Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Trg bana Josipa Šokčevića, Vinkovci

Tema: kloniranje
3. razred

Doppelgänger generacija

Matea Orešković
Mentorica: prof. Josipa Schweizer Matić
9. travnja 2022.
Pripadnicima svih uzrasta je poznata ovca Dolly, toliko da je ovca sada i svojevrsni
simbol kloniranja. To je često prva misao pri spominjanju kloniranja. Također bi se
prisjetili znanstveno-fantastičnih filmova i romana. Poznati primjeri bi bili Avatar
(2009), Jurski park (1993), Ratovi zvijezda 2 (2002), i slč.
Kloniranje ima nešto zajedničko s konceptima poput letećih automobila, genetske
modifikacije, umjetne inteligencije, putovanja do stranih planeta, itd. S blagim strahom,
znatiželjom, pa čak i tremom u vezi društva smatramo da će te stvari biti dio daleke
budućnosti. Smatramo da će one definirati život poslije našeg vremena.
No, mnogo toga je upravo neostvarivo. Nije nužno nemoguće – mnogo toga vjerojatno
nije etički pravilno, korisno, a ni vrijedno resursa.

Da bolje shvatimo etičku stranu kloniranja, moramo razumijeti kako ono funkcionira.
Kloniranje bi po definiciji bilo prirodni ili umjetni razvoj dvije ili više genetički
identičnih stanica ili organizama. Ističe se u reprodukcijskoj medicini, genetici, staničnoj
biologiji, zoologiji, botanici, itd.
Kloniranje radi tako što znanstvenici prenesu DNK iz životinjske somatske stanice u
jajnu stanicu kojoj su uklonjena jezgra i DNK. Jajna stanica se razvije u embrij/zametak
kojeg onda postave u maternicu odrasle ženke, koja će onda biti surogat majka klona.
Unatoč popularnom mišljenju, klon neće biti identična kopija originala. Neće biti
nastavak originala u drugom tijelu, niti možemo oživit original. Original i klon će,
jednostavnom riječju - biti blizanci.

Kloniranje se većinom obavljalo na životinjama (prisjeti se Dolly). Za uspjeh u slučaju

Dolly je trebalo skoro 300 pokušaja. Smatra se da je trenutna stopa uspješnosti za
kloniranje 10-20%. Također, ne postoji nikakav čvrsti dokaz da je čovjek ikad bio
dupliciran. Bilo je pokušaja. No, trebamo li uopće klonirati ljudska bića?
Kloniranje ljudi zapravo nije ni potrebno. Mrtvi ne mogu biti vraćeni. Klonovi ne mogu
biti stopostotne otipkane preslike ljudi. Vrlo je nehumano klonirati čovjeka samo za
transplantaciju organa. I taj klon bi bio svoj individualni čovjek s pravima.
Jedan od glavnih razloga zašto je kloniranje nemoralno je činjenica da često rezultira u
gubitku života. Zametak često ‘isteće’, često dođe do pobačaja, postoje mnogi rizici za
majku, i slč.

Neki također vežu kloniranje s eugenikom. Kloniranje bi moglo rezultirati u pokušaju

stvaranja ‘boljih’ ljudi, što narušava principe dostojanstva, slobode, i jednakosti.

Postoji drugi tip kloniranja o kojem ljudi imaju predijeljena mišljenja – terapeutsko
kloniranje. Početak procesa je isti, no zametak se ne postavi u maternicu majke već se
koristi za ekstrakciju matičnih stanica. Iz matičnih stanica se može ‘uzgojiti’ bilo koji
organ ili tkivo. No, tu dolazi u pitanje manipuliranje ljudskim životom. Takvim
kloniranjem stvaramo i oduzimamo živote. Teoretski stvaramo živi zametak i ubijemo
ga sebi u svrhu.
Glavni mehanički ‘fehler’ terapeutskog kloniranja je njegova efektivnost. Postoji šansa
da tijelo jednog čovjeka neće prihvatiti matične stanice drugoga, i pokušat će ih se
riješit, poput bolesti. Mnogi smatraju da je terapeutsko kloniranje jednostavno
manufaktura života, i da je time neispravno.

Danas postoje zakoni koji prohibitiraju kloniranje ljudi osim za spašavanje života ili
neku drugu striktno humanu svrhu. U nekim državama je kloniranje potpuno zabranjeno.
U Francuskoj ono se smatra kao zločin protiv ljudske vrste.
Kloniranje još nije dovoljno istraženo i provedeno da znamo definitivne učinke na svijet.
U redu je pokušati, no samo ako uzmemo u obzir (bar osnovne) moralne granice. Sve u
svemu, nismo božantsvo da se igramo s životima i stvaranjem, i uvijek trebamo uzeti u
obzir posljedice.

Izvori:
Britannica
https://www.amazon.com/Human-Cloning-Science-Ethics-Public/dp/0252070585
https://www.europarl.europa.eu/croatia/hr/za-medije/plenarne-sjednice/
arhiva_plenarne_sjednice_2015/kloniranje.html
https://youtu.be/VYexAg2J6Kc
https://youtu.be/FjBgLIE7514
https://www.pnas.org/doi/10.1073/pnas.1501798112