water coning

Bazikamente beehanesan forsa fluidu mina nian husi formasaun produtivu sira
iha fundu posu nian (bottom of the well), bee tenta lori fluidu mina ba iha fundu posu
nian (bottom of the well), atu nune’e iha posiblidade bee tama iha zona petrolíferu ho
ko'a diresaun fluksu nian. Ida ne’e bele akontese tanba taxa produsaun (production
rate) husi posu ida bo’ot liu taxa produsaun kritiku ne’ebé iha, maka hanesan limite
produsaun ne’ebé bainhira ultrapasa, sei fo kauza ba bee hodi tama ba iha
perforasaun nia laran. Buat seluk mos bele tamba pozisaun baziku perfurasaun besik
liu ho limite bee-mina (water oil limit).

Water coning nian hanesan movimentu vertikál ne’ebe ho liu tiha limite bee-
mina to’o ou tama iha perforasaun laran. Ida ne’e bele akontese tanba konsekuencia
presaun gradiente sulin (flow) ne’ebe servisu iha posu relativu ruma bo’ot liu wainhira
kompara ho gradient gravidade fluidu nian, ho nune’e limite bee-mina bele sae ba iha
kuak perforasaun (perforation hole)nian to’o iha altura balun.

Situasaun ne’e relasiona ho taxa produsaun ne’ebé alkansa, taxa produsaun


ne’ebe aas sei afeta hasoru presaun sulin mina ne’ebe aas ihakuak posu
(wellbore)nian no iha tempu tuir mai sei kauza ekilíbriu entre presaun fluidu no forsa
gravitasionál entre fluidu sira atu instável no bele halo forma kone (cone), atu bee
ne’e bele sulin lalais iha bombeiru(bore hole), hanesan hatudu iha Figura 3.1:.
Figura 3.1 Water Coning1)

Figura 3.2 Terms in Water Coning8)

Deskrisaun ba Figura 3.2

hc = height of the water cone from the original BMA


ho = oil column height or oil layer thickness
hp = perforation height
hpb = distance from the lowest perforation to the peak of the formation
hpt = distance of the top perforation from the top of the formation
hpw = distance of the lowest perforation from the original BMA
ht = height of the oil column plus the height of the water column
hw = height of water column
Pe = reservoir pressure
re = radius of reservoir
rw = radius of the well

Enkuantu Figura 3.3 hatudu katak bee tama hodi subtitui mina (replace oil)
konsekuensia produzidu maka hanesan akontesimentu normal iha reservatoriu ho
mekanizmu empurar bee nian.

Velosidade bee ne’ebe tama ba posu influensia husi:

 Diferensa entre presaun fluksu iha kuak posu nian (Pwf) no presaun estatiku (Ps
sira) iha limite bee-mina.
 Largura Aquifer
 Tipo rezervatóriu petróleu nian ne'ebé permiti bee tama iha kuak posu nian
(wellbore)
 Permeabilidade reservoir permeabilidade aquifer
 Kauza husi forsa impulsu edge water ou bottom water.

Figura 3,3. Rezerva Dezenvolvimentu Cone ho mekanizmu bee Push,,


Figura 3,4. Rezerva bee konta iha Bottom Water Reservoir 8)

Figura 3,5. Edige In Flow Push Mechanismo

Tuir Kermit Brown KE iha situasaun inisiál bainhira atu halo produsaun ba posu ho
taxa produsaun konstante, gradient presaun dahuluk iha zona fluksu konstante ho
gradient presaun fluksu ne’ebe kiik duke forsa gravidade nian, hafoin ne’e maka kone
(cone)iha rezervatóriu estável nafatin.Bainhira gradiente presaun tama maka'as no
ultrapasa forsa gravitasionálfluido, maka kone (cone)bee no gás nian ne’ebe instável
no sae nafatin to’o iha wellbore. Cone ne’ebe instavel ne’e sei akontese tanba
dezekilibriu entre gravidadeho presaun fluidu ne’ebe provoka husi diferensa tipo tipu
todan iha fluidu . Bainhira presaun fluksu bo'ot liu magnitude hosi forsa gravitasionál,
maka bee ne'e seiforma sai kone (cone). Wainhira gradient aumenta bo’ot ba be-beik,
maka kone refere sei forma sai aas liu tan, se gradient entre rua ne’e kiik maka kone
ne’e formadu sei kiik liu.

Iha Figure 3,6. Hatudu kondisaun hosi kone ne’ebe sei estavel, ne’ebe Pe presaun
rezervatóriu no Pw hanesanpresaun ba produsaun posu, o how maka densidade husi
bee ho mina, h maka zona mina posu mahar, g hanesan aselerasaun gravidade, no Z
hanesan a altura (hz)no dalaruma hanesan rai-maran no bee hanesan nakukun iha zona
petrolíferu posu nian, ó hanesan aselerasaun tanba gravidade, no Z hanesan a altura
cone (h-Z).

Kondisaun cone sira ne'ebé stavel hanesan hatudu iha Figure iha 3.6 kondisaun ne'e
belekonsege bainhira:

 Well sira halo ho taxa produsaun ne'ebé konstanta


 Gradient presaun fluksu kiik liu duke forsa gravitasional entre fluidu sira.

Figura 3.6 Cone ne’ebe ho kondisaun stavel.

3,1.1. Fatór sira ne’ebé afeta ba water coning

Lala’ok coning íha posu bele influensia husi parámetru oioin, bele klasifika hanesan
tuir mai:

Parameter Geometris
 Well radius
 Drain radius
 Total thickness of reservoir
 Length of perforation interval
 Position of perforation interval

Parameter Petrofisik
 Porosity
 Horizontal permeability
 Vertical permeability
 Capillary pressure

Kondisaun ba fronteira

 Type of pressing mechanism


o Push up or down
o Lateral thrust, axi-symmetrical feed (coning)
o Lateral thrust, asymmetrical feed (coning)
o No urging
 Production way
o Constant flow rate
o Constant pressure
 Type of production
o Single phase production
o Two or three phase production

Husi parametru sira ne’ebe iha leten, iha de’it lima maka bele kontrola, liuliu:
 Well radius
 Drain radius
 Perforation Interval
 Production Way
 Type of Production

3.1.2 Sintoma water coning

Akontesimento water coning iha posu petroleo ruma hetan rekoñesimentu iha
superfísie iha observasaun ba water cut iha dadus relevante sira produsaun nian.
Water cut wainhira aumenta derepente bele akontese bainhira zona tranzisaun entre
bee-mina no mobilidade bee iha diresaun hosi fluidu (vertikal) hanesan boot liu duké
mobilidade hosi fluidu ne'ebé aas liu.
Dalabarak atu identifika water cut ne’ebe aumenta ne’e kauza duni husi coning ka
la’e, tamba ne’e presiza hare’e nia klean husi static water level no pozisaun hosi posu
ba water level, wainhira water level lato’o iha perfurasaun baze ka perfurasaun baze
iha statik water level nia leten, ida ne’e signifika water cut ne’ebe aumenta akontese
duni water coning.

3.2 Handling Water Coning

3.2.1 Coning Courtermeaseasures


Problema water coning dalabarak akontese ba posu sira ne’ebe iha mekanizmu
propulsaun bee forte, rezulta iha produsaun petroliferu suboptimal. Iha superasaun ba
buat hirak ne’e inklui mos redusaun taxa produsaun, perfurasun Infil, Rekomplesaun,
Stop cocking, Bareira Artisial.

3.3 Produtividade Husi Formsaun.

Produtividade hosi formasaun mak kapasidade atu produz hidrokarbon ne’ebe


akumula iha kamada produtivu sira iha presaun ida no baibain espresahusi indise
produtividade (PI).

3.3.1 Indise Produtividade (PI)

Indise husi produsaun (PI) hanesan indise ida ne’ebe uza hodi hatudu kapasidade ba
posu ne’ebe iha kondisaun balun hodi produs ka relasaun entre taxa produsaun ne’ebe
produs hosi posu ida ho folin ne’ebe iha presaun hosi pwf ki’ik ho di’ak hosi presaun
bottoria nian iha kondisaun estatal (Ps) no bottom presauniha momentu fluxu (Pwf).
Matematika bele hakerek iha forma ekuasaun:

q
PI=
P s−P wf , BBL/day/psi..........................................................................(3-12)

Tuir teórika presu hosi PI bele kalkula mós hosi ekuasaun Darcy ne’ebé substituidu

ho Ekuasaun (3-12), sai:

kh
PI =7 , 08 x 10−3
μ o Bo ln(r e −r w ) .....................................................................(3-13)

3.3.2. Inflow Performance Relationship (IPR)

Índise hosi Produtividade ne'ebé mensionadu iha supervizaun avaliasaun kualitativu


hosi kapasidade hosi posu ida ne'ebé sei prodús, entaun nia presu afirma gráfikamente
ne’ebé hatudu relasaun entre presaun ne’ebé di’ak hosi bottoria no índise fluxu
produsaun ne’ebé hanaran kurva IPR.

Iha jerál, kondisaun posu ne’ebé iha hanesan ona produsaun di’ak hosi fluidu tolu
(bee, petróleu no gás). Hodi harii kura ida hosi IPR iha kondisaun sira ne'ebé Nune'e,
Pudjo Sukarno dezenvolve ona métodu ida kálkulu ba dezempeñu fluksu nian hosi
faze tolu.

Prosedimentu atu halo kalkulasaun ba fluksu tolu hosi formasaun ba posu mak
hanesan tuir mai:

1. Prepara apoiu ba dadu sira ne’ebé inklui:


a. rezerva presaun/presaun estatál
b. Bottom well pressure
c. taxa produsaun petróleu no bee
d. water cut ne’ebé bazeia ba teste produsaun

2. Kalkula folin WC @Pwf=psuza ekuasaun:


Watercut
- WC @Pwf=Ps = P exp( P2 Pwf /Pr )1 ………………………...….(3 - 14)
- Bele kalkula presu sira P1 no P2 nian hosi ekuasaun:
P1 = 1.606207 - 0,130447 ln (water cut) ………………......(3 - 15)
P2 = -0.517792 + 0,11064 ln (water cut) ……………….…(3 - 16)
3. Bazeia ba valór WC @Pwf=PS , kalkula respente A 0, A 1 no A 2 uza igualdade:

An = C0 + C1(WC) + C2(WC)2 ………………………………….(3 - 17)


Ba folin ida-idak An sei hatudu iha tabela (3-1)

An Co C1 C2
A0 0,980321 -0,115661x10-1 0,17905x10-4
A1 -0,414360 0,392799x10-2 0,237075x10-5
A2 -0,564870 0,762080x10-2 -0,202079x10-4
4. Ho baze production test data determina taxa produsaun likidu total maximu
nian ho uza ekuasaun tuir mai ne’e :

( )
2
qo
Qt max ( )
Pwf
= A0 + A1. Pr
Pwf
+ A2. Pr …………….……….(3 - 18)
5. Ho baze hosi valor Qt max ne'ebé mai hosi pasu (4), taxa produsaun
petrolíferu bele kalkula ba presaun oioin iha bottom well pressure. Bainhira
dadus sira ne’e ita fahe ninia folin ba iha bottom well pressure ne’ebe plot ho
fahe folin taxa produsaun mina maka ita sei obtidu kurva IPR fasa tolu.

3.4 Fluida Sulin iha Porous Media

Fluida ne’ebe sulin iha productive formation ba well hole sempre afeta husi fator oi
oin mak hanesan:

 Númeru hosi fasa fluxu


 Peñora fízika hosi fluidu iha rezervatóriu
 Jeometru hosi área posu no drenajen (pengurasan)
 Diferensa presaun entre formasaunproduktivu ho well hole (lubang sumur)
durante akontese fluksu.
Kona ba kondisaun presaun bubble (gelembung), gas sei hamutuk hela ho mina, atu
nune’e fluxo fluida bele iha de’it mina no sei suli wainhira presaun reservoirr ne’eb
iha ona presaun bublle (gelembung) nia okos, ho nune’e produsaun fluida bele iha gas
ho mina.
3.4.1. Ekuasaun Darcy tanba Fluids Single-Phase
Fluxo fluida single-phase (satu fasa) steady state, horizontal, incompressible, no
isothermis, Henry Darcy ne’ebe halo ekuasaun hanesan tuir mai ne’e:

q
V = =−
A
k dP
( )( )
μ dL ............................................................................(3-1)

Ne’ebe:

V = fluid flow velocity, cm/second

q = fluid flow rate, cm3 /second

A = cross-sectional area of rock, cm2

μ = viscosity of the fluid, cp dP/dL

dP/dL = pressure gradient in the same direction as v, atm/cm k

k = rock permeability, darcy

Ekuasaun dezenvolve daudaun ba kondisaun fluksu formasaun nian kordialmente, sai:

q= ( kμ )( dPdL ) .......................................................................................(3-2)

Bainhira akontese fluksu, parámetru sira ne'ebé alterasaun iha presaun no distánsia.

Ho ekuasaun atu sai hamutuk (3-2) aas liu kondisaun fluxo loloos:
r2 p2
q ∫r 1 ( dp/ r )=2 π ∫p 1 h ( k / μ ) dp
.............................................................(3-3)

Bainhira liu k no  mosu beibeik presaun sira iha p1 to'o p2, mak sei to'o:

q=2 πh
[]k ( p 2− p 1 )
μ ln(r 2 /r 1 ) ..........................................................................(3-4)

Tuirmai p1 = Pwf ; p2 = Pe ; r1 = rw dan r2 = re, ekuasaun dahuluk maka:

kh (P e−P wf )
q=0 , 007082
μ o ln(r e /r w ) ..................................................................(3-5)

Hafoin taxa produsaun ne’ebé superfisie ba kondisaun standarte qsc maka:


kh ( Pe −Pwf )
q=0 , 007082
μo B o ln(r e /r w ) ..............................................................(3-6)

Ne’ebe:

q = taxa fluksu, bbl/day

qsc = taxa fluidu iha superfísie, STB/day

h = kamada sokorru, ft

o = viskosidade petróleu, cp

Bo = fatór formasaun petrolíferu nian, bbl/stb

re = radiu drenajen, ft

rw = radiu posu, ft

Ba fluxo gas nia kondisaun standarte bele kalkula ho ekuasaun:

kh ( Pe −Pwf )
q sc =0 ,703
μg T r Z ln(r e /r w ) ................................................................(3

Ne’ebe:

qsc = taxa produsaun gás, SCF/dada

g = viskosidade gás, cp

T = temperatura rezervatóriu nian, °F

Z = fatór prezível

3.4.2. Ekuasaun Darcy For Two-Phase Fluid Flow

Fluksu fasa rua hanesan fluksu ne’ebe iha mina ou bee ho gas ne’ebe sulin
hamutuk ou kahurmalu entre likidu ho fasa gas.

Gas Oil Ratio


Hanesan diferensa entre gas livre ne’ebe sei hamutuk hela ho mina. Ba formasaun
produtivu ruma ne’ebe orizontal, omojeneu, no so produs mina no gas, ho nune’e Gas
Oil Ratio kalkula tuir matematika :

qg μo k g
GOR= =
q o μ g k o ................................................................................(3-8)

The above equation is valid for formation conditions, while for surface conditions the

rate produsaun gás =


[]qg
Bg
nomós taxa produsaun petrolífera =
[]
qo
Bo
aleinde gás livre

fofoun ne’e disolusaun iha petróleo hosi parte Rs, atu Ekuasaun (3-8) bele sai:

GOR permukaan =R s +
( μ o Bo k g
μgo Bg k o ) ............................................................. (3-9)

Ne’ebé:

GOR = Gas Oil Ratio iha rezervatóriu, cuft/bbl


Rs = solubilidade gás iha petróleu, SCF/STB
μo = viskosidade petróleu nian, cp
μg = viskosidade gás, cp
Bo = fatór volume petrolíferu nian, bbl/STB
Bg = fatór volume gás, SCF/bbl
ko = permebilidade efektif ba petróleu,md
kg = permebilidade efektif ba gás, md

Water Oil Ratio

Hanesan diferensia taxa produsaun bee ho taxa produsaun mina. Ba kondiaun


reservoir, water oil ratio ne’ebe hakerek ho ekuasaun:

...........................................................................................(3-10)

Ba kondisaun superfisie, volume mina ne’ebe suli sei tun. Ida ne’e kauza husi gas
livre ne’ebe husik an husi mina, tanba ne’e ba taxa produsaun petróleu superfisiál =,

bainhira solubilidade gás nian iha bee ki'ik tebes no kompresiblidade bee mos
kiik liu, tambá ne`e qw sei bele konsidera hanesan ho taxa produsaun bee husi
superfísie. Nune'e taxa hosi produsaun bee nian iha produsaun petróleu iha superfísie
mak:

.....................................................................................(3-11)

Ne’ebé :
WOR= manas índise ba índise bé nian, cuft/STB
μo = oil viscosity, cp
μg = gas viscosity, cp
kw = water permeability, md
kO = oil permeability, md
BO = volume factor for,mmation of oil, bbl/stb

3.5. Determinasaun ba Rate Produsaun Krítika Bee nian

Planeamentu ba taxa produsaun petróleu nian hosi posu ida ne'ebé tama iha
kamada petróleu nian bee tenki mantén ho folin balun nebe hakarak evita atu bee tama
ka ho gás ba podus. Bee tama di’ak sei hamenus taxa produsaun petrolífera tanba ne’e
taxa produsaun petrolífera tenke determina tuir ninia posibilidade atu labele akontese
water coning.

Taxa produsaun krítiku hanesan taxa másimu posivel ba produsaun petróleu


posu ida ne’ebé laiha produsaun bee ka gás iha zona produsaun petróleu.Tanba ne'e,
presiza kalkula taxa krítiku ne'ebé hakarak determina taxa krítiku taxa produsaun
ne’ebé di’ak sei laiha problema water coning.

Fator oioin ne'ebé afeta magnitude hosi taxa produsaun krítiku ba bee ne'ebé liga iha
bee mina-rai, inklui:

 Karakteristiku fiziku fatuk no líkidu


 Mahar husi zona mina
 Densidade ba bee-mina
 Distánsia vertikal entre baze hosi perfurasaun no water level

Atu determina posibilidade hodi kontese iha estudu ida ne’ebé di’ak, bele ne’ebé
kalkula komparasaun entre taxa produsaun reál nian ho taxa produsaun petrolíferu
kritiku ho livre husi coning.

.......................................................................................(3-19)

Iha ne 'ebé:

PLPM = Komparasaun ba númeru produsaun mina.


qatual = Taxa produsaun mina atual iha kampu, BOPD

qcritical = Taxa produsaun kritika ne 'ebé livre husi be' e, BOPD

Karik PLPM nia estudu diak>1, entaun posu refere hasoru ona water coning.

Iha métodu balu neebé uza ona atu determina taxa produsaun krítiku neebé livre hosi
bee, métodu ida neebé nuudar métodu Chiericci nian.

3.5.1 Metodu Chiericci

Métodu Chiericci uza métodu potometric hodi hetan taxa produsaun krítiku ho
parámetru rezerva no produsaun atu determina marka perforsaun no sira-nia pozisaun
sira. No mós bele uza atu determina taxa produsaun krítiku, nune 'e mós bele utiliza
atu otimiza kolokasaun durante tempu espesaun nian atu nune' e taxa produsaun ne
'ebé krítiku ne' e másimu.

Asumsaun sira neebe uza iha kalkulasaun taxa de produsaun neebe kritiku ho metodu
Chiericci mak:

 Fatuk Rezerva Homojeneous no anisiotropiku


 Volume limitadu ba akilisaun
 Gas-cap dezenvolve ho velosidade ne’ebe relative ka produsaun ki'ik iha semi
estatiku.
 Efeitu husi presaun kapiler
 líkidu inkomprensivel

1. Karik karakterístika fluidu iha fatuk rezervatóriu koñesidu hanesan pozisaun


no prolongamentu hosi perfurasaun intervalu, bele determina taxa produsaun
másimu la partisipa iha produsaun bee ka gás livre.
2. Bainhira hatene de'it karakterístika rock nian, bele determina pozisaun di'ak no
naruk hosi interval performasaun nian ne’ebe optimun.

Asumi formasaun omojéneu no inkomprensivel ida, fronteira mina-be’e no mina-gas


sira sei estável bainhira produsaun petróleu nian iha posu la ultrapasa folin:

(3-20)
(3-21)
qocw = taxa produsaun máximu antes akontese produsaun bee, STB/D
qocg = taxa produsaun máximu antes akontese produsaun gás, SCF/D.
h = profundidade total hosi koluna petróleu nian,ft
Δρow = diferensa iha konsisténsia bé-petrolíferu, gr/cc
Δρog = diferensa espesífika iha gravidade gás, gr/cc.
kh = permebilidade orizontál,cp
kv permebilidade vertikal,cp

rDE = h
re k h
√ k v .................................................................................(3-22)

re = radiasaun drenajen nian, ft


fb = frasaun koluna totál petróleu nian
hog = distánsia hosi petroleu sira ne’ebé sei iha intervalu prosessaun nian,ft
how = distánsia hosi fronteira tasi-been ba intervalu prosessaun nian,ft
Bo = fatór formasaun petróleu nian iha rezervatóriu, bbl/STB
μo = viskosidade petróleu nian, cp

Husi ekuasaun ne´ebé as liu, bainhira taxa produsaun petróleu nian (qo) aas liu duké
qow maka be’e sei tuir wainhira halo produsaun. Nune'e mós bainhira q o bo’ot liu duké
qogmaka gas sei wainhira produsaun. Tanba ne’e qotenki satisfeitu dezigualdade qo<qow
ho qo<qog.

Chiericci determina presu ba funsaun Ψ tuir potensiometrik análize nian. Kondisaun


sira ne'ebé uza hodi determina nia Ψ folin sira maka:

- 5 ≤ rDE ≤ 80
- 0 ≤ fb ≤ 0,75
- 0,07 ≤ how/h, hog/h ≤ 0,90

Atu determina valor Ψ, kalkula dahuluk kona-ba valor rDE nian, ka ho uza Ekuasaun 3-
17, hafoin ne'e grafia ne'ebé di'ak liu uza hodi aumenta folin komísiu nian
selesiona rDE, ne’ebé konsege. Karik iha ona folin ho fb, maka folin Ψsira sei
hetan hetan folin hosi nia presu rua. Hafoin ne'e uza Ekuasaun 3-15, sei magnitude
husi qow bele determina.
Folin husi Ψ ne’e mós bele kalkula tuir análize, uza ekuasaun:

[
ψ w =EXP A +B ln ( )] ................................................................(3-23)
hcw
h

Iha ne´ebé:

A=C + D [ EXP .(−fb) ] ......................................................................(3-24)

B=E+F √ fb ...................................................................................(3-25)
Ho:

C = - 0,31253676 – 0,32957799 (ln rDE)..........................................(3-26)


D = - 1,17760395 – 0,19623644 (ln rDE)..........................................(3-27)
E = - 1,409514123 – 0,0029341 (rDE)(ln rDE)................................(3-28)
F = - 0,50297452 + 0,826966176 (ln rDE / rDE)................................(3-29)

3.5.2. Determinasaun ba Intervalu ba Performasaun Optimu

Objetivu hosi kálkulu ne'e maka determina distánsia entre fronteira bee-mina
nian (BMA) no baze performasaun nian nomós interval sira ba produsaun ne'ebé bele
fó taxa produsaun krítika optimu hodi nune'e bele evita water coning.

Medidas kalkulasaun mak hanesan tuir mai:

1. Prepara dadus apoiu nesesáriu:


o Zona Minarai nia mahar (h),ft.
o Permeabilidade Efetividade husi mina vertikal no orizontál (kh no kv),
o Radius of well and radius of dewatering (rw, re), ft
o Oil viscosity (o), cp
o Density of oil and water (o, w), gr/cc oil volume (Bo), bbl/SCF.
o Fator volume formasaun mina Bo, bbl/SCF.
2. Supoin presu akumulasaun interval perforasaun nian.
3. Buka folin rDE liu husi utilizasaun hanesan (3-21).
4. Buka intervalu frasaun hosi frasaun produtivu (fb), nomeadamente

Hp
fb=
h dan hcw =h−Hp ...............................................................(3-30)

Ne’ebe :
HP = Naruk husi perfurasaun interval, ft
H = Mahar ba foemasaun mina nian, ft
5. Buka diferensa iha densidade, mak:

wo = w - o......................................................................................(3-31)

6. Buka valor  funsaun nian (rDE,fb,hCW/h) husi Equation 3-22.


7. Tuirmai buka folin ba taxa produsaun mina krítiku tuir métodu Chiericci:
(
q ocw =0 , 003073 h2
Δρ ow k h
Bo μ o )ψ ( r DE , fb, hcw /h )
....................................(3-32)

8. Repete kálkulu hosi pasu 2 ba valor oioin interval perforasaun nian hodi
nune'e bele hetan taxa produsaun krítika ne’ebe (qkrítiku) optimun.

KAPÍTULU IV
ANALISA KRITICAL HUSI RATE OIL

KAUSA PROBLEMA HUSI WATER CONING

Iha kapítulu ne'e, análize taxa krítiku fluksu petróleu nian tanba problema
water coning no mos halo nia kontramedida (penanggulangan) ho kalkula taxa krítiku
fluksu petróleu livre hosi water coning ba iha estudu posu, liuliu posu “WLW-4”.
Análize ne’ebé hala’o hodi atu hatene se posu ne’e akontese iha problema water
coning ka la’e, ne’ebé halo kalkula hosi nia magnitude taxa krítiku fluksu petróleu
laho water coning ba iha posu ne’e, depois halo kompara ho nia taxa produsaun real.

Water coning nian akontese bainhira taxa produsaun reál hosi posu a’as liu
taxa produsaun krítiku, distánsia entre Limite Água (BMA) no bottom perforation
ne’ebe besik liu no mos kauza hosi Cement Bonding ne’ebé ladun diak.

4,1. Dadus Estudu Ba Posu

Iha apoiu ba implementasaun hosi análize ne'e presiza dadus estudu ba posu
mak hanesan dadus reservatoriu no grafiku. Dadus sira ba posu WLW-4 ida ne’e bele
haree iha Table IV-1.

Bazeia ba dadus sira ne’ebé hetan, hatene katak posu “X” iha water cut ne'ebé
a’as tebes, tan ne'e presiza analiza karik posu hirak ne'e la'o ona tuir taxa produsaun
mina-rai nian ne'ebé bele permite atu labele hasoru problema water coning nian.
Problema water coning nian dala barak akontese iha posu nebe iha mekanizmu
propulsaun especialmente water drive.

Tabel . IV-1 Dadus Posu WLW-4

Sumur Kajian “X”


No Parameter Satuan
Data Konversi
1. Laju Alir Fluida Total (Qtot) BFPD 585
2. Laju Alir Minyak (Qoil) BOPD 197
3. Tekanan reservoir (Pr) Psi 1396
4. Tekanan Alir Dasar Sumur (Pwf) Psi 932
5. Perforasi (TVD) meter 1072 - 1074 3517 - 3524 ft
6. Interval Perforasi (hp) meter 2 6.56 ft
7. Densitas Perforasi SPF 12
8. Porositas ( ) % 20
9. Panjang Penetration (Lp) inc 20.2
10. Permeabilitas minyak (ko) md 772.1
11. Ketebalan Lapisan Minyak (ho) meter 20 65.62 ft
12. Batas minyak-air (WOC) meter 1081 3546.761 ft
13. Permeabilitas vertical (kv) mD 477
14. Permeabilitas horizontal (kh) mD 477
15. Densitas Oil gr/cc 0,816
16. Densitas air gr/cc 1,012
bbl/
17. F.V.F (Bo) STB 1,2
18. Viscositas Oil cp 7.1
19. Jari-jari sumur (rw) ft 0.30
20. Jari-jari Pengurasan (re) ft 658.6
21. Kadar Air (KA) % 66

4.2. Kalkulasaun Taxa Produsaun Krítiku Ne’ebe Livre Husi Water Coning Iha
Posu Estudu “WLW-4” Bazeia Ba Intervalu Perfurasaun Ne’ebe Iha Ona

Determinasaun taxa produsaun krítiku petroleu ba water coning ne’ebé uza


métodu kálkulu Chiericci. Bazeia ba dadus iha Table IV-1 leten, bele halo kálkulu
taxa produsaun krítiku livre husi water coning ba iha posu “WLW-4”.

Kalkulasaun:

Metodu Chierichi

1. Kalkula folin rDE ho formulasaun:

rDE =


= 10.037

2. Kalkula frasaun interval perfurasaun ba espesurra kamada produtivu (fb):

Hp = 6.56 ft

fb =    

 =   

= 0.099

3. Kalkula rásiu distánsia entre limite mina-be’e (BMA) ba iha fundu


perfurasaun nian to'o iha espesurra hosi kamada produtivu mina (petroleu) (δ):

hcw =   
=   
=   59.06
δ =  

4. Kalkula analizadu valor , antes determina uluk konstante sira:

C = -0,31253676 – 0,32957799 (ln rDE)


= -0,31253676 – 0,32957799 (ln 10.037)
= -1.073
D = -1,17760395 + 0,19623644 (ln rDE)
= -1,17760395 + 0,19623644 (ln 10.037)
= -0.725
E = 1,409514123 + 0,0029341 (√ 10.037) (ln 10.037)
= 1,409514123 + 0,0029341 (√ 10.037) (ln 10.037)
= 1,431
F = 0,50297452 + 0,826966176 (ln rDE/ rDE)
= 0,50297452 + 0,826966176 (ln 10.037/ 10.037)
= 0.693
A =C+D
= -0.52 + -1.05
= -1.729
B =E+F
= 1.41 + 0.78  
= 1.649

Atu nune´e Ψ bele hetan:

Ψw =
=
= 0,149

5. Taxa produsaun kritiku ho formulasaun métodu Chiericci:


Ba posu petróleu:

        = 21.64 BOPD

Rezultadu hosi kálkulu ba taxa produsaun krítiku hosi petróleu ba iha interval
perfurasaun ne'ebé iha, ba estudu posu, nune’e mós ho ninia komparasaun ho taxa
produsaun reál iha kampu ne’ebe ita hare’e iha Table IV-2 iha kraik ne’e:
Tabela IV-2

Rate Produsaun Krítiku ba Petróleu livre hosi water coning iha Interval
Perforasaun nian ne’ebe rejista iha Well WLW-4 ho Rate Produsaun Atuál iha
Field

Interval Espessura Rate Qkritiku


Posu Perforasaun Zona Production Metode Information
(ft) Petroleu Atual Chiericchi
(ft) (BOPD) (BOPD)
WLW- 6.56 65.62 197 21.64 Water
4 Coning

Husi rezultadu kálkulusaun taxa produsaun krítiku livre hosi water coning ba
estudu kompara ho taxa produsaun reál iha kampu (Tabela IV-2), depois maka ita bele
hatete katak posu WLW-4 ne’ebe halo produsaun liu duké taxa produsaun krítiku
petróleu livre water coning no mós kauza hosi Bonding Cement ne’ebe ladun diak.

4.3. Kalkulasaun ba Rate Production Krítiku Petroleu hosi water coning ho folin
oioin Interval Perfurasaun

Determinasaun ba taxa produsaun krítiku livre hosi water coning iha interval
perfurasaun oioin mak bele determina interval perforasaun optimu ne’ebe fó taxa
produsaun krítiku petroleu livre water coning ne'ebé boot liu duké produsaun krítiku
petroleu livre water coning ba interval perfurasaun ne’ebe iha ona.

Iha posu “X” ne’ebe akontese problema water coning, tenki halo planeamentu
filafali ba iha interval perfurasaun. Ho uza Metode Chiericci no Craft & Hawkias mak
ita halo kálkulu taxa produsaun krítiku petroleu livre water coning ho taxa fluksu
potensial posu nian ba folin oioin iha interval perfurasaun (ezemplu kalkulasaun mak
hare’e iha apendise), iha mos rezultadu kalkulasaun atu determina iha interval
perfurasaun optimu iha posu “X” bele hare’e iha Tabela kraik ne’e:

Tabela IV-3
Taxa produsaun krítiku petroleu livre water coning ba iha folin interval
perfurasaun oioin

h Hp Hc Fb Hcw/ rDE Rw ψ PR Chierich Craft


w h i
65.6 5 60.6 0.07 0.924 10.03 0.3 0.15 0.1               
2 6 7 5 7 7 22.82 16.88
65.6 13.1 52.5 0.20 0.800 10.03 0.3 0.13 0.3               
2 2 0 7 5 0 4 20.60 33.22
65.6 20 45.6 0.30 0.695 10.03 0.3 0.10 0.4               
2 5 7 5 7 5 18.47 43.24
65.6 30 35.6 0.45 0.543 20.28 0.3 0.07 0.5               
2 7 6 5 7 3 14.97 51.05
65.6 35 30.6 0.53 0.467 10.03 0.3 0.06 0.5               
2 3 7 5 3 3 13.06 51.56

Hosi dadus sira iha leten, hafoin ne’e selesiona interval perfurasaun optimu
ne'ebé aplika iha posu “X” hodi nune’e fó taxa produsaun krítiku ne’ebe besik taxa
fluksu real. Selesaun ne’e bazeia ba intersesaun (perpotongan) entre rezultadu
Kalkulasaun taxa produsaun krítiku hosi Craft & Hawkins.

Chart 4.1. Análize Ba interval Perfurasaun Optimu (hp) iha posu “X”

Husi grafiku 4.1 bele haree katak intersesaun (perpotongan) lokaliza iha
interval perfurasaun .... ft no distánsia BMA ba bottom perforation nian ... ft ho Taxa
produsaun krítiku livre water coning iha… …………

KAPITULU V

DISKUSAUN
Iha kampu mina ida, nia objetivu mak atu hetan rekuperasaun másimu ba
petroleu, maibé iha realidade rezultadu ne 'ebé hetan dalabarak sai obstákulu, ne' ebé
ikus mai sei hamenus produsaun mina-rai (petroleu). Fatór ida ne 'ebé halo redusaun
ba taxa produsaun mina-rai nian iha posu ida bele kauza hosi bee suli ne' ebé tama ba
zona mina-rai nian, ka dala barak hanaran Water Coning. Water coning hanesan
movimentu vertikalmente ida hosi zona be’e nian tama ba zona mina to’o iha
wellbore liuhosi limite mina-be’e hodi forma cone ida. Water coning kauza hosi parte
oioin, ida mak hanesan produz bo’ot liu taxa produsaun kritiku. Taxa produsaun
krítiku iha-ne'e mak taxa produsaun másimu ne'ebé la prodús water coning.

Posu WLW-4 ne’e hanesan posu foun ida konaba mekanizmu water drive.
Posu WLW-4 deklaradu nu'udar rezultadu produsaun petroleu ho produsaun Gross:
92.8 m3/d, Net: 79.2 m3/d no KA 15%. Aleinde idade produsaun nian, maka nivel
produtividade posu ida ne’e, nia taxa produsaun petroleu tun no water cut aumenta
a’as.

Problema ne'ebé mosu beibeik, ba posu sira ne'ebé iha mekanismu propulsaun
water drive nian mak be’e ne'ebé produs maka’as liu hamutuk ho mina tanba taxa
produsaun petroleu la kontrola ba iha taxa produsaun krítiku. Aleinde, be’e ne'ebé
produs maka' as liu, bele mos kauza husi pozisaun limite entre mina-be’e (BMA)
ne’ebe to'o ona iha altura perforation hole. Ho kondisaun hanesan ne’e, problema
water coning dalabarak sempre akontese no labele evita.

Se produsaun be’e ne'ebe maka’as liu, ne'e sei sai problema ida de 'it, tanba sei
hamenus kapasidade rekuperasaun petroleu nian hosi buat ne'ebé mak bele hetan.
Tanba ne 'e, presiza halo analiza ba posu produsaun hodi nune' e bele identifika lalais
bainhira posu ne’e iha akontese problema water coning kala’e. Analizasaun ne’e halo
hodi determina limite taxa produsaun másimu ne'ebé bele permite (taxa produsaun
krítiku) hosi posu ida laho produz water coning.

Iha diskusaun ne 'e sei hare’e se posu “X” ne'e akontese ona problema water
coning ka la' e, ne’ebe halo komparasaun taxa produsaun atuál husi posu “X” ho
rezultadu taxa produsaun mina-rai livre water coning ne’ebe kalkula ona. Se taxa
produsaun atual ba posu bo’ot liu fali taxa produsaun kritiku livre water coning, bele
hateten katak estudu posu ida nee hetan ona problema water coning.

Análize ne’ebe hala'o iha posu “X” iha altura interval perforasaun 6.56 ft, no
taxa produsaun fluidu total iha 585 BOPD ho taxa produsaun mina-rai atuál nian
hamutuk 197 BOPD, no water cut iha 66%. Bazeia ba rezultadu kálkulsaun ba taxa
produsaun krítiku ne'ebé uza métodu produsaun Chiericci ba posu “X” hetan 21.64
BOPD.

Hosi kálkulu taxa fluksu krítiku livre water coning iha possu “X”, kampu “Y”,
hetan katak potensiál kruzamentu (perpotongan) ne'e lokaliza iha interval
perforasaun ...... ft no distansia BMA ba fundu perfurasaun iha ........ ho taxa
produsaun kritiku livre water coning iha ......... BOPD.
KAPITULU VI

KONKLUZAUN
Bazeia analizasaun konaba problema water coning ba taxa produsaun petroleu
livre water coning iha posu “X” maka bele foti konkluzaun ida, hanesan tuir mai ne’e:

1. Hosi Dadus kampu produsaun sira ne’ebe hetan katak posu “X” iha taxa
produsaun total: 585 BFPD ho taxa produsaun petroleu: 197 BOPD no water
cut: 66%
2. Ho Metodu Chiericci, hetan taxa produsaun kritiku petroleu livre water coning
ba posu “X” iha 20.60 BOPD, ida ne’e hatudu katak estudu posu halo ona
produsaun bo’ot liu taxa produsaun kritiku livre water coning. Ho ida ne’e
bele halo konkluzaun katak posu “X” akontese ona problema water coning.
3. Hosi kálkulu taxa fluksu krítiku livre water coning iha possu “X”, kampu “Y”,
hetan katak potensiál kruzamentu (perpotongan) ne'e lokaliza iha interval
perforasaun ...... ft no distansia BMA ba fundu perfurasaun iha ........ ho taxa
produsaun kritiku livre water coning iha ......... BOPD.

You might also like