You are on page 1of 46

ESTUDU GESTAUN IMPLEMENTASAUN PROJETU

AUTO-ESTRADA SUAI-BEASU SEKSAUN 1


IHA STA.9+200 – 17+850

PROPOSTA MONOGRAFIA

Elabora husi:
ERNESTO JOSE DA COSTA

NRE:2014 02 02 012

DEPARTAMENTO DE ENGENHARIA CIVIL


FACULDADE DE ENGENHARIA CIÊNCIA E TECNOLOGIA
UNIVERSIDADE NACIONAL TIMOR LOROSA’E

DÍLI
DESEMBRU 2017
ESTUDU GESTAUN IMPLEMENTASAUN PROJETU
AUTO-ESTRADA SUAI-BEASU SEKSAUN 1
IHA STA.9+200 – 17+850

PROPOSTA MONOGRAFIA
Proposta Monografia apresenta ba Departamento de Engenharia Civil, Faculdade de
Engenharia Ciência e Tecnologia da Universidade Nacional Timor Lorosa’e atu
kompleta rekuizitu akademiku hodi hakerek monografia ba grau akademika
Licenciatura Engenharia Civil.

Husi:
ERNESTO JOSE DA COSTA
NRE: 2014 02 02 012

DEPARTAMENTO DE ENGENHARIA CIVIL


FACULDADE DE ENGENHARIA CIÊNCIA E TECNOLOGIA
UNIVERSIDADE NACIONAL TIMOR LOROSA’E

DÍLI
DESEMBRU 2017
DECLARASAUN HUSI AUTOR

Hau (Ernesto jose da costa), deklara katak proposta monografia ho títulu ´´ ESTUDU GESTAUN
IMPLEMENTASAUN PROJETU AUTO-ESTRADA SUAI-BEASU SEKSAUN 1 IHA STA.9+200 –
17+850
´´, hau hakerek tuir ona regras proposta monografia grau licenciatura Engenharia Civil-UNTL nomos
konteudu sira lo’ostuirreferensia no akumula ona ho nia titulu nebe iha. Nune apresenta hodi defende
iha seksaun diskusaun.

Dili, 21 fulan december tinan 2017

Estudante

Ernesto jose da costa


NRE: 2014 02 02 012
ASEITASAUN HUSI ORIENTADOR

Informa katak proposta monografia nebe desenvolve no apresenta husi Estudante Ernesto jose da costa
ho títulu ´´ ESTUDU GESTAUN IMPLEMENTASAUN PROJETU AUTO-ESTRADA SUAI-BEASU
SEKSAUN 1 IHA STA.9+200 – 17+850 ´´, ne’e hakerek tuir ona regras proposta monografia ba grau
licenciatura Engenharia Civil-UNTL no nia konteudu sira lo’os tuir referensia nomos akumula ona ho
nia titulu nebe apresenta. Nune nudar orientador aseita hodi lori ba sekasaun diskusaun iha loron 21
fulan decembru tinan 2017

Dili, 21 fulan december tinan 2017

Paulo da silva, M.Eng _____________________________________


Professor orientador principal

Tomas Soares Xavier, M.Eng ______________________________________


Juri
APROVASAUN

Proposta monografia nebe desenvolve husi estudante Ernesto jose da costa ho títulu ESTUDU

GESTAUN IMPLEMENTASAUN PROJETU AUTO-ESTRADA SUAI-BEASU

SEKSAUN 1 IHA STA.9+200 – 17+850´´, defende ona iha sekasaun diskusaun iha

loron…21..fulan…december….tinan 2017, ho resultadu aprovado. Nune aseita hodi kontinua bas ervisu
peskiza no hakerek monografia.

Díli, 21 fulan Decembru tinan 2017

Panca do Júri:

1. Paulo da silva, M.Eng


Orientador___________________________________assina tura________________________

2. Tomas Soares Xavier, M.Eng.;


Primeiro Júri_________________________________assian tura________________________

Koñecimentohusi:
Diretor do Departamento de Engenharia Civil

Tomas Xavier Soares, Spd. M. Eng.;_____assinatura_________________________


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

AGRADESIMENTU

Agradese bo’ot ba Na’I tamba liu husi Na’i nia prezensa no tulun eskritor bele realiza traballu final ida
ne’e lao ho di’ak no tuir tempu ne’ebé determinadu.

Nu’undar Maromak nia oan ho haraik an eskritor hklaken no hahi nafatin Na’i Maromak nian maske
eskritor hetan dezafius oi-oin durante hakerek traballu final ida ne’e,maibe to’o ikus traballu final ida
ne’e lao ho diak no susesu,tamba ida ne’e hanesan mos kriteria ida ne’ebé tenke kumpri atu nune’e hodi
bele hetan Licienciatura(S1) iha departementu Konstrusaun Civil,Fakuldade engenaria siensia no
Teknologia,Universidade Nasional Timor-Lorosa’e(UNTL).
Eskritor hakarak deklara katak,iha hakerek trballu final ida ne’e,iha artigu balun maka la dauk
kompletu,tamba ne’e eskritor pronto hodi simu kriteria no sujestaun pozitivu atu nune’e halo kompleta
diak liu tan frakeja sira ne’ebé mensiona iha hakerek trballu final ida ne’e.
Hakerek nain mos la hluha husu obrigadu wain ba:
1. Ho respeitu ba diretor departamentu konstrusaun Civil sr. Tomas Soares Xavier,M.Eng.
2. Ho respeitu ba hakerek nain nia orientador sr.Paulo da silva,M.Eng.
3. Ho respeitu tomak ba dosentes sira hotu maka iha departamentu konstrusaun Civil.
4. Ho respeitu ba familia no kolega sira tomak ne’ebe maka fo apoiu ba autor hodi hakerek traballu
final ida ne’e,la iha buat furak ida maka hakerek nain atu oferese ba orgaun sira tomak ne’ebe
mensiona iha leten,so iha liafuan obrigadu no agradese wain maka autor hateten espera katak ita nia
favor sei hetan grasa no bensaun Maromak nian.

Dili,22 janeiru 2018


Autor

i
Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 85

ii
Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

INDISE

Agradesimentu ........................................................................................................................................i

INTRODUSAUN ................................................................................................................................... 1
1.1. Fundu Problema ...................................................................................................................... 1
1.2 Formulasaun ba problema ..................................................................................................... 2
1.3 Limitasaun ba Problema......................................................................................................... 2
1.4 Objektivu ba Estudu ................................................................................................................ 2
1.4.1 Objektivu Jeral Hakerek Monografia ..................................................................................... 2
1.4.2 Objektivu Espesifiku ................................................................................................................ 2
1.5 Beneficiu ba Estudu ................................................................................................................ 3
1.1 Sistematika Hakerek Monografia .......................................................................................... 3

Baze Teoria ........................................................................................................................................... 5


2.1 Definisaun gestaun.................................................................................................................. 5
2.1.1 Sitema Gestaun ....................................................................................................................... 5
2.1.2 Gestaun Kona ba Siklu ........................................................................................................... 5
2.2 Definisaun Projetu ................................................................................................................... 6
2.2.1 Jerente Projetu......................................................................................................................... 6
2.2.2. Definisaun Gestaun Projetu .................................................................................................... 6
2.3 Gerenciamentu ba Jestaun Projetu ...................................................................................... 7
2.4 Prosessu Gestaun ba Projetu................................................................................................ 9
2.4.1 Inisiasaun ................................................................................................................................ 10
2.4.1.1 Objetivu ba Prosessu Inisiasaun ......................................................................................... 10
2.4.1.2 Mekanismu ba Prosessu Iha Inisiasaun ............................................................................ 11
2.4.2 Planeamnentu ba projetu ...................................................................................................... 11
2.4.2.1 Objetivu ba Planu Projetu .................................................................................................... 11
2.5 Planeamentu Avaliasaun....................................................................................................... 11
2.5.1 Mekanismu ba Planu Projetu ............................................................................................... 12
2.5.2 Ezekusaun ba Projetu........................................................................................................... 12
2.5.2.1. Objetivu ba Ezekusaun Projetu (Project Execution) ....................................................... 12
2.5.2.2 Mekanismu ba Ezekusaun Projetu ..................................................................................... 13

iii
Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

2.6 Monitorizasaun ba Gestaun Projetu ................................................................................... 13


2.7. Enseramentu ba Projetu ....................................................................................................... 14
2.8. Relasaun Servisu Entre Supervisor Konsultante Ho Projetu Nain................................. 14
2.9. Ezekusaun Projetu Iha Timor Lorosa’e ................................. Error! Bookmark not defined.
2.10. Metodu Ba Iha Ezekusaun ................................................................................................... 15
2.11. Programa Implementasaun .................................................................................................. 15
2.12. Element Ba Konstrusaun Nian............................................................................................. 16
2.12.1. Projetu nain ( Owner ) ......................................................................................................... 17
2.12.2. konsultante planeamnetu ..................................................................................................... 18
2.12.3. Konsultan Supervizor ......................................................................................................... 18
2.12.4. kontrator ......................................................................................................... 19
2.13. Metodu Orariu ........................................................................................................................ 20
2.13.1. Diagrama Barra ......................................................................................................... 20
2.13.2. Kurva S Ka Hunnun Kurva ................................................................................................... 21

METODOLOGIA BA PESQUIZA...................................................................................................... 23
3.13.2. Lokalizasaun Projetu ............................................................................................................. 23
3.2 Metodu halibur dadus............................................................................................................ 23
3.3 Analiza Dadus ........................................................................................................................ 24
3.4 Rekursu Nessesariu Sira ...................................................................................................... 24
3.4.1 Material .................................................................................................................................... 24
3.5 Planeamentu ba Aktividade Ne’ebe Hakerek Nain Halo Monografia Ida Ne’e. ........... 25
3.5.1 Planu ba aktividade ( Flow chart ) ....................................................................................... 25
3.5.2 Time Schuduel ( kalendarizasaun ) .................................................................................... 26
3.6 Aproximasaun ba Kustu Nian .............................................................................................. 26

iv
Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

v
Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

1
INTRODUSAUN

1.1. FUNDU PROBLEMA


Governu Timor-leste iha inisiativa atu dezenvolve infra-estrutura petróleo ne’ebe hanaran “projetu tasi
mane”.dezenvolvimentu iha parte sul hahu Suai to Beasu ne’ebe sei fahe ba seksaun ha’at (4 ) seksaun
da – huluk maka hahu husi suai ba to’o iha Fatukai/Mola ne’ebe agora dadauk iha prosessu konstrusaun
nia laran,rezultadu husi projetu ne’e atu akresenta efisiénsia ida iha fatin refere hodi hadia
dezenvolvimentu no kria kampu traballu ba dezempregu sira.Auto-Estrada hanesan transportasaun husi
industria petroleum nian.{5}

Implementasaun projetu hanesan ezekusaun ida mai husi aktu ne’ebe planu ona,elabora ho kuidadu no
detallu.Implementasaun geralmente forma husi planu ne’ebe konsidaradu fixo.Iha implementasaun
simples bele signifika realizasaun ou aplikasaun fo hanoin hanesan Ezekuta ka avaliazaun. Tuir
matadalan PMPOK ® “implementasaun hanesan espansaun ba aktividade ho ajusta sira seluk tan,” (
2004 ) implementasaun ba projetu sai hanesan obordajen ida ba konseituar jestaun ba projetu
konsidaradu ho prosessu ne’ebe mosu iha siklu vida projetu ne’e, hodi organiza vida servisu nian.Iha
ida ba jestaun divide an iha grupo 5 (lima) prosessu:Inisiasaun,planejamentu,ezekusaun monitoriamentu
no kontrolu ho takan.Iha projetu implementasaun hanesan mos aplikasaun ida mai husi konesimentu,
habilidades (skil),instrumentus (ferrementu).Implementasaun projetu hotu-hotu sempre fo limitasaun
problema atu nune’e la bele implika servisu no dala ruma hare liu point importante maka hanesan
Tempu,kustu no kualidade.(projeitu institute,1996) { 3 }.
Iha implementasaun ba projetu konstrusaun presiza halo prosesu material-prima ne’ebé liu husi
atividade servisu nian.Atividade servisu temporariu ne’ebé akontese iha periodu ida limitadu ona ho
alokasaun rekursu no atu uja ka produz produtu ho kriteria ne’ebé maka define ho klaru iha kontratu
laran.Iha rekursu projetu konstrusaun konsiste iha tipu oin-oin,inklui kustu,tempu,rekursus
humanu,material no mos ekipamentu ne’ebé uja iha projetu laran.Iha implementasaun ba projetu
konstrusaun sei la la’o mesak maibe sei la’o hamutuk ho komponente sira seluk.Projetu implementasaun
presija hala’o jestaun ne’ebé di’ak tenke ser liu husi faze oin-oin,iha nia interpretasaun atu kontrola

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 1


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

projetu konstrusaun durante implementasaun projetu.Jestaun implementasaun hanesan parte ida ne’ebé
importante ba Engeñaria Civil hodi nune’e jere no ezekuta tuir planu ne’ebé determina ona.{ 6 }
Koalia kona ba jestaun implementasaun iha projetu Auto-Estrada no obra ne’e atu ezekuta no
implementa tuir tempo ne’ebé planeia ona hodi asegura jestaun ne’ebé maka diak no kualidade,ho ida
ne’e maka motiva hau hodi hau foti tema/tópiku ESTUDU JESTAUN IMPLEMENTASAUN IHA
PROJETU AUTO ESTRADA SUAI-BEASU SEKSAUN I IHA STA. 9+200 – 17 + 850,atu hau bele
identifika no komprende jestaun mplementasaun iha projetu.

1.2 FORMULASAUN BA PROBLEMA


Bazeia ba fundu iha leten,hakerek nain halo formulasaun problema maka hanesan tuir mai ne’e:
 Oinsa prossesu gestaun implementasaun no ezekusaun iha terrenu ba projetu Auto-Estarada
Suai-Beasu seksaun I iha sta.9 + 200 – 17 + 850 ?
 Oinsa Sistema gestaun implementasaun ne’ebe hala’o iha projetu refere?
 Problema saida deit maka identifika iha prosessu gestaun implementasaun iha projetu refere?

1.3 LIMITASAUN ba PROBLEMA


Tamba limitasaun tempu maka hakerek nain la bele resolve hotu ba problema sira ne’ebé maka iha
formulasaun problema nian ne’e ho ida ne’e maka parte diskusaun ba traballu final ida ne’e,hakerek
nain fo limitasaun ba problema maka hanesan tuir mai ne’e:
 Diskusaun hakerek nain refere kona ba gestaun implementasaun ba projetu Auto-Estrada Suai-
Beasu seksaun I.
 Halo komparasaun prosessu gestaun implementasaun relasiona teoria ne’ebe hetan iha banku
estudu.
 Problema ne’ebe afeta ba gestaun implementasaun iha parte projetu Auto-Estrada.

1.4 OBJEKTIVU ba ESTUDU


1.4.1 OBJEKTIVU JERAL HAKEREK MONOGRAFIA
Monografia hanesan projetu final ne’ebé sai hanesan aktividade obrigatoriu ba pessoal estudante husi
Departamentu Engeñaria Civil iha Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) nu’undar sasukat
abilidade sientifiku tuir disciplina ou kursu ne’ebé estudante rasik hili ba nia an.No mos atu prinse
kriteria akadémiku ida ne’ebé presiza tebes atu remata estudu iha nivel ás,hodi bele hetan Diploma
Lisensiatura Engeñaria L.Eng.

1.4.2 OBJEKTIVU ESPESIFIKU


 Atu konese no hatene diak liu tan kona ba jestaun implementasaun iha projetu

2 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

 Hanesan meius importante ida ba esperensia no fo konesimentu diak ba hakerek nain atu
nune’e pronto ba direitamente ba implementa.
 Atu hasa’e hakerek nain nia konesimentu iha area gestaun projetu nian hodi sai hanesan
bukae ida ba iha moris future mai.
 Atu analiza kona ba lala’ok gestaun implementasaun projetu iha Auto-estrada Suai-Beasu
seksaun I.
 Atu analiza kona-ba tempo,rekursu umanu no kustu ne’ebe utuliza ba projetu refere.

1.5 BENEFICIU ba ESTUDU


 Monografia ida ne’e sei sai hanesan referensia ida hodi ba tau iha bibleoteka fakuldade nian
no ba universidade nian hodi ema hotu bele asesu,liu-liu ba estudante departamentu engenaria
civil.

1.1 SISTEMATIKA HAKEREK MONOGRAFIA


Enzeralmente sistemtiku ba hakerek trabalu final ida ne’e sei fahe ba parte oin rua ( 2 ):
Parte primeiru maka titulu traballu final,folla komprimisiu,folla lagalizasaun,ofertoriu,pajina
motto,prefasiu,indise,abstrak,termonologia,registu tabela no registu dezenu.
Parte segundu maka kapitulu sira
 KAPITULU I: INTRODUSAUN
Iha kapitulu ida ne’e sei ko’alia kona ba fundu,formulasaun problema,limitasaun
problema,objektivu estudu,beneficiu estudu no sistematika hakerek monografia.
 KAPITULU II: BAZE TEORIA
Iha kapitulu ida ne’e sei koalia kona ba baze teoria ne’ebe relevante ho topiku refere no iha
relasaun ho parte diskusaun ba traballu final ida ne’e.
 KAPITULU III: METODOLOZIA PESKIZA
Iha kapitulu ida ne’e sei koalia kona ba lokalizasaun projetu,metodologia peskiza,analiza
rezultadu,rekursus nesessarios,planeamentu ba aktividade,aproximasaun ba kustus.
 KAPITULU IV:REZULTADU DADUS

Iha kapitulu ida ne’e sei koalia kona ba rezultadu estudu nian ne’ebe husi parte kompetente
ne’ebe iha relasaun ho topiku ida ne’e,ne’ebe uja hodi hakerek trabalu final ida ne’e,halo
analiza ba dadus no mos hetan rezultadu analiza nian.

 KAPITULU V:PARTE FINAL NIAN


iha kapitulu ida ne’e sei ko’alia kona ba iha parte taka nian ne’ebe konsiste husi
konkluzaun no jugestaun husi rezultadu ne’ebe hetan ona.

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 3


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

4 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

2
BAZE TEORIA

2.1 DEFINISAUN GESTAUN


Mary parker follet hateten katak liafuan jestaun mai husi lian Fransa uluk”Gestaun”,liu husi arte ida
“implementasaun no gerensia”definisaun ba gestaun hanesan
processu,planezar,organijar,dirijir,kontrolar,mai husi empregu traballadores hodi nune’e bele alkansa
meta ne’ebe mai husi tempu ne’ebe determina ona.Gestaun projetu hanesan disciplina sientika ho nia
termo planeamnetu,organizasaun,gestaun(ezekuta no kontrola),Santosa,Budi managent
proyek(2009){7}.
Gestaun hanesan prosessu planeamnetu ida ne’ebe uja hodi halo planu,organiza,lidera no jere didiak
aktividade,ema no rekursu oi-oin ne’ebe relevante hodi alkansa objetivu organizasaun ( kompanha )
ne’ebe maka termina tiha ona.Gestaun hanesan prosessu ida ne’ebe halo planeamnetu,organiza,diriji no
kontrola husi empregador sira hodi nune’e bele alkansa metas ne’ebe determina tuir tempu ne’ebe
planeia ona. Henry Fayol(1841-1925),{ 6 }
Gestaun ne’e hanesan prosessu ida ne’ebe integradu ba ema ida nundar parte husi organizasaun sira
ne’ebe envolve atu mantein, dezenvolve, kontrola no ezekuta programa ne’ebe bele hotu ba objetivu no
tempu ne’ebe define hamutuk tiha ona.Dipohusodo ( 1996:2){11}.

2.1.1 SITEMA GESTAUN


Fo solusaun administrasaun tempu ne’ebe mai husi prosesu planeia ona, organiza no kontrola aktividade
kronograma projetu. Jestaun ba tempu ne’e inklui iha prosesu ne’ebe sei presija atu halo projetu ida
ne’ebe tempu determina ona.Geransiamentu Sistema tempu presija ezekuta liu husi planeamentu no
programasaun no fornese atividade espesifika no tuir duni targetu projetu bele lalais ho efisiente.{ 3 }

2.1.2 GESTAUN KONA ba SIKLU


Gestaun kona ba siklu hanesan aktividade hotu-hotu ne’ebe liu husi mekanismu ba gerenciamentu
nesesidade projetu. Bazeia jeneru, sei hafahe iha feze oin tolu ( 3 ) :Planejamentu,implementasun no
avaliasaun.Mekanismu gestaun hanesan prosesu ida ne’ebe kontinou durante projetu ne’e halo hela no

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 5


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

implementasaun projetu ne’e tenke hala’o iha sistema ida ne’ebe kompleksu ho relasaun no kordena
husi unidade oi-oin no pozisaun iha nivel oi-oin kona ba jestaun organizasaun.
Mekanismu gerenciamentu projetu oi-oin ne’e hatudu iha figura ne’e.

planu

Objetivu meta
planu projetu
implementasaun
Notisia no
informasaun
rezultadu
projetu

(avaliasaun) { 3 }
Eskema 2.1.siklu ba gestaun projetu

2.2 DEFINISAUN PROJETU


Projetu hanesan aktividade temporario husi inisio traballu no tempu ikus, geralmente sempre fo limite
ho tempo,maibe dalaruma mos fo limite ba fonte finansiamentu.Kerner(2016).Tuir definisaun ba projetu
hanesan esforsu temporariu ida atu produs produtu,servisu ka rezultadu (MPI , 2008a). Hanesan mos
kerzner ( 2006 ) atu kompleta definisaun hateten katak projetu bele konsidera kualker serie ba aktividade
tarjetu nune’e bele to’o objektivu espesifiku.{ 3 }
Projetu hanesan koperativa ida ne’ebe ho nia prosessu temporariu no fo solusaun ba produtu ida ne’ebe
kapas no kualidade nune’e bele atinji objetivu.Normalmente projetu hetan mos apoiu husi ema barak
ne’ebe iha rekursu oi-oin ne’ebe relasiona ho aktividade ida-idak nian ne’ebe efetivu atu nune’e bele
halao efisien tuir tempu ne’ebe lo’os no termina tiha ona. Schwalbe (2004 P4).{ 1 }
Projetu ne’e hanesan esforsu ida ne’ebe organiza atu alkansa mete, objetivu no espetativa importante ho
uza fundus ne’ebe iha no rekursus orsamentais ne’ebe disponivel atu finaliza projetu ne’e tuir tempu
ne’ebe determina oan.( Dipohusodo, 1996:9 ).{ 11 }

2.2.1 JERENTE PROJETU


Jerente hanesan ezerse lideransa jerensiamentu ba atividade projetu. Sai nu’undar responsavel husi
planejamnetu no gerensiamentu, hodi organiza no kordena rekursu hotu-hotu maka hanesan (
umanu,tekniku,finaseiru no material ), atu nune’e bele atinji objetivu sira ne’e.Atu garante ba aspetu
hotu-hotu no integra projetu ne’e liu husi ( ema,kustu,kronograma no seluk tan ),no akumula ema hotu
ne’ebe envolvidu bele komunikadu.{ 3 }
2.2.2. DEFINISAUN GESTAUN PROJETU

6 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

Gestaun projetu hanesan aplikasaun husi siensia.skill tools no nia tekniku ba aktividade projetu hodi
alkansa objetivu projetu ida ho diak, SCHWALDES (2004).{ 1 }
Gestaun projetu sai hanesan rekursu ida ne’ebe kompostu husi siensia,material no tekniku ho nia planu
ba aktividade projetu no tuir nesesidade projetu nian, OLSO ( 2003 ).{ 1 }
Gestaun projetu hanesan gestaun ida ne’ebe simples teb-tebes hodi halo operasaun ba sasan nia folin no
uza teknologia hodi halo aplikasaun ne’ebe los hodi antisipa rezultadu, NICHOLAS (2001).{ 1 }
Bazeia ba PMBOK ( project management body of knowledge),Gestaun projetu katak aplikasaun
ka implementasaun husi konesimentu arte,(skill) ,instrumentu no tekniku ba aktividade projetu atu
kompleta nesessidade ka objetivu projetu nian, Imam Herianto SSi,Totok TriwibowoY,SE,MM(
2013 ).{6}
Gestaun projetu maka arte no sinesia ne’ebe iha koordenasaun ba rekursu umanu, material,
ekipamentu, orsamentu no kronograma ba aktividade projetu nian atu kompleta no determina
projetu ne’e tuir tempu ne’ebe determina ona no kustu ne’ebe aprova tiha ona, Garold
D.Oberlender .{ 11 }

2.2.3.MONITORIAMENTU NO KONTROLU BA PROJETU


Iha ezekusaun projetu ida,buat ne’ebe maka ezekuta bele halai ses husi buat ne’ebe maka planeia,entaun
monitoriamentu no kontrolu ne’e presiza tebes atu nune’e buat sira ne’ebe atu nune’e buat sira ne’ebe
ita la hakrak rezolve tiha ho diak atu la bele afeit fali ba objetivu projetu nian.
Monitoramentu ( supervising ) maka prosessu ida halo evaluasaun ka hadia ba ezekusaun aktividade ho
ninia baze maka estandarte no regulamentu sira ne’ebe iha,ho nia objetivu atu rezultadu husi aktividade
refere lao tuir duni ba buat ne’ebe planeia tiha ona ba projetu ida ne’e.
Kontrola ( controling ) maka esforsu sistematiku ida hodi bele deside estandarte ida ne’ebe hanesan ho
targetu planeamentu nian hodi halo komparasaun ba iha ezekusaun no estandarte analiza karik iha
posibilidade atu ezekuta lao ses husi planeamentu ida foti desizaun atu hadia buat ne’ebe persiza hadia
atu nune’e rekursu sira bele utiliza efetivamente no efisientemente hodi atinji targetu projetu nian.
Wulfram I. Ervianto (2002).{ 6 }

2.3 GERENCIAMENTU ba JESTAUN PROJETU


Gerenciamentu ba iha projetu hanesan aplikasaun ida ba iha konesimentu,abilidades,ferrementas no
tenknikas ba aktividade projetu nian atu nune’e iha ikus mai bele alkansa objetivu projetu
nian.PMBOK® Guide Hermano perrelli de Moura,conseitos bazicos do gestao.

Tuir Husen ( 2009:2 )Gerenciamentu projetu hanesan siensia konesimentu kona ba lideransa arte
organizasaun ne’ebe kompostu husi aktividade, planeamnetu, organizasaun, implementasaun no
kontrolu hasoru rekursu ne’ebe limitadu ba atinji objetivu no meta sira ne’ebeb efetivu no
efisiente.{11}

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 7


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

Gerenciamentu projetu maka hanesan planejamentu, organizar, lidera no kontrola ba rekursu


empreza sira nian atu atingi objetivu projetu nian tuir tempu ne’ebe determina tiha ona.Kerzner (
1997:28 ).{ 11}
Gerenciamentu projetu maka hanesan negosio, planeja, organiza, diriji, kordena no halo
superviziona ba aktividade projetu nian ne’ebe apropriadu ona ho ajenda ba tempu servisu nian
ne’ebe relevante ho orsamentu ne’ebe iha, Sukanto.{ 11 }
Iha area ida ne’e ba konesimentu husi funsaun ba prosesu jestaun projetu ne’ebe rekonesidu maka
area oin sia (9) ne’e maka hanesan tuir mai ne’e:
 Integrasaun
 Eskopu
 Tempu

 Kustu
 Kualidade
 Rekursu umanu
 Komunikasaun
 Riskus
 Aquizasaun

Gestaun integrasaun prosesu atu garante elementu oi-oin ne’ebe uja ba projetu ho apropriadu no ba
nia kordenasaun.Desenvolvimentu termu abertura ne’e tenke liu husi planu ba getasun,
ezekusaun,realizasaun mudansa ba kontrolu, no ikus liu maka hakotu projetu.
Gestaun eskopu hanesan prosesu ne’ebe importante atu asegura no akumula aktividade hotu-hotu, liu
husi prosesu ida ne’e so deit ba trabalador no ikus mai bele kompleta no hetan susesu.

Gestaun tempu hanesan prosesu ne’ebe garante projetu konkluidu ba nia tempu ne’ebe determina ona.
Husi gerensiamentu tempu ne’e atu identifika ba rekursu humanu, durasaun aktividade, kriasaun no
kontrola kronograma aktividade nian.

Gestaun kustu hanesan prosesu ida importante atu serfika projetu ne’e kompleta ona ho orsamentu
aprovadu, halo estimasaun ba kustu, define husi orasamentu no kontrola ba gastu.
Gestaun ba kualidade hanesan prosesu ida atu garante projetu ne’ebe hala’o liu husi produtu tuir buat
ne’ebe hakarak no tuir interese projetu nian.Gerensiamentu projetu iha responsabilidade bo’ot ba
kualidade projetu tuir planeamentu no mos fo prioridade ba area ne’ebe termina ho tempu no nia kustu
ne’e bele asegura badraun,no kontrola kualidade.

Gestaun rekursu humanu hanesan prosesu ne’ebe matenek nain sira organiza atu gere ekipa ba
projetu, bele sai efetivu. Objetivu husi rekursu humanu sira ne’e atu halo planu, no forma no dezenvolve

8 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

ekipa.Dedikasaun bo’ot ba sira maka oinsa uza konesimentu, ho habilidade liu-liu ne’ebe liga projetu
atu dezenvolve no konklui ho susesu.
Gestaun komunikasaun prosesu imformasaun importante kona ba situasaun projetu hala’o ho grupu,
fahe imformasaun ho dalan los no oportunu.Halo parte mos atu identifika parte interese projetu liu husi
komunikasaun atu fahe informasaun no relatoriu ba servisu.
Gestaun risku hanesan prosesu ida buka hetene lalaok,analiza situasaun no hatan ba risku projetu. Ne’e
katak buka hatene mekanismu rezultadu ba eventu positive no hamenus konsikuensia ba eventu
negative.Iha parte ida mos buka hatene nia kualidade, kualidade risku,ba nia lalaok kona ba nia
kualifikasaun no kontrola atu hatan ba risku.
Gestaun aquizasaun hanesan prosesu ida atu hare oinsa hare servisu ba dala tolu.Area ne’e tenke iha
atensaun husi gerente projetu,wainhira halo planu ba programa liu-liu ba sosa material.Karik aktividade
akquizasaun hetan kritiku, nia atrazu ne’e bele provoka adiantamentu ba konkluzaun, wainhira hetan
kompesasaun husi aktividade seluk ne’ebe dalan ida deit, halo planeamentu ba aquizasaun maka hanesan
selesaun fornesedor, administrasaun no halo enseramentu ba kontratu.{3}

2.4 PROSESSU GESTAUN ba PROJETU


Prosessu ba gestaun projetu nian hamutuk lima (5) maka hanesan tuir mai ne’e:
 Prosessu inisiasaun
 Prosessu planeamentu
 Prosessu ezekusaun

 Prosessu monitoria no kontrolu


 Enseramentu

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 9


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

Iha kraik ne’e maka eskema ba prosessu hirak ne’ebe mensiona iha leten ne’e.

inisiasaun

planeamentu

ezekusaun

Monitoriamentu no kontrolu

enseramentu

2.4.1 INISIASAUN
Prosessu inisiasaun katak parte dahuluk (primeira vez) projetu ne’e hahu.Jeralmente inisiasaun projetu
katak hahu prosessu ida,signifika fo ilustrasaun global ba projetu ida bazeia ba definisaun projetu
nian.Husi definisaun projetu maka hafoin ita hatene/hare ilustrasaun global ba projetu ida ne’ebe sei
realiza (hala’o).Ilustrasaun global ne’e bai-bain prense ho skopo projetu,objetivu projetu,tempu ba
servisu projetu,orsamentu ba projetu no informasaun sira seluk.

Inisiasaun projetu katak parte ida ne’ebe hahu ho nia dokumentasaun ba definisaun projetu nian sei sai
material,bazeia ba parametru ida iha planeamentu projetu nian maka produs (prepera) dokumentus
pleneamentu ba gestaun projetu.

2.4.1.1 OBJETIVU ba PROSESSU INISIASAUN


 Identifika objetivu projetu no funsaun projetu
 Identifika faktor determinante husi sussesu iha ezekusaun projetu

 Determina skopu projetu,orario projetu,nesesidade ba rekursu projetu nian tuir realidade,inventa


projetu no limitasaun projetu sai hanesan factor determinante ida wainhira atu halo planeamntu
ida ba projetu.

 Determina kriteria susssesu ba projetu nian.

10 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

2.4.1.2 MEKANISMU ba PROSESSU IHA INISIASAUN


 Projetu nain (owner) fo instrusaun ba manager projetu nian no ekipa ne’ebe sei responsabilisa
ba projetu ida.
 Manager no ekipa projetu tenke hamutuk atu halo definisaun ba projetu no sei iha aseitasaun
husi projetu nain (owner ).
 Definisaun ba projetu ne’ebe halo ona, nia kontinuidade sei sai hanesan parametru ida, se
wainhira parte planeamentu sei hahu.

2.4.2 PLANEAMNENTU ba PROJETU


Planeamentu ba projetu ida sai hanesan dokumentus ne’ebe iha planu gestaun projetu nian.Jeralmente
planu ba projetu sai hanesan deskrisaun detallu husi definisaun projetu ne’ebe hala’o.Planeamentu
projetu nian jeralmente kompostu husi objetivu & skopu manejamentu, tempu servisu no orariu ba
projetu, planu estimasaun kustu ba projetu, kualidade projetu, rekursu projetu,gestaun risku,
planeamentu ba komunikasaun prokurasaun no integrasaun ba projetu.
Nune’e iha pratika la iha tenke kompletu, tuir parte ne’ebe mensiona iha leten, maibe depende ba fisiku
projetu ida nian, nune’e mos ba kapasidade projetu nian.wainhira projetu ne’e iha komplesidde ba fisiku
projetu ne’e bo’ot maka tuir lolos ida ne’e maka kompletu liu tuir planeamnetu ba gestaun refere.

2.4.2.1 OBJETIVU ba PLANU PROJETU


 Halo definisaun ba skopu projetu
 Halo orariu detallu ba ezekusaun projetu
 Indika orsamentu ne’ebe atu aloka ba projetu bazeia ba nesesidade projetu presiza
 Prepara prosedimentu no mekanismu ne’ebe sei utiliza hodi kontrola projetu
 Indika kualifikasaun funsaun no responsabilidade no mos total husi servisu nain
ne’ebe presiza atu halo ezekusaun servisu.
 Identifika risku projetu ida hodi determina no halo asaun.
 Halo planu ba komunikasaun durante ezekusaun ba projetu.

2.5 PLANEAMENTU AVALIASAUN


Atu estabelese Sistema gerensiamentu ida ne’e kompletu ba projetu ida tenke metin iha implementasaun
ne’ebe faze ida-idak tenke liu husi faze gerenciamentu no siklu ne’ebe maka inklui:
a. Analiza kona ba problema ne’e,ba iha planejamentu projetu ida ne’ebe halo parte husi estratejia
programa kuadru, meiu prezisa atu halo analize ida ne’ebe sistematiku simples,fasil atu
komunikadu ne’e, no bazeia ba jeneru.Abordajen ida ne’e sei fasil atu mosu iha forma grafiku
ida ne’ebe bele esplika espektativa hotu-hotu no objetivu programa ne’e.

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 11


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

b. Analiza ba orsamentu finanseiru, orsamentu finanseiru prepara ho forma realista, gradual ho


projetu ka aktividade ho objetivu atu hamenus osan.
c. Fo responsabilidade ne’e hanesan fator hirak ne’ebe mak sei determina susesu kona ba projetu
ne’e hanesan papel no responsabilidade ne’ebe klaru ba pessoal ida-idak ne’ebe aprova tiha ona
iha komunidade hamutuk husi kompaneiru no mos organizasaun ne’ebe envolve elementu barak
bainhira bazeia ba akordu ne’e, talvez konvida ne’e bele kausa atrazu iregularidade kustu nian.
d. Kronograma ezekusaun projetu ne’e importante tebes atu detrmina tempu sekuensia kona ba
aktividade projetu ne’ebe maka atu hala’o inklui husi insturmentu gestaun, kalendariu no bele
identifika atividade projetu hahu no remata.Hodi nune’e bele fornesen halo preparasaun ba
Sistema monitorizasaun kontinua relatorii. Iha dalan seluk mos bele hare husi programasaun
ne’ebe liu husi rede ( planejamentu rede),grafikus barras no Kurva S.

e. Monitoriza ho sistema komunikasaun atu kontrola no supervisaun implementasaun projetu husi


meiu ida ne’ebe rekere ka instrumentu ne’ebe halo husi sumariu kona ba formasaun, meiu ida
komunikasaun nian, mos sai util ba iha serteja kona ba lala’ok projetu no identifika kestaun
problematika ne’ebe mosu bele iha oportunidade foti decisaun.
f. Sistama avaliasaun aplika atu hare liu ba progresu projetu nian kapasidade atu resolve problema
hotu-hotu, no mos nessesidade atu ajuste iha implementasaun projetu.{3}

2.5.1 MEKANISMU ba PLANU PROJETU


 Manager projetu hamutuk ekipa projetu nian atu estuda fila fali kona ba definisaun projetu.

 Halo planu ba gestaun projetu ( project managent plan ) bazeia ba definisaun projetu ne’ebe
halo tiha ona.
 Konkordansia husi projetu nain katak planu gestaun projetu nian ne’ebe sei sai legalidade ba
iha ezekusaun servisu.

2.5.2 EZEKUSAUN ba PROJETU


Depois planeamentu ba projetu planeadu ona, ba kontajen hotu-hotu ne’ebe bazeia ona ba regras ne’ebe
iha,maka tuir mai iha ezekusaun nian ou implementa relasiona ho planeamnetu refere iha asaun
ida.Ezekusaun ka realizasaun husi planu projetu ne’ebe bazeia ba planu gestuan projetu,ida ne’e hanaran
ezekusaun ou implementasaun projetu.Tan ne’e jeralmente ezekusaun ba projetu sai hanesan parte
kontinuidade ida husi planu ne’ebe planeia iha planeamentu ba gestaun projetu.nian.

2.5.2.1. OBJETIVU ba EZEKUSAUN PROJETU (PROJECT EXECUTION)


 Realiza planu ne’ebe planeia ona ba planeamentu ba gestuan projetu nian

 Halo koordenasaun ba kinerjia ho ekipa projetu nian,halo optimasaun no mos benifisiu ba


rekursu non personal.

12 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

 Halo realizasaun no mudansa ba planeamntu projetu ne’ebe konkorda ona.

2.5.2.2 MEKANISMU ba EZEKUSAUN PROJETU


Depois halo planu ba gestaun projetu no mos planeamentu refere maka sai hanesan paramentru ida ba
iha ezekusaun nian,nia prosedimentu maka hanesan:
 Responsabilidade projetu nian no mos ekipa ba projetu nian tenke servisu hamutuk no sai
hanesan ekipa ida ba ekipa konstrusaun.
 Responsabilidade projetu no ekipa projetu kumpri sira nia dever tomak ne’ebe iha palnu
gestaun projetu nia laran.
 Halo relatoriu kona ba ezekusaun projetu
 Hetan aprovasaun ba kada servisu ne’ebe remata ona.

2.6 MONITORIZASAUN ba GESTAUN PROJETU


Koalia kona projetu maka hanesan esforsu ida ne’ebe atu atinji objetivu ne’ebe iha,ne’ebe limita ho
rekursu umanu no tempu.Definisaun projetu hanesan esforsu ida atu atinji rezultadu ho modelu
konstrusaun ho infra-estrutura.
Gestaun projetu ba obra hanesan aplikasaun ba funsaun gestaun (planeamnetu ezekusaun no
monitoriamentu) sistematikamente ba projetu ida ho utilizasaun ba rekursu ne’ebe iha efetivamente no
efiseinte atu bele atingi objetivu projetu optimalmente.
Monitoriamentu ba obra kobre kualidade fisiku ba konstrusaun kustu no tempu.
Monitoriamentu ba gestaun konstrusaun iha funsaun balun hanesan tuir mai ne’e:

a. Hanesan monitoriamentu ba kualidade (quality control) atu asegura espesifikasaun ba planu no


ezekusaun.
b. Halo antisipasaun ba akontesimentu ne’ebe diferensa ho kondisaun terenu la los no halo atuasaun ba
dezafius ne’ebe mosu bazeia ba limitasaun tempu servisu nian.
c. Asiste prestasaun no avansa konstrusaun ne’ebe alkansa tiha ona, buat hirak ne’e hala’o ho relatoriu
lor-loron,seminal no fulan nian.

d. Rezultadu evaluasaun sai hanesan asuntu foti dezisaun ba problema ne’ebe akontese iha terenu.
e. Funsaun manjerial husi gestaun hanesan Sistema ba infrmasaun ne’ebe diak atu analiza performa iha
terenu.

Tarjetu gestaun konstrusaun hanesan maneja funsaun gestuan nian ka organiza ezekusaun ba
dezenvolvimentu sai hanesan dalan atu atinji rezultadu masimu bazeia ba espasifikasaun atu hetan
objetivu ne’ebe ita hakrak, maka tau atensaun ba iha kualidade projetu,kustu ne’ebe utiliza no tempu
servisu iha format ida ne’e nia laran atu atinji rezultadu maka liu husi esforsu servisu iha kontrola
kualidade (quality control) kontrola ba kustu (cost control) no kontrola ba tempu servisu (time
control),ideia husi:ir.Abrar husen,tahun 2010.

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 13


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

2.7. ENSERAMENTU ba PROJETU


Enseramentu ba projetu hanesan finalizasaun ba aktividade projetu.Importante iha parte enseramentu
ninian maka fo relatoriu koba ba rezultadu aktividade sira ne’ebe halo durante iha ezekusaun nia laran
to’o remata.Modelu relatoriu ne’ebe halo kona ba rezultadu servisu hotu-hotu tau iha dokumentu
relatoriu nian.
Iha parte ne’e tenke fiar an katak rezultadu husi final husi projetu hotu-hotu hetan atendimentu
diak.Mezmu ho servisu ne’ebe sedauk finaliza tenke anota lalais no tuir mai finaliza tiha.Depois de
servisu hotu-hotu tenke deklara katak ramata ona no tau hamutuk iha dokumentu relatoriu,maka etapa
tuir mai ekipa projetu fahe malu.

2.7.1. OBJETIVU BA ENSERAMENTU PROJETU


1. Formalmente finaliza projetu ho parte hotu-hotu ne’ebe involve iha projetu.
2. Ensera atribuisaun ba membru sira husi ekipa projetu nian.{9}.livru manajement proyek berbasis
teknologi informasi

2.8. RELASAUN SERVISU ENTRE SUPERVISOR KONSULTANTE HO PROJETU NAIN


Relasaun servisu entre elementu organizasaun ne’ebe envolve bele teknikamente no lei ba relasaun
servisu.Teknikamente relasaun servisu ida ne’e sai hanesan relasaun ba responsabilidade ba parte hirak
ne’ebe envolve iha projetu ida. Wulfram I. Ervianto (2002).
Iha asuntu ida ne’e problema hotu-hotu iha planu tekniku nian entrega husi projetu nain ba konsultan
planeamnetu (planer).Bazeia ba orientasaun supervisor nian husi projetu nain, hafoin tekniku
observasaun sira entrega fali ba supervisor.
Se hetan problema tekniku ruma ne’ebe prezisa halo diskusaun, projetu nain la bele kontaktu
direitamente ba ezekutor maibe tenke liu husi konzultante monitoriamentu ezekusaun iha terrenu
supervisor iha poder atu fo atensaun ba ezekutor se servisu ne’ebe implementa halai ses husi buat ne’ebe
planeia tiha ona.
Se fo atensaun ida ne’e maka la iha mudansa nafatin husi ezekutor, maka supervisor sei hapara servisu
hotu-hotu ne’ebe ezekuta hela,diak ba servisu period tempu nian no servisu ne’ebe kontinua.

Judisialmente parte ida-idak iha nia pozisaun ne’ebe hanesan no relasiona ho kontratu,entaun parte ida-
idak halo nia aktividade (servisu )tuir akordu ne’ebe deside hamutuk ona.
Ezekutor no supervisor iha responsabilidade hasoru projetu nain.Sira nain rua iha ligasaun ba malu husi
ida ba ida, atu nune’e hetan rezultadu projetu tuir buat ne’ebe mak planu ona.Hanesan mos ho ezekutor
no supervisor projetu konsultante (perencanan) mos responsabiliza hsoru projetu nain.{6}

14 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

2.10. METODU BA IHA EZEKUSAUN


Aspektu jeral sira iha knaar ida importante tebes iha projetu konstrusaun nian.uja metodu ne’ebe
adekuadu,asistente no seguru ne’ebe diak hodi uja ba servisu tuir to’o projetu ne’e remata.Metodu
implementasaun ne’ebe maka hala’o tuir nia prosedimentu no teknika implementasaun nian ba
servisu.fundamentalmente metodu konstrusaun ne’e hanesan aplikasaun konseitu enjenaria nian bazeia
ba relasaun sira ne’ebe iha dokumentus kona ba konkursu nian, kondisaun teknika, ekonomikas iha
kampu no rekursu hotu-hotu inklui esperensia husi kontrator nian. esbosu husi metodu implementasau
konstrusaun sivil nian kompostu husi: fase preparasaun ba servisu nian no planeamentu ba servisu
nian.iha implementasaun ba projetu desenvolvidu sira inklui mos: planeametu husi planu, kalkulu ba
rekizitus sira kona rekursu sira, mobilizasaun ba ekipamentu no implementasaun iha kampu.

2.11. PROGRAMA IMPLEMENTASAUN


Programa implementasaun ajuda hodi rekonese servisu responsabilidade no servisu hamutuk entre
membru empregadu sira ( nain projetu, kosultan, kontrator no seluk tan ), programa ne’e hanaran
planu implementasaun projetu.
 Dokumentus planu implementasaun servisu maka hanesan:

a.Rezumu supjeitu ne’ebe maka hanesan


Foti problema ba ajenda ne’ebe maka principal tau iha parte implementasaun projetu.

b.Informasaun geral eskopu servisu projetu nian.


Esplikasaun teknika eskopo servisu projetu no parte sira ne’ebe sai resposabilidade kada pessoal:
 Eskopu servisu kontrator
 Eskopu servisu no servisu ne’ebe maka sei halo husi nain projetu, konsultan no kandidatu
organizasaun operedor rezultadu servisu.
 Konsekuensia principal ba projetu hanesan, finansas, orariu no kualidade.

c.Planu desing engeneering


Hanesan eskopu servisu desing engeneering relasaun ho eskopu servisu konstrusaun, aktividade desing
engeneering halo iha ofisiu sentral no mos bele iha terrenu, akumula total trballador sai hanesan
disciplina siensia.

d.Evaluasaun rezultadu servisu


Halo analiza fundamental ba aktividade no kontrola Sistema ba ezekusaun servisu iha terrenu.

e.Relasaun ho instansi
hetan esplikasaun regulamentu ne’ebe relasaun ho konstrusaun projetu,espesial ba problema licensa no
objetivu relevante ba governu.{ 6 }

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 15


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

2.12. ELEMENT BA KONSTRUSAUN NIAN


Esforsu sira atu realiza konstrusaun ida maka hahu ho etapa ideia to’o ba etapa ezekusaun nian.Ema sira
ne’ebe hola parte ba iha projetu konstrusaun husi parte planeamentu ba to’o iha ezekusaun bele agrupa
ba iha parte ha’at: maka hanesan, parte projetu nain ( owner ), parte konsultante planeamentu, parte
konsultante supervisor, no parte kontrator.
Parte ka instituisaun juridiku sira ne’ebe maka selu, halo planu, kontrolu no halo ezekusaun ba
konstrusaun sira ne’e mak hanesan reprezenta elementu ezekutor ba dezenvolvimentu.
Institute juridiku sira no estrutura ba organizasaun ezekusaun servisu nian presiza iha ko’ordenasaun ida
hodi garante ezekusaun ba projetu atu nune’e bele la’o tuir planu ne’ebe maka marka no hotu ho tempu
ne’ebe termina ona. Kada parte ida-idak husi organizasaun hirak ne’e iha ninia servisu no
responsabilidade ba ida-idak nia funsaun.

16 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

Projetu nain / owner

Konsultan planeamentu Konsultan supervizor

kontrator

eskema 2.3. estrututura organizasaun projetu konstrusaun prinsipiu

2.12.1. PROJETU NAIN ( OWNER )


Projetu nain hanesan ema/parte ne’ebe iha projetu no fo servisu ka haruka fo servisu ba parte ne’ebe
simu servisu, bele pesoal, parte instituisaun governu no mos setor privadu sira.
Kompetensia no resposabilidade ba projetu nain maka:
a) Indika responsabilidade servisu ( konsultan no kontrator )
b) Husu relatoriu periodikamente kona ba ezekusaun servisu ne’ebe halo husi parte ne’ebe
responsabiliza servisu.
c) Oferese fasilidade diak ba responsabilidade servisu ba buat ne’ebe sira prezisa atu servisu ne’e la’o
ho di’ak.
d) Oferese fatin ba ezekusaun servisu
e)
f) Prepara osan no tuir mai selu ba parte ne’ebe responsabiliza servisu ho osamentu ruma ne’ebe presiza
atu hala’o konstrusaun ruma.
g) Kontrola tuir ezekusaun servisu bazeia ba planu ne’ebe iha no hili/hatudu parte ka pesoal ruma hodi
halo asaun sai hanesan saseluk projetu nian.
h) Aprova mudansa servisu nian ( se akontese )
i) Simu no aprova servisu ne’ebe remata ona husi fornesedor servisu karik ninia rezultadu servisu ne’e
tuir ona saida maka ita hakarak.

Kna’ar projetu nain maka:


a) Fo hatene rezultadu konkursu ne’ebe ho forma eskrita fo ba kontrator ida-idak.
b) Bele foti deslokasaun servisu unilateralmente ho modelu eskrita ba kontrator ne’ebe planeia ona.

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 17


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

2.12.2. KONSULTANTE PLANEAMNETU

Konsultante planeamentu hanesan parte ne’ebe forma individu ka ema ruma ne’ebe uja ninia matenek,
skill no kapasidade hodi halo planu ba projetu inklui planu estrutural, arsitektural, mekanikal, elektrikal
no seluk tan. Konsultante planeamnetu ida ne’e sei simu traballu ka servisu husi projetu nain no iha
responsabilidade bo’ot ba projetu nain. Konsultante planeamentu nia dever no kompetensia maka:
a) Forma planu estrutural, arsitektura, mekanikal, no elektrisidade tuir rekerimentu/pedidu ne’ebe
projetu nain haruka no ajuda projetu nain ba buat ne’ebe maka nia hakrak liu husi sujestaun ruma.
b) Halo detallu ba dezenu sira, planu sira servisu nian tuir ho ninia kriteria ka document kontratu,
kalkula volume servisu ba planeamentu projetu no mos estimasaun kustu husi planu nian no
identifika dala ida hotu ba volume no estimasaun kustu ba servisu ne’ebe aumenta ka hamenus.
c) Halo ajustamentu ba parte planu nian karik iha mudansa ruma husi planeamentu ne’ebe halo tiha
ona pedidu husi parte projetu nain, no mos halo relatoriu ba parte final nian.
d) Halo planeamentu no dezenu fila fali revizaun fila fali karik iha mudansa ba ezekusaun servisu
iha terenu.
e) Revista rezultadu ezekusaun servisu ne’ebe relasiona ho ninia planu.
f) Fo esplikasaun ba kontrator kona ba konteudu dokumentu kontratu karik presiza.[2].

2.12.3. KONSULTAN SUPERVIZOR


Konsultan supervisor maka hanesan ema ruma, individu, orgaun ka instituisaun ruma ne’ebe hatudu no
fo detallu husi projetu nain atu monitora no kontrola ezekusaun servisu iha terenu. Halo monitoriamentu
no kontrolu atu nune’e rezultadu servisu hanesan ho regulamentu ne’ebe iha bazeia ba matadalan iha
momentu esplikasaun ba konkursu nian.
Iha mos supervisaun husi diresaun ne’ebe hein katak ezekusaun servisu sei lao ho diak no hetan
rezultadu ne’ebe diak tuir planu ne’ebe ita espera.
Wolfran I. Ervianto ( 2002 ) esplika katak iha monitoramentu ba ezekusaun servisu, supervizaun iha
ninia servisu no responsabilidade maka hanesan tuir mai ne’e:

a) Kontrola ezekusaun servisu tuir planu ne’ebe planu ona


b) Orienta no halo monitoriamentu rutina ba ezekusaun servisu
c) Halo kalkulasaun ba prestasaun servisu
d) Halo kordenasaun no kontrola aktividade konstrusaun inklui mos informasaun husi parte hotu atu
nune’e ezekusaun servisu lao ho diak.
e) Halo atusaun no resolve problema ne’ebe mosu iha terenu atu nune’e atinji rezultadu ikus ho
kualidade, kuantidade tuir tempu ne’ebe determina tiha ona.
f) Hadook problema ne’ebe bele akontese agora.
g) Simu ka ala simu material sira ne’ebe ami husi kontrator
h) Hapara provizoriu wainhira akontese desakordu/separasun husi regulamentu ne’ebe vigora ( la
tuir dezenu ka espesifikasaun tekniku,nst )

18 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

Iha ninia servisu tomak, supervizaun iha resposabilidade bo’ot sai hanesan lideransa projetu nian.
Supervizaun iha poder atu fo sugestaun no hatudu dalan/orienta ba kontrator karik presiza, atu ezekusaun
servisu tuir regulamentu ne’ebe halo ona akordu iha planu servisu no tuir kriteria sira.
Konsultan monitoramentu mos iha poder hanesan tuir mai:
a) Fo atensaun ba iha parte ezekusaun wainhira lao ses tiha husi kontratu
b) Hapara ezekusaun servisu, se wainhira kontrator la lao tuir buat ne’ebe konsultan fo atensaun tiha
ona.
c) Fo resposta ba sujestaun sira ne’ebe hato’o husi kontrator sira
d) Halo mudansa no fo sai informasaun mudansa iha terenu nian
e) Koriji servisu ne’ebe hala’o husi kontrator atu nune’e bele la’o tuir kontratu ne’ebe aseita tiha
ona.

2.12.4. Kontrator
Kontrator hanesan orgaun ka ema ruma ne’ebe hatudu atu hala’o servisu projetu nian tuir ninia matenek.
Ka iha definisaun seluk ko’alia katak parte ne’ebe ninia kontratu simu ona no fo ona surat indikasaun
no mos iha asinatura ba surat akordu kontratu ho kna’ar bo’ot ne’ebe iha relasaun ho ezekusaun projetu.
Iha projetu “fatin hakerek servisu pratika” ne’e, projetu nain fo fiar direitamente ba kontrator servisu
atu hala’o servisu konstrusaun. Regulamentu no aprovasaun kona ba direitu no dever ba parte ida-idak
nian ne’ebe organizadu iha dokumentu kontratu nian laran. (Husi matenek nain Chairil Nizar, 24
February 2011 (kontraktor pelaksana proyek)

Kontrator toma responsabilidade direitamente ba projetu nain no iha ninia servisu akompanha ka
observa nafatin husi ekipa supervizaun husi projetu nain no mos bele halo konsulta direitamente ho
ekipa supervizaun ba problema ne’ebe mosu iha ezekusaun nia laran. Mudansa desing tenke konfirma
antes ezekuta servisu.
Kontrator nu’undar ezekutor ba projetu iha ninia dever no responsabilidade hodi hala’o ninia funsaun,
maka hanesan turi mai ne’e:

1. Halo servisu konstrusaun tuir regulamentu no espesifikasaun ne’ebe planejadu iha akordu kontratu
laran.
2. Fo relatoriu progresu servisu nian ne’ebe liga husi relatoriu lor-loron, semina-semana no mos fulan-
fulan ba projetu nain maka hanesan:
 Ezekuta servisu
 Kapasidade servisu ne’ebe alkansa
 Kuatidade traballadores ne’ebe halo servisu
 Kuantidade material ne’ebe tama
 Kondisaun klima no seluk tan
3. Prepara traballador sira, material, fatin servisu ekipamentu, no ekipamentu ajudante seluk ne’ebe
utiliza liga husi espesifikasaun no dezenu ne’ebe identifika tiha ona no fo atensaun ba tempu, kustu,
kualidade no seguransa servisu.
4. Responsabilidade tomak ba aktividade konstrusaun no metodu ezekusaun servisu iha terenu.

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 19


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

5. Halo servisu tuir orariu ( time schuedel ) ne’ebe aseita ona.


6. Proteje sasan sira ne’ebe fornese, ekipamentu no servisu sira ne’ebe estraga no lakon to’o entrega
servisu.
7. Tau matan no hadia ho kustu rasik ba dalan att ne’ebe influensia husi transporte projetu nian ne’ebe
tula ekipamentu no material ba fatin servisu.
8. Kontrator iha direitu atu husu ba projetu nain kona ba tempu realiza projetu ne’ebe iha relasaun ho
tempu finaliza projetu no fo razaun ne’ebe lokaliza no tuir realidade kondisaun terenu ne’ebe presiza
aumenta tempu servisu.
9. Troka hotu gantirugi sira ne’ebe kait husi dezastre ne’ebe akontese durante ezekusaun servisu nia
laran[2].

2.13. Metodu Orariu


2.13.1. Diagrama Barra
Abrar Husen ( 2010 ) esplika katak diagram barra hetan husi Gantt no Fredick W. Taylor ho forman
diagrama barra, ho baluk nia naruk hanesan reprezentasaun husi durasaun aktividade. Bar chart hanesan
diaframa barra ne’ebe hatudu tipu servisu ne’be termina tuir tempu ne’ebe determinadu. Iha projetu ida
iha bar cahrt mos fahe ba tipu servisu oi-oin ho nune’e ita bele halo target ba tempu ne’ebe ita presija
atu termina servisu hirak ne’e tuir tempu.
Formatu bagan balok ne’e informativu, fasil atu le’e no komunikasaun ne’ebe efetivu no mos fasil no
simples atu halo. Bagan balok fahe ba diresaun Y ne’ebe ko’alia kona ba aktividade ka pakote servisu
husi area projetu, no diresaun X ko’alia kona ba unidade tempu ba loron, semana ka fulan sai hanesan
durasaun.
Durasaun tempu ne’e estimasaun husi dadus sira ne’ebe utiliza no mos molok nia esperensia servisu
ne’ebe iha antes ne’e no halo hanesan paralelu ne’ebe la abandona cash flow husi kustu. Bar chart halo
kompleta ho kurva S atu halo komparasaun ba durasaun servisu ida ho kualidade ( bobot ) servisu nian.

Imagem 2.1 Husi budi Santosa ( 2009 )

20 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

2.1. Kurva S Ka Hunnun Kurva


Abrar Husen ( 2011 ) esplika katak kurva S mak grafiku ida ne’ebe dezenvolvidu husi Warren T.
Hunnum ne’ebe baze husi persepsain nian ba kualidade bo’ot projetu nian hahu husi projetu inisiu to’o
final. Kurva S bele hatudu progresu projetu bazeia ba aktividade, tempu no kualidade servisu ne’ebe
hanesan pursentu komulativu husi aktividade hotu-hotu projetu nian.
Vizualizasaun kurva S bele fo informasaun kona ba progresu servisu no halo komparasaun ho planu
orariu ( schedule plan ). Husi ne’e bele identifika katak karik iha atrazu/demora ka iha aselerasaun ba
planu orariu. Indikasaun tuir mai sai hanesan informasaun ba dahuluk ho halo rejensia asaun hodi koriji
iha prosesu kontrola orariu.
Maibe informasaun sira ne’e la detallu no iha deit limitasaun atu fo valor progresu projetu. Ezemplu ho
metodu diagram barra ne’ebe bele muda no network plan atu haforsu rekursu no mos tempu ba
aktividade ida-idak.
Atu halo kurva S presiza foti total purzentu komulativu husi kualidade aktividade ida-ida ba period ida
nian entre durasaun projetu ne’ebe pinta iha diresaun vertical wainhira iha ninia rezultadu iha ligasaun
ho lina no sei forma kurva S.
Forma ida ne’e sei mosu tamba volume servisu ba parte dahuluk bai-bain sei oituan, tuir mai ba to’o iha
klaran aumenta iha total ne’ebe sufisiente tan ne’e ba iha projetu final volume servisu ki’ik fila fali.
Atu hakotu kualidade servisu, aproximasaun ne’ebe halo bele forma kalkulasaun purzentajen bazeia ba
kustu husi item servisu/aktividade divide ba valor estimasaun orsamentu ne’ebe iha hotu, tamba unidade
kustu bele forma sai purzentajen tan ne’e fasil liu atu halo kalkulasaun.

Imagem 2.2 bar chart no aumenta kurva S [2]

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 21


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

22 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

3
METODOLOGIA BA PESQUIZA

3.1. LOKALIZASAUN PROJETU


Geografikamente projetu Auto-Estrada ne’e situa iha parte sul Timor-Leste nian ne’ebe lokaliza iha
municipiu Kovalima ne’ebe iha parte Labarai nian ho nia distansia hamutuk 8,65 KM o nia estasaun
hahu husi 9+200 to’o iha estasaun 17+850.

Figura 3.1. Lokalizasaun projetu

Lokal peskiza Suai Labarai (Referensia:google earth)

3.2 METODU HALIBUR DADUS


Metodolozia hanesan dalan ka meius ida ne’ebe buka tuir no hetan nia realidade ne’ebe iha terenu,
metodolozia ida ne’e maka hakerek nain uza hodi rekolla dados mak metodolozia kuantitativu.

Kuantitativu mak hanesan metode ida ne’ebe foun ka moderna, atu nune’e hakerek nain uza metodu
hodi rekolla dadus liu husi observasaun, partisipasaun no dukumentasau.
Metodu ne’ebe hakerek nain uja hodi halibur dadus sei fahe ba iha parte tolu ( 3 ) maka hanesan.

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 23


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

a. Halibur dadus
dadus ne’ebe hakerek nain halibur sei hetan husi joint konsultan Katahita.and Engineers Internasional (
KEI ) servisu hamutuk ho Renardet no halo asosiadu ho Kai Watu Kmanek Konsultan ( KWK ) ne’ebe
halo supervizaun ba projetu refere.Dadus sira ne’ebe hakerek nain sei foti maka hanesan:
 Dezenu
 Kronograma
 Traballu imagem

b. Observasaun
Iha peskiza ida ne’e hakerek nain sei tun direitamenten ba iha terenu hodi observa no buka informasaun
kona ba Sistema implementasaun ba iha projetu refere bazeia ba dadus ne’ebe maka halibur maka hanesa
dezenu, kronograma no imagem servisu.

Hakerek nain sei observa no buka informasaun iha edifisiu konsultan no iha terrenu bazeia ba dezenu
no kronograma.

c.Entervista
Hakerek nain mos sei halo entrevista ba engeneiru sira ne’ebe maka iha konsultan bazeia ba planu ne’ebe
maka iha relasiona ho dadus ne’ebe maka halibur ona wainhira ba halo observa iha terrenu no iha edifisiu
konsultan nian.

3.3 ANALIZA DADUS


Hakerek nain sei analiza dadus ne’ebe iha ba peskiza ida ne’e maka komparasaun no implementasau,
hakerek nain estuda dadus ne’ebe iha. Tuir mai foti dadus no informasaun saida deit maka hetan, tuir
mai hakerek nain analiza dadus ne’e ho maneira manual. Manual ne’ebe uja hodi analiza dadus ida ne’e
maka hakerek nain uja programa excel,hatama dadus no informasaun ne’ebe iha ba programa excel
hafoin kalkuka hetan rezultadu hodi kompara ho dokumentasaun ruma sai hanesan referensia atu
implementa tuir referensia sira ne’ebe iha no idenfika problema hafoin fo solusaun no sujestaun ruma
ba problema refere.

3.4 REKURSU NESSESARIU SIRA


Projetu sira presiza rekursu nessesario sira ba ninia finanseiru sira,trabalador sira,no material sira.
Rekursu nessesariu sira ne’ebe hakerek nain uja hodi halo monografia final ida ne’e maka hanesan tuir
mai ne’e:

3.4.1 MATERIAL
Material sira ne’ebe maka hakerek nain uja hodi halo monografia final ida maka hanesa
laptop,lapizeira,kadernu,telephone no selu-seluk tan.

24 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

3.5 PLANEAMENTU ba AKTIVIDADE NE’EBE HAKEREK NAIN HALO MONOGRAFIA IDA


NE’E.
planeamentu ba aktividade monografia ne’ebe durate ne’e hakerek nain elabora hodi hala’o tuir hodi
hakerek monografia ida ne’e.

3.5.1 PLANU BA AKTIVIDADE ( FLOW CHART )

Hahu

Formulasaun problema

Baze teoria

Foti dadus no analiza

Rezultadu analiza

Konkluzaun

Remata

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 25


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

3.5.2 TIME SCHUDUEL ( kalendarizasaun )


Kalendarizasaun maka hanesan etapa ba servisu ne’ebe durante ne’e autor hala’o tuir hodi elabora
monografia ida ne’e.

Figura 3.5. kalendarizasaun ba hakerek monografia

3.6 APROXIMASAUN ba KUSTU NIAN


Aprosimasaun ba kustu nian maka montante orsamentu hira maka hakerek nain uja hodi halo
monografia ida ne’e.
Tabela 3.1 – planu kustu ba hakerek monografia

No Deskrisaun Kustu
1 Peskiza iha internet $ 25.00
2 Kapitulu I $ 5.00
3 Kapitulu II $ 10.00
4 Kapitulu III $ 25.00
5 Ezame proposal $ 10.00
6 Kapitulu IV $ 150.00
7 Kapitulu V $ 50.00
8 Ezame final $ 200.00
Total $ 475.00

26 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

4
4.1. EZEKUSAUN PROJETU IHA TIMOR LOROSA’E

Ezekusaun projetu iha Timor laran tomak ne’ebe implementa husi kontrator sira,projetu balun ne’ebe
seidauk garante kualidade tamba iha kestaun balun ne’ebe sai hanesan difikuldade bo’ot ba kualidade
projetu maka hanesan; la iha estudu tekniku ka viabilidade tekniku, supervizaun la maximu, kapasidade
rekursu finanseiru la sufucinte no kapasidade tekniku professional husi kontrator sei limitadu tebes ka
seidauk balansu ho komplesidade implementasaun projetu, implementasaun projetu la tuir
espesifikasaun ne’ebe iha, pagamentu governu la’o tarde ba kontrator sira ida ne’e fo atrasa mos ba
ezekusaun projetu iha terenu, tamba ne’e dala ruma projetu balun to’o tiha dalan klaran,paradu no
finaliza la tuir kalendariu kontratu nian. Problema hira ne’e akontese iha ezekusaun projetu nia
laran,maibe la’os ba projetu hotu-hotu maibe iha projetu balun maka hasoru problema hirak ne’e.
problema sira ne’e maka sai kestaun bo’ot iha ezekusaun projetu nia laran tamba ne’e presiza resolve
problema hirak ne’e atu la bele afeta ba kualidade projetu iha future.
Iha ezekusaun projetu nia laran dala ruma mos kontrator sira hasoru difikuldade barak hanesan, sira atu
halo luan dalan maibe populasaun husi ganti rugi sira nia produtu ne’ebe iha, por ezemplu hudi hun ida
tenke husu US 60 dolar,ida ne’e sai preokupasaun ba kontrator atu implementa lalais obra tamba osan
ne’ebe atu selu ba produtu sira ne’e la iha. Kestaun ida ne’e mos mudansa klimatiku, bainhira projetu
ezekuta mak udan tau, entaun presiza muda fali tempu atu ezekuta.

4.2. DISKUSAUN BA KANAL DS-4


Iha diskusaun ne’e dahuluk hakerek nain hakarak analiza kona ba situasaun no kondisaun iha terenu ba
kanal DS-4 ne’ebe planu no halo ezakusaun ho nia largura okos 0.67m, largura leten 2.067m, nia Altura
0.72m no nia naruk 300m.

4.2.1. ANALIZA BA GESTAUN IMPLEMENTASAUN BA KANAL DS-4


4.2.1.1 Analiza Jestaun Ezekusaun Projetu
Iha figura da kraik ne’e hatudu katak kanal DS-4 ho nia forma maka hanesan tuir mai ne’e:
nia largura okos 0.67m, largura leten 2.067m, nia Altura 0.72m no nia naruk 300m.

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 27


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

Figura 4.2.2. tipikal kanal DS-4

Ho dezenu kanal DS-4 ne’ebe planu tuir nia prosessu no etapa maka hanesan tuir mai ne’e:

 Bazeia ba dezenu eskavasaun ba kanal DS-4 ne’ebe hakerek nain rekolla dadus husi
konsultan KEI no nain ba Obras refere katak ho nia dimensaun largura okos 0.67 metrus,
largura leten 2.07 metrus,no nia Altura 0.72 metrus ho nia volume 145 m³ no nia
implementasaun hanesan imagem iha kraik ne’e

Imagem halo eskavasaun ba kanak DS-4

Bazeia ba observasaun ne’ebe hakerek nain halo observa iha terenu ba rezultadu eskavasaun kanal maka hakerek
nain hodi analiza ba dadus ne’ebe rekolla husi Konsultan KEI no Nain ba kanal refere katak Kanal implementa
tuir duni planu ne’ebe determina ona.

Bazeia ba dezenu ne’ebe hakerek nain rekolla ba hada fatuk ho nia mahar 0.3 metru no nian naruk 300 metrus.

28 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

Imagem hada fatuk

Bazeia ba observasaun ne’ebe hakerek nain halo no observa iha terrenu ba hada fatuk, maka hakerek nain halo
analiza ba implementasaun hada fatuk iha terrenu tuir duni planu no nia dimensaun ne’ebe determina ona.

 Capping concrete ho nia dimensaun largura okos 0.30 m, largura leten 0.30 m, no nia mahar 0.10m, no
nia implementasaun hanesan iha imagem kraik ne’e.

Imagem capping concrete


Bazeia ba observasaun ne’ebe hakerek nain halo no observa iha terrenu ba capping concrete, maka
hakerek nain halo analiza no ba implementasaun capping concrete iha terrenu tuir duni planu no nia
dimensaun ne’ebe determina ona.

Atu hateru rai henek antes plang concrete ho nia dimensaun largura okos 1m, largura leten 1m, no nia
mahar 0.20m, nia implementasaun maka hanesan figura iha kraik.

Imagem plan concrete

Bazeia ba observasaun ne’ebe hakerek nain observa ba plain concrete hanesan figura iha leten,maka
hakerek nain analiza ba rezultadu no komparasaun ba implementasaun plain concrete iha terenu tuir
duni planu ne’ebe determina ona.

4.2.1.2 ANALIZA BA GESTAUN TEMPU


Tuir dadus ne’ebe hakerek nain rekolla husi konsultan KEI ne’ebe ho kanal DS-4 ho nia
largura okos 0.67m, largura leten 2.07m, no nia naruk 300m, no tempu ne’ebe presiza hodi

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 29


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

halo kanal DS-4 ne’ebe halao durante loron tolu-nolu resin tolu (33) hodi halo
implementasaun hanesan tuir mai ne’e:

Tabela planu tempu

Tuir hakeren nain ne’ebe halo kalkulasaun ba gestaun tempu ba kanal DS-4 maka hanesan iha kraik
ne’e:

Tabela kalkulasaun

No tempu ne’ebe hakerek nain halo observasaun ba implementasaun ba kanal DS-4 iha terenu maka
hanesan iha kronograma kraik ne’e.

30 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

Tabela implementasaun

Tuir hakerek nain nia observasaun ba kronograma iha leten ne’e, planu ba konsultan nian ba loron rua-
nolu resin ne’en (26), hakerek nain mos halo kalkulasaun ba kanal DS-4 loron rua-nolu resin ne’en
(26), hanesan mos planu husi konsultan no nia implementasaun iha terenu durasaun hamutuk loron
rua-nolu resin ida (21) maka hakerek nain halo komparasaun no analiza ba tempu ne’ebe planu no mos
ba tempu ne’ebe halo implementasaun iha terenu,la’o diak maibe implementasaun hotu sedu tamba
tuir oras servisu ba loron ida iha oras ualu (8) maibe servisu ne’ebe halo implementasaun ba kanal DS-
4 ba loron ida iha oras sia (9).

4.2.1.3. Analiza Gestaun Rekursu Humanu

4.2.1.4. Analiza Gestaun Material

4.2.1.5. Flow Chart Ba Diskusaun Nian

hahu

Rekolla dadus

observasaun

Analiza

Rezultadu analiza

Remata

Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL. 31


Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850

REFERENSIA

[1] Americo Soares 2016, Jestaun Kontrolu Kualidade Material Aspal Ac-Wc Estrada Tibar-
Gleno(Sta 29+ 000-Sta 29+ 200).
[2] Nelia ximenes belo,2016. Jestaun monitoriamentu no kontrolu ba obras publika iha timor
lorosa’e.
[3] Chanio Francisco de soares soco de luma ,2016. Analiza jestaun implementasaun projetu box
culvert Estrada tibar-gleno sta.20+282.35.
[4] Dyah okty moerpratiwi.,management of tol road maintenance based on project management.
[5] Relatorio projetu Auto-estrada Suai-Beasu seksaun I

[6] Eurico de jesus soare,2016.Analiza jestaun implementasaun projetu irigasaun iha Laleia
[7] Santosa,Budi Managemen Proyek :Konsep & implementasi / Budi Santosa Edisi pertama –
Yogjakarta: Graha Ilmu,2009.
[8] A guide to the project management body of knowledge ( PMBOK guide ). 4 ed.1.
Pennsylvania : PMI, 2008a.
[9] Livru ho tema manajemen proyek berbasis teknologi informasi, ne’ebe husi matenek nain
“Imam Herianto, SSi” no “Totok TriwibowoY, SE, MM”).
[10] PMBOK® Guide Hermano perrelli de Moura,conseitos bazicos do gestao.
[11] Pengertian Manajemen Proyek Menurut Para Ahli | Info Dan Pengertian

[12] (http://ilmu-teknik-sipil-indonesia.blogspot.com)

32 Departamento De Engenharia Civil, Faculdade De Engenharia Ciências e Tecnologia – UNTL.

You might also like