Professional Documents
Culture Documents
2023
Hakerek Nain
NRE : 2010231014
Departamentu : Jestaun
1
INDISE
KAPITULO I ........................................................................................ 1
1.1 BASE FUNNDAMENTAL............................................................... 2
1.2 OBJETIVO NO METODO ESTAJIU .............................................. 3
1.3 SISTEMATIKA HAKEREK RELATORIO ..................................... 4
1.2 DEFINISAUN ESTAJIU ................................................................ 5
KAPITULO II ....................................................................................... 6
2.1 OPINIAUN JERAL KONA-BA AMRT.IP ..................................... 7
2.2 VIZAUN NO MISAUN KONA-BA AMRT.IP ............................... 8
2.3 DEMOGRAFIA AMRT.IP .............................................................. 9
KAPITULO III ..................................................................................... 10
3.1 PROGRAMA NO FATIN ESTAJIU ............................................... 11
3.2 REALIZASAUN ESTAJIU ............................................................. 12
3.3 AKTIVIDADE ESTAJIU................................................................. 13
4.1 LIA MAKTAKA .............................................................................. 14
4.2 SUJETAUN ...................................................................................... 15
2
3
LIAN MAKLOKE
Hoksolok bo’ot, iha biban ida ne’e hakarak agradese ba Aman
Maromak, tan ho Aman Maromak nia kbi’it no beran bo’ot bele ajuda
hakerek na’in , hodi bele hakerek hotu tema ida ne’e, ho di’ak no kmanek
iha tempu ne’ebé determina tiha ona. Tema ne’ebé maka hakerek na’in
Tema ida ne’e sei la perfeitu ka kompletu tamba hakerek nain, susar
konaba kontiudu tema ida ne’e minimu tebestebes. Tan ne’e hakerek na’in
iha esperansa bo’ot ba ideia no sujestaun husi le’e nain tema ida ne’e, atu
bele halo kompletu kontiudu tema ida ne’e, atu nune’e tema ne’e bele sai
Iha biban ida ne’e mos, hakerek nain sira la haluha hato’o obrigadu wain
hakerek nain, atu bele sai alunu ne’ebé kreativu iha aspetu edukasaun nian
4
KAPITULU I
1.1. BASE FUNDAMENTAL
Estajiu hanesan atividades ida iha fatin servisu nebe estudante sira
hotu bele halao sira nia servisu ka/ou prátika tuir sira nia kompeténsia no
koñesimentu ruma iha fatin estajiu-ba. Estajiu mos sai hanesan etapa ida ba
estudante sira nebe hala’o servisu iha fatin estajiu nian. Estajiu bele sai
hanesan ponte ida ba estudante sira nebe seidauk iha esperiensia kona-ba
fatin servisu nian no oinsa mak atu halao servisu iha fatin estajiu nian.
Durante fulantolu(3) nia laran hahú husi loron6 de Fevereiro2023 no
remata iha loron 6 de Maio 2023, ami husi Institute of Business (IOB),
hetan autorizasaun husi arkivu & museum resistensia Timorense (AMRT)
hodi hahú estajiu ho horáriu tama servisu 08:00 to’o 12:00 depoiz meudia
tama fali iha oras 14:00 to’o17:30 loro-kraik tuir horáriu nebe determina
ona iha fatin estajiu nian. Iha fatin estajiu nian sei halo lista prezensa ba
estajiadus sira atu núne estajiadus sira bele prienxe no rubrika assinatura
iha lista prezensa ba kada loron. Fatin nebe halao estajiu maka Arkivu &
museum resitensia Timorense (AMRT) iha Edificio Central nebe lokaliza
iha Colmera, Dili.
wa’in, Rekoñesimentu rohan laek.
5
1.2.Objetivu no Metodo Estajiu
1.2.1. Objetivu
Ho aktividade estajiu ida ne’e, bele hamosu fini ekonomista ne’ebe
kualidade no professional iha area ekonomia no negosio nian. No forma
estudante oinsa atu sai ekonomista ka jestor manajementom ne’ebe
kualifikado iha negosio nian, hala’o nia funsaun tuir matenek ka esperensia
ne’ebe nia heta iha fatin estudo ka iha banku universitario nian hodi bele
iha merkado negosio nian.
6
1.2.3METODU REALIZASAUN
Iha fatin estajiu ida ne’e komposer uza metodo hanesan tuir mai ne
1. metodo observasaun.
metodo observasaun ida ne’ebe komposer uza wainhira komposer
tun direitamente ba iha terenu ka fatin estajiu nian, hodi halo
observasaun direitamente ba processo realizasaun atividade iha
AMRT.IP.
2. Metode Intervista
Metode ida ne’e komposer uza atu halibur dadus no informasaun
ne’ebe relasiona ho programa atividade estajiu nian.
7
KAPITULO II
KONHECEMENTU JERAL IHA FATIN ESTAJIU
Arkivu & Muzeu Rezisténsia Timorense
8
Prosesu tomak ne’ebé konkretiza iha loron 15 fulan Jullu tinan 2020,
liu husi asinatura Protokolu ida entre Sekretáriu Estadu Antigu Kombatente
Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro “Oan Soru” ho Diretór
Ezekutivu & Prezidente AMRT,I.P, Antoninho Baptista Alves “Hamar”,
hodi entrega arkivu dijitál no integrasaun dokumentu fíziku iha depózitu
AMRT nian.
Entre komponente konsiénsia oin-oinkona-ba identidade, istória
koletiva povu nian ne’e la dúvida, ne’e importante tebes. Hanesan iha
Timór, klaru katak Rezisténsia sai hanesan faktu istóriku ida ne’ebé
importante tebes iha ninia istória badak. Iha sorin seluk, ida ne’e mós
reprezenta di’ak tebes konsiénsia koletiva. Ida ne’e iha ema hotu nia
memória, kuaze Timoroan hotu envolve-an, ko’alia kona-ba epizódiu lubuk
ida ne’ebé hatudu ninia karákter popular.
Iha sentidu ida ne’e, sa’ida mak reprezenta kriasaun Arkivu &
Muzeu Rezisténsia iha tinan 2001, Prezidente Repúblika, Kay Rala Xanana
Gusmão ho Ministru Negósius Estranjeirus no Nobel ba Pás, José Ramos
Horta, estabelese kontaktu ho Fundasaun Mário Soares ne’ebé halo servisu
kona-ba prezervasaun Arkivu Istóriku Rezisténsia nian, liuliu ba rezistente
ba rejime fasista Salazar no husi Movimentu Libertasaun Eis-kolónia
portugeza-dirije husi eis-Prezidente Repúblika no eis-Primeiru-Ministru
Portugál, Mário Soares, hodi realiza Expozisaun ida iha Timor-Leste, Díli,
kona-ba Luta Rezisténsia iha tinan 24 nia laran, hodi selebra Restaurasaun
Independénsia, iha loron 20 Fulan Maiu Tinan 2002. (link
Expozisaun+Katálogu?)
Kontaktu sira ne’e, bazeia ba faktu katak Mário Soares, alende
hanesan estadista internasionál, iha ezersísiu ninia funsaun Estadu,
dedikadu no manifesta defeza kona-ba direitu Timor-Leste nian ba
Autodeterminasaun.
9
Iha tinan 1986, banhira “Kestaun Timór” iha konsiénsia europeia
komesa haluha ona, Prezidente Soares, ne’ebé simu pose, fó-sai lia hirak
ne’e iha Parlamentu Europeu konvida ema hotu ne’ebé prezensa iha ne’ebá
atu “tau atensaun no interese katak problema ne’e grave” no deklara katak
“Portugál lakoi husik Timor-Leste”
Liu tiha, Parlamentu Europeu aprova Rezolusaun ida, husu atu
respeitu kona-ba Direitu ba Autodeterminasaun, hanesan hakat importante
ida iha relansamentu apoiu internasionál ba Luta Povu Timor-Leste.
Expozisaun iha loron 20 fulan Maiu 2002, ho títulu “A Nossa Vitória
É Apenas Questão de Tempo...”, kuadru istóriku jerál kona-ba Rezisténsia
Povu Timor-Leste, presiza tebes iha tempu badak nia laran, fó biban atu
halibur dokumentasaun signifikativu lubuk ne’ebé mai husi fatin oin-oin,
instituisaun no privada, nasionál no rai-li’ur sira. Dokumentál sira ne’e –
konstitui tuir espésie natureza gráfika, fotográfica, sonora no audiovizuál-
objetu inventariasaun, konservasaun no dijitalizasaun no klasifikasaun husi
Arkivu no Biblioteka Fundasaun Mário Soares, ho kolaborasaun espesiál
iha Díli husi Istoriadór Profesór Doutór José Mattoso, iha ne’ebé sai núkleu
espesiál ba futuru Arkivu Rezisténsia.
Ida ne’e englova hotu ona arkivu sira husi Nobel ba Pás, Ramos
Horta (ho mediasaun ne’ebé la hatente kolen husi ninia Xefe Gabinete iha
Lizboa, Lígia de Jesus), husi ativista portugés, Barbedo de Magalhães,
Pascoela Barreto, membru Komisaun Ezekutiva CNRT-sigla Portugés
(Conselho Nacional da Resistência Timorense) embaixador dahuluk iha
Portugál no husi TAPOL-sigla Indonéziu (Tahanan Politik), Organizasaun
Naun-Governametál Direitus Umanus, harii iha tinan 1973 iha Indonézia,
ho sede iha Londres husi Carmel Budiardjo, eis-prizioneira polítika rejime
ditatoriál Sohearto nian.
Núkleu dokumentál ne’e hahú, tama mós ho dokumentasaun husi rai-
laran, ne’ebé rekolla husi Asosiasaun Veteranu Rezisténsia Timorense, ikus
10
liu, Arkivu importante husi Nino Konis Santana, Xefe Konsellu Ezekutivu
Luta/Frente Armada- CEL/FA no Sekretáriu Komisaun Diretiva
FRETILIN. (Link ba Fundu Konis?)
Rekolla iha inísiu 2002 husi ekipa Fundasaun Mário Soares, ho
koordenasaun husi Profesór Doutór José Mattoso, sob orientasaun husi
Prezidente Repúblika, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé haloot hela husi
Abrigu Subteráneu na’in iha Mirtutu, Caetano Ximenes, TG, ho sira nia
espoza Isabel Ximenes, Ibu Rosalina hamutuk oan sira hotu, fundu
desizivu ida hodi komprende di’ak liu kona-ba Luta ida ne’e.
Iha loron 7 Fulan Outubru Tinan 2002, iha Lizboa, asina Protokolu
Kolaborasaun ida entre Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste,
Kay Rala Xanana Gusmão ho Prezidente Fundasaun Mário Soares, Mário
Soares, «hodi halo prezervasaun, reprodusaun dijitál no fotográfika,
klasifikasaun no disponilizasaun ba públiku» ba Dokumentasaun Luta nian.
Iha ne’ebá estabelese «Konstituisaun iha Díli, sob kontrolu husi Sua
Exelénsia Prezidente Repúblika, husi Arkivu Rezisténsia Timor-Leste, iha
instalasaun ne’ebé oferese husi Asosiasaun Veteranu Rezisténsia», nune’e
mós ba «Kriasaun no tama iha funsionamentu Komisaun
Akompañamentu», dirije sientifikamente husi Profesór Doutór José
Mattoso, ho supervizaun husi Timoroan, sob responsabilidade husi
Veteranu Funu-na’in Somotxo, José Agostinho Sequeira, Eis-Sekretáriu
Rejiaun IV no Kolaboradór Xefe Estadu Maior FALINTIL nian.
Somotxo, (link ba Biografia) ida ne’ebé koñese kle’an Istória
Rezisténsia, ba nia nu’udar protagonista ida iha tinan 24 nia laran, ne’e mós
hatudu husi Prezidente Repúblika, alende sai membru Komisaun
Akompañamentu, hodi sai kolaboradór permanente ba Fundasaun Mário
Soares, ho responsabilidade atu forma ekipa klasifikasaun ba
dokumentasaun, iha matéria Luta no dalen tétun, no nia rasik, halo servisu
ida ne’e, haree ba espesifisidade arkivu nian, ne’ebé dalabarak kompostu
11
husi linguajén kódigu, kódigu, ho rekursu uza naran bolu barak, ne’ebé
troka tuir nia tempu no depende ba kondisaun ne’ebé halo husi invazór sira,
no hakerek iha lian tétun.
Iha tinan 2004, Prezidente Repúblika fó orientasaun katak Fundasaun
Mário Soares halo rekolla dokumentasaun iha foho, ne’ebé eis-kuadru Luta
no elementu klandetisna populasaun sira haloot hela, hatudu Somotxo
hanesan responsável ba misaun ida ne’e.
Servisu rekolla iha terenu, durante besik fulan tolu, iha ne’ebé sura
mós apoiu lojístiku husi Xefe Estadu Maior-Jenerál F-FDTL, FALINTIL –
Forsa Defeza Timor-Leste, Taur Matan Ruak, fó biban ba salvaguarda no
prezervasaun ba arkivu importante sira ne’e. (Link ba Peskiza iha Arkivu
Muzeu Rezisténsia – Fundu – Rekolla Dokumentu).
Iha misaun boot rekolla Dokumentasaun Luta ida ne’e, iha teritóriu
tomak, inklui sidade Díli, to’o 2005, fó biban atu salva dokumentasaun oin-
oin ne’ebé haloot hela husi kuadru Frente Armada, Frente Klandestina no
elementu populasaun sira.Haree ba volume no importánsia Dokumentasaun
ne’ebé salva, sede Asosiasaun Veteranu iha Taibesi, la aprezenta kondisaun
ne’ebé di’ak, laiha seguransa, laiha akondisionamentu, laiha servisu.
Autoridade timoroan sira komesa hatudu hanesan alternativu ida ba
futuru instalasaun fízika Arkivu & Muzeu Rezisténsia, antigu Tribunál
Portugés, iha ne’ebé loron 20 Fulan Maiu Tinan 2002 realiza Expozisaun
“A Nossa Vitória É Apenas Questão de Tempo...”.
Edifísiu ne’e iha liña no trasu ho karakterístika edifísiu públiku iha
tempu koloniál portugés nian, uza hanesan espasu administrativu durante
okupasaun militár indonézia, hetan estragu no sunu motuk durante
akontesimentu iha fulan Setembru tinan 1999, iha área edifísiu besik
1325m2, iha ne’ebé aumenta tan 1165m2 ba área jardin, harii iha sentru
Díli, besik Palásiu Governu no Parlamentu, iha Liseu no Universidade nia
klaran.
12
Ninia projetu reabilitasaun hala’o iha faze rua, faze dahuluk,
inaugura iha loron 7 Fulan Dezembru Tinan 2005, liu husi área
intervensaun prioritáriu ida besik 500m2, abertura totál ba edifísiu ne’e iha
loron 20 Fulan Maiu Tinan 2012. (link ho fotografia no textu kona-ba
inaugurasaun rua ne’e).
Alende Expozisaun Permanente, instalasaun definitiva sira inklui
espasu ida ba Expozisaun Temporária; Sala Multimédia; Auditóriu ho
kapasidade fatin hamutuk 97; Kafetaria; Servisu Administrativu; Depózitu
Arkivu Fíziku; Espasu ba Prezervasaun, Dijitalizasaun no Klasifikasaun
Dokumentál; Sala Leitura no Sala ba Investigadór sira. (link?)
Tuir mai, iha tinan 2015 harii tan edifísiu ida espesiál ba área
audiovizuál, iha ne’ebé instala mós infraestrutura IT no Arkivu Dijitál, ho
kondisaun loloos ba produsaun konteúdu audiovizuál nian.
Ho projetu arkitetura husi Arkiteta Tania Bettencourt Correia, ho
designer João Ferro, projetu rekuperasaun no ampliasaun edifísiu ida ne’e
ezekuta tuir faze durante tinan 10 nia laran; hahú mai ho apoiu husi
Kooperasaun Portugeza no husi Fundasaun Makau, tuir mai, liu husi
dotasaun orsamentu husi Governu Timór nian.
Hafoin loke ba públiku iha faze dahuluk husi obra reabilitasaun
edifísiu ne’e, iha ne’e hala’o Serimónia Entrega Dokumentu, (link?) husi
eis-Kombatente Frente Armada, Frente Klandestina – Movimentu Juveníl,
ne’ebé iha teritóriu laran. Destaka mós elementu husi Movimentu
Solidariedade, liuliu husi Portugál no Japaun, iha ne’e sira haloot
dokumentu sira. (link?).
Iha faze hahú, tinan 2002, prosesu salvaguarda no tratamento Arkivu
Rezisténsia, implementa liu husi Protokolu Kooperasaun ho Fundasaun
Mário Soares, konta mós apoiu finansiamentu husi Fundo Fomento
Cultural (FFC) portugés nian, tuir mai, husi Fundasaun Makau, Institutu
Portugés Apoiu ba Dezenvolvimentu (IPAD), Fundasaun EDP, ho apoiu
13
iha terenu husi Embaixada Portugál, Instituto Camões, Fundasaun Oriente,
Fundasaun Xanana Gusmão, Fundasaun FALINTIL, no AVR (Associação
dos Veteranos da Resistência).
Liu husi indikasaun husi Prezidente Repúblika, Kay Rala Xanana,
“Somotxo” José Agostinho Sequeira, (Link ba Biografia), nu’udar Diretór
dahuluk ba Arkivu & Muzeu Rezisténsia Timorense, apoiu husi Hamar
Antoninho Baptista Alves, (Link ba Biografia) kargu ne’ebé ezerse dezde
loron 7 Fulan Dezembru 2005 to’o Fulan Juñu 2006.
Nomeadu ba Vise-Ministru Interior, ba III Governu Konstitusionál,
kargu ne’e dezempeña fali husi Hamar Antoninho Baptista Alves, (link
Biografia) to’o agora.
Arkivu & Muzeu Rezisténsia Timorense, Uma Lulik husi Erói
Kombatente Libertasaun Nasionál, iha Ai-Laran no Vila laran, presta
omenajén ne’ebé kle’an ba Erói sira ne’ebé mate iha Kombate laran no ba
sira ne’ebé sei moris, husi Matebian to’o Kablake, Tasi Feto to’o Tasi
Mane, inan-feton, mane sira, ohin loron Katuas, Ferik,iha ne’ebé funu mai
na’ok tiha sira-nia tempu infánsia, foin-sa’e, Direitu atu sai labarik, ne’ebé
kontinua moris ho memória aat sira ne’e, umillasaun ka ko’alia aat sira-nia
diginidade ne’ebé hakerek husi invazór, la para, kontinua nune’e de’it, iha
sira-nia isin no klamar.
Arkivu & Muzeu Rezisténsia Timorense, presta respeitu ne’ebé
kle’an no laran tomak, Rekoñesimentu no Agradesimentu ba inan-feton no
mane sira ne’ebé durante tinan barak, ho aten-brani tebes hodi subar
dokumentasaun Luta nian iha sira-nia uma, komprende di’ak tebes kona-ba
importánsia atu rai metin evidénsia hanesan Memória husi períodu
nakukun, paralelamente, Extraordináriu no Eróiku, Istória husi ninia Pátria,
nune’e, transmite ba oan sira, ba jerasaun foun, fó koñesimentu ba Mundu
kona-ba Movimentu Libertasaun Timor-Leste ne’ebé úniku.
14
Agradese no respeitu ba ema hotu-hotu ne’ebé sakrifika sira-nia
vida, família, aldeia tomak, hatene katak banhira karta simples, mensajén
ida ne’ebé invazór deskobre bele lori terus barak, umillasaun ka ko’alia aat
dignidade ba espésie hotu-hotu, mate barak, oho ema, masakre barak.
Korajén, sakrifísiu, eroisidade, husi mahein Memória Funu durante tinan
24 nia laran, ne’ebé provoka husi okupante – prezerva dokumentu, objetu
rihun ba rihun – ne’ebé ohin loron sai Arkivu & Muzeu Rezisténsia
Timorense. Ba sira hotu, agradese
15
MISAUN NO VISAUN JERAL HUSI
ARKIVU & MUZEU REZISTĔNSIA TIMORENSE
Misaun
16
parte misaun ami nian makhalo tratamentu arkivístiku no dijitalizasaun
aservu no mós ho ninian disponibilizasaun tomak ba públiku, estudantes no
Investigadór sira.
Ba AMRT, kna’ar aas liu maka hala’o polítika ida ne’ebé bele hetan
ka iha kolaborasaun ho parseiru nasionál no estrajeiru sira. AMRT,I.P
nu’udar instituisaun ne’ebé nakloke ba kontributu no parseria tomak, no
sira hirak ne’e hotu reprezenta valór boot hodi dezenvolve intituisaun, hodi
halo konservasaun no divulgasaun ba patrimóniu istóriku no kulturál
Timor-Leste, no mós, dezenvolve valores Rezisténsia Timorense nian.
Hela fatin, iha kedas sentru sidade Díli. AMRT,I.P iha espasu lubuk ne’ebé
permite hodi halo promosaun ba atividades oioin, inklui mós husi área
kulturál no artístikahamutuk ho instituisaun no organizasaun sira seluk
sosiedade sivíl ne’ebé, iha, interasaun ida dinámiku ho populasaun no mós
ho sidade. Iha laran, iha Sala Leitura, sala hodi halo peskiza, iha auditóriu
iha mós sala ba epozisaun temporária. AMRT,I.P nia odamatan sei nakloke
nafatin ba inisiativa ka hanoin hotu ne’ebé hakarak promove memória,
istória no kultura,liu-liu, ba foin-sa’e sira
17
Vizaun/Objetivu husi estatutu AMRT,I.P nian:
AMI-NIA OBJETIVU:
18
Promove prezervasaun no divulgasaun memória Rezisténsia nian;
Fó Premiu no Bolsa;
• Valores hirak ne’e hanesan baze ba konstrusaun país ida, nu’udar fontes
ba patriotísmu no nasionalismu.
• Liu husi konstrusaun Monumentu Chama Eterna iha sentru sidade Dili,
nu’udar patrimóniu kulturál nasionál, símbolu Identidade Timor nian;
19
• Liu husi promosaun ba asaun tomak ne’ebé iha koñesimentu kle’an kona-
ba luta ba libertasaun nasionál, kona-ba valores ne’ebé hametin liu tan
timor oan sira nia auto-estima;
• Liu husi dezenvolvimentu asaun edukativa iha ámbitu kultura Timor nian
no mós luta ba libertasaun nasionál. Asaun hirak ne’e hotu bele hala’o no
dezenvolve;
• Liu husi elaborasaun kuríkulu eskolar istória nian ne’ebé sei halo ho
kolaborasaun husi Ministériu Edukasaun;
• Atu nafatin halo peskiza kona-ba istória, sei fóhalo divulgasaun tomak
mak: entrevista, peskiza istórika, reabilitasaun no espasu istóriku;
20
• Sensibilizasaun no Partisipasaun: Hala’o debate iha komunidade
sientífika, sosiedade sivíl no sira seluk ne’ebé iha interese kona-ba
importánsia atu prezerva istória Rezisténsia timorense nian, halao eventu
espesifikuba efeitu ne’e rasik no mós promove ka hala’o sensibilizasaun ba
públiku kona-ba asuntu sira mak hanesan: rekolla, halo tratamentu no
arkiva dokumentu tomak ne’ebé iha valor istóriku.
2.5.3. Demográfia
Jeralmente total kargu dirijentes no xefias iha EdifisiuCentral AMRT
hamutuk 21 Divizaun nebe fahe ba Diresaun-Jeral (3), Inspetor (1),
Diresaun Nasional (12), Sekretariadu (2) no Unidade (3).
21
22
KAPITULU III
PROGRAMA NO REALIZASAUN ESTAJIU
3.1 PROGRAMA NO FATIN ESAJIIU
Programa estajiu nu’udar mos parte ida husi disiplina hotu-hotu. Ida
ne’ebe obrigatoriamente estudante sira tenke iha fakuldade ekonomia no
negosio. Ho disiplina estajiu maka estudante universitario sira labele
transforma matenek ne’ebe sira iha ba iha fatin estajiu arkivu museum
resistensia timorense. Estajiu ne’e hala’o husi estudante universitario sira
atu amentasira nia konhecemento no prepara sira nia mentalidade atu sai
jestor ne’ebe diak no professional iha futuru.
C) Etapa observasaun
Etapa ida ne’e hala’o direitamente husi estudante estajiariu/a sira ba iha
fatin estajiu nian bainhira halo destakamento, ho objetivu atu observa no
apresenta ann nu’udar estajjiariu/a ba superior sira iha fatin estajiu nian no
simu kna’ar ruma hodi hala’o servisu tuir orientasaun ne’ebe fo husi estajiu
fatin
23
ACTIVIDADES DIÁRIAS
DIREÇÃO NACIONAL DE ARKIVU & MUZEUM RESISTENSIA
TIMORENSE (AMRT)
Horas
No Loron/data Dader Loro- Aktividades Obs
kraik
1 Segunda- 08:00 Aprezentasaun ba Diretor AMRT ho
feira 12:00 akompañamentu husi STAF. AMRT
6/02/2023 hodi kontinua halao estajiu
14:00
17:30 Simu konvite husi malae portugal
24
3 Quarta- 08:00
feira 12:00 Simu konvite husi malae canada
8/02/2023
6 Segunda- 08:00
feira 12:00 Hetan vizita husi estudante Menino de
13/02/2023 Jesus
14:00
17:30 Simu konvite husi malae singapora
25
9 Quinta- 08:00
feira 12:00 Hetan vizita husi sr,Somotxo
16/02/2023
14:00 Sr,Somotxo no equipa
17:30
10 Sexta-feira 08:00
17/02/2023 12:00 Laiha Visita
11 Segunda- 08:00
feira 12:00
20/02/2023
Hetan vizita husi Ministerio Negosio
Estrangeiro
14:00
17:30 Laiha visita
12 Terça-feira 08:00
21/02/2023 12:00 Laiha karta
14:00
17:30 Laiha vizita
26
14:00
17:30
Laiha vizita
14 Quinta- 08:00
feira 12:00 Hetan vizita husi estundante KAFE
23/02/2023 (AILEU)
14:00
17:30 Hetan vizita husi estundante KAFE
(AILEU)
27
14:00 TOLERANSIA
17:30
20 Sexta-feira 08:00 TOLERANSIA
3/03/2023 12:00
14:00 TOLERANSIA
17:30
21 Segunda- 08:00 Nafatin hetan vizita husi estudante EPD
feira 12:00
6/03/2023
14:00 Na Nafatin hetan vizita husi estudante
17:30 EPD
22 Terça-feira 08:00 Loke ahi no televizaun
7/03/2023 12:00
Kontrola vizitantes sira nebe mai vizita
Akompanha to remat
Akompanha to remata
28
No mos organiza reuniao ida ho Sr Embaixador
Japaun
14:00 .
17:30
Simu vizitante husi estudante ensino basiku
san Karlos Manleuana
26 Segunda- 08:00 .
feira 12:00 Hetan vizita husi malae philipina
13/03/2023
14:00
17:30 LICENSA
14:00 LICENSA
17:30
29 Quinta- 08:00
feira 12:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
16/03/2023
14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
17:30
30 Sexta-feira 08:00
17/03/2023 12:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
Fakuldade Edukasaun
29
14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
17:30
Fakuldade Edukasaun
31 Segunda- 08:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
feira 12:00
20/03/2023
14:00
17:30 Hetan vizita husi estundante UNTL
Akompanha to remata
33 Quarta- 08:00
feira 12:00
22/03/2023
14:00
17:30
34 Quinta- 08:00
feira 12:00 Hetan vizita husi malae philipina
23/03/2023
14:00 Hetan vizita husi malae philipina
17:30
35 Sexta-feira 08:00
24/03/2023 12:00 Hetan vizita husi estundante CRISTAL
14:00
17:30 Hetan vizita husi estundante CRISTAL
no Equipa
36 Segunda- 08:00
feira 12:00
27/03/2023
30
Staf lori ami ba visita biblioteka le’e
livru kona ba história uluk funu nian
iha tinan 1975 to 199
14:00
17:30
37 Terça-feira 08:00
28/03/2023 12:00 Staf lori ami ba visita kona ba história
funu uluk nian.
14:00
17:30 Staf lori ami ba visita kona ba história
funu uluk nian.
31
40 Sexta-feira 08:00 Lee livro iha sala biblioteka.
31/03/2023 12:00
41 Segunda- 08:00
feira 12:00 Lee livro iha sala biblioteka.
3/04/2023
14:00 Lee livro iha sala biblioteka.
17:30
42 Terça-feira 08:00
4/04/2023 12:00 Lee livro iha sala biblioteka.
43 Quarta- 08:00
feira 12:00 Lee livro iha sala biblioteka.
5/04/2023
14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
17:30
44 Quinta- 08:00
feira 12:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
6/04/2023
14:00
17:30 Hetan vizita husi estundante UNTL
32
10/04/2023 14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
17:30
33
51 Terça-feira 08:00 Loke ahi no televizaun
18/04/2023 12:00
Simu vizitantes sira husi estudantes DIT
14:00
Akompanha vizitantes sira husi eskola FPEB
17:30
Akompanha to remata
Akompanha to remata
34
55 Segunda- 08:00 Lee livro iha sala biblioteka
feira 12:00
24/04/2023
14:00 Lee livro iha sala biblioteka
17:30
35
62 Quarta- 08:00 LA HETAN VIZITA
feira 12:00
3/05/2023
14:00 LA HETAN VIZITA
17:30
3.3.2. Dezvantajem
36
Iha fatin estajiu laiha sistema ida atu hakás estudante sira nebe maka
kontra regulamentu no estudante balu mós la-dun kumpri regulamentu
kona-ba hatais nian hodi lakohi uza kamizola ho almamater nebe bele
hamosu desvantajem sira.
LIA MAKTAKA
4.1. Konkluzaun
Iha inisiativa nebe mak diak no tenke ha-diak a’an diak liu tan, tanbá
pela primeiravés sente iha fatin estajiu (AMRT) hanesan fatin ka/ou
ambiente ida nebe foun mai ami no hasoru ema barak ho nivel kuñesimentu
nebe bot liu ho kargu nebe a’as, maibé esforsu a’an hodi hasoru buat hirak
ne’e no bele iha inisiativa nebe diak, hodi esforsu a’an nafatin bele aumenta
kapasidade ka/ou aumenta mentalidade no esperiensia nebe bot iha fatin
estajiu.
Estajiu ne’e mós sai hanesan bukae ida hodi bele hatene kona-ba lalaok
servisu nian no sai hanesan ponte ida atu transforma ami nebe menus
esperiensia bele hetan esperiensia nebe bot liu tan. No ba estudante tenke
iha prinsipíu bot iha ida-idak nia a’an rasik atu núne bele hatudu no
implementa buat ruma iha kampu traballu no ba moris loron-loron nian iha
sosiedade nia laran.
4.2. Sujestaun
Iha sujestaun nebe bot ida katak estajiu ne’e diak tebes tanbá durante
fulan tolu (3) nia laran estudante hanesan funsionáriu maibé ho pozisaun
hanesan estajiadu atu núne bele aumenta tan ami nia kapasidade nudar
estundante nebe maka halao estajiu iha instituisaun ida-idak. Liu husi
37
oportunidade ne’e, hakerek nain mós hakarak halo rekomendasaun únika
ba Diresaun arkivu & muzeum resistensia timorense (AMRT) hanesan temi
tuir mai:
a. Husu ba Instituisaun AMRT iha MU atu bele kontinua nafatin simu
programa estajiu ne’e ba Instituisaun privada sira hodi bele kapasita
formandu sira tuir área nebe programadu ona.
38
ANEXO
39
40
41
42
43
44
45
46
47