You are on page 1of 10

IHA PALESTRA IDA NE’E AMI SEI LORI KONTEUDU KONA-BA

FILOSOFIA DA EDUKASAUN.

INTRODUSAUN

Antes ami atu aprezenta konteúdu kona-ba,” Filosofia da Eduksaun,” maibe ami hakarak
formula tiha broblema hosi konteúdu hanesan tuir mai:

Saida mak FILOSOFIA?.....................................................................................................!

Saida mak EDUKASAUN ?...............................................................................................!

Etimolojikamente lia-fuan filosofia mai hosi lian Gregu, katak PHILOSOPHIA no fahe
ba lia-fuan rua (2) mak hanesan: PHILOS ho SOPHIA. PHILOS signifika katak, Domin,
(Amor/love) ou amigo de amante. SOPHIA signifika katak, Neon-nain Matenek, Sabedoria
(wisdom).

Etimologikamente lia-fuan filosofia katak, HADOMI MATENEK ou GOSTAR PELO


SABER, {LOVE OF WISDOM, Ingles}. Historikamente lia-fuan filozofia uza hosi
PITÁGORAS iha sekulu IV a.c. Bainhira ema hotu-hotu halo pergunta ba nia. Ita boot nu’udar
ema metenek ida ka ?..........Ho haraik an PITÁGORAS resposta pergunta sira ho simples dehan,
“HA'U LA’OS EMA MATENEK, MAIBE HA'U EMA FILOSOFO”, Ne’e signifika
saida?......kolega sira……….Ne’e hatudu signifika katak, “EMA NE’EBÉ IHA AMIZADE
INTIMU HO MATENEK OU EMA NE’EBÉ IHA VONTADE KMO’OK i KMANEK ATU
BUKA HATENE SAIDA MAK NIA SEIDAUK HATENE OU SEJA EMA NE’EBÉ HADOMI
VERDADE”.

Tamba Saida Mak Filosofia Mosu?.................................................................!

Primeiru, Filosofia mosu atu hodi buka no kestiona nafatin ezistensia no esensia sira iha
mundu intelegivel no mundu sensivel hodi hetan verdade ida ne’ebe lo’os.

Segundu, filosofia mosu hodi resposta ba ema sofistas sira ne’ebé uza sira-nia bosok
hodi hatun ka hamonu sira-nia inimigu ne’ebé halo debate ho sira. Dook liu tan ida ne’e ema
sofistas sira fa'an sira-nia matenek hodi hetan osan liu hosi debate. Hosi ida ne’e lia-fuan ida

1
sophia ka matenek ne’e lakon ona. Sees hosi se mak uza lia-fuan filosofia. klaru katak,
SÓCRATES NO PLATÃO mak primeira-vez uza termu ka lia-fuan filosofia.

Atu komprende saida mak filosofia, la to’o atu komprende de'it nia difinisaun iha leten.
Maibe tenke hatene mos konseitu ka difinisaun hosi filózofu sira seluk ne’ebé la hanesan. Hosi
difinisaun sira ne’ebé la hanesan ne’e hatudu katak, ema iha Liberdade hodi hili nia pontu de
vista (point of view) ba buat ne’ebé nia haree kona-ba hanoin filosofia nian. Mesmu hanoin
ne’ebé iha diferente maibe sira kompleta malu, tamba kada filózofo ida-idak iha nia frakeza no
iha parte forte, buat sira hanesan ne’e norma iha mundu sientifiku.

 FILÓZOFU SIRA IHA PRE-SOKRATES NIA HANOIN.

Iha fIlózofu sira iha Pre-Sokrates husu no duvida kona-ba Acrhe/natureza (Starting
Principle) prinsipiu hodi hahu mak, natureza nia orijem no esforsu resposta uza logos katak, fo
sai saida mak rasio/hanoin hateten no la fiar tan mitu nia resposta sira. Nota oituan kona-ba mitu
no legenda. MITU, bainbain formula nu’udar narasaun sagradu hanesan lulik ne’ebé esplika
kona-ba ema. LEGENDA, Hanesan buat sira ne’ebé presiza lee hanesan narasaun kona-ba ema
nia hahalok tantu sira ne’ebé oferese istoria ne’e nu’udar lia-loos. Tamba ne’e filosofia sira
hateten katak, FILOSOFIA NU’UDAR SIENSIA IDA NE’EBÉ ESFORSU ATU HATENE NO
KOMPRENDE NATUREZA NO REALIDADE NIA EZISTENSIA HO FIAR METIN BA
RASIO, KAKUTAK, HANOIN EMA NIAN.

Ba PLATÃO- Filosofia hanesan siensia ne’ebé esforsu hodi buka lia-loos autétiku no
kmook, iha sorin seluk mos filosofia nu’udar peskizador kona-ba kauza no prinsipiu hotu ne’ebé
iha. Tuir ARISTÓTELES- Filosofia hanesan siensia ne’ebé esforsu hodi buka prinsipiu hotu
hosi realidade ne’e rasik. No RENÉ DESCARTES- Filosofia nu'udar abut hosi siensia sira hotu
ne’ebé nia objetivu atu estuda no peskiza huun hosi Maromak, Natureza no Ema. Buat tolu (3)
ne’e mak sai objetu peskiza ba siensia filosofia.

2
 SAIDA MAK EDUKASAUN?.................................!

Lia-fuan Edukasaun mai hosi lian LATIM katak, EDUCARE. Portantu signifikadu hosi
Edukasaun maka, Eduka ema atu sai ema, liu hosi ema ne’ebé lahatene atu sai hatene. Atu eduka
ema hosi lahatene sai hatene liu hosi saida kolega sira? Atu eduka ema hosi lahatene sai hatene
maka sei liu hosi buat tolu tuir mai:

1 Edukasaun Informal
2 Edukasaun Formal
3 Edukasaun Non Formal

Saida mak edukasaun Informal, Formal, no Non-Formal.?

 Edukasaun Informal- Edukasaun ida ne’ebé ita hetan hosi Inan-Aman ou familia sira
hodi sai ba li'ur. No edukasaun informal mak sai sentru ba edukasaun sira hotu tamba,
nia mak sai hanesan edukasaun primeiru ne'ebé ita hetan husi ita-nia Inan-Aman ka
familia uma laran liu-liu kona-ba étika no moral, personalidade no konsiénsia hodi ba
kompleta ita iha edukasaun formal.
 Edukasaun Formal- Edukasaun ida ne’ebé ita hetan hosi manorin sira iha eskola, husi
edukasaun ida ne'e atu forma ita ba hetan susesu ka ajuda ema ba moris di'ak iha futuru.
 Edukasaun Non Formal- Edukasaun ida ne’ebé ita hetan fora hosi Inan-Aman,
edukasaun ne’ebé ita hetan hosi kursu ka formasaun ruma hodi hakonu ita-nia
koñesimentu.

Tuir filózofu ho naran Nelson Mandela hateten nune’e : “A Educação Mais Poderosa
Que Você Pode Usar Para Mudar o Mundo".

Ho nune’e Edukasaun mak sai hanesan fontes inportante ida mai ita ema no sai mos
hanesan baze fundamental ida mai ita atu bele produz fila-fali buat ne’ebé ita lahatene atu sai
hatene.

3
KONTEUDU HOSI FORMASAUN

FILOSOFIA DA EDUKASAUN

"PROSESSU MORIS NU’UDAR BAZE FILOSOFIA EDUKASAUN"

Filosofia edukasaun aprende kona-ba prosessu moris no alternativa prosessu edukasaun


iha formasaun personajem. Prosessu rua ne’ebe hatur iha leten, bazikamente ida de'it, tamba
prosessu edukasaun dezenvolve hamutuk ho prosessu dezenvolvimentu moris ho nune’e se ita
koalia kona-ba problema edukasaun ne’e ita koalia kona-ba ema nia moris.Tuir filosofu ida ho
naran Rupert Clendon Londgen hateten katak, "in this sense life is education and education is
life", Esperiensia moris tomak fo influensia edukasaun ba ema ida-idak.

Prosessu edukasaun hamutuk hodi dezenvolve ema nia moris no esperiensia hotu ne’ebé
ema hetan, ne’e nu’udar mai hosi prosessu edukasaun. Edukasaun ne’e esforsu hosi ema sira
ne’ebé adultu ho konsiénsia iha formasaun, treinamentu, hanorin, no kuda valor sira no
perspektiva vida ba ema sira ne’ebe seidauk adultu ho objetivu atu ema bele sai maduru,
responsavel no bele hamriik mesak tuir lisan bazeia ba karakterístika ema nu’udar lia-loos. Ema
ida-idak moris mai hatudu nia inkapasidade maibe ema moris mai ho nia potensia. Esperiensia
hotu ne’ebé ema iha ne’e mai hosi edukasaun. Eduksaun iha familia ne’e otomatikamente no
naturalmente eziste. Ambiente no sosiedade nu’udar edukasaun ida ne’ebé ema hetan
esperiensia liu hosi nia hamutuk ho ema seluk. Instituisaun formal (Eskola), tulun familia atu
kuda valor edukasaun sira ba labarik atu sai hanesan bukae hodi kontinua iha prosesu
edukasaun.

Poezia ida hosi Hendrik willem hodi reflete ba prosesu moris nu’udar baze filosofia
edukasaun ne’ebé traduz hosi Crisono Soares dehan nune’e: Ita moris iha lalatak nia okos
nu’udar sinal mahusuk boot ida SE MAK ITA ?..HOSI N’EBÉ ITA MAI ?..BA NE’EBÉ ITA
SEI BA?..NEINEIK HO BEIBEIK MAIBE HO BRANI NE’EBÉ FORTELTA ESFORSU
DUDU SINAL MAHUSUK NE’E KONTINUA BA DIRESAUN LIÑA NE’EBÉ DOOK LIU
ORIJONTE IHA NE’E MAK ITA SEI HETAN NIA RESPOSTA.

4
 OBJETIVU MORIS NO OBJETIVU EDUKASAUN.

Ema mak balada moris ne’ebé sai membru populasaun iha mundu ida ne’e, balada moris
ida ne’ebé ho karakter úniku liu balada moris sira seluk, objetivu hosi balada moris ida ne’e mak
esforsu atu luta hodi aproveita natureza ne’ebé haleu hela nia liu hosi dalan utiliza forsa no
rikeza natureza ba nia nesesidade. (Ezm: rai, bee, ar ka iis, ahi, roman, no seluk tan hodi utiliza
ba nia nesesidade moris). Ema mak balada ne’ebé iha potensia hanoin hodi halo ka kria liu fali
kapasidade balada sira seluk, tamba ema bele komprende asuntu abstratu no halo asuntu abstratu
sai asuntu sira ne’ebé konkretu.

Ho hanoin ema nian bele halo ligasaun entre kauza no konsekuensia passadu no futuru,
simbolu no lingua. Ho hanoin, ema sai balada matenek ne’ebé iha objetivu (homo sapiens). Ho
hanoin, ema sai balada ne’ebé hatene servisu (homo feber). Ho hanoin ema gosta halimar (homo
ludens). Ho hanoin, ema sai homo politicus ne’ebé buka Liberdade hosi sira ne’e hotu tamba
ema iha hanoin. Edukasaun hanorin ema oinsa hasoru moris no luta ba moris. Objetivu
edukasaun atu dezenvolve fali ema ida-idak nia potensia ne’ebé sira iha.

 PROBLEMA EDUKASAUN

Atu hatene problema sira ne’ebé akontese iha mundu edukasaun nian, mai ita ba haree
hamutuk hanoin hosi filózofu no sosiologu sira-nia hanoin tuirmai:

MICHAEL APPLE (…..)

MICHAEL APPLE husi Estadus Unidus ne’ebé hatuur problema balun kona-ba
edukasaun.

Tuir Michael Apple hateten, problema Edukasaun ohin loron la'os haree de'it ba ema sira
ne’ebé Eskola iha fatin ne’ebé la diak, i la'os mos problema ekonomia ne’ebé mak ema hotu
infrenta ba, maibe problema hirak ne’e mai husi kestaun sira hanesan cultura, étniku no jéneru
nst. Husi kauza no problema hirak ne’e Michael Apple kria konseitu rua hanesan:

1 Modernizasaun no
2 Konservadora

5
Saida mak Modernizasaun no konsesrvadora?

 Modernizasaun mak buat sira ne’ebé objektu maibe bele ajuda ita hodi transforma
siensia liu husi teknolojia, no hodi hamosu paradigma foun.
 Konservadora katak mantein nafatin buat sira ne’ebé iha ona.

Tuir nia atu hadia sistema hirak ne'e mak ita presiza halo analiza ba konteudu, métodu no
hanoin sira ne’ebé mak ema pedagogo sira uza hanesan tekniku ka métodu sira hodi hanorin
alunus sira bele halo relasaun husi ida ba ida. Iha sorin seluk mos ba nia, la duun tau prioridade
ba biblioteka, komputador no sst, maibe ba nia, oinsa mak profesór bele uza nia maneira ka
métodu hanorin hodi lori estudante sira ba koñese realidade, no ida tan mak nia dehan professor
tenki hatene lian inglesh, português no lian seluk tan, hodi hafasil nia iha tema saida de'it mak
nia hanorin ba.

PETER MAKLAREM (...)

Iha mos sosiologu PETER MAKLAREM husi Canada (02/08/1948), Tuir peter
Maklarem , nia ko'alia liu kona-ba profesór oinsa bele lori estudante ba hatene i bele halo buat
ruma hodi analiza ba realidade ne’e rasik. Entaun iha parte ida ne’e nia ko’lia liu-liu ba
pedagogia ho tipu tolu (3), hanesan tuir mai ne’e :

1 Pedagogia Tradisional
2 Pedagogia Reprodutivista
3 Pedagogia Kritika Revolusionariu.
 Pedagogia Tradisional professor lao tuir de’it regras la lori estudante koiñese ehatene
buat ruma,, estudante labele ko’lia (estudante objetu). Ho ida ne’e konsidera hanesan
klasse dominasaun tanba sira halo diskriminasaun ba estudante nia direitu.
 Pedagogia Produtivista professor sira lori labarik sira ba hatene konaba realidade maibe
lori nafatin buat ne’ebé tempu pasadu nian no la lori estudante ba konese buat foun, ba
realidade ne’ebé akontese iha presente. Professor la lori estudante ba halo analiza no halo
komparasaun entre pasadu ho presente no futuru, iha etapa daruak nian nafatin reproduz
diskriminasaun ba estudante sira (iha ona mudansa maibe nafatin produz klasse
dominasaun ka explorasaun).

6
 Pedagogia kritika revolusionariu ho objetivu atu kombate desigualidade sosial (klase,
rasa, jéneru nst), ne’ebé edukasaun tradisional influénsia. Husi tipu ida ne’e atu forma
estudante sai krítiku no ativu.

PIERRE BOURDIEU (1930-2002)

Pierre Bourdieu hatuur Konseitu {3} ne’ebe importante liu ba prosessu tranformasaun
sosieade mak: Habitu, Campu, no Capital.

1 Habitus: hanesan sistema hanoin ida ne’ebé atu ema la’o tuir ou hanesan toman ne’ebé
ita iha desde ita moris mai.
2 Campo: Fatin ka lokal ne’ebé envolve ema ka grupu ruma ne’ebé forma ho estrutura
sosial atu organiza malu ba hala’o buat ruma. Kampo ne’e konjuntu husi grupu ne’ebé
ki’ik no mós grupu ne’ebé boot.
3 Capital: nu’udar dalan ida oinsa atu hetan poder iha sosiedade. Kapital ne’e refere ba
ema ne’ebé mak iha osan barak ou riku ho osan/osan na’in. Iha kapital fahe mos ba ramo
haat (4) mak hanesan:
 Capital Economia: refere ba ema capitalista ka riku ho osan, husi kapital ne’ebé iha
nia bele hetan poder no nia mos bele influensia fila fali ema seluk ba servisu iha nia
fatin.
 Capital Cultural: poder ida ne’ebé haree ba matenek ka haree ba sertifikadu,
diploma, lisensiatura no doutoramentu nst.
 Capital Simbólico: liga ba ema ne’ebé kontribui ba luta libertasaun nasional nian
maske nia la eskola maibe husi simbolu ne’ebé nia iha bele lori nia hetan poder.
 Capital sosial: poder ne’ebé hetan liuhusi sistema familia (colega, tiun, avo nst,,).

Edukasaun tuir Pierre Bourdieu katak, eskola hanesan kampu ida ne’ebé reproduz sistema
hierarkia iha sosiedade.

7
ANTÓNIO GRAMSCI (1891-1937)

Antonio Gramsci iha nia perspektiva ka hanoin ida oinsa atu halo mudansa ba sosiedade,
tuir nia katak atu halo mudansa ba sosiedade maka kria husi ema ne’ebé iha intelektu ka matenek
no ema ne’ebé mak iha hanoin hodi halo mudanza ruma ba realidade ne’e rasik. Atu halo
mudansa ba sistema dominasaun sira tenke husi ema matenek ka intelektu sira. Tuir Gramsci,
ema hotu iha hanoin ne’ebé hanesan, matenek maibe diferensa iha maneira ka dalan hanoin nian.

Oinsa funasaun intelektual sira iha sosiedade.?

Intelektual nia funsaun atu orienta ka organiza ema nia hanoin hodi halo mudansa ba
sosiedade. Tamba ne’e Gramsci fahe intelektual ba parte rua mak hanesan:

1 Intelektual Organika
2 Intelektual Tradisional

Saida mak intelektual Organika no Tradisional?

 Intelektual Organika mak ema sira ne’ebe iha hanoin ba nia realidade hodi halo
tranformasaun ka mudanza ruma ou seja ema ne’ebe intrese hodi buka solusaun ba
problema ruma.
 Intelektual Tradisional mak ema sira ne’ebe hatene hanoin kona-ba problema sira
ne’ebe akontese iha realidade maibe la halo analiza hodi fo solusaun ka halo mudnsa
ruma ba problema ne’e rasik.

Solusaun husi Antonio Gramsci mak Hegemonia sai hanesan sistema dominasaun husi
grupu ida ba grupu seluk hodi hamosu revolusaun ida hodi liberta populasaun iha sosiedade ida
nia laran. Oinsa grupu ida bele halo kontrola ba sosiedade?

T uir Antonio Gramsci hatuur maneira rua (2), atu kontrola grupu sira iha sosiedade mak
hanesan:

1 Forsa
2 konsensu
 Forsa : dalan ida neebe lao ho lei ou konstituisaun no mos ho forsa fisiku, obriga ema atu
lao tuir maibe dalan ida nee iha nia benefisiu ba sosiedade, maneira ida neebe bele
proteze ema husi dezastre no problema ruma.
8
 Konsensu : maneira ida neebe fo liberdade (konforme), atu lao tuir kultura, kustume,
regras lisan nian, maibe tenke atu akontese iha fututu, iha nia impaktu ou lae iha loron
aban.?

Tuir difinisaun hosi filosofia ne’ebe ita hakat liu ona iha introdusaun hateten hanesan
ne’e "Filosofia é Amar Pelo Pabedoria". Oinsa mak ita bele hadomi ita-nia matenek? kolega sira
atu hadomi ita-nia matenek primeiru liu hosi edukasaun, tamba edukasaun mak bele transforma
ita nia pensamentu mak ita bele transforma mundu.

Kolega sira ha'u hakarak hahu ho pergunta ida ba ita boot sira, se edukasaun la iha ita
bele transforma mundu ka lae?

Atu transforma mundu tenke hadomi matenek. Atu hadomi matenek mak tenke liu hosi
prosesu ida edukasaun. Prosesu edukasaun presiza atetude prátiku demokrátiku no Liberdade, atu
hatene edukasaun nu’udar prátika liberdade, mai ita ba aprende hamutuk FILOSOFU ida ho
naran PAULO FREIRE nia hanoin.

Paulo Freire nu’udar edukador koñesidu hosi Brazil ne’ebé influensia boot tebes iha
mundu edukasaun liu hosi nia obra lubuk ida. Entre obra sira ne’e ida mak "EDUKASAUN
NU’UDAR PRÁTIKA BA LIBERDADE". Paulo Freire defende métodu ensinu no aprendijazem
liu hosi diálogu no partisipasaun alunu sira nian, ho konsiderasaun katak ser humanu nu’udar
sujeitu hosi ninia aprendijazem rasik, la’os hanesan objetu deit. Paulo Freire defende prosessu
hanorin labele hato’o materia deit, maibe tenke halo dialogu ho alunu sira. Edukador/professor
sira labele obriga ninia mundu, ninia matenek nia metodu hanorin bazeia deit ba sira nia kultura
no valor sira. Presiza rona nia alunu sira I alunu no edukador sira hotu partisipa iha diskusaun
kona-ba materia ne’ebe manorin sira aprezenta ba, iha ne’e mak akontese diálogu entre manorin
ho alunu sira iha aula de apredizajem. Ho DIALOGU no PARTISIPASAUN ne’e mosu
presupostu ida katak, ema ida la eduka ema ida no ema ida labele eduka nia-an mesak, maibe
eduka malu liu hosi aprende hamutuk. Metodu seluk ida tan hosi Pulo Freire mak "Métodu
Problematika no Métodu Bankaria". Saida mak métodu Problematika i metodu bankaria?

 Métodu Problematika ne’e signifika alunu sira tenke ativu iha aula de apredijazem liu
hosi diálogu debate diskusaun.

9
 Métodu Bankaria mak métodu ida ne’ebé hein de'it hosi manorin sira, la iha diálogu,
debate no diskusaun.

10

You might also like