Professional Documents
Culture Documents
PROPOSTA MONOGRAFIA
Elabora husi:
ERNESTO JOSE DA COSTA
NRE:2014 02 02 012
DÍLI
DESEMBRU 2017
ESTUDU GESTAUN IMPLEMENTASAUN PROJETU
AUTO-ESTRADA SUAI-BEASU SEKSAUN 1
IHA STA.9+200 – 17+850
PROPOSTA MONOGRAFIA
Proposta Monografia apresenta ba Departamento de Engenharia Civil, Faculdade de
Engenharia Ciência e Tecnologia da Universidade Nacional Timor Lorosa’e atu
kompleta rekuizitu akademiku hodi hakerek monografia ba grau akademika
Licenciatura Engenharia Civil.
Husi:
ERNESTO JOSE DA COSTA
NRE: 2014 02 02 012
DÍLI
DESEMBRU 2017
DECLARASAUN HUSI AUTOR
Hau (Ernesto jose da costa), deklara katak proposta monografia ho títulu ´´ ESTUDU GESTAUN
IMPLEMENTASAUN PROJETU AUTO-ESTRADA SUAI-BEASU SEKSAUN 1 IHA STA.9+200 –
17+850
´´, hau hakerek tuir ona regras proposta monografia grau licenciatura Engenharia Civil-UNTL nomos
konteudu sira lo’ostuirreferensia no akumula ona ho nia titulu nebe iha. Nune apresenta hodi defende
iha seksaun diskusaun.
Estudante
Informa katak proposta monografia nebe desenvolve no apresenta husi Estudante Ernesto jose da costa
ho títulu ´´ ESTUDU GESTAUN IMPLEMENTASAUN PROJETU AUTO-ESTRADA SUAI-BEASU
SEKSAUN 1 IHA STA.9+200 – 17+850 ´´, ne’e hakerek tuir ona regras proposta monografia ba grau
licenciatura Engenharia Civil-UNTL no nia konteudu sira lo’os tuir referensia nomos akumula ona ho
nia titulu nebe apresenta. Nune nudar orientador aseita hodi lori ba sekasaun diskusaun iha loron 21
fulan decembru tinan 2017
Proposta monografia nebe desenvolve husi estudante Ernesto jose da costa ho títulu ESTUDU
SEKSAUN 1 IHA STA.9+200 – 17+850´´, defende ona iha sekasaun diskusaun iha
loron…21..fulan…december….tinan 2017, ho resultadu aprovado. Nune aseita hodi kontinua bas ervisu
peskiza no hakerek monografia.
Panca do Júri:
Koñecimentohusi:
Diretor do Departamento de Engenharia Civil
AGRADESIMENTU
Agradese bo’ot ba Na’I tamba liu husi Na’i nia prezensa no tulun eskritor bele realiza traballu final ida
ne’e lao ho di’ak no tuir tempu ne’ebé determinadu.
Nu’undar Maromak nia oan ho haraik an eskritor hklaken no hahi nafatin Na’i Maromak nian maske
eskritor hetan dezafius oi-oin durante hakerek traballu final ida ne’e,maibe to’o ikus traballu final ida
ne’e lao ho diak no susesu,tamba ida ne’e hanesan mos kriteria ida ne’ebé tenke kumpri atu nune’e hodi
bele hetan Licienciatura(S1) iha departementu Konstrusaun Civil,Fakuldade engenaria siensia no
Teknologia,Universidade Nasional Timor-Lorosa’e(UNTL).
Eskritor hakarak deklara katak,iha hakerek trballu final ida ne’e,iha artigu balun maka la dauk
kompletu,tamba ne’e eskritor pronto hodi simu kriteria no sujestaun pozitivu atu nune’e halo kompleta
diak liu tan frakeja sira ne’ebé mensiona iha hakerek trballu final ida ne’e.
Hakerek nain mos la hluha husu obrigadu wain ba:
1. Ho respeitu ba diretor departamentu konstrusaun Civil sr. Tomas Soares Xavier,M.Eng.
2. Ho respeitu ba hakerek nain nia orientador sr.Paulo da silva,M.Eng.
3. Ho respeitu tomak ba dosentes sira hotu maka iha departamentu konstrusaun Civil.
4. Ho respeitu ba familia no kolega sira tomak ne’ebe maka fo apoiu ba autor hodi hakerek traballu
final ida ne’e,la iha buat furak ida maka hakerek nain atu oferese ba orgaun sira tomak ne’ebe
mensiona iha leten,so iha liafuan obrigadu no agradese wain maka autor hateten espera katak ita nia
favor sei hetan grasa no bensaun Maromak nian.
i
Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 85
ii
Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850
INDISE
Agradesimentu ........................................................................................................................................i
INTRODUSAUN ................................................................................................................................... 1
1.1. Fundu Problema ...................................................................................................................... 1
1.2 Formulasaun ba problema ..................................................................................................... 2
1.3 Limitasaun ba Problema......................................................................................................... 2
1.4 Objektivu ba Estudu ................................................................................................................ 2
1.4.1 Objektivu Jeral Hakerek Monografia ..................................................................................... 2
1.4.2 Objektivu Espesifiku ................................................................................................................ 2
1.5 Beneficiu ba Estudu ................................................................................................................ 3
1.1 Sistematika Hakerek Monografia .......................................................................................... 3
iii
Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850
METODOLOGIA BA PESQUIZA...................................................................................................... 23
3.13.2. Lokalizasaun Projetu ............................................................................................................. 23
3.2 Metodu halibur dadus............................................................................................................ 23
3.3 Analiza Dadus ........................................................................................................................ 24
3.4 Rekursu Nessesariu Sira ...................................................................................................... 24
3.4.1 Material .................................................................................................................................... 24
3.5 Planeamentu ba Aktividade Ne’ebe Hakerek Nain Halo Monografia Ida Ne’e. ........... 25
3.5.1 Planu ba aktividade ( Flow chart ) ....................................................................................... 25
3.5.2 Time Schuduel ( kalendarizasaun ) .................................................................................... 26
3.6 Aproximasaun ba Kustu Nian .............................................................................................. 26
iv
Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850
v
Estudu Gestaun implementasaun projetu Auto – Estrada Suai – Beasu Seksaun 1 iha sta.9+200 – 17 + 850
1
INTRODUSAUN
Implementasaun projetu hanesan ezekusaun ida mai husi aktu ne’ebe planu ona,elabora ho kuidadu no
detallu.Implementasaun geralmente forma husi planu ne’ebe konsidaradu fixo.Iha implementasaun
simples bele signifika realizasaun ou aplikasaun fo hanoin hanesan Ezekuta ka avaliazaun. Tuir
matadalan PMPOK ® “implementasaun hanesan espansaun ba aktividade ho ajusta sira seluk tan,” (
2004 ) implementasaun ba projetu sai hanesan obordajen ida ba konseituar jestaun ba projetu
konsidaradu ho prosessu ne’ebe mosu iha siklu vida projetu ne’e, hodi organiza vida servisu nian.Iha
ida ba jestaun divide an iha grupo 5 (lima) prosessu:Inisiasaun,planejamentu,ezekusaun monitoriamentu
no kontrolu ho takan.Iha projetu implementasaun hanesan mos aplikasaun ida mai husi konesimentu,
habilidades (skil),instrumentus (ferrementu).Implementasaun projetu hotu-hotu sempre fo limitasaun
problema atu nune’e la bele implika servisu no dala ruma hare liu point importante maka hanesan
Tempu,kustu no kualidade.(projeitu institute,1996) { 3 }.
Iha implementasaun ba projetu konstrusaun presiza halo prosesu material-prima ne’ebé liu husi
atividade servisu nian.Atividade servisu temporariu ne’ebé akontese iha periodu ida limitadu ona ho
alokasaun rekursu no atu uja ka produz produtu ho kriteria ne’ebé maka define ho klaru iha kontratu
laran.Iha rekursu projetu konstrusaun konsiste iha tipu oin-oin,inklui kustu,tempu,rekursus
humanu,material no mos ekipamentu ne’ebé uja iha projetu laran.Iha implementasaun ba projetu
konstrusaun sei la la’o mesak maibe sei la’o hamutuk ho komponente sira seluk.Projetu implementasaun
presija hala’o jestaun ne’ebé di’ak tenke ser liu husi faze oin-oin,iha nia interpretasaun atu kontrola
projetu konstrusaun durante implementasaun projetu.Jestaun implementasaun hanesan parte ida ne’ebé
importante ba Engeñaria Civil hodi nune’e jere no ezekuta tuir planu ne’ebé determina ona.{ 6 }
Koalia kona ba jestaun implementasaun iha projetu Auto-Estrada no obra ne’e atu ezekuta no
implementa tuir tempo ne’ebé planeia ona hodi asegura jestaun ne’ebé maka diak no kualidade,ho ida
ne’e maka motiva hau hodi hau foti tema/tópiku ESTUDU JESTAUN IMPLEMENTASAUN IHA
PROJETU AUTO ESTRADA SUAI-BEASU SEKSAUN I IHA STA. 9+200 – 17 + 850,atu hau bele
identifika no komprende jestaun mplementasaun iha projetu.
Hanesan meius importante ida ba esperensia no fo konesimentu diak ba hakerek nain atu
nune’e pronto ba direitamente ba implementa.
Atu hasa’e hakerek nain nia konesimentu iha area gestaun projetu nian hodi sai hanesan
bukae ida ba iha moris future mai.
Atu analiza kona ba lala’ok gestaun implementasaun projetu iha Auto-estrada Suai-Beasu
seksaun I.
Atu analiza kona-ba tempo,rekursu umanu no kustu ne’ebe utuliza ba projetu refere.
Iha kapitulu ida ne’e sei koalia kona ba rezultadu estudu nian ne’ebe husi parte kompetente
ne’ebe iha relasaun ho topiku ida ne’e,ne’ebe uja hodi hakerek trabalu final ida ne’e,halo
analiza ba dadus no mos hetan rezultadu analiza nian.
2
BAZE TEORIA
implementasaun projetu ne’e tenke hala’o iha sistema ida ne’ebe kompleksu ho relasaun no kordena
husi unidade oi-oin no pozisaun iha nivel oi-oin kona ba jestaun organizasaun.
Mekanismu gerenciamentu projetu oi-oin ne’e hatudu iha figura ne’e.
planu
Objetivu meta
planu projetu
implementasaun
Notisia no
informasaun
rezultadu
projetu
(avaliasaun) { 3 }
Eskema 2.1.siklu ba gestaun projetu
Gestaun projetu hanesan aplikasaun husi siensia.skill tools no nia tekniku ba aktividade projetu hodi
alkansa objetivu projetu ida ho diak, SCHWALDES (2004).{ 1 }
Gestaun projetu sai hanesan rekursu ida ne’ebe kompostu husi siensia,material no tekniku ho nia planu
ba aktividade projetu no tuir nesesidade projetu nian, OLSO ( 2003 ).{ 1 }
Gestaun projetu hanesan gestaun ida ne’ebe simples teb-tebes hodi halo operasaun ba sasan nia folin no
uza teknologia hodi halo aplikasaun ne’ebe los hodi antisipa rezultadu, NICHOLAS (2001).{ 1 }
Bazeia ba PMBOK ( project management body of knowledge),Gestaun projetu katak aplikasaun
ka implementasaun husi konesimentu arte,(skill) ,instrumentu no tekniku ba aktividade projetu atu
kompleta nesessidade ka objetivu projetu nian, Imam Herianto SSi,Totok TriwibowoY,SE,MM(
2013 ).{6}
Gestaun projetu maka arte no sinesia ne’ebe iha koordenasaun ba rekursu umanu, material,
ekipamentu, orsamentu no kronograma ba aktividade projetu nian atu kompleta no determina
projetu ne’e tuir tempu ne’ebe determina ona no kustu ne’ebe aprova tiha ona, Garold
D.Oberlender .{ 11 }
Tuir Husen ( 2009:2 )Gerenciamentu projetu hanesan siensia konesimentu kona ba lideransa arte
organizasaun ne’ebe kompostu husi aktividade, planeamnetu, organizasaun, implementasaun no
kontrolu hasoru rekursu ne’ebe limitadu ba atinji objetivu no meta sira ne’ebeb efetivu no
efisiente.{11}
Kustu
Kualidade
Rekursu umanu
Komunikasaun
Riskus
Aquizasaun
Gestaun integrasaun prosesu atu garante elementu oi-oin ne’ebe uja ba projetu ho apropriadu no ba
nia kordenasaun.Desenvolvimentu termu abertura ne’e tenke liu husi planu ba getasun,
ezekusaun,realizasaun mudansa ba kontrolu, no ikus liu maka hakotu projetu.
Gestaun eskopu hanesan prosesu ne’ebe importante atu asegura no akumula aktividade hotu-hotu, liu
husi prosesu ida ne’e so deit ba trabalador no ikus mai bele kompleta no hetan susesu.
Gestaun tempu hanesan prosesu ne’ebe garante projetu konkluidu ba nia tempu ne’ebe determina ona.
Husi gerensiamentu tempu ne’e atu identifika ba rekursu humanu, durasaun aktividade, kriasaun no
kontrola kronograma aktividade nian.
Gestaun kustu hanesan prosesu ida importante atu serfika projetu ne’e kompleta ona ho orsamentu
aprovadu, halo estimasaun ba kustu, define husi orasamentu no kontrola ba gastu.
Gestaun ba kualidade hanesan prosesu ida atu garante projetu ne’ebe hala’o liu husi produtu tuir buat
ne’ebe hakarak no tuir interese projetu nian.Gerensiamentu projetu iha responsabilidade bo’ot ba
kualidade projetu tuir planeamentu no mos fo prioridade ba area ne’ebe termina ho tempu no nia kustu
ne’e bele asegura badraun,no kontrola kualidade.
Gestaun rekursu humanu hanesan prosesu ne’ebe matenek nain sira organiza atu gere ekipa ba
projetu, bele sai efetivu. Objetivu husi rekursu humanu sira ne’e atu halo planu, no forma no dezenvolve
ekipa.Dedikasaun bo’ot ba sira maka oinsa uza konesimentu, ho habilidade liu-liu ne’ebe liga projetu
atu dezenvolve no konklui ho susesu.
Gestaun komunikasaun prosesu imformasaun importante kona ba situasaun projetu hala’o ho grupu,
fahe imformasaun ho dalan los no oportunu.Halo parte mos atu identifika parte interese projetu liu husi
komunikasaun atu fahe informasaun no relatoriu ba servisu.
Gestaun risku hanesan prosesu ida buka hetene lalaok,analiza situasaun no hatan ba risku projetu. Ne’e
katak buka hatene mekanismu rezultadu ba eventu positive no hamenus konsikuensia ba eventu
negative.Iha parte ida mos buka hatene nia kualidade, kualidade risku,ba nia lalaok kona ba nia
kualifikasaun no kontrola atu hatan ba risku.
Gestaun aquizasaun hanesan prosesu ida atu hare oinsa hare servisu ba dala tolu.Area ne’e tenke iha
atensaun husi gerente projetu,wainhira halo planu ba programa liu-liu ba sosa material.Karik aktividade
akquizasaun hetan kritiku, nia atrazu ne’e bele provoka adiantamentu ba konkluzaun, wainhira hetan
kompesasaun husi aktividade seluk ne’ebe dalan ida deit, halo planeamentu ba aquizasaun maka hanesan
selesaun fornesedor, administrasaun no halo enseramentu ba kontratu.{3}
Iha kraik ne’e maka eskema ba prosessu hirak ne’ebe mensiona iha leten ne’e.
inisiasaun
planeamentu
ezekusaun
Monitoriamentu no kontrolu
enseramentu
2.4.1 INISIASAUN
Prosessu inisiasaun katak parte dahuluk (primeira vez) projetu ne’e hahu.Jeralmente inisiasaun projetu
katak hahu prosessu ida,signifika fo ilustrasaun global ba projetu ida bazeia ba definisaun projetu
nian.Husi definisaun projetu maka hafoin ita hatene/hare ilustrasaun global ba projetu ida ne’ebe sei
realiza (hala’o).Ilustrasaun global ne’e bai-bain prense ho skopo projetu,objetivu projetu,tempu ba
servisu projetu,orsamentu ba projetu no informasaun sira seluk.
Inisiasaun projetu katak parte ida ne’ebe hahu ho nia dokumentasaun ba definisaun projetu nian sei sai
material,bazeia ba parametru ida iha planeamentu projetu nian maka produs (prepera) dokumentus
pleneamentu ba gestaun projetu.
Halo planu ba gestaun projetu ( project managent plan ) bazeia ba definisaun projetu ne’ebe
halo tiha ona.
Konkordansia husi projetu nain katak planu gestaun projetu nian ne’ebe sei sai legalidade ba
iha ezekusaun servisu.
d. Rezultadu evaluasaun sai hanesan asuntu foti dezisaun ba problema ne’ebe akontese iha terenu.
e. Funsaun manjerial husi gestaun hanesan Sistema ba infrmasaun ne’ebe diak atu analiza performa iha
terenu.
Tarjetu gestaun konstrusaun hanesan maneja funsaun gestuan nian ka organiza ezekusaun ba
dezenvolvimentu sai hanesan dalan atu atinji rezultadu masimu bazeia ba espasifikasaun atu hetan
objetivu ne’ebe ita hakrak, maka tau atensaun ba iha kualidade projetu,kustu ne’ebe utiliza no tempu
servisu iha format ida ne’e nia laran atu atinji rezultadu maka liu husi esforsu servisu iha kontrola
kualidade (quality control) kontrola ba kustu (cost control) no kontrola ba tempu servisu (time
control),ideia husi:ir.Abrar husen,tahun 2010.
Judisialmente parte ida-idak iha nia pozisaun ne’ebe hanesan no relasiona ho kontratu,entaun parte ida-
idak halo nia aktividade (servisu )tuir akordu ne’ebe deside hamutuk ona.
Ezekutor no supervisor iha responsabilidade hasoru projetu nain.Sira nain rua iha ligasaun ba malu husi
ida ba ida, atu nune’e hetan rezultadu projetu tuir buat ne’ebe mak planu ona.Hanesan mos ho ezekutor
no supervisor projetu konsultante (perencanan) mos responsabiliza hsoru projetu nain.{6}
e.Relasaun ho instansi
hetan esplikasaun regulamentu ne’ebe relasaun ho konstrusaun projetu,espesial ba problema licensa no
objetivu relevante ba governu.{ 6 }
kontrator
Konsultante planeamentu hanesan parte ne’ebe forma individu ka ema ruma ne’ebe uja ninia matenek,
skill no kapasidade hodi halo planu ba projetu inklui planu estrutural, arsitektural, mekanikal, elektrikal
no seluk tan. Konsultante planeamnetu ida ne’e sei simu traballu ka servisu husi projetu nain no iha
responsabilidade bo’ot ba projetu nain. Konsultante planeamentu nia dever no kompetensia maka:
a) Forma planu estrutural, arsitektura, mekanikal, no elektrisidade tuir rekerimentu/pedidu ne’ebe
projetu nain haruka no ajuda projetu nain ba buat ne’ebe maka nia hakrak liu husi sujestaun ruma.
b) Halo detallu ba dezenu sira, planu sira servisu nian tuir ho ninia kriteria ka document kontratu,
kalkula volume servisu ba planeamentu projetu no mos estimasaun kustu husi planu nian no
identifika dala ida hotu ba volume no estimasaun kustu ba servisu ne’ebe aumenta ka hamenus.
c) Halo ajustamentu ba parte planu nian karik iha mudansa ruma husi planeamentu ne’ebe halo tiha
ona pedidu husi parte projetu nain, no mos halo relatoriu ba parte final nian.
d) Halo planeamentu no dezenu fila fali revizaun fila fali karik iha mudansa ba ezekusaun servisu
iha terenu.
e) Revista rezultadu ezekusaun servisu ne’ebe relasiona ho ninia planu.
f) Fo esplikasaun ba kontrator kona ba konteudu dokumentu kontratu karik presiza.[2].
Iha ninia servisu tomak, supervizaun iha resposabilidade bo’ot sai hanesan lideransa projetu nian.
Supervizaun iha poder atu fo sugestaun no hatudu dalan/orienta ba kontrator karik presiza, atu ezekusaun
servisu tuir regulamentu ne’ebe halo ona akordu iha planu servisu no tuir kriteria sira.
Konsultan monitoramentu mos iha poder hanesan tuir mai:
a) Fo atensaun ba iha parte ezekusaun wainhira lao ses tiha husi kontratu
b) Hapara ezekusaun servisu, se wainhira kontrator la lao tuir buat ne’ebe konsultan fo atensaun tiha
ona.
c) Fo resposta ba sujestaun sira ne’ebe hato’o husi kontrator sira
d) Halo mudansa no fo sai informasaun mudansa iha terenu nian
e) Koriji servisu ne’ebe hala’o husi kontrator atu nune’e bele la’o tuir kontratu ne’ebe aseita tiha
ona.
2.12.4. Kontrator
Kontrator hanesan orgaun ka ema ruma ne’ebe hatudu atu hala’o servisu projetu nian tuir ninia matenek.
Ka iha definisaun seluk ko’alia katak parte ne’ebe ninia kontratu simu ona no fo ona surat indikasaun
no mos iha asinatura ba surat akordu kontratu ho kna’ar bo’ot ne’ebe iha relasaun ho ezekusaun projetu.
Iha projetu “fatin hakerek servisu pratika” ne’e, projetu nain fo fiar direitamente ba kontrator servisu
atu hala’o servisu konstrusaun. Regulamentu no aprovasaun kona ba direitu no dever ba parte ida-idak
nian ne’ebe organizadu iha dokumentu kontratu nian laran. (Husi matenek nain Chairil Nizar, 24
February 2011 (kontraktor pelaksana proyek)
Kontrator toma responsabilidade direitamente ba projetu nain no iha ninia servisu akompanha ka
observa nafatin husi ekipa supervizaun husi projetu nain no mos bele halo konsulta direitamente ho
ekipa supervizaun ba problema ne’ebe mosu iha ezekusaun nia laran. Mudansa desing tenke konfirma
antes ezekuta servisu.
Kontrator nu’undar ezekutor ba projetu iha ninia dever no responsabilidade hodi hala’o ninia funsaun,
maka hanesan turi mai ne’e:
1. Halo servisu konstrusaun tuir regulamentu no espesifikasaun ne’ebe planejadu iha akordu kontratu
laran.
2. Fo relatoriu progresu servisu nian ne’ebe liga husi relatoriu lor-loron, semina-semana no mos fulan-
fulan ba projetu nain maka hanesan:
Ezekuta servisu
Kapasidade servisu ne’ebe alkansa
Kuatidade traballadores ne’ebe halo servisu
Kuantidade material ne’ebe tama
Kondisaun klima no seluk tan
3. Prepara traballador sira, material, fatin servisu ekipamentu, no ekipamentu ajudante seluk ne’ebe
utiliza liga husi espesifikasaun no dezenu ne’ebe identifika tiha ona no fo atensaun ba tempu, kustu,
kualidade no seguransa servisu.
4. Responsabilidade tomak ba aktividade konstrusaun no metodu ezekusaun servisu iha terenu.
3
METODOLOGIA BA PESQUIZA
Kuantitativu mak hanesan metode ida ne’ebe foun ka moderna, atu nune’e hakerek nain uza metodu
hodi rekolla dadus liu husi observasaun, partisipasaun no dukumentasau.
Metodu ne’ebe hakerek nain uja hodi halibur dadus sei fahe ba iha parte tolu ( 3 ) maka hanesan.
a. Halibur dadus
dadus ne’ebe hakerek nain halibur sei hetan husi joint konsultan Katahita.and Engineers Internasional (
KEI ) servisu hamutuk ho Renardet no halo asosiadu ho Kai Watu Kmanek Konsultan ( KWK ) ne’ebe
halo supervizaun ba projetu refere.Dadus sira ne’ebe hakerek nain sei foti maka hanesan:
Dezenu
Kronograma
Traballu imagem
b. Observasaun
Iha peskiza ida ne’e hakerek nain sei tun direitamenten ba iha terenu hodi observa no buka informasaun
kona ba Sistema implementasaun ba iha projetu refere bazeia ba dadus ne’ebe maka halibur maka hanesa
dezenu, kronograma no imagem servisu.
Hakerek nain sei observa no buka informasaun iha edifisiu konsultan no iha terrenu bazeia ba dezenu
no kronograma.
c.Entervista
Hakerek nain mos sei halo entrevista ba engeneiru sira ne’ebe maka iha konsultan bazeia ba planu ne’ebe
maka iha relasiona ho dadus ne’ebe maka halibur ona wainhira ba halo observa iha terrenu no iha edifisiu
konsultan nian.
3.4.1 MATERIAL
Material sira ne’ebe maka hakerek nain uja hodi halo monografia final ida maka hanesa
laptop,lapizeira,kadernu,telephone no selu-seluk tan.
Hahu
Formulasaun problema
Baze teoria
Rezultadu analiza
Konkluzaun
Remata
No Deskrisaun Kustu
1 Peskiza iha internet $ 25.00
2 Kapitulu I $ 5.00
3 Kapitulu II $ 10.00
4 Kapitulu III $ 25.00
5 Ezame proposal $ 10.00
6 Kapitulu IV $ 150.00
7 Kapitulu V $ 50.00
8 Ezame final $ 200.00
Total $ 475.00
4
4.1. EZEKUSAUN PROJETU IHA TIMOR LOROSA’E
Ezekusaun projetu iha Timor laran tomak ne’ebe implementa husi kontrator sira,projetu balun ne’ebe
seidauk garante kualidade tamba iha kestaun balun ne’ebe sai hanesan difikuldade bo’ot ba kualidade
projetu maka hanesan; la iha estudu tekniku ka viabilidade tekniku, supervizaun la maximu, kapasidade
rekursu finanseiru la sufucinte no kapasidade tekniku professional husi kontrator sei limitadu tebes ka
seidauk balansu ho komplesidade implementasaun projetu, implementasaun projetu la tuir
espesifikasaun ne’ebe iha, pagamentu governu la’o tarde ba kontrator sira ida ne’e fo atrasa mos ba
ezekusaun projetu iha terenu, tamba ne’e dala ruma projetu balun to’o tiha dalan klaran,paradu no
finaliza la tuir kalendariu kontratu nian. Problema hira ne’e akontese iha ezekusaun projetu nia
laran,maibe la’os ba projetu hotu-hotu maibe iha projetu balun maka hasoru problema hirak ne’e.
problema sira ne’e maka sai kestaun bo’ot iha ezekusaun projetu nia laran tamba ne’e presiza resolve
problema hirak ne’e atu la bele afeta ba kualidade projetu iha future.
Iha ezekusaun projetu nia laran dala ruma mos kontrator sira hasoru difikuldade barak hanesan, sira atu
halo luan dalan maibe populasaun husi ganti rugi sira nia produtu ne’ebe iha, por ezemplu hudi hun ida
tenke husu US 60 dolar,ida ne’e sai preokupasaun ba kontrator atu implementa lalais obra tamba osan
ne’ebe atu selu ba produtu sira ne’e la iha. Kestaun ida ne’e mos mudansa klimatiku, bainhira projetu
ezekuta mak udan tau, entaun presiza muda fali tempu atu ezekuta.
Ho dezenu kanal DS-4 ne’ebe planu tuir nia prosessu no etapa maka hanesan tuir mai ne’e:
Bazeia ba dezenu eskavasaun ba kanal DS-4 ne’ebe hakerek nain rekolla dadus husi
konsultan KEI no nain ba Obras refere katak ho nia dimensaun largura okos 0.67 metrus,
largura leten 2.07 metrus,no nia Altura 0.72 metrus ho nia volume 145 m³ no nia
implementasaun hanesan imagem iha kraik ne’e
Bazeia ba observasaun ne’ebe hakerek nain halo observa iha terenu ba rezultadu eskavasaun kanal maka hakerek
nain hodi analiza ba dadus ne’ebe rekolla husi Konsultan KEI no Nain ba kanal refere katak Kanal implementa
tuir duni planu ne’ebe determina ona.
Bazeia ba dezenu ne’ebe hakerek nain rekolla ba hada fatuk ho nia mahar 0.3 metru no nian naruk 300 metrus.
Bazeia ba observasaun ne’ebe hakerek nain halo no observa iha terrenu ba hada fatuk, maka hakerek nain halo
analiza ba implementasaun hada fatuk iha terrenu tuir duni planu no nia dimensaun ne’ebe determina ona.
Capping concrete ho nia dimensaun largura okos 0.30 m, largura leten 0.30 m, no nia mahar 0.10m, no
nia implementasaun hanesan iha imagem kraik ne’e.
Atu hateru rai henek antes plang concrete ho nia dimensaun largura okos 1m, largura leten 1m, no nia
mahar 0.20m, nia implementasaun maka hanesan figura iha kraik.
Bazeia ba observasaun ne’ebe hakerek nain observa ba plain concrete hanesan figura iha leten,maka
hakerek nain analiza ba rezultadu no komparasaun ba implementasaun plain concrete iha terenu tuir
duni planu ne’ebe determina ona.
halo kanal DS-4 ne’ebe halao durante loron tolu-nolu resin tolu (33) hodi halo
implementasaun hanesan tuir mai ne’e:
Tuir hakeren nain ne’ebe halo kalkulasaun ba gestaun tempu ba kanal DS-4 maka hanesan iha kraik
ne’e:
Tabela kalkulasaun
No tempu ne’ebe hakerek nain halo observasaun ba implementasaun ba kanal DS-4 iha terenu maka
hanesan iha kronograma kraik ne’e.
Tabela implementasaun
Tuir hakerek nain nia observasaun ba kronograma iha leten ne’e, planu ba konsultan nian ba loron rua-
nolu resin ne’en (26), hakerek nain mos halo kalkulasaun ba kanal DS-4 loron rua-nolu resin ne’en
(26), hanesan mos planu husi konsultan no nia implementasaun iha terenu durasaun hamutuk loron
rua-nolu resin ida (21) maka hakerek nain halo komparasaun no analiza ba tempu ne’ebe planu no mos
ba tempu ne’ebe halo implementasaun iha terenu,la’o diak maibe implementasaun hotu sedu tamba
tuir oras servisu ba loron ida iha oras ualu (8) maibe servisu ne’ebe halo implementasaun ba kanal DS-
4 ba loron ida iha oras sia (9).
hahu
Rekolla dadus
observasaun
Analiza
Rezultadu analiza
Remata
REFERENSIA
[1] Americo Soares 2016, Jestaun Kontrolu Kualidade Material Aspal Ac-Wc Estrada Tibar-
Gleno(Sta 29+ 000-Sta 29+ 200).
[2] Nelia ximenes belo,2016. Jestaun monitoriamentu no kontrolu ba obras publika iha timor
lorosa’e.
[3] Chanio Francisco de soares soco de luma ,2016. Analiza jestaun implementasaun projetu box
culvert Estrada tibar-gleno sta.20+282.35.
[4] Dyah okty moerpratiwi.,management of tol road maintenance based on project management.
[5] Relatorio projetu Auto-estrada Suai-Beasu seksaun I
[6] Eurico de jesus soare,2016.Analiza jestaun implementasaun projetu irigasaun iha Laleia
[7] Santosa,Budi Managemen Proyek :Konsep & implementasi / Budi Santosa Edisi pertama –
Yogjakarta: Graha Ilmu,2009.
[8] A guide to the project management body of knowledge ( PMBOK guide ). 4 ed.1.
Pennsylvania : PMI, 2008a.
[9] Livru ho tema manajemen proyek berbasis teknologi informasi, ne’ebe husi matenek nain
“Imam Herianto, SSi” no “Totok TriwibowoY, SE, MM”).
[10] PMBOK® Guide Hermano perrelli de Moura,conseitos bazicos do gestao.
[11] Pengertian Manajemen Proyek Menurut Para Ahli | Info Dan Pengertian
[12] (http://ilmu-teknik-sipil-indonesia.blogspot.com)