UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET POLITIKIH NAUKA

TRANSAKCIONA ANALIZA

Mentori: Prof. dr Vesna upi Mr Mehmed eevi

Autori: eljka Radojevi 176/10 Sneana Lalovi 216/10 Ivana Futi 220/10

Novembar, 2012.

UVOD
Tokom pedesetih godina dvadesetog vijeka uoava se nagli razvoj razliitih psihoterapijskih kola i pravaca koji su ponikli iz, ili kao reakcija na psihoanalizu. Eric Berne, tvorac transakcione analize je, ustvari, uz dugogodinju psihoanalitiku edukaciju, pratei tadanji razvoj nauke i medicine (prouavanja znaaja ranih uticaja i afektivnog vezivanja kod dece i ivotinja, neurologije, neuropsihologije i opte teorije sistema i komunikacije - kibernetiki model), sa eljom da promijeni uobiajeni nain kau-terapije (kroz slobodno asociranje) formulisao nove koncepte strukture i dinamike linosti, kao i komunikacije medju ljudima. Ideal Berna je bio da stvori vizuelno i imaginativno jasne koncepte koje e ljudi moi sponatno da prihvate i koriste jer e relativno lako shvatiti neke sutinski kompleksne ideje i relacije. Osnovne ideje svoje teorije Bern je izloio u knjizi ta kae posle zdravo. TA je psihoterapijska metoda koja je praktino usmjerena na razvoj i rast linosti, pri emu se slui interakcijom meu ljudima kao osnovnom metodom (teorija linosti i teorija komunikacije ).Ona sadri teorije o psiholokoj strukturi linosti kao bazi u interakciji. Analiza polazi od toga da je ovjek uvijek u odreenoj ulozi, ili ego stanju. Kako je ovo teorija komunikacije (sama rije ''transakcija'' znai razmjena poruka izmeu dvije ili vie osoba) - na osnovu analize kako ljudi komuniciraju mogue je pretpostaviti njihova unutranja stanja i unutranju dinamiku. Transakciona analiza ima itav niz uzbudljivih koncepata koji pomau da se shvati kako ljudi funkcioniu. Koliko puta se upitamo : " Zato uvijek dolazim u sline situacije, zato imam uvek probleme u odnosu sa drugima, ili odreenim ljudima, u odreenim situacijama? " - Nai obrazci ponaanja nam ne odgovaraju, ali ne znamo kako iz njih izai. U reniku transakcione analize ''igre'' koje ljudi meusobno igraju su obino nesvjesne i imaju karakter nepotenja. Kako Eric Berne objanjava da se u njima folira i neko uvijek uari, a igra nije samo narator ve i akter, ija uloga ne zavrava hepi endom. Transakciona analiza je racionalni pristup razumijevanju razliitih ponaanja, bazirana na pretpostavci da svako moe nauiti da potuje sebe, misli za sebe, donosi sopstvene odluke i ispoljava svoja osjeanja. Ovi principi su primjenljivi na poslu, kod kue, u susjedstvu, odnosno u svakom segmentu ivota gdje imamo posla sa ljudima. Poenta ovog pristupa je da se kroz itanje svjesnih i nesvjesnih signala moe deifrovati kako neko razmilja, kako se osjea, ta misli o sebi ili drugima...

Transakciona analiza se, kao psihoterapija, najee primjenjuje u radu s grupama, ali je mogue koristiti i u individualnoj terapiji.

Pojmovi koje Bern koristi da bi objasnio strukturu linosti pojedinca su: roditelj, odrasli i dijete. Ovi pojmovi su donekle slini Frojdovim konstruktima (id, ego, super-ego) ali su oni u Bernovoj teoriji vie psiho-socijalno nego nagonsko (ili bioloki) odreeni. Za razliku od Frojda, Bern ne govori o tri zasebne strukture unutar linosti, nego o tri ego stanja.

1. MODEL EGO STANJA LINOSTI:

Da li ste se nekad ponaali, razmiljali ili se osjeali onako kao kad ste bili dijete? Da li je bilo trentaka kada ste sebe uhvatili kako se ponaate, razmiljate, osjeate kao da ste kopirali svoje roditelje ili druge osobe koje su za vas bile roditeljske figure? I da li je bilo trenutaka kada su vae ponaanje, razmiljanje ili osjeanja jednostavno bili direktna reakcija na ono to se deavalo oko vas u tom momentu? U tim prilikama , vi ste reagovali kao odrasli (to i jeste) i niste se prebacili u djetinjstvo. Kada ova tri ego stanja sastavimo, dobijamo trodjelni model ego stanja linosti koji predstavlja sutinu TA teorije. U odreenim okolnostima, osoba se, zavisno od nekih proivljenih situacija, prebacija iz jednog u drugo ego stanje. Bern je smatrao da su sadraji u sva tri ego stanja ispisani u djetinjstvu, to odgovara psihoanalitikoj postavci koja kae da je su prvih nekoliko godina ivota kljune za izgradnju linosti.

Roditelj

U roditelju se, smatrao je Bern, nalaze poruke naih biolokih roditelja (ili drugih osoba od autoriteta) snimljene u djetinjstvu, kao na magnetofonskoj traci. To ukljuuje vrijednosti, pravila, propise, upozorenja koje su otac i majka prenijeli djetetu, u otprilike prvih pet godina ivota. Sjetite se fraza poput: "Pazi, ostavi to, ne, to ne moe, ne diraj, nikada ne lai, tanjir mora biti prazan, uini najbolje!...itd" Roditelj ima bezbroj uputa, npr. kako da pere zube, kako da pospremi krevet, ta

kupiti, kako napraviti izbor itd. Ti uputi se ne briu i ostaju svo vrijeme u nama. Nastupi roditelja mogu biti kontradiktorni. Roditelj moe uputiti dijete da ne lae, a da pri tom sam slae. To moe opteretiti i samog roditelja. Dijete koje je izgubilo samopouzdanje se prepoznaje po standarnim reenicama : ''To je uvijek moja greka, ponovo sam ja kriv, zato ja, uvijek e tako ostati! '' Takvo dijete se ustvari osjea naputenim, nemonim, plaljivim, tunim, nervoznim, ljubomornim, zavidnim. Sklono je fobijama, paninim napadima, hiperventilaciji. Bernov konstrukt roditelja donekle odgovara Frojdovom konstruktu super-ega.

Dijete

Ovaj Bernov konstrukt donekle podsjea na ono to je Frojd oznaio kao id. Bern je smatrao da svaka osoba nosi u sebi jedno malo dijete djeaka ili djevojicu koje misli osjea, djela i odgovara ba onako kako su to on ili ona inili kao djeca odreene dobi. Ovo ego-stanje naziva se dijete. Za pojedinca je, smatrao je Bern, vrlo znaajno da razumije svoje Dijete, ne samo zato to e s njim provesti itav ivot, nego i zbog toga to je ono i najvredniji dio njegove linosti. Dok se spoljni dogaaji registruju kao kategorija podataka koju nazivamo roditelj, istovremeno se registruju i unutranji podaci koji su reakcija na ono to mali ovjek vidi i uje. Poto mali ovjek tokom svojih najkritinijih ranih iskustava nema sposobnost govora, veina njegovih reakcija se sastoji od osjeanja. Kao i u sluaju roditelja, i dijete je stanje u koje ovjek moe prei skoro svakog trenutka u svojim sadanjim transakcijama. Mnogo toga moe nam se danas dogoditi to oivljava situaciju iz djetinjstva i izaziva ista osjeanja koja smo tada doivjeli. Kada je ovjek nadvladan osjeanjima, kaemo da je prevladalo njegovo dijete. Kada njegov bijes prevlada nad razumom, kaemo da je njegovo dijete na vlasti. Svijetla strana djeteta , kao najznaajnijeg dijela linosti, je ta to se u djetetu nalaze kreativnost, radoznalost, elja za istraivanjem i saznavanjem, potreba za dodirom i ivotnim iskustvom kao i sjeanja na velianstvena i davna osjeanja vezana za prva otkria. U djetetu su registrovana sva zadovoljstva vezana za ova iskustva.

Odrasli

Bern je smatrao da do desetog mjeseca ivota odoje ima samo roditelja i dijete. Do tada, ivot djeteta se sastoji preteno od pespomonih ili nepromiljenih reakcija na zahtjeve i stimuluse iz njegove okoline. Ono to je djetetu nedostajalo u najranijem periodu bila je sposobnost da odluuje o svojim reakcijama ili da utie na svoju okolinu. Desetomjeseno odoje otkriva da je sposobno da uini neto to izrasta iz njegove sopstvene svijesti i jedinstvene sposobnosti razmiljanja. Ovo samoostvarivanje jeste poetak nastajanja Odraslog. Od momenta kada dijete poinje da pue i otkriva svijet oko sebe, malo po malo , na osnovu sopstvenih iskustava, ono otkriva razliku izmeu vanjskih i unutranjih dogaanja. Tako se razvija vlastito miljenje. Odrasla osoba odluuje na osnovu sakupljenih sopstvenih vrijednosti koja su opet sagraena na bazi iskustava roditelja i djeije faze, dakle djeteta. Odrasli obino kod odluka prilaze novoj informaciji sa pozicija roditelja a osjeanja djeteta. Tada postupamo prema objektivnoj proceni stvarnosti. To je idealno ego stanje. Nalaenje i razvoj Odraslog je cilj TA. Tokom prvih godina ivota, odrasli je njean i neiskusan. Tako se nokautira naredbama iz roditelja i strahom iz djeteta. Kod veine ljudi odrasli, uprkos brojnim preprekama, preivljava i nastavlja da funkcionie sve efikasnije tokom procesa sazrijevanja. Odrasli se razlikuje od roditelja, jer roditelj rasuuje povodei se za miljenjem drugih i nastoji da imitiranjem sprovede niz pozajmljenih normi ponaanja. Razlikuje se i od djeteta, koje je sklono neodmjerenom reagovanju, na bazi preloginog rasuivanja i nedovoljno razlikovanih i iskrivljenih opaanja. Pomou odraslog, mali ovjek moe poeti da uvia razliku izmeu ivota kojem je bio nauen i kakav mu je predstavljen (roditelj), ivota kakvog je osjetio, elio ili je o njemu matao (dijete) i ivota kako ga on sam shvata (odrasli). Odrasli je kompjuter za obradu podataka, koji donosi odluke nakon procjenjivanja informacija iz tri izvora: roditelja, djeteta i podataka koje je odrasli prikupio i jo ih prikuplja. Jedna od najvanijih funkcija odraslog je da ispita podatke u roditelju, da vidi da li su tani ili ne i da li su danas jo primjenjivi i da ih zatim prihvati ili odbaci. On takoe ispituje dijete, sagledava da li osjeanja koja

postoje pristaju sadanjosti ili su zastarjela i ine odgovor na zastarjele podatke roditelja. Cilj nije da se likvidiraju roditelj i dijete, nego da se postane sposoban za ispitivanje ovih kategorija podataka.

Ne postoje univerzalni obrasci ego stanja. Svako stanje se drugaije ispoljava kod svake linosti, prema iskustvima iz djetinjstva, mentalitetu, intelektu, tradiciji i porodinom zaleu.

2. TRANSAKCIJA

Transakcija je kljuni termin transakcione analize. Transakcija podrazumijeva reakciju jedne osobe na poticaj (podraaj) druge osobe. Ona je ustvari tok komunikacije. Moe da zvui prilino apstraktno, ali se banalnim primjerom moe pojasniti. Ako djetetu oduzmemo igraku, ono e sigurno zaplakati. Plakanje je reakcija na oduzimanje igrake - oduzimanje i pla zajedno predstavljaju transakciju. Berne je meutim uoio da ljudi ponekad alju poruke sa razliitih nivoa. Poruka moe zvuati injenino i objektivno, ali na psiholokom nivou ima sasvim druge namjere. Takvo ponaanje Berne je protumaio igrama ili transakcijama koje se ponavljaju a zavravaju s osjeajem koji potvruje rane odluke. Kljunu stvar u analizi igara igra ivotni scenarij. To je model po kom osobe ive a zasniva se na seriji prerano i pod stresom doneenih odluka u ranom detinjstvu. Cilj TA je oslobaanje od ivotnog scenarija i postizanje autonomije. Pomono sredstvo za razumijevanje osjeanja i ponaanja, i dovoenja istih u vezu su tri poloaja (ili ego stanja): roditelj, odrasla osoba i dete. Svakom odgovaraju ove tri pozicije. Transakcije i strokovi se obavljaju istovremeno na izriitom i psiholokom nivou. sladak, brian glas sa sarkastinom namjerom. Da bi se razumjela

Uzmimo kao primjer

komunikacija potrebno je tumaenje i verbalnog i neverbalnog sadraja.

Strokovi su priznanje, panja ili reakcije koje jedna linost prua drugoj. Strokovi mogu biti pozitivni (tople malje) ili negativni (hladne bodlje). Ljudi ude za strokovima i u nedostatku pozitivnih trae makar negativne. Linosti vre i trpe pritisak da komuniciraju kroz odreeno ego stanje. TA razlikuje est naina za struktuiranje vremena pomou davanja i primanja strokova: povlaenje, ritual, dokolica (razonoda), posao, igre, intimnost ( prisnost ). Poreano je po snazi strokova, prisnost i igre daju najjae strokove. Povlaenje - nema razmjene strokova. Rituali su uzajamne, stereotipne serije transakcija. Sadre serije strokova koji se razmenjuju izmeu dvije strane. Ljudi mogu da upranjavaju dnevni ritual od dva stroka tako da, kada se prvi put susretnu, pozdrave jedni druge sa : '' Zdravo '' . Drugi mogu da imaju ritual od etiri stroka kao - A: '' Zdravo! ''- B: ''Zdravo! Kako si? ''- A: '' Ide. Kako si ti? '' - B: '' Lijepo. Vidimo se. '' . Razonoda je serija uzajamnih, polu-ritualnih transakcija. Razonode nemaju skriveni cilj i obino se odvijaju izmeu ljudi na istoj talasnoj duini. Uglavnom su povrne i bezazlene. Raznode su vrsta avrljanja. Aktivnosti podrazumijevaju da ljudi rade zajedno na zajednikmom cilju. To moe biti posao, sport ili neto slino. Nasuprost razonodama, ovdje postoji cilj koji vodi interakcije. Strokovi se razmenjuju u okviru saradnje i nisu lini, ve se odnose na aktivnost. Igra su serije uzajamnih transakcija sa prikvirenim ciljem, koje teku ka predvidivom ishodu. Prisnost je nain struktuiranja vremena koja dozvoljava razmenu najsnanijih strokorva bez igranja igara. Intimnost se razlikuje od igara jer ovde nema skrivenog cilja, i razlikuje se od aktivnosti, jer nema drugog procesa koji definie kontekst saradnje. Strokovi su lini, odnose se na drugu linost i esto bezuslovni. Igre su veoma vaan pojam za transakcionu analizu. Igre obino igraju roditelj, odrasli i dijete ego stanja, i imaju esto ustaljen broj igraa, uloga pojedinca moe da se menja i ljudi mogu da igraju vie igara. Bern je identifikovao veliki broj igara (knjiga Koju igru igra), sa primjedbom da, nezavisno od toga kada, gdje ili zato ih neko igra, svaka igra tei veoma slinoj sturkturi. Postoje uloge, pravila i ciljevi igre. Svaka igra donosi dobit (nadoknadu) onima koji je igraju, kao to su pokuaj da se izazove simpatija, zadovoljstvo, postigne osveta ili ostvari neka druga emocija koja obino pojaava ivotni skript. Liiti igrae oekivane dobti je nain da se igra prekine.Vaan aspekt igre je broj igraa. Igre mogu biti dvostruke (igraju ih dva igraa), trostruke (igraju ih tri igraa) ili mnogostruke. U transakcionim igrama ljudi ne postupaju uvijek racionalno, a njihovi motivi su esto prikriveni. Svaka igra podrazumijeva uloge: progonitelja, rtve i spasioca. Igrai mogu da mijenjaju ove uloge. rtva moe da postane progonitelj i stavlja prethodnog prognitelja u ulogu rtve ili spasilac iznenada postaje progonitelj (recimo, prebacivanje: '' Nikada ne cijeni moju pomo! '' ).

3. VRSTE TRANSAKCIJA:

Postoji nekoliko razliitih transakcija. Radi lakeg shvatanja uzima se za primjer odnos izmeu dvije osobe.

KOMPLEMENTARNA (RECIPRONA) TRANSAKCIJA je podudarajua izmeu na primer : dva roditelja, dva djeteta, ili dvoje odraslih. Reciprone transakcije su one u kojima se svaka osoba obraa ego stanju u kome se druga osoba nalazi. Komplementarne transakcije mogu da traju u nedogled. Primjer: dvije starije osbe koje kritikuju dananju omladinu navodei beskrajne primjere koji podravaju njihovo kritiko stanovite (transakcija iz roditelja u roditelja).

NEKOMPLEMENTARNA TRANSAKCIJA su zapravo sve ostale (unakrsna, dvostruka, prikrivena), kao na primjer izmeu djeteta i roditelja, djeteta i odraslog, izmeu odraslog i roditelja. U ovakvim transakcijama dolazi do nepodudarnosti i komunikacija se prekida. Komunikacija se odvija paralelno sa prikrivenom psiholokom transakcijom. Tu govor tijela odaje pravo znaenje. Na primjer - neko rijeima odraslog kae: ''Hajde da se bacimo na taj posao! '' , a istovremeno namigne kao dijete koje poziva na zabuavanje. Drugi, takoe rijeima odraslog, odgovara: '' Naravno! '' - uzvraajui kao dijete migom na mig

Prema Bernu, postoje etiri osnovne ivotne pozicije, koje dijete moe zauzeti i u odnosu na koje formira svoj ivotni scenario (skript) ali i svoj pogled na ivot. ja nisam OK, ti si OK. ja nisam OK, ti nisi OK. ja sam OK, ti nisi OK.

ja sam OK, ti si OK.

PATOLOGIJA

Bern je definisao dva oblika patologije: Kontaminaciju (odraslog) i Iskljuenje (nekog od ego stanja).

Kontaminacija u idealnom sluaju, roditelj, odrasli i dijete su razdvojeni. Kod mnogih ljudi se, pak, ego stanja preklapaju. Ukoliko je odrasli kontaminiran (dio odraslog je poklopljen) roditeljem, govorimo o predrasudi. Ovo preklapanje potie od neispitanih podataka iz roditelja koje osoba prihvata i obrauje kao istinite. Predrasude se razvijaju u djetinjstvu, kada roditelji koji pruaju sigurnost zatvore vrata raspitivaju o izvjesnim temama. Tretman se ovdje sastoji u razdvajanju roditelja i odraslog i u uspostavljanju granice izmeu njih, putem preispitivanja i modernizovanja roditelja. Ukoliko je odrasli kontaminiran djetetom, govorimo o iluziji ili halucinaciji. Iluzije se najee zasnivaju na strahu. Halucinacije su fenomeni stvoreno veoma jakim stresom, u kojem ono to se jednom spolja doivjelo (ponienje, odbijanje, prekor) biva stalno iznova doivljavano. Jednom registrovano iskustvo se stalno prikazuje kao stalno. Ovo je est simptom kod shizofrenih bolesnika.

Iskljuenje ova vrsta patologije predstavlja iskljuenje jedno od ego-stanja. Najee se radi o borbi izmeu roditelja i djeteta, pri emu jedno od ova dva ego stanja uspijeva da zagospodari odraslim, iskljuujui ono drugo ego stanje. Ukoliko je odrasli kontaminiran roditeljem a ego stanje djeteta je iskljueno, imamo pojedinca kod koga je dunost uvijek na prvom mjestu, a koji istovremeno ne umije da se opusti, raduje se ili uiva. Posebnu tekou ( po drutvo ) predstavlja, meutim, postojanje pojedinaca kod kojih je odrasli kontaminiran djetetom, a roditelj je iskljuen. Ovo je tipino za psihopate, sadiste, ljude bez savjesti.

4. OBLICI TERAPIJA TRANSAKCIONE ANALIZE:

Psihoterapija Savjetovanje Edukacija Organizacija

Psihoterapijska primjena transakcione analize podrazumijeva rad sa ljudima ije su smetnje definisane kao mentalni poremeaji i koje su obuhvaene savremenom psihijatrijskom klasifikacijom bolesti ( ICD-10, DSM-IV ). Savremeni stav je da svako ko je zavio neki od humanistikih fakulteta moe, uz dodatnu edukaciju (psihoterapijski propodeutikum) postati psihoterapeut. Savjetodavna primjena ( kouing, razne vrste savetovanja ) TA se odnosi na rad sa ljudima kojima je potrebna psiho-socijalna pomo, ali koji se ne mogu smatrati mentalno poremeenima, tako da se u ovoj specijalizaciji obrazuju kolski psiholozi, socijalni pedagozi, socijalni radnici, medicinske sestre i tehniari, defektolozi, penolozi, svetenici, itd.

Edukaciona primena ( nastava, pedagogija, andragogija, treninzi, ...) TA podrazumijeva rad sa zdravom djecom i odraslima u kontekstu uenja, gdje je cilj razvoj njihovih ljudskih potencijala i prevencija poremeaja, a ovom oblau primjene TA bave se pedagozi, vaspitai, uitelji, nastavnici, profesori, andragozi, itd. Organizaciona ili korporativna primena TA podrazumijeva rad sa grupama i timovima koji su usmjereni ka ostvarenju nekog cilja ( tim, korporacija, organizacija, udruenje, preduzee, itd.) gdje je osnovna namjena poboljanje njihove efikasnosti, kao i rad s problemima voenja i rukovoenja.

Ova oblast je otvorena za sve one koji se bave ovom problematikom, od industrijskih psihologa, do profesionalnih menadera i konsultanata. Iako postoje izvjesna preklapanja izmeu ovih oblasti primjene, danas se smatra da svaka oblast primjene zahtjeva od budueg transakcionog analitiara poznavanje posebnih znanja i vjetina.

5. ISPISIVANJE NAE IVOTNE PRIE ( SKRIPT, SCENARIO)

Po transakcionoj analizi, pojedinci u ranom detinjstvu biraju svoju ivotnu priu (skript, scenario) koja odgovara na osnovna pitanja kao to su : ''Kakva sam ja linost? Kako da izaem na kraj sa ivotom, ta je vano?... '' - Te prie se osoba zatim dri tokom itavog ivota, bez obzira na posledice, kako bi dokazala da je u pravu, ak i po cijenu bola, prinude, samoporaavajuih postupaka i drugih smetnji. Skript je na ivotni plan, ali i obrazac kojim poimamo svijet oko nas. Redefiniemo (iskrivljujemo) stvarnost kako bi je prilagodili naem vienju. Takoe pribjegavamo umanjivanju, proglaavamo neto nevanijim i bezvrednijim nego to jeste, kako bismo prikrili da svijet protivurjei naem skriptu. Bern je smatrao da postoje gubitniki i dobitniki scenariji. Primjer za prve su psihotini pojedinci, alkoholiari, zatvorenici, samoubice. Reket je strategija koja linosti omoguava da dozvoljenim osjeanjima prikriju osjeanja koja zaista imaju, ali koja smatraju nedozvoljenim. Reket je set ponaanja i izabranih strategija nauenih i praktikovanih u djetinjstvu koja pomau da se doive osjeanja iz skripta. Ovo se dogaa uprkos vlastitih povrnih negodovanja i osjeanja povrijeenosti, izvan svijesti i tako to se vidi kao krivica nekog drugog. Ko je, recimo, izabrao ivotni skript ljudi e te uvek iznevjeriti, taj e se potruditi da doivi iznevjeravanje, uprkos tome to navodno negoduje protiv njega. Reketi i igre su sredstva koja linost koristi da stvori okolnosti u kojima moe slobodno da osjeti skrivena osjeanja, povinujui se skriptu iz djetinjstva i ojaavajui ga. Ta sredstva su nadomjestak za ivotnija i punija osjeanja odraslog i za odogovor koji bi vie odgovarao ''ovdje i sada '' situaciji.

ZAKLJUAK
Filozofija transakcione analize podrazumijeva da su ljudi OK, da svaka linost ima vrijednost, znaaj, jednako pravo na uvaavanje. Svako (sa malo izuzetaka) ima pun kapacitet odraslog da misli. Ljudi odluuju o svojoj ivotnoj prii i sudbini i to je odluka koja moe da bude promijenjena. Sloboda od neprilagoenosti utisnute u skript iz djetinjstva je potrebna da bi se ovjek oslobodio od neodgovarajueg, neautentinog postupanja i premjetenih emocija, svega onoga to nije asna i potena reakcija na ''sada i ovdje '' ivot. Ciljevi promjene pod TA su : autonomija ( sloboda od skripta iz djetinjstva ), spontanost, prisnost, rjeavanje problema kao suprotnost izbjegavanju ili pasivnosti, izleenje kao ideal, a ne tek napredovanje uenjem novih izbora.