BOSNA ZA KULINA BANA BIJAE PROSTRANA I

UGLEDNA BANOVINA

_______________

HAMDO AMO
BOSNA ZA KULINA BANA BIJAE PROSTRANA I UGLEDNA BANOVINA

Na velikom crkvenom saboru god. 530. i 532. spominje se bestoenssis ecclesia"1 i

njezin biskup Andrija (Bistua Zenica). Za seobe naroda biskupija je ova propala
bez traga.

''Nikada mnogo ne imah... Nikada nita nesta... A djelih... Mnogo zemlje obidjeh, i
domom dooh... i poteno postah. I na svoji batini legoh.'' (Kulin Ban)

"Bosna za Kulina bana bijae prostrana i ugledna banovina. PAPIN JE POSLANIK

IVAN ZOVE PAE KRALJEVINOM. Na istok prostirala se do Drine, a na sjever
obuhvatala je ve i Soli i Usoru (oko Usore, Bosne i Spree), dok je na zapad
obuhvatala ve i nekoje hrvatske upe na srednjem Vrbasu (to je poetak kasnijoj
bosanskoj oblasti : Donjim Krajevima").

Godine 1189. sklopio je Kulin ban ugovor s Dubrovanima2, u kojemu veli :

prisezaju Dubrovanom pravi prijatelj biti vam od sele i do vieka, i prav goj drati
s vami i pravu vjeru, dokle sam iv. KULIN BAN IM DOPUTA dalje, da smiju
trgovati po njegovu vladaniju", da se mogu nastaniti gdje ih volja, a da im se od
njegovih asnika nee dogoditi nikada sila.

Time je on Bosnu otvorio poduzetnim Dubrovanima i podigao materijaino

blagostanje svoje drave. Dubrovaki pisci javljaju jo, da je za Kulinove vlade bila

1 1067. god. u pismu pape Aleksandra dukljanskom nadbiskupu Petru izrino se spominje bosanska
biskupija", Dr Milan Prelog "Povijest Bosne", str.13.
2
U vrijeme stolovanja Kulina bana sauvani su prvi dokumenti pisani bosanicom. Rije je o tri
primjerka njegove povelje 29. VIII. 1189. (pisanih bosanicom i latinskim). Tom ispravom Kulin ban
je sklopio mir i prijateljstvo s Dubrovanima dajui im povlastice, slobodu trgovine, kretanja i
boravka u Bosni.
u Bosni obilnost i plodnost u itu i svaemu tako, da bi poslije mnogo godina, kad bi
koji puta ljetina urodila, DOBRI BONJANI govorili : Priidem v' dni Kulinovi".

Isprava na Bilinom Polju iz 1203. godine ima sve atribute tadanje srednjovjekovne
srednjoevropske diplomatske isprave,kako su to u transkribiranim prijepisima
zabiljeili neki historiari. (Tadija Smiiklas, Codex diplomaticus regni Croatiae,
Dalmatiae et Slavoniae ,III., Zagreb, 1905., str. 24-25.; Augustino Theiner,Vetera
Monumenta Slavorummeridionalium historiam illustrantia, I., Romae, 1863., 20 (iz
reg. an. VI. ep.). PRILOG 1. (transkribirana diplomatika isprava iz 1203. godine,
objavljena u Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, III.,
Zagreb, 1905., str. 24). O paleografskoj vrijednosti iste isprave je teko ita
decidirano tvrditi s obzirom da original nije sa uvan, a prijepis isprave je iz
kasnijih vremena. Po svjedoenju prijepisne isprave ista je originalna isprava
napisana na pergameni, to je uobiajeno za ona vremena.Peat je vjerojatno za
ona vremena mogao biti visei sigillum pendens sa aversom i reversom, a to je
na njemu pisalo i koji su likovi bili, teko je pretpostaviti. Isprava se spominje i u
vezi s papinim (Inocencija III.) izaslanicima koji su doli na zbor 8. aprila 1203.
godine na Bilinom Polju (Bolino Poili) u Lavi, gdje je bilo sjedite djeda Crkve
bosanske. U ispravi se zadnji put 1203. godine spominje Kulin ban (banus
Culinus), od kada mu se gubi trag.3

/ hamdocamo.wordpress.com, h

3800 godina Bilinopoljske izjave, Zbornik radova, Uredio dr. Salih Jalimam, Zenica 2003. str. 13-
15.)