Nastavna tema/cjelina:

HRVATSKA U DOBA ARPADOVIĆA I

ANŽUVINACA

Srednjovjekovna Bosna
Razvoj Bosne
• O najranijoj povijesti Bosne zna se jako malo jer su
povijesni izvori za to razdoblje malobrojni i
nepouzdani
• U sačuvanim povijesnim izvorima Bosna se prvi put
spominje u 10. stoljeću
• Nakon nastanka ugarsko-hrvatske države, Bosnom su
zavladali ugarsko-hrvatski kraljevi, a u njihovo ime
Bosnom su upravljali banovi
• Krajem 12. stoljeća bosanski ban bio je Kulin (1180.
– 1204.) je stvorio temelje daljnjem razvitku
bosanske države
• Krajem 13. stoljeća Bosnom su zagospodarili Šubići
 Kameni natpis koji pripada bosanskom banu Kulinu predstavlja
jedan od najstarijih pisanih spomenika u srednjovjekovnoj Bosni.
 Povelja Kulina bana
najstariji je bosanski
državni dokument i prvi
diplomatski dokument koji
je bosanski vladar izdao
stranom vladaru.
Predstavlja ispravu o
trgovačkim povlasticama iz
1189. g. Za Dubrovčane,
koji su time dobili
mogućnost slobodne
trgovine po Bosni bez
plaćanja carine.
 Glavni odlomak iz isprave bana
Kulina
U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin,
obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima
Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i
dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje,
dokle budem živ. Svi Dubrovčani koji hode kuda ja
vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji
hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve
zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće
im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat
ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle
primisli. Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.
Kako se danas završavaju službeni pravni dokumenti?
Dinastija Kotromanić
• Slabljenje i pad ugleda Šubića iskoristio je Stjepan
II. Kotromanić (1322. – 1353.), koji je uz ugarsku
pomoć zavladao Bosnom
• Unaprijedila se trgovina, a nastali su i gradovi uz
rudnike i trgovačke puteve
• Za vrijeme njegova vladanja u Bosni se otvaraju
rudnici željeza, srebra i bakra
• Gospodarski razvoj pratilo je i teritorijalno širenje
na jadransku obalu od Cetine do Neretve
 Na škrinji sv. Šimuna na oltaru crkve sv. Šimuna u
Zadru, prikazana je smrt bosanskoga bana Stjepana
II. Kotromanića. Škrinju, koja je izvanredni primjer
zlatarske srednjovjekovne umjetnosti, dala je
izraditi Stjepanova kćer Elizabeta, koja je postala
ženom ugarskoga kralja Ludovika I. Anžuvinca.
 Srebrni dinar, koji je bio u upotrebi za vladavine
Stjepana II. Kotromanića, svjedoči o privrednom
usponu te korištenju metala za izradu novca
Tvrtkova vladavina
• Vrhunac srednjovjekovne Bosne bilo je razdoblje
Tvrtka I. Kotromanića (1353. – 1391.)
• Vješto je iskoristio prilike u svom susjedstvu i proširio
granice Bosne prema istoku i jugoistoku osvajajući
dijelove Srbije i istočne Hercegovine
• Okrunio se 1377. godine za kralja Bosne kao prvi iz
roda Kotromanića
• Nakon Tvrtkove smrti došlo je do borbe za vlast između
bosanskih velikaša
• Među njima se isticao vojvoda Hrvoje Vukčić
Hrvatinić, koji je bio gospodar zapadne Bosne
Spomenik najznačajnijem
vladaru u povijesti
srednjovjekovne Bosne u Tuzli.

Simbol bosanskih kraljeva.

Zemljovid prikazuje širenje srednjovjekovne Bosne.
Crkva bosanska
• Krajem 12. stoljeća u Bosni se razvila posebna
crkva, koja se razlikovala od Katoličke i
Pravoslavne
• Njeni vjernici nazivali su se krstjani, a na čelu joj
je bio djed
• Katolička ih je Crkva optuživala za krivovjerje i uz
pomoć ugarsko-hrvatskih vladara željela silom
vratiti pod svoje okrilje
• Crkva bosanska uspjela se održati u Bosni sve do
njenog pada pod osmansku vlast
 Misal bosanskog vojvode i
velikaša Hrvoja Vukčića
Hrvatinića ubraja se u
najznačajnije rukopise
pisane glagoljicom.
Srednjovjekovna bosanska
kultura
• Kao i u Hrvatskoj, i u Bosni su se upotrebljavala tri
pisma (latinica, glagoljica i ćirilica)
• Budući da se bosanska ćirilica nešto razlikovala od
ćirilice u Bugarskoj, Makedoniji i Srbiji, ona se
naziva i bosančica ili zapadna ćirilica
• Značajan utjecaj na srednjovjekovno bosansko
graditeljstvo imali su dalmatinski gradovi
• U Bosni su se gradili i nadgrobni spomenici – stećci
• Posebno mjesto u bosanskoj povijesti zauzimaju
franjevci, koji su u Bosnu došli krajem 13. stoljeća
 Nadgrobni spomenici – stećci – gradili su se u Bosni
tijekom srednjega vijeka. Njihova se važnost ogleda u
tome što su na njima prikazani prizori iz svakodnevnog
života srednjovjekovnih ljudi.
PONOVIMO!
• Tko je stvorio temelje srednjovjekovne bosanske
države?
• Koje razdoblje smatramo vrhuncem bosanske
srednjovjekovne države i zašto?
• Kako se nazivaju vjernici Crkve bosanske, a kako
njen poglavar?
• Što se dogodilo u Bosni nakon Tvrtkove smrti?
• Kada se Tvrtko proglasio za kralja?
• Što je bosančica?
ZAPIŠIMO!
SREDNJOVJEKOVNA BOSNA
- 10. st. prvi spomen Bosne
- u 12. st. Bosnom su zavladali Arpadovići ; u ime
kralja upravljaju banovi
BAN KULIN – širenje Bosne
– trgovački ugovor s Dubrovnikom 1189.

- kr. 13. velikim dijelom Bosne zavladali ŠUBIĆI

- 14. st. razvoj Bosne
STJEPAN II. KOTROMANIĆ
-teritorijalno širenje
-gospodarski razvoj – rudarstvo, trgvina

TVRTKO I.
-vrhunac srednjovjekovne bosanske države

1377. Srbije i Bosne

-kralj
Dalmacije, Hrvatske i primorja

- nakon Tvrtka I. slabljenje Bosne → jačanje velikaša psb. Hrvoja

Vukčića Hrvatinića
KULTURA
-pisma: bosančica, glagoljica, latinica
-stećci – nadgrobni spomenici