You are on page 1of 4

TRABALHO INDIVIDU I

JESTAUN

Husi:

Naran : Jacinto C. V. Freitas

No. Estudante : 2301010110032

Turma :A

Fakuldade : Siensia no Enjinyaria

Departamentu : Enjinyaria Sivil

Trimestre : IV

Materia : Jestaun Konstrusaun II

DILI INSTITUTE OF TECHNOLOGY (DIT)

RUA DIT, AIMUTIN – DILI, TIMOR LESTE

2024
Esplika saida mak:
- Jestaun
- Projetu
- Rekursu
- Konstrusaun
- Tipu konstrusaun no
- Karakteristika konstrusaun

❖ Jestaun
Jestaun hanesan siensia ida interdiplinariu nebee relasiona ho ida nee hodi assistensia ba Sistema sosial
sira, filosofia, matematika.
Tuir Nugroho (2003:119) iha 7. BAB II_2018160ADN.pdf (uin-suska.ac.id) deklara katak jestaun mak
termus ida uza iha siensia jestaun. Etomolojia, termu jestaun mai husi liafuan jestaun no baibain refere ba
prosesu jestaun ka halo buat ruma atu hetan planu ruma nunee jestaun nee siensia jestaun ida neebe trata
prosesu jestaun no halo buat ruma atu bele kumpre planu balun neebe ita sei kumpre.
Iha mos matenek nain balun nebee kolia konaba funsaun husi jestaun nee rasik mak: Henry Fayol deklara
katak iha funsaun jestaun 5, inklui: Planeamentu (Planu) Organizasaun Komandamentu (Giving)
Koordenasaun (Coordinating) Kontrola (controlling). Aliende nee John F. Mee no George R. Terry
(2006: 342) sira nain rua mos kolia hotu konaba funsaun husi jestaun nee rasik maibe funsaun nebee sira
nain kolia iha nebaa kuaze atu hanesan ho buat nebee Henry Fayol kolia tiha ona iha leten.
❖ projetu (Triwibowoy, 2013)
Projetu ida mak esforsu temporariu ida neebe halao hodi kria projetu servisu ka rezultadu uniku ida. Nia
iha inisiu no rohan neebe define ona no bainbain limitatu husi fator sira hanesan tempu, orsamentu no
rekursu. Dala barak projetu sira ezekuta hodi alkansa objetivu no objetivu espesifiku sira no sira presiza
planeamentu, ezekusaun no motorizasaun ho kuidadu atu asegura susesu hotu. Ezemplu husi projetu sira
inklui hari ponte ida, lansa projetu foun ida, organija eventu ida ka implmentasaun sistema software.
Projetu hanesan koperativa ida neebe ho nia prosesu temporariu no fo solusaun ba produtu ida neebe
kapas no kualidade. Normalmente projetu heta n apoiu mos husi ema barak neebe iha rekursu oi-oin,
relasiona ho atividades ida-idak nian neebe efetivu atu nuune bele halao projetu efisien tuir tempu neebe
los no termina tiha ona.
❖ Rekusu
Rekursu mak parte importante ida ho halo dezenvolvimentu hanesan atu harii konstrusaun ida ita presiza
rekursu umanu hodi harii konstrusaun ida iha rai nia leten, liliu oinsa mak bele maneza osan, tempu,
material no seluk atu maneza buat hira nee ita presiza rekursu mak hodi halo buat sira nee.
Rekursu ida mak valór potensiál ida nebee iha husi materiál ka elementu ida-idak iha vida. Rekursu laos
sempre tangivel, maibe mós intangivel. Pontu importante balun kona-ba rekursu:
Rekursu Naturais: Ida nee inklui buat hotu nebee mai husi natureza no bele uza atu responde ba ema nia
nesesidade. Ida nee inklui komponente biotiku sira hanesan animál, ai-horis no mikro-organizmu sira, no
mós komponente abiotiku sira hanesan petróleu, gás naturál, tipu metal oioin, bee no rai.
Fatór Produsaun: Rekursu sira mós relasiona ho fatór produsaun iha ekonomia. Fatór produsaun sira nee
kompostu husi rai, traballu no kapitál nebee uza iha atividade ekonómika sira atu prodús sasán no servisu
sira no fahe sira.
❖ Konstrusaun
Konstrusaun mos hanesan atividade ida atu harii instalasaun no isfraestrutura iha area architektutra ka
enjenharia sivil. Konstrusaun hanesan edifisiu ka unidade infraestrutura iha area ida ka area oi-oin. Iha
sumariu, konstrusau define hanesan objetu edifisiu tomak neebe kompostu husi parte estrutural sira.
Ezemplu: konstrusaun ba estrada, konstrusaun ponte konstrusaun uma no konstrusaun barrajen nst. Maske
atividade konstrusaun sira nee konhesidu hanesan servisu ida deit, maibe iha realidadde konstrusaun mak
unidade atividade ida neebe kompostu husi servisu oi-oin. Iha jeral, atividade konstrusaun nian hetan
supervizaun husi jestor projetu, enjenharia dezenhu ka arkitektura projetu nian.
❖ Tipu konstrusaun iha 2 (rua) mak hanesan:

1. Konstrusaun harii edifisiu, neebe kompostu husi: edifisiu/perumahan, otel nst.

• Konstrusaun edifisiu: mak metodu ka tekniku ida neebe uza atu kria ka harii objetu
konstrusaun ho kondisaun oioin atu nuune bele sai forte, sustentavel, furak no ekonomiku.
Konstrusaun nuudar fator importante ida hodi halo edifisiu ka estrutura sira. konstrusaun
edifisiu neebe forte no metin tenke fo prioridade atu nuune seguransa ba utilizador
konstrusaun sira nian bele garante no afeta seguransa ba ema sira neebe hela iha uma laran
no ema sira neebe haleu edefisu refere.

Faze konstrusaun nee rasik sei deskreve iha faze principal 2 (rua).

- Primeiru mak prosesu planeamentu neebe inklui analize rai, struktur no dezenhu.
- Segundu preparasaun servisu, fundasaun, estrutura no ikus mai remata.

Konstrusaun sivil: mak hanesan ponte, barajen, estrada, irrigasaun, konstrusaun, vizita kampu nst.
(Ranl,2016)
Konstrusaun ponte: mak hanesan prosesu dezenvolvimentu ida neebe ho objetivu atu liga area rua neebe
haketak husi mota, rai klean, ka obstakulu sira seluk. Ponte nee funsiona hanesan ligasaun ida no tenke
bele tahan todan husi trafiku veikular nebee lao liu ba mai.
Istoria hatudu katak ulukliu ema hatene konaba ponte sira iha Roma nia ukun, no uza balok ai sira nuudar
elementu prinsipal ida. Nunee, konstrusaun ponte halao papel importante ida iha mobilidade no
konetividade entre rejiaun sira.
Bainhira harii ponte ida, faze konstrusaun oin-oin nebee presiza halao sistemátiku envolve elementu sira
tuir mai:
Fundasaun: tipu fundasaun oin-oin nebee baibain uza iha konstrusaun ponte inklui pilár besi, pilár
konkretu nebee reforsa ona, pilár konkretu nebee pre-estrese ona, pilár kompozitu, no fatin hotu-hotu. Ho
fundasaun nebee metin no konstrusaun diak, ponte nee bele funsiona hanesan hein ona no bele tahan
todan nebee fo ona.
Estrutura Konstrusaun Ponte:
Parte leten: Inklui elementu sira hanesan ai-tonka, ai-tonka no ai-tonka sira ne'ebé forma estrada nia
leten1.
Iha kraik: Inklui fundasaun no estrutura apoiu sira nebee suporta ponte nia todan.
Tipu Ponte:
Ponte Estrada: Dezenvolve atu akompanha karreta oioin iha estrada, hanesan Ponte Suramadu no Ponte
Ampera no iha ita Timor-Leste hanesan ponte BJ Habibi no CPLP
Ponte Estrada: Konstrui liu-liu ba lina estrada nebee liga sidade ka illa sira.
Pedestrian Bridge/Crossing: Funsaun hanesan dalan ida ba pedestrianu sira.
Konstrusaun Barrajen: mak kostrusaun nebee uza hodi satan netik bee no kria rezerva, mota, fatin
turismu sira. Baibain barrajen mos funsiona hanesan atu uza sai hanesan energia ba eletrisidade nian.
Estrutura no Funsaun:
Barrajen harii husi material oioin hanesan rai, fatuk no betaun.
Objetivu prinsipal sira husi konstrusaun barrajen inklui fornese bee ba irrigasaun, nesesidade urbanu,
hadi'a navigasaun, hamosu eletrisidade idroeletrika, nunee mos kria area rekreasaun no habitat ba ikan no
animál sira seluk.
Portaun bee iha barrajen uza atu regula bee-matan no hasai bee nebee la hakarak gradualmente ka
kontinua.
❖ Tipu rua konstrusaun nee iha karakteristiku diferente hanesan:

- Konstrusaun edifisiu: jera servisu fatin (armagem, edifisiu no sst), servisu iha fatin ida
neebe relativamente kiik no kondisaun fundasaun iha fatin/lokaliza neebe relativamente
kiik ho jestaun neebe nesesariu ba progresu servisu.

- Konstrusaun sivil: Projetu konstrusaun nia natureza kontrolu ba benefisiu ema nian,
serbisu iha fatin neebe luan no naruk no kondisaun fundasaun nian iha fatin ida ida
diferente tebes ho fatin seluk ho jestaun presiza atu rezolve problema nee, la iha progresu.

You might also like