Professional Documents
Culture Documents
3) Artigu 15 hosi konstituisaun, bandeira nasionál iha kor hira no kada kor reprezenta
saida?
1. Sei hari’i kbi’it lokal ho ema ne’ebé koletivu iha rai laran ne’ebé iha orgaun
reprezentativu, ho kna’ar atu organiza partisipasaun sidadaun ida idak nian kona ba
solusaun problema rasik iha sira nia komunidade no atu promove dezenvolvimentu lokal,
no la afeta partisipasaun estadu nian.
2. Organizasaun, kompeténsia, funsionamentu no kompozisaun orgaun kbi’it lokal nian sei
define tuir lei.
a) Kompeténsia rasik
b) Kompeténsia kona ba orgaun sira seluk
c) Kompeténsia iha relasaun internasionál
d) Promulgasaun no veto
6) Artigu 85 hosi konstituisaun, kompeténsia rasik prezidente nian mak saida deit?
Prezidente repúblika deit mak iha kompeténsia hanesan tuir mai ne’e:
a) Promulga diploma lejislativa no haruka publika rezulusaun hosi parlamentu nasionál
ne’ebé aprova akordu no ratifika tratadu konvensaun internasionál
b) Halao kompeténsia kona ba kna’ar komandante supremu forsa armada
c) Halao direitu veto kona ba diploma lejislativu, iha prazu loron 30 nia laran hahu husi
loron ne’ebé prezidente simu.
d) Foti no fó posse ba primeiru-minstru ne’ebé partidu eh aliansa sira ho maioria
parlamentar, bainhira rona tia partidu polítiku sira ne’ebé iha parlamentu nasionál
(aliansa nee forma antes ka depois eleisaun no ka rezultadu eleisaun fó sai).
e) Husu tribunal supremu justisa kona-ba apresiasaun preventiva no fiskálizasaun abstrata
norma konstitusionalidade, no mos haree inkonstitusionalidade tan komisaun.
f) Deklara referendu ba problema boot interese nasionál nian
g) Deklara estadu sitiu ka estadu emerjensia, tuir parlamentu nasionál haruka, bainhira rona
tia ona conselho-estado, governo no conselho superior defesa no segurança
h) Deklara funu ka halo dame, tuir proposta governu nian, bainhira rona tia ona conselho-
estado, governo no conselho superior defesa no segurança, tuir parlamentu nasionál
haruka.
i) Rona tuir governu, atu fo perdaun ka hamenus kastigu
j) Konfere, tuir lei, titulu onorífiku, kondekorasaun no mos distinsaun.
7) Artigu 86 hosi konstituisaun, prezidente nia kompeténsia ba orgaun sira seluk mak
hanesan saida?
Prezidente repúblika nia kompeténsia kona ba orgaun sira seluk mak hanesan tuir mai ne’e:
a) Prezide conselho superior defesa no segurança
b) Prezide conselho estado
c) Marka, tuir lei, loron eleisaun ba prezidente no parlamentu nasionál
d) Halo konvokasaun extraordinariu parlamentu nasionál nian, bainhira iha razaun boot
kona ba interese nasionál
e) Fo sai mensajem ba parlamentu nasionál no nasaun
f) Hakotu parlamentu nasionál, iha kazu krize boot institusional nian ne’ebé labele iha
formasaun governu ka aprovasaun orsamentu jerál estadu nian, iha tempu naruk liu loron
60, bainhira rona tia ona partidu politiku sira ne’ebé hetan kadeira iha parlamentu
nasionál, no rona conselho estado, iha tempu ne’ebé inexistência jurídika atu hala’o
disolusaun, tenke haree tuir regra artigu 100
g) Hatun governu no exonera primeiru ministru, bainhira parlamentu nasionál la simu
programa dala rua tutuir malu.
h) Foti, fo pose no hasai membru governu, tuir proposta primeiru ministru nian iha termu
n0.2 artgu 105
i) Foti membru rua ba conselho superior defesa no segurança
j) Foti prezidente tribunal supremu justisa no fo pose ba prezidente tribunal superior
administrativa, fiskál no kontas
k) Foti prokuradór-jerál repúblika hodi halao kna’ar iha tinan hat nia laran
8) Artigu 86 hosi konstituisaun, promulgasaun no Veto
1. Iha prazu loron hat nulu nia laran, hahu hosi simu diploma naran ida hosi parlamentu
nasionál atu promulga hanesan lei, prezidente repúblika bele promulga ka uza nia direitu
veto, hodi husu apresiasaun foun kona ba mensajem ne’e ho fundamentu.
2. Maka parlemantu nasionál, iha prazu loron sia nulu nia laran, konfirma karik votu tuir
maioria absoluta deputadu sira nian, ne’ebé servisu hela, prezidente repúblika sei
promulga diploma ida ne’e, iha prazu loron ualu (8) nia laran, hahu hosi loron ne’ebé nia
simu
3. Ne’e mos sei presiza, maioria dois-terços (2/3) deputadu sira ne’ebé prezente, no tenki liu
maioria absoluta deputadu sira ne’ebé servisu hela, atu konfirma diploma sira ne’e iha
materia artigu 95
4. Iha prazu loron hat nulu nia laran, sura hosi simu diploma naran ida governu nian atu
promulga, prezidente repúblika bele promulga ka uza ninia direitu veto, hakerek ba
governu hodi fo hatene kona ba razaun veto nian.
9) Kapitulu II, artigu 95 to’o 98, kompeténsia Parlamentu Nasionál mak hanesan?
1. Kompete ba parlamentu nasionál halo lei kona-ba asuntu báziku polítika interna no
externa nasaun nian
2. Parlamentu nasionál deit mak bele halo lejislasaun kona ba:
a) Rai-ketan RDTL, tuir artigu 4
b) Lemite be’e tasi laran timor no mos zona ekonomia ezkluziva ho tan direitu timor-leste
ba zona tatutan no plataforma continental
c) Simbolu nasionál tuir no. 2 artigu 14
d) Sidadaun
e) Direitu, liberdade no garantia
f) Regra ba defeza no seguransa
g) Regra fiskál
h) Rejime orsamentu
i) Fo autorizasaun ba prezidente repúblika atu halo vizita ba rai liur
j) Aprova no mos fó sai akordu no ratifika tratadu no konvensaun internasionál sira
k) Foti nia prezidente no membru da meza
11) Kapitulu III, artigu 115 to’o 117 tuir konstituisaun, kompeténsia governu mak
hanesan tuir mai ne’e:
12) Artigu 115 hosi konstituisaun, governu nia kompeténsia mak hanesan saida?
a) Defini no halao polítika jerál nasaun nian, bainhira hetan tia aprovasaun hosi parlamentu
nasionál
b) Garante sidadaun sira nia direitu no liberdade fundamental
c) Prepara planu no orsamentu jerál estadu nian hodi halao bainhira hetan tia ona
aprovasaun hosi parlamentu nasionál
d) Halo regulamentu ba kna’ar ekonomia no mos setor sosiál
e) Prepara, negosia tratadu no akordu, selebra, aprova, adere no fó sai akordu internasionál
sira ne’ebé laos parlamentu nasionál ka prezidente repúblika nia kompeténsia
f) Define no halao polítika interna nasaun nian
g) Hametin RDTL nia reprezentasaun iha relasaun internasionál
h) Dirije setor sosiál no ekonomia estadu nian
i) Diriji polítika servisu no seguransa sosiál
j) Fo garantia defeza no hametin riku soin publiku no mos riku soin estadu nian
k) Diriji no kordena kna’ar ministériu sira no instituisaun sira seluk ne’ebé iha conselho
ministro nia okos
l) Haburas dezenvolvimentu setor koperativa no mos fo tulun ba produsaun familia nian
m) Fo tulun ba inisiativa ekonomia privadu
13) Artigu 116 hosi konstituisaun, kompeténsia conselho ministro nian mak hanesan
saida?
a) Fo sai hahalok jerál polítika governu no mos oinsa atu halao polítika ne’e
b) Delibera kona ba uzu votu konfiansa ida ba parlamentu nasionál
c) Aprova proposta lei no mos rezulusaun
d) Aprova diploma lejislativu no mos akordu internasionál sira ne’ebé la liu hosi parlamentu
nasionál
e) Aprova lei governu nian ne’ebé kona ba aumentu no hamenus reseita ka despeza publiku
sira nian
14) Artigu 117 hosi konstituisaun, kompeténsia membru governu sira nian mak
hanesan:
15) Artigu 137 hosi konstituisaun, prinsipiu jerál administrasaun publika nian mak
hanesan:
1) Estadu tenki hari’i sistema fiskál ida ne’ebé fo satisfasaun ba nesesidade finanseira sira
no mos justa kontribuisaun riku soin hosi rendimentu nasionál
2) Lei mak hamosu impostu no taxa, ne’ebé estabelese nia insidensia, benefisiu fiskál no
kontribuinte sira nia garantia
1) Governu mak elabora orsamentu jerál estadu nian no parlamentu nasionál mak sei fo
aprovasaun
2) Lei orsamentu nian tenki preve, ho baze iha efisiensia no efikasia, diskriminasaun reseita
no despeza, no mos ses hosi dotasaun ka fundu sekretu sira.
3) Ezekusaun orsamentu sei iha fiskálizasaun hosi tribunal superior administrativu fiskál no
kontas no mos hosi parlamentu nasionál
20) Artigu 159 hosi konstituisaun, lian servisu nian mak mak hanesan:
Lian Indonesia no Inglês nudar lian servisu nian, ne’ebé uza iha administrasaun publika hamutuk
ho lian ofisial sira, bainhira presiza.
21) Tuir konstituisaun RDTL artigu 170, konstituisaun RDTL tama iha vigor iha sa
tinan?
Repúblika Demokratika Timor-Leste nia konstituisaun tama iha vigor iha loron 20 fulan Maiu
tinan 2002
22) Repúblika Demokratika Timor-Leste nia konstituisaun iha artigu hamutuk iha
hira?
Repúblika Demokratika Timor-Leste nia konstituisaun iha artigu hamutuk 170.
9) Dokumentu saida deit maka sai hanesan komprovativu atu intrega hodi konkore ba
pozisaun permanente iha administrasaun publika tuir artigu 14, n0.2?
a. halo atividade ne’ebé bele predujika estadu nia naran diak no dignidade
b. abuzu poder
c. uza estadu nia sasan riku soin, osan no buat seluk la tuir lei
d. hela ho sasan estadu, sosa, fan ka aluga la tuir lei
e. simu prezente ka lembransa hosi ema ruma bainhira buat hirak bele iha relasaun ho
kna’ar publika ne’ebé sira halo
18) Tamba sa maka importante tebes hamosu kodigu etika ba funsaun publika iha
timor leste?
Tamba hanesan maneira ida atu aumenta integrasaun entre funsionariu sira no atu ajuda sira
ne’ebé maka sente katak iha komitmentu ho administrasaun publika. Kodigu etika nee mos fo
dalan ba uniformizasaun kriterius iha funsaun publika no tulun sira ne’ebé maka tenke foti
desizaun. Serve mos hanesan perametrus ba solusaun konflitu sira nian no hahalok la diak ruma
hosi funsionariu balun. Karik sira n’e hotu respeita ona, kodigu etika sei lori harmonia, ordem,
transparensia no trankuilidade iha administrasaun publika.
19) Prinsipiu hosi kodigu etika nian maka saida deit?
Tuir previstu ona iha kodigu etika funsaun publika nian prinsipiu ne’e iha 15, ezemplu
balun mak hanesan tuir mai ne’e:
a. Tau iha as liu interese nasaun nian, defende independensia nasionál ne’ebé proklama ona
iha loron 28 fulan novembru tinan 1975 no respeita valor moral no kultural iha timor
leste.
b. Halo tuir lei jerál no lei sira ne’ebé relasiona ho funsaun publika
c. Implementa no promove respeitu ba direitus humanos, estadu direitu no prinsipiu
demokratiku
d. Sai modelu ba integridade pessoal, autentisidade no laran mos, buka nafatin atu kontribui
ba reputasaun diak funsaun publika nian liu hosi hahalok diak lor-loron nian.
e. Servi publiku sira ho delikadeza, no tau interese publiku iha as liu hotu hosi interese
privadu sira.
f. Servi publiku sira la ho diskriminasaun ka intimidasaun, inklui abuzu seksual, no la halo
abuzu verbal ka fiziku ne’ebé iha relasaun ho servisu
g. La simu favor ruma, oferta, suporta ka prenda seluk hodi troka atu halo ezekusaun ka
omisaun ba atividade ofisial.
22) Oinsa maka ita bele kandidata a’an ba tuir formasaun profissional no atu hasae ita
nia kualifikasaun?
Instituisaun ne’ebé mak ita servisu ba bele promove, iha tinan nia laran kona ba asaun ba
formasaun, workshop, reuniaun no painel ba diskusaun sira ne’ebé bele hasae funsionariu nia
kualifiksaun.
23) Oinsa ita bele hatene katak ita nia salariu ne’e koresponde ho ita nia ketegoria no
kareira professional tuir artigu 65-72?
Funsionariu no ajente administrasaun publika sira iha direitu ba remunerasaun tanba servisu sira
ne’ebé sira halao no ida ne’ebé konstitui ona hosi salariu, bele mos aumenta hosi suplementu
sira, bainhira iha direitu ba sira atu hetan.
24) Se ita la kumpri ita nia dever, abuza ita nia funsaun sira hanesan funsionariu ka
prejudika estadu, konsikuensia saida maka ita sei hetan tuir artigu 73-106?
Hanesan trabalhador estadu nian tenke iha konsekuensia hanesan, se viola dever sira, bele hetan
kastigu. Violasaun ba dever jerál no espesial sira hanaran “infrasaun disiplinar” no pena sira
ne’ebé bele aplika ba maka hanesan tuir mai n’e:
a. Represaun
b. Represaun por escrita
c. Multa
d. Suspensaun
e. Inatividade
f. Apozentasaun kompulsiva
g. Demisaun
III. Lei no.7/2009, iha 5 julho, kona ba Hari Komisaun Funsaun Publika
a. Prezidente Repúblika
b. Membru Parlamentu Nasionál
c. Membru Governu
d. Majistradu Judisiais no Majistradu Ministeriu Publiku ne’ebé halao hela funsaun
e. Kandidatu ba kargu eletivu
f. Funsionariu setor publiku ne’ebé halao hela funsaun
g. Dirijentes partidu politiku
9. Tuir artigu 6, orientasaun, desizaun no kompeténsia KFP nian mak saida deit?
orientasaun, desizaun no kompeténsia mak hanesan tuir mai ne’e:
a) Rekrutamentu no selesaun
b) Formasaun no dezenvolvimentu kapasidade
c) Nomeasaun ba substituisaun
d) Kualifikasaun professional
e) Klasifikasaun ba funsaun sira
f) Termus no kondisaun servisu nian
g) Pratika administrativa no jestaun iha setor publika
h) Infrasaun disiplinar, rekursus no konsolidasaun laboral
i) Asuntu sira seluk iha relasaun ho kompeténsia komisaun ne’ebé estabelese ona iha lei
kriasaun KFP
10. Sekretariadu komisaun funsaun publika (SKFP) nia funsaun atu halo sai tuir
artigu 13?
SKFP nia funsaun atu jere no sertifika dezempeñu diak pessoal komisaun nian no mos atu
implementa desizaun KFP nian.
IV. Dekretu Lei n0.20/2011, iha 8 Junho, kona ba Rejime Kareira ba Kargu Diresaun no
Xefia iha Administrasaun Publika.
1. Tuir artigu 3, se mak iha direitu atu hola parte iha kareira administrasaun publika?
Funsionariu publiku permanente mak bele hola parte iha kareira administrasaun publika
2. Tamba sa mak funsionariu kontratadu estadu nian halo kontratu ho termu sertu
maibe refere mos ba kategoria, grau no eskalaun?
Atu bele define salariu no regalia sira seluk (espesialmente suplementu), hare mos ba abilitasaun
akademika no esperiensia funsionariu kontratadu nian. Ne’e la signifika katak sira mos bele hola
parte iha kareira administrasaun publika.
3. Tuir artigu 5, presiza saida deit mak bele tama iha kareira administrasaun publika?
Kandidatu tenke tama iha prosesu rekrutamentu tuir meritu, halo prova no halo estajiu bainhira
ezize.
4. Tuir artigu 6, abilitasaun no koñesimentu saida deit mak presiza iha rekrutamentu
ba administrasaun publika?
Abilitasaun no koñesimentu sira ne’e presiza dunik no mos depende ba kategoria no grau ne’ebé
mak kandidata a’an ba.
5. Tuir artigu 8, atu tama iha adminitrasaun publika tenke domina didiak lian ofisial
rua (2) tetun no portuges?
Tenke iha koñesimentu minimu lian ofisial ida portugues ka tetun, labele haluha katak iha
estatutu funsaun publika, artigu 41, alinea b, dehan katak funsionariu no ajente
administrasaun publika tenke “utiliza no promove lian portugues no tetun hanesan lian
administrasaun publika nian”. Ne’e dehan katak, molok atu hili sai funsionaariu publiku, tenke
hatene lian rua ne’e hotu no laos ida deit. Ba funsaun balun presiza dunik hatene lian sira seluk
hanesan lian Ingles no Indonesia.
6. Sa diferensa entre kareira rejime jerál no kareira rejime espesial?
a) Kareira rejime jerál hanesan indikadu ba funsionariu komun iha administrasaun publika
b) Kereira rejime espesial dirijidu ba funsionariu publiku sira ne’ebé halao kna’ar
profissional ho karaterístika espesifiku. Kareira sira ne’e orienta hosi Diploma Ministerial
ida.
Ezemplu mak hanesan tuir mai ne’e:
Kareira dosente universitariu
Kareira professional saude
Estatutu ofisial justisa
Kareira especial guarda prizional
4. Tuir artigu 5, ema seluk bele asesu ba ita nia prosesu avalisaun ka?
Lae, ba deit sira ne’ebé tama iha prosesu avalisaun dezempeñu nian (avaliador no avaliadu)
maka bele hetan asesu ba prosesu avalisaun, tamba sira sujeitu ba dever sijilu, avalisaun tenke
konfidensial.
7. Tuir artigu 17, se mak iha direitu atu halo avaliasaun dezempeñu ba funsionariu?
Avalisaun halo hosi superior hirarquico imediatu ba funsionariu avaliadu ka hosi funsionariu
ne’ebé iha responsabilidade ba kordenasaun servisu. Ema ne’ebé halo avalisaun hanaran
avaliador.
8. Tuir artigu 20 no 21, avalisaun dezempeñu ordinaria no estraordinaria iha nia
diferensa iha ne’ebé?
a) Avalisaun dezempeñu ordinaria maka tinan tinan halo ba funsionariu sira ne’ebé okupa
kargu diresaun, xefia no funsionariu publiku sira ne’ebé halo ona servisu durante tinan
kotuk.
b) Avaliasaun dezempeñu estraordinariu halo ba direjentes, funsionariu, no ajente sira
ne’ebé la iha kondisaun atu hetan avalisaun ordinaria no ba funsionariu sira ne’ebé maka
atu hotu periodu probatoriu.
9. Tuir artigu 22, oinsa mak atu halo avaliasaun ba diretor no xefe sira?
10. Tuir artigu 23 to 29, faze saida deit mak ba prosedimentu iha avaliasaun?
Prosedimentu ba avalisaun iha faze hanesan tuir mai ne’e:
a) Avaliasaun
b) Homolgasaun no komunikasaun ba funsionariu avaliadu
c) Rekursus ba komisaun funsaun publika. funsionariu bele halo kona ba ninia avaliasaun
maibe justifikasaun ba rekursus ne’e labele fali sai hanesan sasukat ho avaliasaun
funsionariu sira seluk nian ka ho avaliasaun tinan sira liu ba.
VI. Dekretu Lei no.21/2011, 8 junho, kona ba Rejime Lisensa no Falta Trabalhador sira
iha Administrasaun Publika
a) Lisensa maka auzensia funsionariu ka ajente ida halo ho forma previstu, nia komunika no
hetan ona autorizasaun antes.
b) Falta maka auzensia iha loron tomak ka loron sorin deit iha periodu normal servisu nian.
Nune mos auzensia la ho autorizasaun iha oras servisu ka la mosu iha fatin nia desloka ba
bainhira halao nia misaun servisu ida.
2. Tuir artigu 3, lisensa sai deit maka funsionariu no ajente administrasaun publika
sira iha direitu?
Funsionariu no ajente administrasaun publika sira iha direitu ba lisensa sira mak hanesan tuir mai
ne’e:
a) Lisensa anual
b) Lisensa médika
c) Lisensa ba lutu
d) Lisensa ba maternidade
e) Lisensa ba paternidade
f) Lisensa ba efeitu kazamentu
g) Lisensa ba fins estudu
h) Lisensa la ho vensimentu
i) Lisensa especial la ho vensimentu
3. Tuir artigu 12, falta ho justifikasaun saida deit maka funsionariu sira iha direitu?
Falta ho justifikasaun ka konsidera hanesan mos lisensa maka falta sira hanesan tuir mai ne’e:
a) Ba kazamentu
b) Ba lutu (familia rasik mate)
c) Ba maternidade
d) Ba paternidaade
e) Ba halo konsulta médika
f) Tamba moras
g) Tamba asidente trabalho
h) Ba kumpri obrigasaun legal sira
i) Ba halo prova konkursu ruma
j) Ba halo ezame obrigatóriu ruma atu ba tuir formasaun akadémika ka profissional
9. Se funsionariu ida foti ona ninia lisensa anual iha tinan ne’e, será nia sei iha direitu
ba ferias sira seluk hanesan: lisensa ba kazamentu, lisensa medika no lisensa lutu?
Sim, justifikasaun sira ba falta tamba lisensa ba kazamentu, ho razaun medika, ka tamba parente
ruma mate bele hato no direitu ba loron hirak ne’ebé fo labele hasai fali loron ferias nian.
10. Tuir artigu 12, oin sa atu justifika falta sira?
Funsionariu ka ajente tenke aprezenta komprovativu ne’ebé lolos molok hosi loron atu falta ka
loron 5 hafoin akontesimentu ne’e. Dokumentu sira ne’ebé atu aprezenta mak hanesan:
a. Iha kazu kazamentu nian mak kopia sertidaun kazamentu hosi igreja ka sertidaun RDTL.
b. Iha kazu moras nian maka atestadu médiku
c. Iha kazu ba kumpri obrigasaun legal, maka tenke aprezenta karta notifikasaun hosi
tribunal
11. Tuir artigu 13, funsionariu ida bele falta loron hira ho motivu atu ba kaben?
Funsionariu ka ajente ida bele falta loron lima (5) tuir loron servisu normal
12. Tuir artigu 12 no 13, funsionariu no ajente administrasaun publika sira iha direitu
ba lisensa kazamentu ka kazamentu barlakeadu (kazamentu tradisional)?
Kodigu sivil fo dalan (legal) ba kazamentu barlakeadu no kazamentu katoliku. Ho nune’e,
funsionariu no ajente administrativu sira iha direitu ho efeitu ba kazamentu tradisional (barlake),
kazamentu reliziozu ka kazamentu sivil. Atu hateten katak lisensa ida ne’e so bele goza deit
bainhira noivu ne’e nafatin.
13. Tuir artigu 3 no 12, funsionariu no ajente administrasaun publika sira iha direitu
ba lisensa ba koremetan (hasai lutu) ka lae?
Lae, iha deit direitu ba lisensa ka falta ho justifikasaun ho motivu funsionariu ka ajente ne’e rasik
nia parente ruma ka ninia kaben mate. “lia kore metan” maske hanesan serimonia tradisional ida
importante relasiona ho atu hasai lutu maibe la enkuadra iha lisensa sira ne’ebé hatur ona iha lei”
14. Tuir artigu 3 no 13, funsionariu publiku iha direitu ba lisensa lutu?
Lisensa ba lutu ne’e fo ho motivu tamba familia ruma hosi fen ka laen mate. Loron lisensa ba
funsionariu ne’e depende ba parentesku hosi funsionariu ho ema ne’ebé mate, hanesan deskreve
tuir mai ne’e:
a) To loron 5 (hahu hosi loron servisu normal): fen ka laen, aman, inan, banin mane, banin
feto, abo feto, abo mane (hosi konjuge rasik), oan mane, oan feto, bei oan, nan no feton.
b) Loron 1 deit: tiu, tia no sobriñu/a,
15. Tuir artigu 15, funsionaria no ajente administrasaun publika sira iha direitu atu
hetan lisensa maternidade ka lae? No ba loron hira?
Sim, funsionaria no ajente administrasaun publika sira iha direitu atu hetan lisensa ba loron 65,
sura hosi loron servisu normal nian, ho motivu ba partu
16. Tuir artigu 15 pontu 2, obrigatoriu ka lae funsionaria sira atu goza kedas loron 65
ne’e hafoin partu?
Lae. Obrigatoriu atu goza kedas deit loron 40, sura hosi loron servisu normal nian, restu ne’e
bele goza hosi antes ka hafoin partu.
17. Tuir artigu 15 pontu 3, inan isin rua no nia iha hela ferias nia laran maka ninia
bebe moris iha periodu ida ne’e, será que nia lakon direitu ba loron restante hosi
ferias ka lisensa sorin hosi partu nian?
Lae, lisensa sira ba partu interompe ka suspende hela, nune’e karik bebe ne’e moris periodu
ferias, inan ne’e tama kedas ba lisensa maternidade. Ferias sira interompidu hela ne’e no loron
restu ne’e bele goza fali iha loron ikus mai tuir funsionariu nia deside
18. Se funsionaria ida isin rua no hetan abortu, ka labarik mate iha kabun laran ka
labarik moris mai isin mate ona, mantem nafatin ninia direitu ba lisensa
maternidade ka lae?
Situasaun ida ne’e hakerek espesifikamente iha rejime ba lisensa no falta sira. Maibe iha kualker
sirkunstansia sira (abortu, bebe mate iha kabun laran moris mai la iha ona vida), funsionaria ne’e
hosi prinsipiu direitu atu hetan lisensa maternidade ba periodu tempu ne’ebé deside ona, hafoin
hosi analise ba situasaun ne’e rasik, hosi komisaun funsaun publika ka instituisaun ne’ebé KFP
delega kompeténsia ba efeitu ida ne’e. atu klarifika kona ba signifikadu hosi:
a) Abortu: hanesan final natural ba gravidades ida ne’ebé ho termu mediku hateten katak
abortu espontanea
b) Nado-morto ka natimorto: mak naran ne’ebé fo ba bebe moris mai la ho vida ona
c) Nado-vivo ka nativivo: maka naran ne’ebé fo ba bebe sira ne’ebé moris mai ho sinal
moris hela (ezemplu: bebe ne’e dada is hela, fuan tuku hela, bebe ne’e tanis hela hafoin
moris mai, maibe mate fali hafoin liu tiha loron hirak.
19. Tuir artigu 16 pontu 1, funsionariu no ajente mane iha direitu loron hira ba lisensa
paternidade?
Bainhira funsionariu ka ajente ida nia oan moris, funsionariu ne’e iha direitu ba lisensa loron
3 konta husi loron normal servisu nian.
20. Tuir artigu 21, bainhira moras, oinsa atu justifika falta sira ne’e?
Falta tamba moras justifika liu hosi aprezentasaun dokumentu hirak mak hanesan tuir mai ne’e:
a. Atestadu mediku
b. Deklarasaun hosi baixa hospitalar
c. Deklarasaun moras hosi sentru saude
d. Deklarasaun hosi junta medika
21. Tuir artigu 32, saida mak akontese ba funsionariu ne’ebé maka aprezenta
dokumentu falsu hodi justifika falta?
Iha kazu ida ne’e konsidera injustifikada. Ho nune’e maka sei foti prosesu disiplinar. Ho
konsekuensia sira seluk maka KFP sei deside, funsionariu lakon ninia vensimentu ba loron sira
nia falta no deskonta nia antiguidade servisu iha efeitu ba promosaun no apozentasaun.
VII. Dekretu lei no. 22/2011, iha 8 junho, kona ba Rejime ba Konkursu, Rekrutamentu,
Selesaun no Promosaun Pessoal iha Administrasaun Publika
6. Tuir artigu 27, avizu abertura ba konkursu sira ne’e fo sai ka publika iha ne’ebé?
Avizu sira kona ba loke konkursu publiku ka internu publika obrigatoriamente iha fatin hanesan
tuir mai ne’e?
a) Jornal repúblika (II serie)
b) Orgaun imprensa nian atu informasaun ne’e bele to iha teritoriu nasionál (ezemplu:
jornal, radio no televizaun)
c) Bele mos fo sai ka taka iha kuadru avizu instituisaun publika nian no website.
7. Tuir artigu 29 to 30, saida mak sei akontese, bainhira ita entrega dokumentu sira la
kompletu ka la iha dokumentu komprovativu?
Kazu hanesan ne’e, sei la simu ita nia rekerimentu ba admisaun, no ita sei la liu iha konkursu
8. Tuir artigu 19, prova kona ba koñesimentu nian atu halo saida?
Prova kona ba koñesimentu atu serve hodi avalia kandidatu sira nia nivel koñesimentu
akademiku no professional ba funsaun sira ne’ebé kandidata a’an ba.
2. Dekretu lei kona ba ajuda kustu ba deslokasaun servisu iha estranjeiru atu halo
saida?
Dekretu lei n0. 23/2008, 21 de julho, hodi regula atribuisaun iha ajuda kustu ba deslokasaun
servisu publiku ba rai liur, tamba titular no membru orgaun soberania, funsionariu no ajende
administrasaun publika, kontratadu ekiparadu bainhira iha servisu ofisial.
3. Ajuda kustu kona ba deslokasaun ba rai liur atu halo saida?
Ajuda kustu ne’e ho finalidade atu fo atribuisaun ba kompensasaun ida ba funsionariu publiku no
membru orgaun soberania, hodi suporta despeza hanesan alojamentu, hahan, transporte,
telephone, lavandaria no asosiadu sira seluk ho estadia, iha konsikuensia ba deslokasaun iha
estranjeira, ba servisu estadu nian. Tamba ne’e tenke hatene ida ne’e hanesan komplementu ida
ba remunerasaun.
4. Tuir artigu 2, funsionariu no ajente administrasaun publika sira hotu iha direitu ba
suplementu hirak ne’e?
Laos funsionariu no ajente administrasaun sira hotu, rejime ne’e la aplika ba pessoal iha kargu no
xefia sira. Karik ba rejime especial kareira nian la bele kria suplementu remuneratoriu tamba
suplementu ne’e la abranje iha dekretu lei ne’e.
6. Tuir artigu 10, saida mak kompeténsia kada diretores-jerais iha liñas ministeriais
kona ba formasaun no dezenvolvimentu?
Diretor-jerál sira tenke dezenvolve no publika planu formasaun no dezenvolvimentu ba nia
instituisaun, autoriza pessoal subordinadu frekuenta asaun formasaun no dezenvolvimentu, no
identifika nesesidade ba formasaun no dezenvolvimentu.
13. Tuir artigu 25, funsionariu hotu bele kandidata a’an ba rejime formasaun no
dezenvolvimentu iha rai liur?
Laos funsionariu hotu bele kandidata a’an: funsionariu sira ne’ebé servisu ona tinan ida (1) maka
bele kandidata a’an ba formasaun.
14. Tuir artigu 28 no 29, obrigasaun saida mak funsionariu tenke halo bainhira remata
ona formasaun iha rai liu?
Bainhira konklui ona formasaun iha rai liu funsionariu tenke:
a) Hahu viajem fila iha loron tuir kedas
b) Fila ba servisu hafoin to ona iha timor-leste
c) Aprezenta relatoriu retornu nian
16. Tuir artigu 30 to 42, kualker funsionariu publiku bele kandidata a’an ba bolsa
estudu?
Lae, funsionariu tenke servisu nu minimu tinan rua (2) tu-tuir malu no tenke kandidata a’an ba
bolsa estudu iha kursu ne’ebé iha relasaun direta ho area servisu funsionariu ne’e nian.
Tenke mos husu ba Komisaun Funsaun Publika konsesaun lisensa la ho vensimentu ka ho
vensimentu no halo kontratu adezaun ida. Bainhira estuda remata, tenke hatama relatoriu fila mai
servisu fatin.
17. Tuir artigu 35, saida mak kontratu adezaun?
Kontratu adezaun mak dokumentu ida ne’ebé kandidatu aprovadu atu hetan lisensa ho
vensimentu ba fins estudu tenke asina molok hahu kursu. Liu hosi kontratu ne’e, funsionariu iha
obrigasaun atu fila ba servisu iha funsaun publika hafoin konklui ka termina tiha nia kursu ba
periodu ne’ebé determinadu ona tuir kontratu adezaun nian.
18. Tuir artigu 44 no 45, se mak bele kandidata a’an ba rejime asistensia estudu
akademika?
Funsionariu publiku sira ne’ebé servisu iha durante tinan tolu (3) la kotu kotu no hetan avalisaun
dezempeñu minimu “BOM”. Konsesaun rejime ne’e nian depende ba previzaun orsamental no
autorizasaun hosi Komisaun Funsaun Publika, Diretor-Jerál ka Diretor Nasionál, ne’ebé tuir
kategoria professional kandidatu nian.
19. Tuir artigu 43, rejime ne’e preve iha saida deit?
Rejime ne’e preve mak hanesan tuir mai ne’e:
a) Dispensa semana ida ba horas hat (4) hodi atende aula no exame
b) Auxiliu monitariu ba despeza edukasional ( ho montante varia tuir nivel akademika
ne’ebé funsionariu hakarak atu halo graduasaun)
1. Timor-leste proklama nia independensia unilateral iha data, fulan, tinan no iha
fatin ne’ebé?
Timor-leste proklama nia independensia iha loron 28 fulan novembru tinan 1975, iha sidade dili,
fatin proklamasaun nian mak iha Palasiu Governu nian oin.
2. Se mak proklamador independensia unilateral 28 novembru 1975?
Autor ba proklamasaun independensia unilateral mak Senhor Francisco Xavier do Amaral
3. Se mak prezidente repúblika RDTL ba dahuluk?
Prezidente repúblika RDTL dahuluk mak Senhor Francisco Xavier do Amaral
4. Se mak primeiru ministru RDTL ba dahuluk?
Primeiru ministru RDTL dahuluk mak Senhor Nicolau dos Reis Lobato
5. Indonesia hahu invade timor-leste iha data, fulan no tinan saida?
Indonesia hahu invade timor-leste iha loron 7 fulan dezembru tinan 1975
6. Conselho nacional resistensia maubere/CNRM hahu organiza iha sa tinan?
Conselho nacional resistensia maubere/CNRM hahu organiza a’an iha tinan 1987
7. Conselho nacional resistênsia timorense/CNRT hahu organiza iha sa tinan?
Conselho nacional resistênsia timorense/CNRT hahu organiza iha tinan 1998
8. Funu ba ukun rasik a’an Timor nian ita fahe ba frente tolu (3), frente tolu ne’e mak
saida deit?
a) Frente armada
b) Frente clandestina
c) Frente diplomatica
10. Iha 10 de Dezembro de 1996 Comite Nobel da Paz iha Norwegia-Oslo atribui nobel ba
timor oan nain rua mak hanesan:
11. Dia 7 de dezembro de 1975, heroi timor oan ne’ebé mate iha ponte kais dili maka:
A. Jestaun:
1. Jestaun signifika katak abilidade ema ida idak nian hodi orienta ema seluk, atu servisu
hamutuk hodi atinje objetivu komun iha organizasaun nia laran
2. Funsaun prinsipal jestaun nian mak hanesan: Planning, Organizing,
Actuating/Directing and Controlling
B. Tipo Lideransa:
a) Autocratico
b) Democratico
c) Carismatico
d) Paternalistico
e) Militaristico
f) Laissez-Faire
1. Lideransa signifika katak: kapasidade ema ida idak nian atu influensia ema seluk no
mos sai hanesan ezemplar ida ba nia seguidores sira atu servisu hamutuk hodi atinji
objetivu organizasaun nian
2. Lideransa ida presiza iha: personalidade, abilidade, kapasidade, integridade no
imparsialidade
C. Administrasaun:
1. Saida mak reforma adminitrativa: Atu hadia sistema administrasun sira ne’ebe mak sedauk
diak no buka atu halo diak liu tan sistema ne’ebe mak iha ona
a. Presija tamba ho administrasaun mak ita bele jere atividade hot-hotu iha organizasaun ou
iha eskritoriu ida nia laran
b. Servisu administrasaun mak hanesan hala’o atividade kona ba supervisaun hodi kontrola
disiplina asiduidade servisu administrasaun nian.
b. Knar administrasaun: Hala’o atendementu, rejista karta tama no sai, organiza arkivu
tuir data no asuntu.
c. Arkivu iha oin hira: Arkivu iha oin rua arkivu Manual no Arquivu Eletroniku
d. Arkivu manual maka : dokumentus fiziku ne’ebé ita arkiva tuir nia asuntu, data, fulan
no tinan no tau tuir pasta ida ida idak nian
e. Arkivu eletronika: mak hanesan arkivu sira ne’ebé ita rai iha komputador, USB no
server
D. Planeamentu
1. Prosesu planeamentu:
Vizaun: vizaun nudar imajem organizasaun nian husi momentu ne’ebé propriu ba futuru
organizaasaun nian, trata hanesan mundu ida ba nia, nudar mehi, serve mos hanesan fonte
inspiradora, atu estimula no motiva ita ema, atu nune’e bele realiza ita nia susesu ba misaun
ne’ebé deklara ona; hodi indika ba orientasaun ne’ebé atinji ona durante periodu tinan ida iha
kuadru estratejiku nia laran
Misaun: misaun nudar elementu ne’ebé sai hanesan responsabilidade no hola fatin hamutuk iha
ambiente ida hodi define “organizasaun” nian, limite iha atuasaun, oinsa organizasaun ne’e atu
bele konkretiza nia vizaun, durasaun hodi responde ba nia kuadru estratejiku
Metas: nudar alvu ne’ebé amplu organizasaun nian atu oinsa konkretiza iha nia vizaun longu
prozu.
Objetivu: organizasaun buka atu halo tuir simultaneamente ho objetivu oi oin ne’ebé iha irarkia
ida atu atinje meta organizasaun nian iha longu prazu
Diagnostiku esternu: buka atu antesipa ba oportunidade no ameasa hodi konkretija vizaun,
misaun no objetivu organizasaun nian, hodi responde ba analize diferente dimensaun iha
ambiente ida ne’ebé bele influensia organizasaun.
Diagnostiku internu: hodi analise ba situasaun organizasaun nia dinamika, relasiona ho forsa
no frakeza, atu hari’i kondisaun hodi formula estratejia ne’ebé reprezenta ba ajustamentu ne’ebé
diak organizasaun nian iha nia atuasaun.
Estratejia: nudar kombinasaun kuidadoza ida entre planu no metudu sira ne’ebé mak konsentra
ba realizasaun objetivu-meta nian
Polítika: nudar opsaun ida hodi aseita atu selesiona oinsa mak bele alkansa objetivu, hanesan
justifikativa ida atu eskolla opsaun sira seluk.
Programa: hanesan buat ida ne’ebé boot, lao hela, nia operasaun nudar funsaun governu nian.
Projetu: nudar atividade ida iha ligasaun ho tempu, ne’ebé sai hanesan programa ida, ho nia
fundu espesifiku atu bele realiza tarefa venkula ba tempu.
2. Prinsipiu planeamentu
Prinsipiu planeamentu iha nen (6) mak hanesan:
1. Simplisidade
2. Klareza
3. Analitiku no klasifikasaun
4. Fleksibilidade
5. Ekilibriu
6. Aproveitamentu ba rekursu sira ne’ebé eziste
E. Orsamentu
1. Salariu no vensimenttu
2. Bens no servisu
3. Transferensia publika
4. Kapital menor
5. Kapital dezenvolvimentu
1. Salario/ Salary
2. Horas Extraordinarias/ Overtime
3. Abonos/ allowances
c) Iha kategoria bens no servisu orsamentu sei gasta ba:
1. KFP nia funsaun no atribuisaun maka: garante katak rekrutamentu no selesaun halao ho
baze iha meritu, promove respeitu ba kodigu etika, hadia jestaun no administrasaun
planeamentu no pratika forsa trabalho
2. Grau A ho B : Tekniku Superior : Ne’be ninia funsaun hatudu grau responsabilidade
no autonomia signifikativu ba desizaun no Presiza hatudu koñesimentu tekniku
espesializadu, ho kapasidade atu halo analize pratika, etika, no lideransa.
1. Presidensia da repúblika nia knar mak: Chefe Estadu, Komandante Supremu no halo
direitu ba promulgasaun no veto lejislasaun
2. Primeiro Ministro nia knar mak: define no halo polítika jerál nasaun nian, prepara
planu no orsamentu jerál estadu no dirigi governu
4. Tribunal nia knar mak: tribunal maka orgaun soberania ho nia kompeténsia atu halo
justisa hodi povu nia naran
Multipla escolha
A. 28 Novembro 1975
B. 20 de maiu 2002,
C. 30 Agosto 1999
D. 12 Novembro 1991
6. Kay Rala Xanana Gusmao hahu ka’er komandu da luta iha Rezistensia hasoru
Indonezia hafoin?
7. Misasun Nasoens Unidas ne’ebé’e organiza konsulta popular iha Timor-Leste naran?
A. UNMISET
B. INTERFET
C. UNAMET
D. UNTAET
E. UNMIT
8. Tuir konstituisaun Republik Demokratika Timor-Leste Orgaun Soberania iha hat (4)
mak hanesan
A. Prezidencia da Repúblika, Parlamentu Nasionál, Primeiru Ministeriu
B. Prezidencia da Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governo, Tribunal sira;
C. Ministeriu Finansas, Defeza no Seguransa, Saude
D. Tribunal Rekursu, Prokuradoria Jerál Repúblika, F-FDTL
E. Komisaun Funsaun Publika, CAVR,CVA
5. Konverjensia Nasionál
1. Mosu iha 1975
2. Mosu tamba timor-oan sira hakarak hamutuk hodi liberta timor-leste
3. Halibur indonezia ho CNRM
4. Halibur UDT-FRETILIN no partidu politiku seluk nia militante ne’ebé’e
hakarak liberta timor-leste
6. Akordu 5 de maiu 1999 kona ba konsulta popular iha timor Nova Iorque halo entre?
1. PORTUGAL ho ONU
2. ONU ho INDONEZIA
3. INDONEZIA ho CNRT
4. PORTUGAL ho INDONEZIA
18. Lei estatutu funsaun publika ita bele habadak ba rua deit (2) mak hanesan:
- Dever no direitu