Prostor BiH u predhistoriji i antici -Crkva bosanska

Za vrijeme bana Kulina javljaju se vijesti o heretičkom učenju u bocni, koje je uzelo toliko
maha da ga je prihvatio i sam ban kulin sa svojom porodicom. Papi inocentiju III je 1199 god
-Predhistorijsko doba:
izvijestio knez Vukan o pojavi heretika. Ovo pismo je zainteresiralo rimsku kuriju i ugarske
Ovo doba cini bezklasno razdoblje i to od prve pojave covjeka (oko 600000. God st ere) pa sve
kraljeve koji su zeljeli da ih iskorijene. Pristalice ovog nauka se nazivaju cisti ili kao kod slavena
do nastanka drustveng raslojavanja i prvih drzava (do oko 4000. God st ere).
bogu – mili. Ovo ucenje uopste svodi vjersku simbolizaciju u granice zdravog razuma. Bogumili
Predhistorijko doba dijeli se na dva razdobla kameno doba traje oko 600000 do oko 17000 god
su se javili i u bugarskoj i makedoniji, sireci svoj utjecaj prema zapadu. Papa Inocentije III
st ere i metalno doba od oko 14000 do 2000 god st ere.
1200god vrsi pritisak na bosanskog bana kulina da sprijeci sirenje hereze, ban je izbjegao
Kameno doba se dijeli na: starije kameno doba- paleolit i mladje kameno doba- neolit.
krstaski rat na nacin da je na bilinom polju 1203 god. Prihvatio normu rimske crkve. Time nije
U paleolitu covjek je zivio u skitackim hordama a bavio se skupljanjem plodova prirode i
zatvoren put sirenju bogumilskom ucenju u bosni koji ce vremenom postati narodnom
lovom, a orudje mu je bilo od grubo tesanog kamena. U pocetku je to bio klin i toljaga a
religijom i simbolom bosanske zastite.
kasnije sjeira i koplje. Uglavnom su lutali za hranom a zivjeli su u prirodnim stanistima kao sto
su pecine.do prekretnice u razvoju covjeka doveo je pronalazak vatre. Ona mu je pomogla da
-Uspon bosanskog feudalizma
opstane u surovoj klimi i da unaprijedi svoj zivot.
Rimska kurija je stalno radila na istrebljivanju bogumilstva, umjesto da se nakon 1203god.
U neolitu je doslo do usavrsavanja kamenog orudja, glacao je kamen i njime obavljao poslove
Hereza u BiH smiri i nestane ona se jos vise ucvrscuje i siri u razdoblju do 1232god. Papa je
kao sto su krcenje suma pravljenje kuca i tako dalje. Napravio je nova orudja: testere nozeve
pripremao novi krizarski rat na bosnu, ta akcija je pocela 1235god. I trajala 3 godine, pruzen
sila i drugo, potom rucnom izraom keramike od gline. Pripitomljavao je zivorinje cime se poceo
im je zestok otpor. Iako je ban Ninoslav uspio odbiti napade i tako se uspio odrzati na vlasti,
baviti stocarstvom, takodje je gaio neke vrste povrca i zitarica, koristio se mesom i mlijekom,
ovaj rat je nanio mnogo stete Bosni. Ban Ninoslav sklapa trgovacki ugovor s dubrovnikom i
sve je to utjecalo na poboljsanje zivota i zapocela je prva velika podjela rada i razmjena
kao dokaz bosanske snage ukazuje nam pomoc splicanima na njihov poziv u napadu s
proizvoda.vladala je drustvena i ekonomska jednakost ali razvitkom proizvodjnje stvarani su
trogirom. Ban Ninoslav je uspio da ucvrsti i potvrdi djelovanje crkve bosanske, ucvrstila se je i
viskovi sto je dovelo do raspadanja rodovskog drustva.
staleska organizacija i bosanske vlastele. Ugarski kralj Bela IV 1253 god uspio je da ovlada
U metalnom dobu metali prvo bakar potom bronza i zeljezo zamijenili su kamen. Ovi materijali
bosnom i za bana je izabran ninoslavob rodjak prijezda koji se smatra osnivacem dinastije
doveli su do novih i ubojitijih orudja. Pojavljuje se zanatstvo a potom i trgovina. To je
kotromanica. Ugarska prevlast trajala je do 13 st. I to je vrijeme nazadovanja bosne. Bana
rezultiralo izgradnjom stalnih ljudskih stanista sa kucama sojenicama.
prijezdu naslijedio je njegov sin stjepan I kotromanic. Stjepan I kotromnic vodio je borbe sa
bracom Šubić hrvatskim velikasima, koji su postali neovisni gospodari u Hrvatskoj i Dalmaciji, i
-Predhistorija na prostoru BiH
izgubi je. Mladen II šubić se nazivao gospodarem cijele Bosne i pred kraj 14 st. Brinuo se o
Na ovim prostorima covjek se naselio u razdoblju starijeg kamenog doba prije oko 100000
stjepanu II kotromanicu buducem bosanskom banu. Kasnije je stjepan II uspio da pod
god, pripadale su neandertalskom tipu covjeka. Arheoloski nalazi ovog doba su gruba kamena
protektoratom austrougarske ojaca bosansku drzavu.
orudja na lokalitetima velika gradina na vrelu rame, maloj gradini u kulasima, pecini u
glamocanima kod banja luke i td.
-Bosna na vrhuncu moci
Iz mladjeg paleolita otkriveno je nalaziste u pecini badanj kod stoca. Najvazniji sadrzaj je
Vrhunac teritorijalne velicine bosna je dozivjela za vrijeme bana stjepana II kot. I bana tvrtka I
gravura na stijeni koja ima oblik zivotinje slicna konju. I veliki broj kamenih alatki nakita i dr.
kotromanica. Za vrijeme stjepana izgradila je drzavnu stabilnost i postigla znacajan unutrasnji
orudja.
napredak, takođe je i privredno ojacala. Poslije smrti stjepan prijesto je preuzeo njegov
U mladjem kamenom dobu- neolitu nastale su velike promjene u nacinu zivota ljudi koji su se
sinovac Tvrtko I kotroanic. Osnazen pobjedama Ludovik I 1363 god. Napada BIH iz dva
poceli baviti zemljoradnjoim i stocarstvom i podizati stalna naselja.najpoznatija nalazista
pravca, bosanska vojska im je prozila zestok otpor i nanijela dva teska poraza: kod sokola i
starijeg neolita su na lokalitetima gornja tuzla, zelena pecina kod mostra i dr.novo u ovom
srebrnika, tvrtka I poslije ovoga nazivaju banom cijele BIH. Kasnije je Tvrtko I postao
periodu je da su ljudi u ovom periodu poceli koristiti i izradjivat posudje i zivjeli su pored
vladarem nemanjickih teritorija tako sto im je pomagao u ratu. U jesen 1377 god u manastiru
rijeka. Lokaliteti iz srednjeg neolita su tuzli konjicu i td. Zivjeli su u kucama gradjenim na
milosevi krunisan je kraljem.Tvrtko je iskoristio Smrt kralja Ludovika I za nova osvajanja
povrsini zemlje u vidu zemunice imali su dvije prostorije.
zapada sto mu je i uspjelo cime je postao kralje raske bosne dalmacije hrvatske i primorja.
Nalaziste iz mladjeg neolita je u butmiru kod sarajeva. Kuce su tipa zemunice, pronadjene su
Dolazi i do prvih dodira sa osmanlijama, bilo je to 1386 kada su osmanlije dosle do neretve,
kamene alatke zemljano posudje, ostaci uglljenisanog zita i td.
1388 god drugi znatno jaci napad. Ovaj napad bosanci su potukli kod bilece.za vrijeme ova
U metalnom dobu dolazi do velikih pomijeranja poznatih kao indo-evropske seobe. Tragovi
dva vladara bosnu je zahvati snazan proces urbanizacije.
nasilja iz bakarnog doba pronadjeni su u hrustovaci na gradini zecovi, nagradini alihodze
dvorovima i td.mijesanjem bakra sa malo kalaja dobija se znatno cvrsci materijal a to je
-Rani srednji vijek
bronza.pronalazak bronze je izazvao nove seobe stanovnistva. Naselja se grade na gradinama
U srednjem vijeku na historijsku scenu su stupili germani, slaveni, arapi, turci i drugi
zbog sigurnosti.lokaliteti takvih naselja su na prostoru glasnica oko 50 debelo brdo kod
narodiumjesto antickih i istocnih naroda, grka i rimljana.historijska sudbina podrucja Bih
sarajeva i dr. prema ostacima utvrdjeno je da je zivot ljudi znatno unaprijedjen. Pronalazak
odredjena je podjelom rimskog carstva na istocno i zapadno kojju je 395 god izvrsio teodosije
zeljeza dovodi do novih seoba. Prepoznatljiv je po dva perioda: halstat i la ten. U halštatskom
veliki. Pa dom zapadnig rimskog carstva 476 nastavljnei su ranije zapoceti procesi ucvrscivanja
perioduz poznati su iliri kao narod.
krscanstva, drstvene promjene i sl, ali u izmijenjenim, nestabilnim okolnostima, jedno od
najmirnijoh razdoblja bilo je vrijeme dominacije istocnih gota koje je trajalo 490 – 535.
-Antika
Bizantija je u vrijme cara justinijana uspjela da potiskujuci istocne gote pomjeri svoju granicu
Stari vijek antika obuhvata period od osnivanja prvih drzava do propasti zapadnog rimskog
sa rijeke drine na rijeku bosnu 535 god.kasnije su ta osvajanja isla dalje neposredni sve do
carstva.
jadranskog zaledja.
-Ilirsko razdoblje
Na balkanskom prostoru formiranjo je u ranom srednjem vijeku vise juznoslavenskih drzava
U antickom dobu iliri su naseljavali zapadne oblasti balkanskog poluostrva. Usljed povecane
razliciog nivoa drzavne organiziranosti medju kojima je makedonija raska duklja hrvatska i
proizvodnje zeljeza doslo je do nastajanja plemenskih saveza na celu sa bogatom
bosna. Bosna je jedna od najstarijih ranofeudalnih drzava, o postanku i znacenju imena Bosna
aristokracijom. Od tada se mogu pratiti nazivi tih saveza i njihova rasprostranejnost, a vodjeca
u nauci nema jedinstvenog stajalista, po nekima ime bosna dovodi se u vezu sa imenom
ilirska plemena su bili japodi dezidijati dalmati i td. Veliki uticaj na ilirska plemena imali su kelti
grckog plemena Besa sto je kasnije nauka negirala, drugi su ime bosna izvidili od ilirse rijeci
i grci. Kelti su napali izmedju 370 i 360 god st ere, u pocetku su prodrli duboko gdje su naisli
bos sto znaci mejsto gdje se ispira so, pa bi kasnije ime bosna vezali sa imenom rijeke bosne.
na snazan otpor ilirskih plemena.nesto kasnije svorili su drzavu pod imenom ilirska
Konstantin porfirogenet bizantijski car i pisac u svom djelu sredinom 10 st spominje ime Bosna
kraljevina.od nih su preuzeli plug grablje itd.grcki uticaj na ilirska plemena ostvaren je preko
kao oznaku sredisnje zemlje Bosne. To je prvo pominjanje imena drzave bosna. Bosna je kao
grckih kolonija koje su kolonizirale jardanske otoke.jedna od znacajnijih kolikonija unutar ilirika
drzavna tvorevina postepeno izrasla u zaseba politicki entitet isto kao sto je bio slucaj sa
bila je narona odakle su dolinom neretve vodili glavni trgovacki putevi.grcki trgovci su iz ilirika
njenim susjedima hrvatskom i raskom.
iznosili metale i razne minerale a donosili zanatske proizvode.
Prvi po imenu poznati bosanski ban je Boric 1154-1163 feudalac iz slavonije, on se javlja u
virjeme ugarsko bizantijskih ratova u kojima se sa svojim cetama pridruzio ugarskoj vojsci, ban
-Rimsko-ilirski ratovi
boric se upleo u borbe oko pretendenta za ugarski prijestonakon pobjede ištvan IV je boricu
Povod da rimske legije krenu u osvajanje, bili su sve ucestaliji napadi ilirski gusara na italske i
iskazao zahvalsnot time sto mu je darovao posjede u slavoniji.
grcke trgovce. Osnovni razlog za osvajanje jadranskog zaledja su prirodna bogatstva i
Ban kulin je najreprezentativnija licnost bosanskog srednjovijekovlja, ostao je u narodnoj
ostvarenje vojene premoci. Prvi rimsko ilirski rat poceo je 229 god st ere kada su rimljani
tradiciji kao „mocni ban“, „kulina bana i dobrijeh dana“, to je vrijem politicke stabilnosti i
napali ilirsku kraljevinu na celu sa kraljicom teutom. Podanici teute nisu se mogli suprostaviti
privremenog prosperiteta zemlje zasnovanog na razvoju rudarstva i trgovinom sa dalmatinskim
rimskoj vojsci pa su rimljani odnijeli pobjedu, time nisu prestali sukobi. Do drugog rata doslo je
gradovima narucito dubrovnikom. Poznata je njegova povelja koju je zakljucio sa dubrovackom
219 god st ere a nesto kasnije u periodu 171 – 167 god st ere i do treceg, rimljani su odnijeli
opcinom 29.08.1189.
pobjedu i time je prestala da postoji ilirska kraljevina. Rimsko dalmatinski ratovi trajali su oko
pola stoljeca na kraju je za izvjesno vrijeme srusen otpor dalmata-. Vodjeno je mnogo ratova
izmedju rimljana i ilirskih plemena ali na kraju su svi usli u sastav rimske imperije. Ilirska
plemena tesko su se mirila sa porazom pa su se 6 god nove ere digli na ustanak.baton je bio
na celu kojemu se pridruzila i druga plemena tako da je broj ustanika iznosio 200 000 pjesaka
i 9 000 konjanika. Rimljani su prvo sklopili mir sa germanima i okupili vojsku od 15 legija.baton
se predao 9 god nove ere cime je zavrsen otpor ustanika.

-Razdoblje rimske vladavine

BiH je dijelila sudbinu rimskog carstava u narednih 5 stoljeca, od njenog uspona ka vrhuncu
moci, preko unutrasnjih kriza, afirmacije krscanstva, podjele na istocno i zapadno, pada
zapadnog, pa do doseljavanja slavenskih plemena. Najveci dio BiH pripadao je provinciji
dalmaciji a samo manji uz savu pripao je provinciji panoniji. Obje ove provincije rangirane su
kao carske u kojima je predvidjeno drzanje vojske. Uveli su obavezno sluzenje vojske i time
postizali dva cilja, onemogucivali su otpor stanovnistva, i stvarali su odane podanike carstvu.
Rimljani su takodjer gradili i ceste koje su bile kaldrmisane i u pocetku su sluzile za kretanje
vojske, a kasnije za sve saobracajne i privredne tokove. Rimljani su uporedo sa putevima
gradili i naselja. Gradjeni su uz puteve, uz rudnike, mineralna i temalna vrela. Rudarska naselja
predstavlja la su posebnu kategoriju a imale su sve kao i svaki rimski grad. Privredna grana
cinila je zemljoradnja stocarstvo, vocarstvo, i povrtarstvo. Vodecu ulogu u privredi ipak je
imalo rudarstvo, tako su se snabdijevali zlatom,srebrom olovom idr. Metalima. Religijska
shvatanja i vjerovanja pojavila su se u zivotima autohtonog stanovnistva BiH. Rimljani su
pokazivali eliku toleranciju prema religiji mada su od njih zahtijevali da priznaju njihov kult
Jupitera junone i minerve dok su iliri vjerovali u dva bozanstva silvan i dijana. Nova vjera,
krscanstvo je sve vise prodirala na prostore BiH tacnije iz njenih centara: Osijeka, saloni u 1
st.n.e.