You are on page 1of 47

RELATORIU ESTAJIU

ARKIVU & MUZEUM RESISTENSIA TIMORENSE (AMRT)

2023

Hakerek Nain

Naran : Marcos Moniz Vicente

NRE : 2010231014

Fakuldade : Economia I Negosiu

Departamentu : Jestaun

INSTITUTE OF BUSINESS (IOB)


2023

1
INDISE

ATIVIDADE ESTAJIU ........................................................................ i


PAJINA APROVASAUN ..................................................................... ii
LIAN MAKLOKE ....................................................................................................... iii

KAPITULO I ........................................................................................ 1
1.1 BASE FUNNDAMENTAL............................................................... 2
1.2 OBJETIVO NO METODO ESTAJIU .............................................. 3
1.3 SISTEMATIKA HAKEREK RELATORIO ..................................... 4
1.2 DEFINISAUN ESTAJIU ................................................................ 5

KAPITULO II ....................................................................................... 6
2.1 OPINIAUN JERAL KONA-BA AMRT.IP ..................................... 7
2.2 VIZAUN NO MISAUN KONA-BA AMRT.IP ............................... 8
2.3 DEMOGRAFIA AMRT.IP .............................................................. 9
KAPITULO III ..................................................................................... 10
3.1 PROGRAMA NO FATIN ESTAJIU ............................................... 11
3.2 REALIZASAUN ESTAJIU ............................................................. 12
3.3 AKTIVIDADE ESTAJIU................................................................. 13
4.1 LIA MAKTAKA .............................................................................. 14
4.2 SUJETAUN ...................................................................................... 15

2
3
LIAN MAKLOKE
Hoksolok bo’ot, iha biban ida ne’e hakarak agradese ba Aman

Maromak, tan ho Aman Maromak nia kbi’it no beran bo’ot bele ajuda

hakerek na’in , hodi bele hakerek hotu tema ida ne’e, ho di’ak no kmanek

iha tempu ne’ebé determina tiha ona. Tema ne’ebé maka hakerek na’in

hakerek maka “ Relatório Estájiu”.

Tema ida ne’e sei la perfeitu ka kompletu tamba hakerek nain, susar

tebes atu halo, tamba ho esperensia/ kapasidade kreativu hakerek na’in,

konaba kontiudu tema ida ne’e minimu tebestebes. Tan ne’e hakerek na’in

iha esperansa bo’ot ba ideia no sujestaun husi le’e nain tema ida ne’e, atu

bele halo kompletu kontiudu tema ida ne’e, atu nune’e tema ne’e bele sai

furak/modelu ba etapa tuir mai.

Iha biban ida ne’e mos, hakerek nain sira la haluha hato’o obrigadu wain

ba parte hotu ne’ebé fo suporta ba hakerek nain, atu kapasita no suporta

hakerek nain, atu bele sai alunu ne’ebé kreativu iha aspetu edukasaun nian

,iha futuru oin mai.

4
KAPITULU I
1.1. BASE FUNDAMENTAL
Estajiu hanesan atividades ida iha fatin servisu nebe estudante sira
hotu bele halao sira nia servisu ka/ou prátika tuir sira nia kompeténsia no
koñesimentu ruma iha fatin estajiu-ba. Estajiu mos sai hanesan etapa ida ba
estudante sira nebe hala’o servisu iha fatin estajiu nian. Estajiu bele sai
hanesan ponte ida ba estudante sira nebe seidauk iha esperiensia kona-ba
fatin servisu nian no oinsa mak atu halao servisu iha fatin estajiu nian.
Durante fulantolu(3) nia laran hahú husi loron6 de Fevereiro2023 no
remata iha loron 6 de Maio 2023, ami husi Institute of Business (IOB),
hetan autorizasaun husi arkivu & museum resistensia Timorense (AMRT)
hodi hahú estajiu ho horáriu tama servisu 08:00 to’o 12:00 depoiz meudia
tama fali iha oras 14:00 to’o17:30 loro-kraik tuir horáriu nebe determina
ona iha fatin estajiu nian. Iha fatin estajiu nian sei halo lista prezensa ba
estajiadus sira atu núne estajiadus sira bele prienxe no rubrika assinatura
iha lista prezensa ba kada loron. Fatin nebe halao estajiu maka Arkivu &
museum resitensia Timorense (AMRT) iha Edificio Central nebe lokaliza
iha Colmera, Dili.
wa’in, Rekoñesimentu rohan laek.

5
1.2.Objetivu no Metodo Estajiu
1.2.1. Objetivu
Ho aktividade estajiu ida ne’e, bele hamosu fini ekonomista ne’ebe
kualidade no professional iha area ekonomia no negosio nian. No forma
estudante oinsa atu sai ekonomista ka jestor manajementom ne’ebe
kualifikado iha negosio nian, hala’o nia funsaun tuir matenek ka esperensia
ne’ebe nia heta iha fatin estudo ka iha banku universitario nian hodi bele
iha merkado negosio nian.

Objetivu husi estajiu ne’e maka hanesan temi tuir mai:

1. Atu prepara estudante sira nebe maka halao estajiu.


2. Atu estudante sira bele hasae kuñesimentu kona-ba servisu
administrasaun públika.
3. Atu eduka estudante sira nia disciplina, etika no moral iha fatin
estajiu.
4. Buka esperiensia no aumenta kapasidade matenek nian.

1.2.2. OBJETIVU ESPESIFIKU


Hare husi objetivo jeral iha leten, tuir realizasaun programa estajiu nian
iha mos objetivo espesifiku hanesan tuir mai
1. Atu bele klarifika didiak kona-ba saida maka estudante sira hetan
iha fatin estajiu.
2. Atu hatene klean liu-tan kona-ba buat nebe maka relevante iha
fatin estajiu.
3. fo treino no forma ema bele koalia iha publiku nia oin.

6
1.2.3METODU REALIZASAUN
Iha fatin estajiu ida ne’e komposer uza metodo hanesan tuir mai ne
1. metodo observasaun.
metodo observasaun ida ne’ebe komposer uza wainhira komposer
tun direitamente ba iha terenu ka fatin estajiu nian, hodi halo
observasaun direitamente ba processo realizasaun atividade iha
AMRT.IP.
2. Metode Intervista
Metode ida ne’e komposer uza atu halibur dadus no informasaun
ne’ebe relasiona ho programa atividade estajiu nian.

1.3 SISTEMATIKA HAKEREK RELATORIO


KAPITULU I : Background husi estajiu, objetivo no metodo estajiu no
sistematika hakerek estajiu.
KAPITULU II : opiniaun jeral konaba Diresaun jeral no ensino
superior ambito no kompetensia, Visaun Arkivu museum resistensia
timorense (AMRT)
KAPITULU III : Programa no fatin estajiu, etapa regista estajiu,
akonseliamento estajiu, etapa observasaun no atividade estajiu.
: konklusaun no sujestaun

7
KAPITULO II
KONHECEMENTU JERAL IHA FATIN ESTAJIU
Arkivu & Muzeu Rezisténsia Timorense

Alende responsabilidade «prezerva no divulga tradisaun, valores no


aktu eróiku ne’ebé sira halo ba independénsia», Arkivu & Muzeu
Rezisténsia Timorense, I.P (AMRT,I.P) «identidade espesiál ida ne’ebé
vokasiona liuliu ba prezervasaun memória no patrimóniu istóriku nasionál
no ba divulgasaun husi valores luta Rezisténsia povu Timor-Leste nian,
espesialmente ba foin-sa’e sira.»
Nune’e, AMRT,I.P «asume hanesan protagonista kulturál ida ne’ebé
ho hanoin atu realiza, promove, patrosina asaun sira ne’ebé ho natureza
kulturál no edukativu iha domíniu prezervasaun no divulgasaun Memória
Luta Rezisténsia husi Povu Timor-Leste, rekoñesimentu no valorizasaun
sosiál Veteranu sira nian, konsolidasaun identidade nasionál, husi istória
kontemporánea Timor-Leste no promosaun Pás no respeitu ba Direitus
Umanus.»
AMRT,I.P formaliza iha ámbitu Lei nº.3/2006, loron 12 Abril,
ne’ebé regula Estatutu Kombatentes Libertasaun Nasionál, ho Estatutu
ne’ebé atribui husi Dekretu-Lei Nº. 22/2014, loron 12 Setembru.
Arkivu & Muzeu Rezisténsia «hanesan entidade kompetente ba
haloot no konservasaun kona-ba aservu dokumentál ne’ebé prodúz husi
komisaun ne’ebé kria husi Prezidente Repúblika », hanesan mós
«konservasaun no jestaun arkivu no baze-de-dadus» iha ámbitu prosesu
atribuisaun pensaun reforma husi Estadu, ou husi reforma ba Kombatente
Libertasaun Nasionál, prosesu rejistu no serimónia omenájen sira.

8
Prosesu tomak ne’ebé konkretiza iha loron 15 fulan Jullu tinan 2020,
liu husi asinatura Protokolu ida entre Sekretáriu Estadu Antigu Kombatente
Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro “Oan Soru” ho Diretór
Ezekutivu & Prezidente AMRT,I.P, Antoninho Baptista Alves “Hamar”,
hodi entrega arkivu dijitál no integrasaun dokumentu fíziku iha depózitu
AMRT nian.
Entre komponente konsiénsia oin-oinkona-ba identidade, istória
koletiva povu nian ne’e la dúvida, ne’e importante tebes. Hanesan iha
Timór, klaru katak Rezisténsia sai hanesan faktu istóriku ida ne’ebé
importante tebes iha ninia istória badak. Iha sorin seluk, ida ne’e mós
reprezenta di’ak tebes konsiénsia koletiva. Ida ne’e iha ema hotu nia
memória, kuaze Timoroan hotu envolve-an, ko’alia kona-ba epizódiu lubuk
ida ne’ebé hatudu ninia karákter popular.
Iha sentidu ida ne’e, sa’ida mak reprezenta kriasaun Arkivu &
Muzeu Rezisténsia iha tinan 2001, Prezidente Repúblika, Kay Rala Xanana
Gusmão ho Ministru Negósius Estranjeirus no Nobel ba Pás, José Ramos
Horta, estabelese kontaktu ho Fundasaun Mário Soares ne’ebé halo servisu
kona-ba prezervasaun Arkivu Istóriku Rezisténsia nian, liuliu ba rezistente
ba rejime fasista Salazar no husi Movimentu Libertasaun Eis-kolónia
portugeza-dirije husi eis-Prezidente Repúblika no eis-Primeiru-Ministru
Portugál, Mário Soares, hodi realiza Expozisaun ida iha Timor-Leste, Díli,
kona-ba Luta Rezisténsia iha tinan 24 nia laran, hodi selebra Restaurasaun
Independénsia, iha loron 20 Fulan Maiu Tinan 2002. (link
Expozisaun+Katálogu?)
Kontaktu sira ne’e, bazeia ba faktu katak Mário Soares, alende
hanesan estadista internasionál, iha ezersísiu ninia funsaun Estadu,
dedikadu no manifesta defeza kona-ba direitu Timor-Leste nian ba
Autodeterminasaun.

9
Iha tinan 1986, banhira “Kestaun Timór” iha konsiénsia europeia
komesa haluha ona, Prezidente Soares, ne’ebé simu pose, fó-sai lia hirak
ne’e iha Parlamentu Europeu konvida ema hotu ne’ebé prezensa iha ne’ebá
atu “tau atensaun no interese katak problema ne’e grave” no deklara katak
“Portugál lakoi husik Timor-Leste”
Liu tiha, Parlamentu Europeu aprova Rezolusaun ida, husu atu
respeitu kona-ba Direitu ba Autodeterminasaun, hanesan hakat importante
ida iha relansamentu apoiu internasionál ba Luta Povu Timor-Leste.
Expozisaun iha loron 20 fulan Maiu 2002, ho títulu “A Nossa Vitória
É Apenas Questão de Tempo...”, kuadru istóriku jerál kona-ba Rezisténsia
Povu Timor-Leste, presiza tebes iha tempu badak nia laran, fó biban atu
halibur dokumentasaun signifikativu lubuk ne’ebé mai husi fatin oin-oin,
instituisaun no privada, nasionál no rai-li’ur sira. Dokumentál sira ne’e –
konstitui tuir espésie natureza gráfika, fotográfica, sonora no audiovizuál-
objetu inventariasaun, konservasaun no dijitalizasaun no klasifikasaun husi
Arkivu no Biblioteka Fundasaun Mário Soares, ho kolaborasaun espesiál
iha Díli husi Istoriadór Profesór Doutór José Mattoso, iha ne’ebé sai núkleu
espesiál ba futuru Arkivu Rezisténsia.
Ida ne’e englova hotu ona arkivu sira husi Nobel ba Pás, Ramos
Horta (ho mediasaun ne’ebé la hatente kolen husi ninia Xefe Gabinete iha
Lizboa, Lígia de Jesus), husi ativista portugés, Barbedo de Magalhães,
Pascoela Barreto, membru Komisaun Ezekutiva CNRT-sigla Portugés
(Conselho Nacional da Resistência Timorense) embaixador dahuluk iha
Portugál no husi TAPOL-sigla Indonéziu (Tahanan Politik), Organizasaun
Naun-Governametál Direitus Umanus, harii iha tinan 1973 iha Indonézia,
ho sede iha Londres husi Carmel Budiardjo, eis-prizioneira polítika rejime
ditatoriál Sohearto nian.
Núkleu dokumentál ne’e hahú, tama mós ho dokumentasaun husi rai-
laran, ne’ebé rekolla husi Asosiasaun Veteranu Rezisténsia Timorense, ikus

10
liu, Arkivu importante husi Nino Konis Santana, Xefe Konsellu Ezekutivu
Luta/Frente Armada- CEL/FA no Sekretáriu Komisaun Diretiva
FRETILIN. (Link ba Fundu Konis?)
Rekolla iha inísiu 2002 husi ekipa Fundasaun Mário Soares, ho
koordenasaun husi Profesór Doutór José Mattoso, sob orientasaun husi
Prezidente Repúblika, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé haloot hela husi
Abrigu Subteráneu na’in iha Mirtutu, Caetano Ximenes, TG, ho sira nia
espoza Isabel Ximenes, Ibu Rosalina hamutuk oan sira hotu, fundu
desizivu ida hodi komprende di’ak liu kona-ba Luta ida ne’e.
Iha loron 7 Fulan Outubru Tinan 2002, iha Lizboa, asina Protokolu
Kolaborasaun ida entre Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste,
Kay Rala Xanana Gusmão ho Prezidente Fundasaun Mário Soares, Mário
Soares, «hodi halo prezervasaun, reprodusaun dijitál no fotográfika,
klasifikasaun no disponilizasaun ba públiku» ba Dokumentasaun Luta nian.
Iha ne’ebá estabelese «Konstituisaun iha Díli, sob kontrolu husi Sua
Exelénsia Prezidente Repúblika, husi Arkivu Rezisténsia Timor-Leste, iha
instalasaun ne’ebé oferese husi Asosiasaun Veteranu Rezisténsia», nune’e
mós ba «Kriasaun no tama iha funsionamentu Komisaun
Akompañamentu», dirije sientifikamente husi Profesór Doutór José
Mattoso, ho supervizaun husi Timoroan, sob responsabilidade husi
Veteranu Funu-na’in Somotxo, José Agostinho Sequeira, Eis-Sekretáriu
Rejiaun IV no Kolaboradór Xefe Estadu Maior FALINTIL nian.
Somotxo, (link ba Biografia) ida ne’ebé koñese kle’an Istória
Rezisténsia, ba nia nu’udar protagonista ida iha tinan 24 nia laran, ne’e mós
hatudu husi Prezidente Repúblika, alende sai membru Komisaun
Akompañamentu, hodi sai kolaboradór permanente ba Fundasaun Mário
Soares, ho responsabilidade atu forma ekipa klasifikasaun ba
dokumentasaun, iha matéria Luta no dalen tétun, no nia rasik, halo servisu
ida ne’e, haree ba espesifisidade arkivu nian, ne’ebé dalabarak kompostu

11
husi linguajén kódigu, kódigu, ho rekursu uza naran bolu barak, ne’ebé
troka tuir nia tempu no depende ba kondisaun ne’ebé halo husi invazór sira,
no hakerek iha lian tétun.
Iha tinan 2004, Prezidente Repúblika fó orientasaun katak Fundasaun
Mário Soares halo rekolla dokumentasaun iha foho, ne’ebé eis-kuadru Luta
no elementu klandetisna populasaun sira haloot hela, hatudu Somotxo
hanesan responsável ba misaun ida ne’e.
Servisu rekolla iha terenu, durante besik fulan tolu, iha ne’ebé sura
mós apoiu lojístiku husi Xefe Estadu Maior-Jenerál F-FDTL, FALINTIL –
Forsa Defeza Timor-Leste, Taur Matan Ruak, fó biban ba salvaguarda no
prezervasaun ba arkivu importante sira ne’e. (Link ba Peskiza iha Arkivu
Muzeu Rezisténsia – Fundu – Rekolla Dokumentu).
Iha misaun boot rekolla Dokumentasaun Luta ida ne’e, iha teritóriu
tomak, inklui sidade Díli, to’o 2005, fó biban atu salva dokumentasaun oin-
oin ne’ebé haloot hela husi kuadru Frente Armada, Frente Klandestina no
elementu populasaun sira.Haree ba volume no importánsia Dokumentasaun
ne’ebé salva, sede Asosiasaun Veteranu iha Taibesi, la aprezenta kondisaun
ne’ebé di’ak, laiha seguransa, laiha akondisionamentu, laiha servisu.
Autoridade timoroan sira komesa hatudu hanesan alternativu ida ba
futuru instalasaun fízika Arkivu & Muzeu Rezisténsia, antigu Tribunál
Portugés, iha ne’ebé loron 20 Fulan Maiu Tinan 2002 realiza Expozisaun
“A Nossa Vitória É Apenas Questão de Tempo...”.
Edifísiu ne’e iha liña no trasu ho karakterístika edifísiu públiku iha
tempu koloniál portugés nian, uza hanesan espasu administrativu durante
okupasaun militár indonézia, hetan estragu no sunu motuk durante
akontesimentu iha fulan Setembru tinan 1999, iha área edifísiu besik
1325m2, iha ne’ebé aumenta tan 1165m2 ba área jardin, harii iha sentru
Díli, besik Palásiu Governu no Parlamentu, iha Liseu no Universidade nia
klaran.

12
Ninia projetu reabilitasaun hala’o iha faze rua, faze dahuluk,
inaugura iha loron 7 Fulan Dezembru Tinan 2005, liu husi área
intervensaun prioritáriu ida besik 500m2, abertura totál ba edifísiu ne’e iha
loron 20 Fulan Maiu Tinan 2012. (link ho fotografia no textu kona-ba
inaugurasaun rua ne’e).
Alende Expozisaun Permanente, instalasaun definitiva sira inklui
espasu ida ba Expozisaun Temporária; Sala Multimédia; Auditóriu ho
kapasidade fatin hamutuk 97; Kafetaria; Servisu Administrativu; Depózitu
Arkivu Fíziku; Espasu ba Prezervasaun, Dijitalizasaun no Klasifikasaun
Dokumentál; Sala Leitura no Sala ba Investigadór sira. (link?)
Tuir mai, iha tinan 2015 harii tan edifísiu ida espesiál ba área
audiovizuál, iha ne’ebé instala mós infraestrutura IT no Arkivu Dijitál, ho
kondisaun loloos ba produsaun konteúdu audiovizuál nian.
Ho projetu arkitetura husi Arkiteta Tania Bettencourt Correia, ho
designer João Ferro, projetu rekuperasaun no ampliasaun edifísiu ida ne’e
ezekuta tuir faze durante tinan 10 nia laran; hahú mai ho apoiu husi
Kooperasaun Portugeza no husi Fundasaun Makau, tuir mai, liu husi
dotasaun orsamentu husi Governu Timór nian.
Hafoin loke ba públiku iha faze dahuluk husi obra reabilitasaun
edifísiu ne’e, iha ne’e hala’o Serimónia Entrega Dokumentu, (link?) husi
eis-Kombatente Frente Armada, Frente Klandestina – Movimentu Juveníl,
ne’ebé iha teritóriu laran. Destaka mós elementu husi Movimentu
Solidariedade, liuliu husi Portugál no Japaun, iha ne’e sira haloot
dokumentu sira. (link?).
Iha faze hahú, tinan 2002, prosesu salvaguarda no tratamento Arkivu
Rezisténsia, implementa liu husi Protokolu Kooperasaun ho Fundasaun
Mário Soares, konta mós apoiu finansiamentu husi Fundo Fomento
Cultural (FFC) portugés nian, tuir mai, husi Fundasaun Makau, Institutu
Portugés Apoiu ba Dezenvolvimentu (IPAD), Fundasaun EDP, ho apoiu

13
iha terenu husi Embaixada Portugál, Instituto Camões, Fundasaun Oriente,
Fundasaun Xanana Gusmão, Fundasaun FALINTIL, no AVR (Associação
dos Veteranos da Resistência).
Liu husi indikasaun husi Prezidente Repúblika, Kay Rala Xanana,
“Somotxo” José Agostinho Sequeira, (Link ba Biografia), nu’udar Diretór
dahuluk ba Arkivu & Muzeu Rezisténsia Timorense, apoiu husi Hamar
Antoninho Baptista Alves, (Link ba Biografia) kargu ne’ebé ezerse dezde
loron 7 Fulan Dezembru 2005 to’o Fulan Juñu 2006.
Nomeadu ba Vise-Ministru Interior, ba III Governu Konstitusionál,
kargu ne’e dezempeña fali husi Hamar Antoninho Baptista Alves, (link
Biografia) to’o agora.
Arkivu & Muzeu Rezisténsia Timorense, Uma Lulik husi Erói
Kombatente Libertasaun Nasionál, iha Ai-Laran no Vila laran, presta
omenajén ne’ebé kle’an ba Erói sira ne’ebé mate iha Kombate laran no ba
sira ne’ebé sei moris, husi Matebian to’o Kablake, Tasi Feto to’o Tasi
Mane, inan-feton, mane sira, ohin loron Katuas, Ferik,iha ne’ebé funu mai
na’ok tiha sira-nia tempu infánsia, foin-sa’e, Direitu atu sai labarik, ne’ebé
kontinua moris ho memória aat sira ne’e, umillasaun ka ko’alia aat sira-nia
diginidade ne’ebé hakerek husi invazór, la para, kontinua nune’e de’it, iha
sira-nia isin no klamar.
Arkivu & Muzeu Rezisténsia Timorense, presta respeitu ne’ebé
kle’an no laran tomak, Rekoñesimentu no Agradesimentu ba inan-feton no
mane sira ne’ebé durante tinan barak, ho aten-brani tebes hodi subar
dokumentasaun Luta nian iha sira-nia uma, komprende di’ak tebes kona-ba
importánsia atu rai metin evidénsia hanesan Memória husi períodu
nakukun, paralelamente, Extraordináriu no Eróiku, Istória husi ninia Pátria,
nune’e, transmite ba oan sira, ba jerasaun foun, fó koñesimentu ba Mundu
kona-ba Movimentu Libertasaun Timor-Leste ne’ebé úniku.

14
Agradese no respeitu ba ema hotu-hotu ne’ebé sakrifika sira-nia
vida, família, aldeia tomak, hatene katak banhira karta simples, mensajén
ida ne’ebé invazór deskobre bele lori terus barak, umillasaun ka ko’alia aat
dignidade ba espésie hotu-hotu, mate barak, oho ema, masakre barak.
Korajén, sakrifísiu, eroisidade, husi mahein Memória Funu durante tinan
24 nia laran, ne’ebé provoka husi okupante – prezerva dokumentu, objetu
rihun ba rihun – ne’ebé ohin loron sai Arkivu & Muzeu Rezisténsia
Timorense. Ba sira hotu, agradese

15
MISAUN NO VISAUN JERAL HUSI
ARKIVU & MUZEU REZISTĔNSIA TIMORENSE

Misaun

Arkivu& Muzeu Rezisténsia Timorense (AMRT-IP), harii iha 2005,


nu’udar instituisaun públiku ne’ebé vokasionadu / haree liu kona-ba
prezervasaum memória no patrimóniu istóriku nasionál no mós sei fó sai
valores luta povu rai Timor Lorosa’e nian.Ba ami nia misaun, halo parte
mós, maka: promosaun ba asaun hotu-hotu ho natureza kulturál, sientífika
no edukativa ne’ebé tuir ka iha duni domíniu tomak ba prezervasaun no
divulgasaunMemória Luta Rezisténsia nian;nune’e mós,ba rekoñesimentu
no valorizasaun sosiál veteranu sira, hametin identidade nasionál, istória
kontemporáneu Timor-Leste, promosaun ba pás no respeitu ba Direitus
Umanus.

AMRT-IP integra arkivu fiziku ida no dijitál relevante, ne’ebé, fó sai


kona-ba períodu istóriku Rezisténsia nian hasoru okupasaun militár
indonézia iha Timor-Leste (1975-1999), to’o Restaurasaun Independénsia
iha 2002, inkluiDokumentu Rezisténsia, Arkivu Audiovizual no Arkivu
Imprensa.

Iha 2019, liu husi protokolu foun husi Sekretária Estadu


Kombatentes Libertasaun Nasionál, hatama ka halo integrasaun ba
dokumentasaun lubuk no mós baze de dadus ne’ebérelativu liu ba
Kombatentes no Veteranus Rezisténsia nian,iha AMRT,I.P. Arkivu
AMRT,I.P nu’udar arkivu ne’ebé moris no sei moris ba nafatin; ne’e duni,

16
parte misaun ami nian makhalo tratamentu arkivístiku no dijitalizasaun
aservu no mós ho ninian disponibilizasaun tomak ba públiku, estudantes no
Investigadór sira.

Estrutura Rezisténsia fó fiar mós ba AMRT sasán ka ekipamentu


lubuk no objetu oioin husi Rezisténsia nian (liu-liu sasán, material funu,
ne’ebé forsa armada sira la utiliza ona), sai hanesan aservu muzeolójiku
AMRT, no balubalun, hatuur ka tau ona iha Expozisaun Permanente.

Ba AMRT, kna’ar aas liu maka hala’o polítika ida ne’ebé bele hetan
ka iha kolaborasaun ho parseiru nasionál no estrajeiru sira. AMRT,I.P
nu’udar instituisaun ne’ebé nakloke ba kontributu no parseria tomak, no
sira hirak ne’e hotu reprezenta valór boot hodi dezenvolve intituisaun, hodi
halo konservasaun no divulgasaun ba patrimóniu istóriku no kulturál
Timor-Leste, no mós, dezenvolve valores Rezisténsia Timorense nian.

Hela fatin, iha kedas sentru sidade Díli. AMRT,I.P iha espasu lubuk ne’ebé
permite hodi halo promosaun ba atividades oioin, inklui mós husi área
kulturál no artístikahamutuk ho instituisaun no organizasaun sira seluk
sosiedade sivíl ne’ebé, iha, interasaun ida dinámiku ho populasaun no mós
ho sidade. Iha laran, iha Sala Leitura, sala hodi halo peskiza, iha auditóriu
iha mós sala ba epozisaun temporária. AMRT,I.P nia odamatan sei nakloke
nafatin ba inisiativa ka hanoin hotu ne’ebé hakarak promove memória,
istória no kultura,liu-liu, ba foin-sa’e sira

17
Vizaun/Objetivu husi estatutu AMRT,I.P nian:

• Hato’o ka promove fasilidade hotu ba vizitante, veteranu, foin-sa’e no sira


ne’ebé hakarak buka halo peskiza no mós ba públiku tomak;

• Promove no apoia inisiativa hirak ne’ebé kontribui ba prezervasaun no


divulgasaun Memória Rezisténsia nian iha territóriu nasionál no mós
estranjeiru;

• Hametin servisu edukativu ida ne’ebé promove koñesimentu no


utilizasaunmateriál sira hotu ne’ebéAMRT disponibiliza ne’ebé uza husi
eskola, profesór no ba mós estudante sira;

• Promove no apoia asaun hotu ba prezervasaun no valorizasaun ba fatin no


abrigu sira ne’ebé signifikante boot iha Luta Libertasaun Nasionál;

• Buka halibur nafatin no trata dokumentasaun hotu husi frente hotu-hotu


Rezisténsia nian no mós, bele disponibiliza ba iha konsulta públika;

• Organiza kona ba rekolla testemuñu orál husi kombatente Libertasaun


Nasionál;

• Ezekuta projetu formasaun no investigasaun, ne’e katak, sei promove liu


husi asaun estudu no debate kona ba istória kontemporánea Timor-Leste
nian;

AMI-NIA OBJETIVU:

Loke odmatan no espasu muzeu nian ba públiku;

18
Promove prezervasaun no divulgasaun memória Rezisténsia nian;

Servisu edukativu ba estudantes no profesór sira;

Prezerva no valoriza fatin istóriku, no mós Abrigu Subteráneu Rezisténsia


nian;

Halibur no trata aservu dokumentál hotu, ho mós objetu husi Rezisténsia


nian;

Promove formasaun, investigasaun no debate sira kona-ba istória Timor-


Leste nian;

Hala’o atividade editorial;

Fó Premiu no Bolsa;

Projetu divulgasaun memória no atividade AMRT nian;

Promove kooperasaun kulturál, edukativu no sientífika ho país sira seluk,


liu-liu país CPLP nian.

• Valores hirak ne’e hanesan baze ba konstrusaun país ida, nu’udar fontes
ba patriotísmu no nasionalismu.

• Liu husiabertura ba Estudu Istória iha Universidade (sujere ba Governu)

• Liu husi konstrusaun Monumentu Chama Eterna iha sentru sidade Dili,
nu’udar patrimóniu kulturál nasionál, símbolu Identidade Timor nian;

• Liu husi konstrusaun monumentu ba fatin istóriku ne’ebé markante iha


Timor laran tomak;

• Liu husi reabilitasaun no konservasaun ba abrigu subteráneu Rezisténsia


Timor nian;

19
• Liu husi promosaun ba asaun tomak ne’ebé iha koñesimentu kle’an kona-
ba luta ba libertasaun nasionál, kona-ba valores ne’ebé hametin liu tan
timor oan sira nia auto-estima;

• Liu husi dezenvolvimentu asaun edukativa iha ámbitu kultura Timor nian
no mós luta ba libertasaun nasionál. Asaun hirak ne’e hotu bele hala’o no
dezenvolve;

• Liu husi elaborasaun kuríkulu eskolar istória nian ne’ebé sei halo ho
kolaborasaun husi Ministériu Edukasaun;

• Liu husi estabelesimentu kursu jerál ida kona-ba Istória, Identidade


timoroan sira nian, Nasionalismu ba estudante tomak iha nível ensinu
hotu-hotu, funsionáriu públiku, forsa armada no seluk-seluk tan...

•Liu husi promosaun kursu ba debate kona-ba Istória;

• Liu husi publikasaun Revista kona-ba Istória, no Istória Rezisténsia


Timor nian, no mós,liu husi publikasaun entrevista, livru bolsu nian, no
seluk-seluk tan …

• Hetan asesu tomak iha AMRT, kona ba expozisaun no atividade hotu


ne’ebé AMRT rasik dezenvolve;

• Atu nafatin halo peskiza kona-ba istória, sei fóhalo divulgasaun tomak
mak: entrevista, peskiza istórika, reabilitasaun no espasu istóriku;

• Liu husi promosaun ba kompetisaun husi nível oioin kona-bakoñesimentu


istória nian;

• Divulgasaun no Informasaun: Garante asesu informasaun ba públiku


tuir informasaun ka mensajén ne’ebé sei fó sai nafatin kona-ba atividade
husi Unidade Edukativa realiza, hanesan mós, dalan ida hodi fo resposta ba
faktu no dezafiu ne’ebé programa ona ho parseiru temátiku sira,
komunidade sientífika no sosiedade sivíl.

20
• Sensibilizasaun no Partisipasaun: Hala’o debate iha komunidade
sientífika, sosiedade sivíl no sira seluk ne’ebé iha interese kona-ba
importánsia atu prezerva istória Rezisténsia timorense nian, halao eventu
espesifikuba efeitu ne’e rasik no mós promove ka hala’o sensibilizasaun ba
públiku kona-ba asuntu sira mak hanesan: rekolla, halo tratamentu no
arkiva dokumentu tomak ne’ebé iha valor istóriku.

• Armonizasaun no Uniformidade: Defini liña jerál ba atuasaun tuir tipu


informasaun ne’ebé nafatin fó sai,ou, liu husi pediduhusi interveniente
oioin hodi hamosu pontu úniku ba kontaktu no komunikasaun.

• Disponibilizasaun no Asesibilidade: Prodúz no disponibiliza


informasaun no komunikasaun ho formatu lian rua, tetun no portugés no
inglés; ho nune’e, iha relasaun extra-territorial (ho rai-seluk) tenke uza lian
inglés hodi estabelese kanál husi intervensaun externa ho alkansa ne’ebé
sei kaer tomak husi rohan ba rohan.

2.5.3. Demográfia
Jeralmente total kargu dirijentes no xefias iha EdifisiuCentral AMRT
hamutuk 21 Divizaun nebe fahe ba Diresaun-Jeral (3), Inspetor (1),
Diresaun Nasional (12), Sekretariadu (2) no Unidade (3).

21
22
KAPITULU III
PROGRAMA NO REALIZASAUN ESTAJIU
3.1 PROGRAMA NO FATIN ESAJIIU
Programa estajiu nu’udar mos parte ida husi disiplina hotu-hotu. Ida
ne’ebe obrigatoriamente estudante sira tenke iha fakuldade ekonomia no
negosio. Ho disiplina estajiu maka estudante universitario sira labele
transforma matenek ne’ebe sira iha ba iha fatin estajiu arkivu museum
resistensia timorense. Estajiu ne’e hala’o husi estudante universitario sira
atu amentasira nia konhecemento no prepara sira nia mentalidade atu sai
jestor ne’ebe diak no professional iha futuru.

3.2 REALIZASAUN ESTAJIU


Aktividades estajiu ida ne’e realiza husi dalan tuir mai ne’e:

A ) Etapa Registu Estajiu


Etapa ida ne’e realiza husi estudante estajiario/a sira ne’ebe programa
disiplina estajiu nian tuir orario ne’ebe hasai husi fakuldade ekonomia no
negosio IOB nian, hahu husi loron 6 fevereiro to’o 06 Maio 2023.

B) Etapa akonsiliamento estajiu.


realiza iha kampus B pantai kelapa dili iha loron segunda-feira 06
fevereiro 2023, etapa ida ne’e importante ba estudante estajiariu/a sira
hetan lia menon IOB hodi sai hanesan buka’e ba fatin estajiu
mak.BAINHIRA IHA FATIN ESTAJIU TENKE HATUDU ATETUDE
NE’EBE MAK DIAK HODI ASSEGURA INSTITUISAUN NO NARAN
RASIK KA NARAN PROPIU.

C) Etapa observasaun
Etapa ida ne’e hala’o direitamente husi estudante estajiariu/a sira ba iha
fatin estajiu nian bainhira halo destakamento, ho objetivu atu observa no
apresenta ann nu’udar estajjiariu/a ba superior sira iha fatin estajiu nian no
simu kna’ar ruma hodi hala’o servisu tuir orientasaun ne’ebe fo husi estajiu
fatin

23
ACTIVIDADES DIÁRIAS
DIREÇÃO NACIONAL DE ARKIVU & MUZEUM RESISTENSIA
TIMORENSE (AMRT)

3.1. Anotasaun Aktividades Diária


Aktividade nebe halao durante fulan tolu (3) nia laran tuir aktividade nebe
maka relevante iha fatin estajiu nian tuir regulamentu no horáriu servisu
nianhusi dader iha horas 08:00 hahú halao serbisu to’o 12:00 meudia,
depoiz meudia tama fali halao servisu iha oras 14:00 hahú halao fali serbisu
to’o 17:30 loro-kraik.

Naran kompletu :Marcos Moniz Vicente


NRE :2010231014
FATIN : Arkivu & Muzeum Resistensia Timorense (AMRT)

3.1.1. Fulan Fevereiro até Maio 2023


Tabela Actividades Diárias iha Direção AMRT

Horas
No Loron/data Dader Loro- Aktividades Obs
kraik
1 Segunda- 08:00 Aprezentasaun ba Diretor AMRT ho
feira 12:00 akompañamentu husi STAF. AMRT
6/02/2023 hodi kontinua halao estajiu

14:00 Hetan visita husi estudante St.inacio de


17:30 Loyola
2 Terça-feira 08:00 Hetan visista husi estandante St.madalena
7/02/2023 12:00 de Canossa

14:00
17:30 Simu konvite husi malae portugal

24
3 Quarta- 08:00
feira 12:00 Simu konvite husi malae canada
8/02/2023

14:00 Simu vizitante husi malae portugal


17:30

4 Quinta- 08:00 Simu konvite husi malae mocambique


feira 12:00
9/02/2023 14:00 Simu vizitante husi malae canada
17:30

5 Sexta-feira 08:00 Simu vizitante husi malae mocambique


10/02/2023 12:00
14:00
17:30 Hetan vizita husi estudante Sao Jose
operario

6 Segunda- 08:00
feira 12:00 Hetan vizita husi estudante Menino de
13/02/2023 Jesus

14:00
17:30 Simu konvite husi malae singapora

7 Terça-feira 08:00 Hetan vizita husi estudante Sao Pedro


14/02/2023 12:00

14:00 Hetan vizita husi malae Singapora


17:30

8 Quarta- 08:00 Hetan vizita husi presidente da


feira 12:00 republika democratica de Timor-Leste
15/02/2023
14:00 Hetan vizita husi presidente da
17:30 republika democratica de Timor-Leste

25
9 Quinta- 08:00
feira 12:00 Hetan vizita husi sr,Somotxo
16/02/2023
14:00 Sr,Somotxo no equipa
17:30

10 Sexta-feira 08:00
17/02/2023 12:00 Laiha Visita

14:00 Laiha karta


17:30

11 Segunda- 08:00
feira 12:00
20/02/2023
Hetan vizita husi Ministerio Negosio
Estrangeiro

14:00
17:30 Laiha visita

12 Terça-feira 08:00
21/02/2023 12:00 Laiha karta

14:00
17:30 Laiha vizita

13 Quarta- 08:00 Laiha karta


feira 12:00
22/02/2023

26
14:00
17:30

Laiha vizita

14 Quinta- 08:00
feira 12:00 Hetan vizita husi estundante KAFE
23/02/2023 (AILEU)

14:00
17:30 Hetan vizita husi estundante KAFE
(AILEU)

15 Sexta-feira 08:00 Laiha karta


24/02/2023 12:00
14:00
17:30 Laiha Vizita

16 Segunda- 08:00 Hetan visita husi Estudante EPD


feira 12:00
27/02/2023
14:00 Hetan visita husi Estudante EPD
17:30

17 Terça-feira 08:00 Laiha Karta


28/02/2023 12:00

14:00 Laiha Karta


17:30

18 Quarta- 08:00 TOLERANSIA


feira 12:00
1/03/2023
14:00 TOLERANSIA
17:30
19 Quinta- 08:00 TOLERANSIA
feira 12:00
2/03/2023

27
14:00 TOLERANSIA
17:30
20 Sexta-feira 08:00 TOLERANSIA
3/03/2023 12:00
14:00 TOLERANSIA
17:30
21 Segunda- 08:00 Nafatin hetan vizita husi estudante EPD
feira 12:00
6/03/2023
14:00 Na Nafatin hetan vizita husi estudante
17:30 EPD
22 Terça-feira 08:00 Loke ahi no televizaun
7/03/2023 12:00
Kontrola vizitantes sira nebe mai vizita

Akompanha to remat

14:00 Halo atendimenti ba vizitantes sira husi


17:30 eskola 10 de Dezembro Comoro Dili

Akompanha to remata

Taka ahi no televizaun

23 Quarta- 08:00 Simu vizitantes husi eskola sekundaria


feira 12:00 teknico vocasional grupu teknologia industria
8/03/2023 Becora Dili akompanha to remata

14:00 Akompana vizitantes husi CSFA


17:30
Fatuberliu

24 Quinta- 08:00 Loke ahi no televizaun


feira 12:00
Simu vizitantes husi grupu Portugal
9/03/2023
kongresaun kanosiana laleia Manatutu

14:00 Simu ba vizitantes husi Sr Embaixador


17:30 Japaun Timor-Leste Rejistir E Vencer

28
No mos organiza reuniao ida ho Sr Embaixador
Japaun

25 Sexta-feira 08:00 Simu karta husi malae philipina


10/03/2023 12:00

14:00 .
17:30
Simu vizitante husi estudante ensino basiku
san Karlos Manleuana

26 Segunda- 08:00 .
feira 12:00 Hetan vizita husi malae philipina
13/03/2023
14:00
17:30 LICENSA

27 Terça-feira 08:00 LICENSA


14/03/2023 12:00

14:00 LICENSA
17:30

28 Quarta- 08:00 LICENSA


feira 12:00
15/03/2023
14:00
17:30 LICENSA

29 Quinta- 08:00
feira 12:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
16/03/2023
14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
17:30

30 Sexta-feira 08:00
17/03/2023 12:00 Hetan vizita husi estundante UNTL

Fakuldade Edukasaun

29
14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
17:30
Fakuldade Edukasaun
31 Segunda- 08:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
feira 12:00
20/03/2023
14:00
17:30 Hetan vizita husi estundante UNTL

32 Terça-feira 08:00 Simu vizitantes husi ofisial ida husi director


21/03/2023 12:00 jeral foun BNU iha Timor-Leste

Akompanha to remata

14:00 Kontrola vizitantes sira hasai arbiru no halo


17:30 video iha fatin rezistencia

33 Quarta- 08:00
feira 12:00
22/03/2023
14:00
17:30

34 Quinta- 08:00
feira 12:00 Hetan vizita husi malae philipina
23/03/2023
14:00 Hetan vizita husi malae philipina
17:30

35 Sexta-feira 08:00
24/03/2023 12:00 Hetan vizita husi estundante CRISTAL

14:00
17:30 Hetan vizita husi estundante CRISTAL
no Equipa

36 Segunda- 08:00
feira 12:00
27/03/2023

30
Staf lori ami ba visita biblioteka le’e
livru kona ba história uluk funu nian
iha tinan 1975 to 199

14:00
17:30

Staf lori ami ba visita biblioteka le’e


livru kona ba história uluk funu nian
iha tinan 1975 to 1999

37 Terça-feira 08:00
28/03/2023 12:00 Staf lori ami ba visita kona ba história
funu uluk nian.

14:00
17:30 Staf lori ami ba visita kona ba história
funu uluk nian.

38 Quarta- 08:00 Simu cardeal baticano mai visita AMRT.


feira 12:00
29/03/2023
14:00
17:30 Simu cardeal baticano mai visita
AMRT.

39 Quinta- 08:00 Lee livro iha sala biblioteka


feira 12:00
30/03/2023
14:00
17:30 Lee livro iha sala biblioteka.

31
40 Sexta-feira 08:00 Lee livro iha sala biblioteka.
31/03/2023 12:00

14:00 Lee livro iha sala biblioteka.


17:30

41 Segunda- 08:00
feira 12:00 Lee livro iha sala biblioteka.
3/04/2023
14:00 Lee livro iha sala biblioteka.
17:30

42 Terça-feira 08:00
4/04/2023 12:00 Lee livro iha sala biblioteka.

14:00 Lee livro iha sala biblioteka.


17:30

43 Quarta- 08:00
feira 12:00 Lee livro iha sala biblioteka.
5/04/2023
14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
17:30

44 Quinta- 08:00
feira 12:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
6/04/2023
14:00
17:30 Hetan vizita husi estundante UNTL

45 Sexta-feira 08:00 Hetan vizita husi estundante UNTL


7/04/2023 12:00

14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL


17:30

46 Segunda- 08:00 Hetan vizita husi estundante UNTL


feira 12:00

32
10/04/2023 14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
17:30

47 Terça-feira 08:00 Hetan vizita husi estundante UNTL


11/04/2023 12:00

14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL


17:30

48 Quarta- 08:00 Hetan vizita husi estundante UNTL


feira 12:00
12/04/2023
14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
17:30

49 Quinta- 08:00 LAIHA KARTA


feira 12:00
13/04/2023
14:00 LAIHA KARTA
17:30

50 Sexta-feira 08:00 LAIHA KARTA


14/04/2023 12:00

14:00 LAIHA KARTA


17:30

51 Segunda- 08:00 Loke ahi no loke televizaun


feira 12:00
Ajuda staff sira lalin sasan hanesan kadeira ho
17/04/2023
meza.

Simu vizitantes sira husi grupu corpo da paz


akompanha to remata

14:00 . Ajuda staff sira lalin sasan hanesan kadeira


17:30 ho meza

kontrola vizitantes sira

Taka ahi no televizaun

33
51 Terça-feira 08:00 Loke ahi no televizaun
18/04/2023 12:00
Simu vizitantes sira husi estudantes DIT

Akompanha vizitantes sira to remata

14:00
Akompanha vizitantes sira husi eskola FPEB
17:30
Akompanha to remata

Taka ahi no televizaun

52 Quarta- 08:00 Loke ahi no televizaun


feira 12:00
Kontrola vizitantes sira nebe mai vizita
19/04/2023
Akompanha to remata

14:00 Halo atendimenti ba vizitantes sira husi


17:30 eskola 10 de Dezembro Comoro Dili

Akompanha to remata

Taka ahi no televizaun

53 Quinta- 08:00 Lee livro iha sala biblioteka


feira 12:00
20/04/2023
14:00 Lee livro iha sala biblioteka
17:30

54 Sexta-feira 08:00 Lee livro iha sala biblioteka


21/04/2023 12:00

14:00 Lee livro iha sala biblioteka


17:30

34
55 Segunda- 08:00 Lee livro iha sala biblioteka
feira 12:00
24/04/2023
14:00 Lee livro iha sala biblioteka
17:30

56 Terça-feira 08:00 Hetan vizita husi estundante UNTL


25/04/2023 12:00

14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL


17:30

57 Quarta- 08:00 Hetan vizita husi estundante UNTL


feira 12:00
26/04/2023
14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
17:30

58 Quinta- 08:00 Hetan vizita husi estundante UNTL


feira 12:00
27/04/2023
14:00 Hetan vizita husi estundante UNTL
17:30

59 Sexta-feira 08:00 Hetan vizita husi estundante UNTL


28/04/2023 12:00

14:00 LAIHA KARTA


17:30

60 Segunda- 08:00 LAIHA KARTA


feira 12:00
1/05/2023
14:00 LAIHA KARTA
17:30

61 Terça-feira 08:00 LA HETAN VIZITA


2/05/2023 12:00

14:00 LA HETAN VIZITA


17:30

35
62 Quarta- 08:00 LA HETAN VIZITA
feira 12:00
3/05/2023
14:00 LA HETAN VIZITA
17:30

63 Quinta- 08:00 LA HETAN VIZITA


feira 12:00
4/05/2023
14:00 LA HETAN VIZITA
17:30

64 Sexta-feira 08:00 ENCERRAMENTO DAS


5/05/2023 10:00 ACTIVIDADES ESTAGIADOS DE
DIREÇÃO DA AMRT

3.2. Akompañamentu ba Aktividade


Durante halao estajiu iha Diresaun arkivu & muzeum resistennsia
timorense (AMRT) responsável sira husi Institute of Business (IOB) mai
halo vizita iha fatin estajiu durante loron ida, hodi haré diretamente lalaok
no prosessu estajiu no mós atu motiva estudantes sira hodi kompleta
aktividade diariamente iha fatin estajiu ho disciplina no pontualidade, núne
bele konklui prosessu estajiu tuir horáriu nebe determina ona.

3.3. Vantajem no Dezvantajem Husi Atividade


3.3.1. Vantajem
Durante halao estajiu iha Arkivu & muzeu resistensia Timorense
(AMRT), iha benefisiu- bot mai ami nudar estudantes tanbá ami bele
aprende buat barak kona-ba funsaun Resistensia públika no sai hanesan
esperiensia bot ida mai ami núne bele implementa iha future oin mai.

3.3.2. Dezvantajem

36
Iha fatin estajiu laiha sistema ida atu hakás estudante sira nebe maka
kontra regulamentu no estudante balu mós la-dun kumpri regulamentu
kona-ba hatais nian hodi lakohi uza kamizola ho almamater nebe bele
hamosu desvantajem sira.

LIA MAKTAKA

4.1. Konkluzaun
Iha inisiativa nebe mak diak no tenke ha-diak a’an diak liu tan, tanbá
pela primeiravés sente iha fatin estajiu (AMRT) hanesan fatin ka/ou
ambiente ida nebe foun mai ami no hasoru ema barak ho nivel kuñesimentu
nebe bot liu ho kargu nebe a’as, maibé esforsu a’an hodi hasoru buat hirak
ne’e no bele iha inisiativa nebe diak, hodi esforsu a’an nafatin bele aumenta
kapasidade ka/ou aumenta mentalidade no esperiensia nebe bot iha fatin
estajiu.
Estajiu ne’e mós sai hanesan bukae ida hodi bele hatene kona-ba lalaok
servisu nian no sai hanesan ponte ida atu transforma ami nebe menus
esperiensia bele hetan esperiensia nebe bot liu tan. No ba estudante tenke
iha prinsipíu bot iha ida-idak nia a’an rasik atu núne bele hatudu no
implementa buat ruma iha kampu traballu no ba moris loron-loron nian iha
sosiedade nia laran.

4.2. Sujestaun
Iha sujestaun nebe bot ida katak estajiu ne’e diak tebes tanbá durante
fulan tolu (3) nia laran estudante hanesan funsionáriu maibé ho pozisaun
hanesan estajiadu atu núne bele aumenta tan ami nia kapasidade nudar
estundante nebe maka halao estajiu iha instituisaun ida-idak. Liu husi

37
oportunidade ne’e, hakerek nain mós hakarak halo rekomendasaun únika
ba Diresaun arkivu & muzeum resistensia timorense (AMRT) hanesan temi
tuir mai:
a. Husu ba Instituisaun AMRT iha MU atu bele kontinua nafatin simu
programa estajiu ne’e ba Instituisaun privada sira hodi bele kapasita
formandu sira tuir área nebe programadu ona.

38
ANEXO

39
40
41
42
43
44
45
46
47

You might also like