Prema određenim historijskim izvorima krunjenje kralja Tvrtka I.

Kotromanića,
dogodilo se upravo na današnji dan 26. listopada 1377. godine. Među hrvatskim i
bosanskohercegovačkim historičarima opće je prihvaćeno mišljenje da je krunisanje
Tvrtka I. izvršeno 1377. godine u mjestu Mile, nedaleko od Visokog, u srednjoj Bosni.
Tvrtko se po tradiciji istočnih vladara nazvao Stipanom (grč. stephanos, okrunjen).

Prvog kralja u Bosni okrunio je djed, odnosno metropolit ili poglavar lokalne crkve
bosanske u mjestu Mile, a to su današnji Arnautovići kod Visokog. Krunjenje se
dogodilo u crkvi svetoga Nikole i značaj jednog takvog političkog događaja je nesporan.

Tvrtko I. rodio se oko 1338. godine, a već sa samo 15 godina postao je bosanski ban.
Nakon što je smirio pobunu domaćeg plemstva te uredio odnose s hrvatsko-ugarskim
kraljem Ludovikom I., Tvrtko se 1377. godine okrunio za kralja. Tijekom vladavine
uvelike je proširio teritorij svoje države, tako da je ona obuhvatila i mnoge krajeve koji
danas pripadaju Republici Hrvatskoj (primjerice, gradove Split, Trogir i Šibenik te
otoke Brač, Hvar i Korčulu). Nazivao se kraljem Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske,
Primorja itd.

Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i

duhovni napredak, što ga je učinilo najjačim vladarom u povijesti srednjovjekovne
Bosne.

Kralj Tvrtko I. umro je u dobi od oko 53 godine, 1391. godine u utvrdi Bobovac, a
naslijedio ga je polubrat Stjepan Dabiša.
Tvrtkovu titulu priznali su Dubrovčani te su mu počeli isplaćivati Svetodmitarski
dohodak koji je ranije pripadao vladarima Huma. Tvrtkovo krunjenje i proglašenje
kraljem u sintagmi ‘kralj Srbljem’ odnoslilo se na teritorij koji je priključio Bosni
između 1373. i 1377. godine.

Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i

duhovni napredak, što je Tvrtka učinilo najjačim vladarom u povijesti srednjovjekovne
Bosne. To je razdoblje razvitka gradova, trgovine i rudarstva, a kuje se i prvi zlatni
novac na hrvatskim i bosanskim prostorima.

O njegovoj moći govori i podatak da ga je Mletačka republika, vodeća europska

pomorska sila, upisala u zlatnu knjigu počasnih građana.

Imao je znatno šire poglede na Bosnu i njeno susjedstvo od mnogih savremenih

političara. Na svoj dvor je doveo vrlo značajne ljude, kako iz Dubrovnika, tako i
srednjovjekovne Raške. U ekonomskom smislu, jedan je od prvih vladara koji je počeo
kovati zlatni novac, razvijajati gradove, trgovinu i rudarstvo. Na njegovom novcu se
prvi put javlja simbol ljiljana koji će postati znakom bosanskih kraljeva, ali i simbolom
odbrane Republike Bosne i Hercegovine od agresije i genocida. Srednjovjekovna Bosna
za njegovog vremena je bila dio evropskog, političkog, kulturnog i ekonomskog razvoja.
Za vrijeme njegove vladavine granice Bosne su najveće i najsnažnije u historiji njezinog
postojanja. Kralj Tvrtko I je potvrda višestoljetnog kontinuiteta bosanskohercegovačke
državnosti i oličenje neuništivosti najboljeg bosanskog proizvoda - Ideje Bosne i
bosanskog duha, priznavanja, poštovanja i prihvatanja drugog i drugačijeg. Čestitajući
godišnjicu krunidbe kralja Stjepana Tvrtka I Kotromanića svima onima koji volje
bosanskohercegovačku državu.